HRVATSKA NORMA HRN EN 1998-1/NA

travanj 2011.

ICS 91.120.25

Eurokod 8 – Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija –

1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade –
Nacionalni dodatak

1
Sadržaj

Predgovor

1 Područje primjene

2 Nacionalno određeni parametri

Dodatak A (obavijesni) Točke u normi HRN EN 1998-1:2008 u kojima su dopušteni

nacionalno određeni parametri

Dodatak B (obavijesni) Karte potresnih područja Hrvatske

Dodatak C (obavijesni) Tumač karata potresnih područja Hrvatske

2
Predgovor

Ovaj je dokument (HRN EN 1998-1:2008/NA:2011) pripremio tehnički odbor HZN/TO 548,

Konstrukcijski eurokodovi.

Norma HRN EN 1998-1:2008 istovjetna je s europskom normom EN 1998-1:2004.

Ovaj dokument omogućuje primjenu norme HRN EN 1998-1:2008 u Republici Hrvatskoj.

U normi HRN EN 1998-1:2008 dopušteno je, na nacionalnoj razini, donijeti odluke o vrijednostima
određenih parametara ili određenim postupcima proračuna. Tako određene vrijednosti ili postupci
nazivaju se "nacionalno određeni parametri" (engl. Nationally determined parameters – NDP). Te
vrijednosti i postupci primjenjuju se za projektiranje građevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.

Brojčane oznake tablica i formula odgovaraju brojčanim oznakama tablica i formula u izvornoj
normi, iza kojih se dodaje oznaka (HR).

U Dodatku A ovoga nacionalnog dodatka, navedene su točke iz norme HRN EN 1998-1:2008 za

koje je dopušteno donijeti odluke na nacionalnoj razini. U točki 2 ovog dokumenta navedene su te
odluke.

U Dodatku B nalaze se karte potresnih područja Hrvatske.

U Dodatku C je tumač karata potresnih područja Hrvatske.

1 Područje primjene

Ovaj dokument određuje vrijednosti nacionalnih parametara ili određenih postupaka proračuna uz
normu HRN EN 1998-1:2008 i primjenjuje se zajedno s tom normom.

2 Nacionalno određeni parametri

2.1 Točka 1.1.2(7) Obavijesni dodaci A i B iz norme HRN EN 1998-1

Prihvaćaju se obavijesni dodaci A i B.

2.2 Točka 2.1(1)P Poredbeno povratno razdoblje TNCR potresnog djelovanja za zahtjev da
ne dođe do rušenja (ili što je istovrijedno poredbenoj vjerojatnosti premašaja u 50
godina, PNCR)

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti TNCR = 475 godina i PNCR = 10 %.

2.3 Točka 2.1(1)P Poredbeno povratno razdoblje TDLR potresnog djelovanja za zahtjev
ograničenja oštećenja (ili što je istovrijedno poredbenoj vjerojatnosti premašaja u 10
godina, PDLR)

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti TDLR = 95 godina i PDLR = 10 %.

2.4 Točka 3.1.1(4) Uvjeti pod kojima se smiju izostaviti dodatna ispitivanja tla u odnosu
na ona za nepotresna djelovanja te u kojima se smije uzeti uobičajena razredba tla

Dodatna ispitivanja tla u odnosu na ona za nepotresna djelovanja smiju se izostaviti za sve
građevine I. i II. razreda važnosti bez obzira na proračunsko ubrzanje temeljnog tla te za građevine
III. razreda važnosti ako im je vrijednost manja od 100 milijuna eura ili ako su predviđene za
okupljanje manje od 5000 osoba ili oboje te ako je proračunsko ubrzanje temeljnog tla manje od
1,2 m/s2.

3
Za sve građevine IV. razreda važnosti potrebno je provesti dodatna ispitivanja tla.

2.5 Točka 3.1.2(1) Razredba tla koja u obzir uzima dubinsku geologiju i vrijednosti
parametara S, TB, TC i TD koji definiraju horizontalne i vertikalne elastične spektre
odziva u skladu s točkama 3.2.2.2 i 3.2.2.3.

Nema posebnih odredbi.

2.6 Točka 3.2.1(2)P, (2), (3) Karte potresnih područja i poredbenih vršnih ubrzanja
temeljnog tla

Poredbena vršna ubrzanja temeljnoga tla tipa A, ag,R, naznačena su u kartama potresnih područja
Hrvatske u dodatku B.

2.7 Točka 3.2.1(4) Područja male seizmičnosti

Područja male seizmičnosti su područja u kojima je γI×agR×S ≤ 0,12g.

2.8 Točka 3.2.1(5)P Područja vrlo male seizmičnosti

Područja vrlo male seizmičnosti su područja u kojima je γI×agR×S ≤ 0,06g.

2.9 Točke 3.2.2.1(4), 3.2.2.2(1)P Parametri S, TB, TC, TD koji definiraju oblik horizontalnih
elastičnih spektara odziva

U Hrvatskoj se primjenjuju elastični spektri tipa 1 i tipa 2 za odgovarajuća temeljna tla.

2.10 Točka 3.2.2.3(1)P Parametri avg, TN, TC, TD koji definiraju oblik vertikalnih elastičnih
spektara odziva

U Hrvatskoj se primjenjuju elastični spektri tipa 1 i tipa 2 za odgovarajuća temeljna tla.

2.11 Točka 3.2.2.5(4)P) Donja vrijednost faktora β za određivanje proračunskih

spektralnih vrijednosti

Prihvaća se preporučena vrijednost β = 0,2.

2.12 Točka 4.2.3.2(8) Upućivanje na definicije središta krutosti i torzijskog polumjera u

višekatnim zgradama koje ispunjavaju ili ne ispunjavaju uvjete (a) i (b) točke
4.2.3.2(8)

Može se upotrijebiti svaka prikladna metoda.

2.13 Točka 4.2.4(2)P Vrijednosti ϕ za zgrade

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti dane u tablici 4.2 norme HRN EN 1998-1 i niže.

