ŠKOLSKE ZGRADE - predavanja

1. KORIDORNI SISTEM
1.1. Jednotraktna koridorna dispozicija

Postava dvije ili više učionica i ostalih prostorija s jedne strane hodnika
-
Prednost: prizemne škole malog kapaciteta
-
Nedostaci: veće škole gube mogućnost dvostranog osvjetljenja, predugi koridori

Primjer: škola na Pantovčaku – arhitekt Ulrich

1.2. Dvotraktna koridorna dispozicija

Postava učionica s obje strane hodnika

-
Prednost: ekonomičnost
-
Nedostaci: koridor nedovoljno osvjetljen i ventiliran, nemogućnost postizanja optimalne orijentacije
učionica

Primjeri: Park-Side School, Riverside, Illinois, SAD, arh. L.B. Perkins, Will
Crow Island School, Winnetka, Illinois, SAD, arh. E. Saarinen, Perkins, Will
TIPOVI:
-
Linearna dvotakna dispozicija
-
Slobodni oblici
-
Multiplicirana dvotaktna dispozicija

o Djelomično paralelno smicanje

o Potpuno odvajanje krila koje tvore dvorište

o Paralelno postavljanje odvojenih zgrada

1.3. Višetraktna koridorna dispozicija

Predstavlja tradicionalno rješenje.

-
Prednost: minimalne površine hodnika
-
Nedostaci: loši higijenski uvjeti, provjetravanje i osvjetljenje

Primjeri: Zagreb, Trnsko, arh. Nikšić, Šmidhen

Scuola media, Bissuola, Venezia, Italija, 1976, arh. G. Valle, G. Macola
2. CENTRALNA HALA
Koncentrirana dispozicija i kompaktan volumen.
-
Prednost: racionalno i ekonomično
-
Nedostaci: ograničene mogućnosti postizanja optimalnih higijenskih uvjeta, loše provjetravanje i
osvjetljenje

TIPOVI: Kvadratični tlocrt

Kružni tlocrt

Primjeri: Brändö Secondary School, Kulosaari, Helsinki, Finska, 1955, arh. Järvi
Belair primary School, San Angelo, Texas, SAD, 1955, arh. Caudill, Rowlett, Scott

3. PAVILJONI
Raščlanjena zgrada na više grupa koje se povezuju zatvorenim koridorima, trijemovima, stazama. Izgradnja
započeta početkom 20. st namijenjena djeci slabog zdravlja. Većinom su prizemnice.
-
Prednost: odlični higijenski uvjeti (dvostrano osvjetljenje i provjetravanje), povoljno organiziranje različitih
oblika nastave

TIPOVI: Simetrična dispozicija

Slobodna postava paviljona

Primjeri: Munkegaard School, Gentofte, Danska, 1955, arh. A. Jacobsen

Osnovna škola August Šenoa, Zagreb, Selska cesta,1931, arh. Ivo Zemljak
Osnovna škola na Sigečici, Zagreb, 1933, arh. Ivo Zemljak

4. BEZKORIDORNA
Rezultat objedinjavanja paviljonskog tipa sa ekonomskim zahtjevima koncentriranog objekta.
-
Prednosti: sačuvane prednosti paviljonskog tipa, smanjene komunikacije

Primjeri: Primarschule Riedhof, Zürich Höngg, Švicarska, 1963, arh. A.Roth

Osnovna škola Jordanovac, Zagreb, 1933, arh. Ivo Zemljak
Open air Schule, Amsterdam, Nizozemska, 1930, arh. J. Duiker

5. KOMBINIRANA DISPOZICIJA - NOVE ŠKOLE

Slobodna arhitektonska dispozicija. Novi oblici učionica omogućuju prostornu samostalnost svake grupe prema
namjeni, ali i dobru komunikaciju, odnosno dobru povezanost svih prostora.