Tablica 4.2HR - Vrijednosti ϕ pri proračunu ψEi

Tip promjenjivog djelovanja Kat ϕ

Kategorije A - C* Krov 1,0
Katovi s povezanom zauzetošću 0,8
Neovisno zauzeti katovi 0,5
Kategorije D - F* i arhivi 1,0

2.14 Točka 4.2.5(5)P Faktori važnosti γI za zgrade

4
Prihvaća se tablica 4.3 u normi HRN EN 1998-1: Razredi važnosti i pripadni faktori važnosti γI .

2.15 Točka 4.3.3.1(4) Odluka o mogućnosti primjene nelinearnih metoda proračuna pri
proračunu zgrada bez seizmičke izolacije. Upućivanje na podatke o sposobnostima
deformiranja elemenata i pridruženim parcijalnim koeficijentima za granično stanje
nosivosti za dimenzioniranje ili vrednovanje na temelju metoda nelinearnoga
proračuna.

Za nelinearne proračune mogu se primijeniti predložene metode.

Nema dodatnih podataka o sposobnosti deformiranja konstrukcijskih elemenata.

2.16 Točka 4.3.3.1(8) Granična vrijednost faktora važnosti γI s obzirom na dopuštenu

uporabu proračuna s dva ravninska modela

Metoda se može upotrijebiti kada faktor važnosti γI nije veći od 1,0.

2.17 Točka 4.4.2.5(2) Faktor povećane čvrstoće γRd za dijafragme

Za duktilni slom uzima se γd = 1,0 a za neduktilni slom (posmik) γd = 1,3

2.18 Točka 4.4.3.2(2) Faktor smanjenja ν za pomake za granično stanje ograničenog

oštećenja

Za proračun graničnog stanja ograničenog oštećenja primjenjuje se karta područja potresa za 95-
godišnje povratno razdoblje.

Vrijednosti faktora ν za proračun graničnog stanja ograničenog oštećenja je ν =1,0

2.19 Točka 5.2.1(5) Geografska ograničenja o uporabi razreda duktilnosti za betonske

zgrade

Nema uvjetovanja razreda duktilnosti geografskim položajem zgrade.

2.20 Točka 5.2.2.2(10) Vrijednosti q0 za betonske zgrade za koje se primjenjuje plan

sustava kvalitete

Faktor q0 može se povećati za 20 % ako postoji plan sustava kvalitete za projektiranje, za

materijale i za izvođenje.

2.21 Točka 5.2.4(1),(3) Parcijalni faktori za materijal betonskih zgrada u potresnoj

proračunskoj situaciji

Prihvaćaju se parcijalni faktori za materijale, γc =1,5 i γs =1,0 navedeni u normi HRN EN 1992-1-
1:2008/NA:2009.

2.22 Točka 5.4.3.5.2(1) Najmanji omjer posmične armature ρw,min velikih slabo armiranih
betonskih zidova

Najmanji omjer posmične armature iznosi ρw,min = 0,15·(fct,m/fyk).

Vidi formulu u točki 2.79 norme EN 1992-1-1:2004/NA kojom je izmijenjena preporučena vrijednost
iz točke 9.2.2(5) norme HRN EN 1992-1-1.

( )
NAPOMENA: Preporučena vrijednosti bila je: ρ w,min = 0,08 fck / fyk

2.23 Točka 5.8.2(3) Najmanje dimenzije poprečnog presjeka betonskih temeljnih greda
5
Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: bw,min = 0,25 m i hw,min=0,4 m za zgrade do tri kata ili
hw,min=0,5 m za zgrade s četiri ili više katova iznad podruma.

2.24 Točka 5.8.2(4) Najmanja debljina i omjer armiranja betonskih temeljnih ploča

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: tmin=0,2 m i ρs,min=0,002.

2.25 Točka 5.8.2(5) Najmanji omjer armiranja betonskih temeljnih greda

Prihvaća se preporučena vrijednost: ρb,min=0,004.

2.26 Točka 5.11.1.3.2(3) Razred duktilnosti panelnih sustava predgotovljenih zidova

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: razred duktilnosti L preporučuje se samo za malu

seizmičnost. Za konstrukcije od zidnih panela preporučeni razred duktilnosti je M.

2.27 Točka 5.11.1.4(1) Faktori q predgotovljenih sustava - faktori smanjenja kp

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti faktora smanjenja kp :

- kp = 1,00 za konstrukcije sa spojevima u skladu s točkama 5.11.2.1.1, 5.11.2.1.2 ili 5.11.2.1.3

norme HRN EN 1998-1
- kp = 0,5 za konstrukcije s drugim tipovima spojeva.

2.28 Točka 5.11.1.5(2) Potresno djelovanje tijekom izgradnje predgotovljenih konstrukcija

Prihvaća se preporučena vrijednost: Ap = 30%.

2.29 Točka 5.11.3.4(7)e Najmanja uzdužna armatura u spojevima zidova velikih panela

Prihvaća se preporučena vrijednost: ρc,min = 1 %.

2.30 Točka 6.1.2(1)P

a) Gornja granica faktora ponašanja q za neduktilne čelične zgrade
b) Ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije
c) Ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije

a) Prihvaća se preporučena vrijednost q = 1,5.

b) Nema ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije (odabir između neduktilne i
duktilne konstrukcije).
c) Nema ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije.

2.31 Točka 6.1.3(1)P Parcijalni koeficijenti za materijal čeličnih zgrada u potresnoj

proračunskoj situaciji

Prihvaća se preporučena vrijednost γs = γM za trajnu i prolaznu proračunsku situaciju.

2.32 Točka 6.2(3) Faktor povećane čvrstoće u proračunu sposobnosti nosivosti čeličnih
konstrukcija

Prihvaća se preporučena vrijednost γov=1,25.

2.33 Točka 6.2(7) Podaci o upotrebi norme EN 1993-1-10:2004 u potresnoj proračunskoj

situaciji

Nema posebnih odredbi.

6
2.34 Točka 6.5.5(7) Upućivanje na dodatna pravila za projektiranje spojeva

Nema posebnih odredbi.

2.35 Točka 6.7.4(2) Preostala prekokritična čvrstoća tlačnih dijagonala čeličnih

konstrukcija

Prihvaća se preporučena vrijednost: γpb =0,3.

2.36 Točka 7.1.2(1)P

a) Gornja granica faktora ponašanja q za neduktilne čelične zgrade
b) Ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije
c) Ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije

a) Prihvaća se preporučena vrijednost q = 1,5.

b) Nema ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije (odabir između neduktilne i
duktilne konstrukcije).
c) Nema ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije.

2.37 Točka 7.1.3(1)(P) i (3) Parcijalni koeficijenti za materijal spregnutih čelično-betonskih

zgrada u potresnoj proračunskoj situaciji

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti za trajnu i prolaznu proračunsku situaciju: γs=1,15 i γc=1,5.

2.38 Točka 7.1.3(4) Faktor povećane čvrstoće pri proračunu sposobnosti nosivosti
spregnutih čelično-betonskih zgrada

Prihvaća se preporučena vrijednost: γov=1,25.

2.39 Točka 7.7.2(4) Faktor smanjenja krutosti betonskog dijela presjeka spregnutih
čelično-betonskih stupova

Prihvaća se preporučenu vrijednost: r=0,5.

2.40 Točka 8.3(1) Razred duktilnosti drvenih zgrada

Nema geografskih ograničenja za primjenu razreda duktilnosti M i H.

2.41 Točka 9.2.1(1) Tip zidnih elemenata dovoljne robusnosti

Zidnim elementima dovoljne robusnosti smatraju se zidni elementi skupine 1 i 2 iz tablice 3.1
norme HRN EN 1996-1-1:2008.

NAPOMENA: Zbog udobnosti korisnika ovdje se navodi tablica 3.1 iz norme HRN EN 1996-1-
1:2008+AC:2008+prA1:2010

7
 Tablica 3.1 - Geometrijski zahtjevi za razvrstavanje zidnih elemenata u skupine

Materijali i ograničenja za zidne elemente

Skupina 1 Skupina 2 Skupina 3 Skupina 4
(svi Zidni Vertikalne šupljine Horizontalne
materijali) elementi šupljine
Obujam opečni > 25; ≤ 55 ≥ 25; ≤ 70 > 25; ≤ 70
svih šupljina vapneno
(% od bruto ≤ 25 silikatni > 25; ≤ 55 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
obujma
betonski b > 25; ≤ 60 > 25; ≤ 70 > 25; ≤ 50
svaka od višestrukih svaka od višestrukih
šupljina ≤ 2 šupljina ≤ 2 svaka od više
opečni udubine za prihvat udubine za prihvat do šupljina ≤ 30
do ukupno 12,5 ukupno 12,5
svaka od višestrukih
Obujam bilo ≤ 12,5 vapneno šupljina ≤ 15 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
koje šupljine silikatni udubine za prihvat
(% od do ukupno 30
bruto svaka od višestrukih svaka od višestrukih svaka od višestrukih
obujma) betonski b šupljina ≤ 30 šupljina ≤ 30 šupljina ≤ 25
udubine za prihvat udubine za prihvat do
do ukupno 30 ukupno 30
unutarnja vanjska unutarnja vanjska unutarnja vanjska
Objavljene stijenka stijenka stijenka stijenka stijenka stijenka
vrijednosti Nema opečni ≥5 ≥8 ≥3 ≥6 ≥5 ≥6
debljina zahtjeva
unutarnjih i vapneno ≥5 ≥ 10 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
vanjskih silikatni
stijenki betonski b ≥ 15 ≥ 18 ≥ 15 ≥ 15 ≥ 20 ≥ 20
Objavljena
vrijednost opečni ≥ 16 ≥ 12 ≥ 12
kombinirane
debljine Nema
unutarnjih i zahtjeva vapneno ≥ 20 ne upotrebljava se ne upotrebljava se
vanjskih silikatni
stijenki
b
(% ukupne betonski ≥ 18 ≥ 15 ≥ 45
širine)
a
Kombinirana debljina je debljina unutarnje stijenke i vanjske stijenke mjerena horizontalno u odgovarajućem smjeru.
Ovu provjeru treba shvatiti kao kvalifikacijsko ispitivanje koje treba ponoviti u slučaju glavnih promjena dimenzija zidnih
elmenata.
b
U slučaju stožastih šupljina ili ćelijastih šupljina, treba računati sa srednjom vrijednosti debljine vanjskih i unutarnjih
stijenki.

2.42 Točka 9.2.2(1) Najmanja čvrstoća zidnih elemenata

Prihvaćaju se vrijednosti fb,min 2,5 N/mm2 i fbh,min = 2 N/mm2.

2.43 Točka 9.2.3(1) Najmanja čvrstoća morta u zidanim zgradama

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: fm,min = 5 N/mm2 za nearmirano ili omeđeno ziđe i fm,min = 10
N/mm2 za armirano ziđe.

2.44 Točka 9.2.4(1) Razredi za vertikalne sljubnice u ziđu

Dopuštene su sljubnice razreda a).

Sljubnice razreda b) nisu dopuštene.
Sljubnice razreda c) dopuštene su samo ako je to dokazano ispitivanjima.

2.45 Točka 9.3(2) Uvjeti uporabe nearmiranog ziđa koje ispunjava samo odredbe norme
HRN EN 1996

8
Nearmirano ziđe koje ispunjava samo odredbe norme HRN EN 1996 dopušteno je upotrijebiti
samo u područjima vrlo male seizmičnosti.

2.46 Točka 9.3(2) Najmanja proračunska debljina nearmiranog ziđa koje ispunjava samo
odredbe norme EN 1996

Najmanja proračunska debljina zida tef,min mora odgovarati vrijednostima iz tablice 9.2, stupac 2,
redak 2 i 3 (350 mm za ziđe od zidnih elemenata od prirodnoga kamena; 240 mm za ziđe od
ostalih vrsta zidnih elemenata) iz norme HRN EN 1998-1:2008.

2.47 Točka 9.3(3) Najveća vrijednost ubrzanja temeljnoga tla za primjenu nearmiranog
ziđa koje ispunjava odredbe norme EN 1998-1

U ovoj normi vrijednost nije definirana.

2.48 Točka 9.3(4), tablica 9.1 Vrijednosti faktora q za zidane zgrade

Prihvaćaju se ove vrijednosti faktora q:

a) nearmirano ziđe izvedeno samo u skladu s normom HRN EN 1996: q = 1,5
b) nearmirano ziđe izvedeno u skladu s normom HRN EN 1998-1: q=2
c) omeđeno ziđe izvedeno u skladu s normom HRN EN 1998-1: q = 2,5
d) armirano ziđe izvedeno u skladu s normom HRN EN 1998-1-1: q = 2,5.

Primjena većih vrijednosti od navedenih mora se dokazati ispitivanjima.

2.49 Točka 9.3(4), tablica 9.1 Vrijednosti faktora q za zgrade zidanih sustava koji
osiguravaju povećanu duktilnost

Prihvaćaju se vrijednosti faktora q dokazane rezultatima ispitivanja.

2.50 Točka 9.5.1(5) Geometrijski zahtjevi za nosive zidove

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti iz tablice 9.2 norme HRN EN 1998-1.

2.51 Točka 9.6(3) Parcijalni koeficijenti za materijal zidanih zgrada u potresnoj

proračunskog situaciji

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: γm = 1,5 i γs=1,0.

2.52 Točka 9.7.2(1) Najveći broj katova i najmanja ploština nosivih zidova za „jednostavne
zidane zgrade“

Prihvaćaju se vrijednosti navedene u tablici 9.3(HR) koje vrijede uz podatke navedene u

napomenama u toj tablici.

9
Tablica 9.3(HR) - Dopušteni broj katova n iznad temeljnog tla i najmanje ploštine poprečnih
presjeka nosivih zidova pA,min u svakom smjeru izražene kao postotak bruto tlocrtne
ploštine kata za "jednostavne zidane zgrade"

Broj katova Vrsta ziđa

n Nearmirano Nearmirano Omeđeno Nearmirano Omeđeno
ag=0,05 ag=0,10 ag=0,20 ag=0,30

Sd(T) 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36

1 2,0 2,0 2,0 2,0 3,0 3,0

2 2,0 2,0 2,5 2,0 6,5 3,0
3 2,0 2,0 3,0 2,5 --- 6,5
4 2,0 2,0 5,0 3,0 --- ---
5 2,0 2,0 6,5 5,0 --- ---
Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata.
Napomena 2: Sd(T) = ag S x (2,5/q)
Napomena 3: Za tip B temeljnog tla S=1,2 i spektar tipa 1
Za nearmirano ziđe q=2,0 pa je Sd(T) = 1,5 ag
Za omeđeno ziđe q=2,5 pa je Sd(T) = 1,2 ag
Napomena 4: Faktor važnosti zgrade γI = 1,0
Napomena 5: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γM = 2,0 za stalno i promjenjivo opterećenje a γM = 1,5 za izvanredno
(potresno) opterećenje (vidi točku 9.6(3) norme HRN EN 1998-1 i točku 2.51 ovog dokumenta).
2
Napomena 6: Karakteristična vlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem ftk = 0,3 N/mm
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa fvk u skladu s normom HRN EN 1996-1-1: fvk = fvko + 0,4σd = 0,3 + 0,4σd za mortove M10
2
i TM10 i opečne zidne elemente skupine 2, tlačne čvrstoće fb=10 N/mm .
Napomena 7: Omeđeno ziđe primjenjivo je i za ag=0,05 i ag=0,10.

2.53 Točka 9.7.2(2)b Najmanji omjer stranica u tlocrtu za „jednostavne zidane zgrade“

Prihvaća se preporučena vrijednost: λmin=0,25.

2.54 Točka 9.7.2(2)c Najveća ploština uvučenih dijelova stropa u tlocrtu za „jednostavne
zidane zgrade"

Prihvaća se preporučena vrijednost: pmax= 15 %.

2.55 Točka 9.7.2(5) Najveća razlika mase i ploštine zidova između susjednih katova
„jednostavnih zidanih zgrada“

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti: Δm,max = 20% i ΔA,max = 20%.

2.56 Točka 10.3(2)P Faktor povećanja pomaka pri potresu za protupotresnu izolaciju

Prihvaća se preporučena vrijednost: γx = 1,2.

10
 Dodatak A
(obavijesni)

Točke u normi HRN EN 1998-1:2008 u kojima su dopušteni nacionalno određeni parametri

Norma HRN EN 1998-1:2008 dopušta nacionalno određene parametre u niže navedenim točkama.

Točka Točka u Predmet

ovom
dokumentu
1.1.2(7) 2.1 Obavijesni dodaci A i B iz norme HRN EN 1998-1
2.1.(1)P 2.2 Poredbeno povratno razdoblje TNCR potresnog djelovanja za zahtjev da ne
dođe do rušenja (ili što je istovrijedno poredbenoj vjerojatnosti premašaja u 50
godina, PNCR)
2.1(1)P 2.3 Poredbeno povratno razdoblje TDLR potresnog djelovanja za zahtjev
ograničenja oštećenja (ili što je istovrijedno poredbenoj vjerojatnosti premašaja
u 10 godina, PDLR)
3.1.1(4) 2.4 Uvjeti pod kojima se smiju izostaviti dodatna ispitivanja tla u odnosu na ona za
nepotresna djelovanja te u kojima se smije uzeti uobičajena razredba tla
3.1.2(1) 2.5 Razredba tla koja u obzir uzima dubinsku geologiju i vrijednosti parametara S,
TB, TC i TD koji definiraju horizontalne i vertikalne elastične spektre odziva u
skladu s točkama 3.2.2.2 i 3.2.2.3.
3.2.1(1),(2), 2.6 Karte potresnih područja i poredbenih vršnih ubrzanja temeljnog tla
(3)
3.2.1(4) 2.7 Područja male seizmičnosti
3.2.1(5) 2.8 Područja vrlo male seizmičnosti
3.2.2.1(4), 2.9 Parametri S, TB, TC, TD koji definiraju oblik horizontalnih elastičnih spektara
3.2.2.2(1)P odziva
3.2.2.3(1)P 2.10 Parametri avg, TN, TC, TD koji definiraju oblik vertikalnih elastičnih spektara
odziva

3.2.2.5(4)P 2.11 Donja vrijednost faktora β za određivanje proračunskih spektralnih vrijednosti

4.2.3.2(8) 2.12 Upućivanje na definicije središta krutosti i torzijskog polumjera u višekatnim
zgradama koje ispunjavaju ili ne ispunjavaju uvjete (a) i (b) točke 4.2.3.2(8)
4.2.4(2)P 2.13 Vrijednosti ϕ za zgrade

4.2.5(5)P 2.14 Faktori važnosti γI za zgrade

4.3.3.1(4) 2.15 Odluka o mogućnosti primjene nelinearnih metoda proračuna pri proračunu
zgrada bez seizmičke izolacije. Upućivanje na podatke o sposobnostima
deformiranja elemenata i pridruženim parcijalnim koeficijentima za granično
stanje nosivosti za dimenzioniranje ili vrednovanje na temelju metoda
nelinearnoga proračuna.
4.3.3.1(8) 2.16 Granična vrijednost faktora važnosti γI s obzirom na dopuštenu uporabu
proračuna s dva ravninska modela
4.4.2.5(2) 2.17 Faktor povećane čvrstoće γRd za dijafragme
4.4.3.2(2) 2.18 Faktor smanjenja ν za pomake za granično stanje ograničenog oštećenja
5.2.1(5) 2.19 Geografska ograničenja o uporabi razreda duktilnosti za betonske zgrade
5.2.2.2(10) 2.20 Vrijednosti q0 za betonske zgrade za koje se primjenjuje plan sustava kvalitete
5.2.4(1), (3) 2.21 Parcijalni faktori za materijal betonskih zgrada u potresnoj proračunskoj
situaciji
5.4.3.5.2(1) 2.22 Najmanji omjer posmične armature ρw,min velikih slabo armiranih betonskih
zidova
5.8.2(3) 2.23 Najmanje dimenzije poprečnog presjeka betonskih temeljnih greda
5.8.2(4) 2.24 Najmanja debljina i omjer armiranja betonskih temeljnih ploča
5.8.2(5) 2.25 Najmanji omjer armiranja betonskih temeljnih greda
5.11.1.3.2(3) 2.26 Razred duktilnosti panelnih sustava predgotovljenih zidova
5.11.1.4(1) 2.27 Faktori q predgotovljenih sustava - faktori smanjenja kp
5.11.1.5(2) 2.28 Potresno djelovanje tijekom izgradnje predgotovljenih konstrukcija
5.11.3.4(7)e 2.29 Najmanja uzdužna armatura u spojevima zidova velikih panela
6.1.2(1) 2.30 a) Gornja granica faktora ponašanja q za neduktilne čelične zgrade

11
 b) Ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije
c) Ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije
6.1.3(1)P 2.31 Parcijalni koeficijenti za materijal čeličnih zgrada u potresnoj proračunskoj
situaciji
6.2(3)P 2.32 Faktor povećane čvrstoće u proračunu sposobnosti nosivosti čeličnih
konstrukcija
6.2(7) 2.33 Podaci o upotrebi norme EN 1993-1-10:2004 u potresnoj proračunskoj situaciji
6.5.5(7) 2.34 Upućivanje na dodatna pravila za projektiranje spojeva
6.7.4(2) 2.35 Preostala prekokritična čvrstoća tlačnih dijagonala čeličnih konstrukcija
7.1.2(1) 2.36 a) Gornja granica faktora ponašanja q za neduktilne čelične zgrade
b) Ograničenja pri izboru proračunske koncepcije konstrukcije
c) Ograničenja pri izboru razreda duktilnosti konstrukcije
7.1.3(1)P, 2.37 Parcijalni koeficijenti za materijal spregnutih čelično-betonskih zgrada u
7.1.3(3) potresnoj proračunskoj situaciji
7.1.3(4) 2.38 Faktor povećane čvrstoće pri proračunu sposobnosti nosivosti spregnutih
čelično-betonskih zgrada
7.7.2(4) 2.39 Faktor smanjenja krutosti betonskog dijela presjeka spregnutih čelično-
betonskih stupova
8.3(1) 2.40 Razred duktilnosti drvenih zgrada
9.2.1(1) 2.41 Tip zidnih elemenata dovoljne robusnosti
9.2.2(1) 2.42 Najmanja čvrstoća zidnih elemenata
9.2.3(1) 2.43 Najmanja čvrstoća morta u zidanim zgradama
9.2.4(1) 2.44 Razredi za vertikalne sljubnice u ziđu
9.3(2) 2.45 Uvjeti uporabe nearmiranog ziđa koje ispunjava samo odredbe norme
HRN EN 1996

9.3(2) 2.46 Najmanja proračunska debljina nearmiranog ziđa koje ispunjava samo
odredbe norme EN 1996

9.3(3) 2.47 Najveća vrijednost ubrzanja temeljnoga tla za primjenu nearmiranog ziđa koje
ispunjava odredbe norme EN 1998-1
9.3(4), 2.48 Vrijednosti faktora q za zidane zgrade
tablica 9.1
9.3(4), 2.49 Vrijednosti faktora q za zgrade zidanih sustava koji osiguravaju povećanu
tablica 9.1 duktilnost
9.5.1(5) 2.50 Geometrijski zahtjevi za nosive zidove
9.3(3) 2.51 Parcijalni koeficijenti za materijal zidanih zgrada u potresnoj proračunskog
situaciji
9.7.2(1) 2.52 Najveći broj katova i najmanja ploština nosivih zidova za „jednostavne zidane
zgrade“
9.7.2(2)b 2.53 Najmanji omjer stranica u tlocrtu za „jednostavne zidane zgrade“
9.7.2(2)c 2.54 Najveća ploština uvučenih dijelova stropa u tlocrtu za „jednostavne zidane
zgrade"
9.7.2(5) 2.55 Najveća razlika mase i ploštine zidova između susjednih katova „jednostavnih
zidanih zgrada“
10.3(2)P 2.56 Faktor povećanja pomaka pri potresu za protupotresnu izolaciju

12
 Dodatak B
(normativni)

Karte potresnih područja Hrvatske

B.1 Općenito

(1) U kartama potresnih područja Hrvatske određena su poredbena vršna ubrzanja temeljnog
tla agR za temeljno tlo tipa A za poredbena povratna razdoblja potresa TNCR = 475 godina i TDLR =
95 godina.

Karte potresnih područja Hrvatske u približnom mjerilu 1:750.000 sastavni su dio ovog nacionalnog
dodatka. Potresna područja približno prikazuju slike B.1HR i B2HR.

(2) Karta za TNCR = 475 godina na slici B.1HR primjenjuje se za određivanje potresnog
djelovanja u proračunu graničnog stanja nosivosti tj. za ispunjenje zahtjeva iz točke 2.1(1)P norme
HRN EN 1998-1 da ne smije doći do rušenja.

(3) Karta za TDLR = 95 godina na slici B.2HR primjenjuje se za određivanje potresnog

djelovanja u proračunu graničnog stanja oštećenja tj. za ispunjenje zahtjeva iz točke 2.1(1)P norme
HRN EN 1998-1 da oštećenje mora biti ograničeno.

(4) Na karti na slici B.1HR ucrtana je crta koja razgraničuje područja potresa magnituda Ms >
5,5 i Ms ≤ 5,5.

(5) Na područjima za koja je Ms > 5,5 primjenjuju se spektri odziva tipa 1 (slika 3.2 i tablica 3.2
u normi HRN EN 1998-1).

(6) Na područjima za koja je Ms ≤ 5,5 primjenjuju se spektri odziva tipa 2 (slika 3.3 i tablica 3.3
u normi HRN EN 1998-1).

(7) U slučaju dvojbe pri utvrđivanju poredbenog vršnog ubrzanja temeljnog tla agR u proračunu
se primjenjuje najbliža veća vrijednost ubrzanja.

NAPOMENA: Stavak (7) odnosi se na građevinu koja se nalazi na graničnoj crti dvaju vrijednosti ubrzanja.

(8) U slučaju dvojbe pri utvrđivanju magnitude Ms pri određivanju vrijednosti agR primjenjuje se
spektar odziva koji daje nepovoljniju (veću) vrijednost potresne sile.

NAPOMENA: Stavak (8) odnosi se na građevinu koja se nalazi na graničnoj crti dvaju vrijednosti magnituda.

(10) Umjesto vrijednosti navedene u točki 4.3.3.2.2(3) norme HRN EN 1998-1 (formula (4.6)) za
određivanje prvog perioda oscilacija treba upotrijebiti formulu primjerenu za konstrukcijske sustave
koji se izvode u Hrvatskoj (osim za okvirne sustave bez ukrutnih elemenata):

T1 = 0,016 H u (s) (B.1HR)

gdje je:
H visina zgrade u metrima od temelja ili gornjeg ruba krutog podruma.

Slika B.1(HR) - Karta potresnih područja Hrvatske za vršna ubrzanja temeljnog tla agR za
temeljno tlo tipa A za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR = 475 godina

Slika B.2(HR) - Karta potresnih područja Hrvatske za vršna ubrzanja temeljnog tla agR za
temeljno tlo tipa A za poredbeno povratno razdoblje potresa TDLR = 95 godina

13
 Dodatak C
(obavijesni)

Tumač karata potresnih područja Republike Hrvatske

C.1 Upotreba karte

Karte potresnih područja tiskane su u boji u velikom formatu, u približnom mjerilu 1:800 000.
Njihove inačice na slikama 1 i 2, služe tek za ilustraciju te nisu namijenjene očitavanju parametara.
Kartama su prikazana potresom uzrokovana horizontalna vršna ubrzanja (agR) površine tla tipa A
čiji se premašaj tijekom bilo kojih t = 50 godina (slika 1), odnosno t = 10 godina (slika 2) očekuje s
vjerojatnošću od p = 10 %. Vjerojatnosti premašaja (p) i poredbena razdoblja (t) s povratnim su
razdobljem (T) povezani izrazom

, (C.1)

pa vrijednosti prikazane na karti odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih T =

475 (odnosno T = 95) godina. Ubrzanja su izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (1 g =
9,81 m/s2).

Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo događanje na određenom

mjestu nema nikakve pravilnosti, te vrijeme budućeg potresa ni na koji način ne ovisi o tome kada
se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja (T), dakle, imaju smisla samo za procjenu
ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati tijekom nekog duljeg razdoblja, ali ne i za procjenu
vremena u kojem će se oni dogoditi.

Iznosi poredbenih vršnih ubrzanja na karti prikazani se izolinijama s rezolucijom od 0,02 g.

Numerički navedene vrijednosti na karti odnose se na prostor između dvije susjedne izolinije (vidi
sliku 3, niže: Novska je u području agR = 0,14 g). U slučaju dvojbe valja uzeti prvu susjednu veću
vrijednost.

Na karti za povratno razdoblje od 475 godina razgraničena su područja primjene spektara odziva
tipa 1 i tipa 2. Spektar tipa 1 primjenjuje se tamo gdje na potresnu opasnost na razini odabranog
povratnog razdoblja najviše utječu potresi s magnitudom površinskih valova MS > 5,5, dok se u
ostalom području primjenjuje spektar tipa 2. Područje primjene spektra tipa 1 na karti za T = 475
godina označeno je zelenom linijom i kosim sjenčanjem. U ostalom području primjenjuje se spektar
tipa 2. U slučaju dvojbe valja uzeti onaj spektar koji rezultira većim iznosom Se. Za povratno
razdoblje od 95 godina na cijelom teritoriju Hrvatske primjenjuje se spektar tipa 2.

Karta je tiskana u približnom mjerilu 1:800 000, s ortogonalnim koordinatnim osima kako bi se
olakšalo određivanje položaja lokacije. Zbog toga ona nije pogodna za precizno mjerenje
udaljenosti.

14
 Slika 1. - Karta potresnih područja u Republici Hrvatskoj –
Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti premašaja 10 % u 50 godina
(povratno razdoblje 475 godina) izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g.

NAPOMENA: Ova slika ne smije se upotrebljavati za očitavanje iznosa ubrzanja. Za to valja upotrijebiti
izvornik u boji u mjerilu približno 1:800000, vidi isječak izvornika, na slici 3 niže.

15
 Slika 2. - Karta potresnih područja u Republici Hrvatskoj –
Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti premašaja 10 % u 10 godina
(povratno razdoblje 95 godina) izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g

NAPOMENA: Ova slika ne smije se upotrebljavati za očitavanje iznosa ubrzanja. Za to valja upotrijebiti
izvornik u boji u mjerilu približno 1:800000.

Slika 3. - Detalj karte iz slike 1 za grad Novsku

16
C.2 Izrada karata potresnih područja Hrvatske

Karte potresnih područja u biti su karte seizmičkog hazarda ili potresne opasnosti koja se
procjenjuje na temelju opažene seizmičnosti tijekom što je moguće duljeg razdoblja. Za Hrvatsku,
osnovna baza podataka sadržana je u Hrvatskom katalogu potresa (Herak et al., 1996) kojega
održava Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Trenutno sadrži
osnovne podatke o više od 40000 potresa koji su se dogodili na teritoriju Republike Hrvatske i
susjednim područjima, a redovito se dopunjuje podacima o novim potresima. Današnja mreža
seizmografa u Hrvatskoj omogućuje da se godišnje prosječno locira i u katalog uvrsti više od 3500
potresa. Kartu epicentara potresa prikazuje slika 4. Magnitude potresa u katalogu su tzv. lokalne
magnitude (ML), za koje je u nekoliko radova pokazano da za Hrvatsku približno po iznosima
odgovaraju momentnoj magnitudi (MW).

Slika 4. - Epicentri potresa iz Hrvatskog katalog potresa (Geofizički odsjek PMF-a, 2011)

Kako katalog sadrži ne samo glavne, nego i prethodne i naknadne potrese za koje ne vrijedi
pretpostavka o Poissonovoj razdiobi, prije analize proveden je postupak izdvajanja glavnih potresa.
Svaki je katalog potresa nužno i nehomogen jer njegova potpunost varira kako po godinama, tako i
po magnitudi. Zbog toga je prije statističke obrade potrebno odrediti prostornu i vremensku
razdiobu magnitudnog praga potpunosti. To je napravljeno kako je opisano u Herak et al. (2009).
Tako pripremljen katalog poslužio je za proračun osnovnih statističkih parametara seizmičnosti u
čvorovima guste mreže kojom je prekriven istraživani teritorij.

U svakom od čvorova određena su tri parametra – a, b, Mmax – koji omogućuju procjenu učestalosti
potresa i njihovu razdiobu prema magnitudi (Gutenberg-Richterova relacija):

. (C.2)
17
N je broj potresa s magnitudom ≥ M, a Mmin je magnituda od koje je katalog potpun u okolišu
svakog čvora. Mmax je maksimalna moguća magnituda potresa na rasjedima u okolišu
razmatranoga čvora, a određuje se uzimajući u obzir najveće povijesne potrese, te prema
seizmotektonskom potencijalu i recentnoj aktivnosti rasjeda. Seizmičnost je tako opisana dvama
modelima: u Modelu 1, elementi mreže bili su dimenzija 8,3 x 8,3 km, a u Modelu 2 dimenzije su
bile 5,5 x 5,5 km. Konačna prostorna polja parametara a, b, Mmax izglađena su na tri načina bi-
normalnim eliptičkim kernelom različitih dimenzija čija je duža os bila usmjerena u dominantni
pravac pružanja rasjeda u okolišu predmetnoga čvora, kako bi se utjecaj pojedinih jakih potresa iz
prošlosti razdijelio na čitavu rasjednu zonu. Na taj način, za svaki model definirana su još tri
podmodela (a, b, c) pa se ukupno radilo sa šest različitih modela seizmičnosti. Kao primjer, na slici
5 prikazane su prostorne razdiobe parametara a, b, Mmax, za Model 1 (podmodel b), te dominantni
smjer pružanja rasjeda.

Slika 5. - Konačna polja razdiobe parametara a (gore lijevo, prikazano je 10a), b (gore
desno), i Mmax (dolje lijevo) u relaciji (2) za Model 1b,
te prevladavajući smjer pružanja rasjeda (dolje desno).

Seizmički hazard proračunan je upotrebom stohastičkog (Monte-Carlo) postupka, u kojem se

vjerojatnost premašivanja određene akceleracije određuje statističkom analizom sintetičkog
kataloga potresa koji se generira upotrebom empiričke razdiobe (2) za svaki element mreže te za
veoma dugački niz godina (ovdje 2.000.000 godina). Za svaki od generiranih potresa proračuna se

18
teorijska najveća horizontalna akceleracija u svakom čvoru mreže i to upotrebom 6 empiričkih
atenuacijskih relacija (AR):

AR1: Herak, Markušić, Ivančić (2001) [w = 0,20]

AR2: Akkar, Bommer (2010) [w = 0,25]
AR3: Bindi, Luzi, Pacor, Sabetta, Massa (2009) [w = 0,25]
AR4: Fukushima (2003) [w = 0,10]
AR5: Chiou, Youngs (2008) [w = 0,10]
AR6: Idriss (2008) [w = 0,10].

Ove su relacije odabrane između desetaka raspoloživih jer su barem na neki način reprezentativne
za razmatrano područje. Herak et al. (2001) je jedina AR izvedena za područje Hrvatske (širi
prostor Dinarida). AR2 je nova relacija koje se odnosi na cijelu Europu i Mediteran, AR3 je
izvedena za Italiju, AR4 se često upotrebljava pri određivanja hazarda za nuklearne elektrane, dok
su AR5 i AR6 tzv. new generation (NGA) relacije izvedene na osnovi istog, reprezentativnog skupa
opažanja iz cijeloga svijeta. U uglatim zagradama prikazane su "težine" za svaku od AR, čija je
suma 1,0. AR daju vrijednosti najvećeg horizontalnog ubrzanja (PGA), na temelju poznavanja
magnitude potresa, udaljenosti lokacije od žarišta potresa, te raznih drugih parametara (vrste i
geometrije rasjeda, položaju lokacije u odnosu na rasjed, tipa tla,...).

Aleatorna nepouzdanost procjene PGA izražena je standardnom devijacijom za svaku od

upotrijebljenih AR, te je uzeta u obzir pri proračunu. Odgovarajuća nepouzdanost Mmax uzeta je kao
±0,2 jedinice magnitude. Epistemičke se nepouzdanosti u obzir uobičajeno uzimaju tako da se
konstruira tzv. logičko stablo, u kojem svaka od grana predstavlja određeni, mogući scenarij
događaja. Težina pojedine grane ovisi o pridijeljenoj vjerojatnosti toga scenarija. U ovom slučaju
upotrijebljeno je jednostavno logičko stablo sa 36 grana, po jedna za svaki par (AR, podmodel), pri
čemu su svi podmodeli (1a, 1b, 1c, 2a, 2b, 2c) imali jednake težine.

Kada je, kako je gore opisano, generirana seizmička povijest najvećih ubrzanja tijekom dva
milijuna godina u svakom čvoru mreže, bilo je moguće statistički ocijeniti vjerojatnosti opažanja
akceleracije veće od zadane tijekom odabranog poredbenog razdoblja (ili njihova povratna
razdoblja). Tako proračunano polje ubrzanja interpolirano je na mrežu 2 x 2 km, te je prikazano na
kartama. Izolinije su izvučene postupkom kriginga, a prikazane su na digitalno formiranoj
kartografskoj podlozi koju je izradila Državna geodetska uprava.

Područja primjene spektara odziva tipa 1 i 2 definirana su u odnosu na »...potrese koji najviše
pridonose potresnoj opasnosti definiranoj za lokaciju u cilju vjerojatnosnog ocjenjivanja
opasnosti...«. Ovo je donekle nejasna definicija, koja je interpretirana u smislu medijana magnitude
MS svih sintetički generiranih potresa (vidi iznad) koji su na pojedinoj lokaciji (čvoru) uzrokovali
proračunano ubrzanje veće od onoga koje odgovara kartiranom ubrzanju za odabrano povratno
razdoblje. Kako je gore naznačeno, magnitude u Hrvatskom katalogu potresa su lokalne
magnitude (ML = MW), pa je valjalo provesti konverziju u magnitudu površinskih valova (MS). To je
napravljeno pomoću četiri objavljene konverzijske relacije (Okal, Romanowitz, 1994; Giardini et al.,
1997; Bungum et al., 2003; Scordilis, 2006), a njihov je srednjak uzet kao reprezentativna
vrijednost. Za povratno razdoblje od 475 godina na odgovarajućoj je karti (slika 1) označeno
područje u kojemu je medijan(MS) veći od 5,5, pa tamo valja upotrebljavati spektar tipa 1, a izvan
njega spektar tipa 2. Za povratno razdoblje od 95 godina medijan nigdje nije premašio MS = 5,5, pa
svuda valja upotrebljavati spektar tipa 2.

C.3 Literatura

(1) Bindi D., Luzi L., Pacor F., Sabetta F., Massa M. (1996): Towards a new reference ground
motion prediction equation for Italy: update of the Sabetta–Pugliese (1996), Bull. Earthquake Eng.
7, 591–608, DOI 10.1007/s10518-009-9107-8.

19
(2) Bungum H., Lindholm C. D., Dahle A. (2003): Long-period ground-motions for large European
earthquakes and comparisons with stochastic predictions, 1905–1992, Journal of Seismology 7,
377–396.

(3) Chiou B. S.-J., Youngs R. R. (2008): NGA Model for Average Horizontal Component of Peak
Ground Motion and Response Spectra, PEER Report 2008/09, Pacific Engineering Research
Center, College of Engineering, University of California, Berkeley.

(4) Fukushima Y., Berge-Thierry C., Griot-Pommera D. (2003): Attenuation relation for West
Eurasia determined with recent near-fault records from California, Japan and Turkey, Journal of
Earthquake Engineering 7, 573-598.

(5) Gardini D., di Donato M., Boschi E. (1997): Calibration of magnitude scales for earthquakes of
the Mediterranean, Journal of Seismology 1, 161–180.

(6) Herak D., Herak M., Tomljenović B. (2009): Seismicity and focal mechanisms in North-Western
Croatia, Tectonophysics 465, 212-220, doi: 10.1016/j.tect.2008.12.005.

(7) Herak M., Herak D., Markušić S. (1996): Revision of the earthquake catalogue and seismicity of
Croatia, 1908-1992, Terra Nova 8, 86-94.

(8) Herak M., Markušić S., Ivančić I. (2001): Attenuation of peak horizontal and vertical
acceleration in the Dinarides area, Studia Geophysica et Geodaetica 45, 383-394.

(9) Idriss, I. M. (2008): An NGA Empirical Model for Estimating the Horizontal Spectral Values
Generated By Shallow Crustal Earthquakes, Earthquake Spectra 24, 217-242.

(10) Okal E. A., Romanowicz B. A. (1994): On the variation of b-values with earthquake size, Phys.
of the Earth and Planet. Int. 87, 55–76.

(11) Scordilis E. M. (2006): Empirical global relations converting MS and mb to moment magnitude,
Journal of Seismology 10, 225–236, DOI: 10.1007/s10950-006-9012-4.

20