Primjeri: Montessori škola, Oestgeest, Nizozemska, 1955, arh. J.P. Kloos

Petersen škola, Eindhoven, Nizozemska, 1971, arh. Werkgroep 4
 OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE - skripta

KAPACITET

Kapacitet škole određen je brojem učeničkih mjesta. Potreban kapacitet proizlazi iz broja školskih obveznika na
području unutar predviđenog radijusa gravitacije. Kod utvrđivanja broja školskih obveznika mora se, pored postojećeg
broja učenika, uzeti u obzir i perspektivno povećanje ili smanjenje broja učenika za razdoblje od 5 – 10 godina. Veličina
školske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, a za broj radnih prostora predviđa se i potreban broj i veličina
pomoćnih prostora. Pri tome se pretpostavlja da je kapacitet učionice 30 učenika, a iskoristivost učionica i ostalih radnih
prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene.

Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola limitiraju najveći kapacitet osnovne škole na 720 ućeničkih mjesta
(24 učionice), Optimalni kapacitet školske zgrade iznosi od 480 do 600 učenika. Klasifikacija škola prema veličini:
-
seoska škola sa jednom do dvije učionice
-
mala škola sa 4-6 učionica
-
škola srednje veličine sa 8-12 učionica
-
velika škola do 24 učionice

ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU, VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR

Ukupna veličina zemljišta za gradnju može se približno odrediti na temelju potrebne površine po učeniku, uzevši u
obzir broj učenika samo jedne smjene. Normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole:

-
do 300 učenika – 40 m2/uč
-
iznad 300 učenika – 30 m2/uč
-
iznimno manje, ali min 20 m2/uč

Normirane veličine uključuju i mogućnost etapne izgradnje i dogradnje za što treba rezervirati 20 – 30% ukupne
površine zemljišta. Elementi za izbor zemljišta:

-
smještaj u mirnoj zoni, daleko od buke, izvora buke i nečistoća
-
teren mora omogućavati pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored prostorija
-
najpovoljnije je zemljište smješteno južno od puta
-
prilaz za učenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom, nezaštićenih
prometnih prijelaza (tramvajskih, željezničkih)
-
zemljište mora omogućavati smještaj učeničkog trakta cca. 50 m od prometnice , iznimno 35 m
-
najmanji razmak škole i susjednih objekata je 12 m
-
ekonomična dužina komunalnih puteva i priključaka

Lokacija i orijentacija:

-
školsku zgradu locirati tako da odnosi funkcija zgrade i raznih površina (tjelesni odgoj, rekreacija,
gospodarstvo) ne dolaze u sukob
-
ulazni prostor, prilazni put i površine za tjelesni odgoj ne bi smjele biti ispred učionica
-
ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima
-
za učionice je najpovoljnija orjentacija jug ili jugoistok, odnosno jugozapad sa otklonom do 15° te
orjentacija istok-zapad uz dvostrano osvjetljenje
-
preporuka je orijentirati površine za tjelesni odgoj sjever-jug po uzdužnoj osi ako je to moguće
 FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE

Pedagoški je povoljno odvojiti učionice za razrede I – IV (razredna nastava) od onih V – VII (predmetna nastava).
Razredna nastava provodi se u sklopu matičnih učionica za učenika od I – IV razreda osnovne škole. U pravilu se te
učionice smještaju u prizemlju sa obveznom južnom orijentacijom. Taj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu
vezu s ulaznim prostorom, vanjskim površinama i društvenim prostorima škole.
Predmetna nastava se provodi za učenike od V – VII razreda. Prostorni sklop mora imati jednostavne i pregledne
veze sa ulaznim prostorom, centralnom garderobom, BIC-om, prostorom za više namjena, blagovaonicom i prostorijama
za TZK. Učionicama za radno-tehničku i likovnu kulturu preporuča se sjeverna orjentacija zbog ravnomjernog i difuznog
osvjetljenja, a učionici za prirodu i biologiju preporuča se veza na vrt. Učionica za radno tehničku kulturu mora biti tako
smještena ili izolirana da ne prenosi eventualnu buku na ostale prostorije.
Društveni prostori škole smješteni su centralno sa dobrim vezama sa svim prostornim sklopovima. Prostor za više
namjena međusobno povezuje sve prostorne sklopove, a služi za okupljanje učenika, priredbe i sl. Potrebna je dobra –
neposredna veza na ulazni prostor i školski trg. Bibliotečno-informacijski centar poželjno je smjestiti u središtu školske
zgrade na najpristupačnijem mjestu, po mogućnosti orjentiran sjever-sjeveroistok.
Putem gospodarskih prostora ostvaruje se sva doprema u školu kao i otprema svih nepotrebnih predmeta i otpada.
Te veze se ostavruju putem gospodarskog dvorišta koje ima kolni ulaz.
Ulaz u školu mora biti uočljiv i lako pristupačan. Pred ulazom formira se trijem ili nadstrešnica za okupljanje i
zaštitu od nevremena biblijskih razmjera. Neposredno uz ulaz smješta se centralana garderoba.
Pravilan izbor i smještaj sanitarija nužni su za održavanje optimalnih higijenskih uvjeta u školskoj zgradi. U manjim
školama projektira se i stan učitelja, a u većim stan domara sa posebnim ulazom.

PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE - skripta

A. RAZREDNA NASTAVA

Za razrednu nastavu potrebni su prostori:

-
učionice
-
kabinet
-
prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu
-
prostor za više namjena i prostor za tjelesnu kulturu

UČIONICE – Pedagoško didaktični karakter rada u nižim razredima zahtjevaveću površinu učionice po
učeniku u odnosu na učionice za V – VIII razreda.
Površina radnog prostora dimenzionira se sa 2 m2 po učeniku. Namještaj svojim dimenzijama, oblikom i
smještajem mora biti prilagođen uzrastu učenika.
Na prednjem zidu učionice razredne nastave postavlja se školska ploča sa tri djela, na bočnom zidu zidna
ploha za izloške a police i vitrine na stražnjem zidu.

KABINET – kabinet razredne nastave koriste nastavnici za pripremu odgojno – obrazovnog rada. Na četiri
odjela razredne nastave predviđa se u pravilu jedan kabinet, a za više od šest odjela predviđaju se dva kabineta.

PROSTORI ZA PRODUŽENI BORAVAK I CJELODNEVNU NASTAVU – prostor za skupine produženog

boravka (orjentaciono 20 učenika) treba se dimenzionirati sa 2 m2 po učeniku, a radi njegovog višenamjenskog
korištenja preporuča se prostor za produženi boravak te prostor za cjelodnevnu nastavu dimenzionirati sa 60 m2.
B. PREDMETNA NASTAVA

Područja predmetne nastave su:

-
jezično-umjetničko područje
-
prirodoslovno-matematičko područje
-
društveno područje
-
radno-tehničko područje
-
izborna nastava
-
tjelesna i zdravstvena kultura

U sklopu razredne nastave koriste se matične učionice, dok se za predmetnu nastavu formiraju matične ili
specijalizirane učionice.
Veličinu učionice određuje namjena i broj učenika koji je koriste. Pretpostavlja se da je broj učenika 30. Potrebno je
osigurati 2/1.8 m2 po učeniku (razlika između nižih i viših razreda).
Minimalna zapremina zraka po učeniku je 5 m3. Visina učionice ne niža od 300-320 cm, a širina max 660 cm za
jednostrano osvjetljenje. Duljina učionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost – 920 cm.

Učionica za hrvatski jezik

-
do 16 odjela viših razreda – 1 učionica 54 m2 + kabinet 16 m2
-
više od 16 odjela – 2 učionice 54 m2 + kabinet 20 m2

Učionica za strani jezik

-
kod škola 2-4 paralelke – 1 učionica za strani jezik 40 m2 + kabinet 20 m2 (za radnu skupinu 15-18
učenika)
-
kod škola od 4 paralelke na dalje – 1 učionica za strani jezik 54 m2 + kabinet 20 m2 (takva učionica mora
se moći podijeliti u dva zasebna prostora)

Učionica za likovnu, odnosno glazbenu kulturu

-
površina učionice iznosi 70 m2 + kabinet 16 m2 / 12 m2 ako postoje posebni kabineti za likovnu ili glazbenu
kulturu
-
spremište za glazbenu kulturu predviđa se kod škola sa više od 12 odjela viših razreda, površine 8 m2
-
učionica za glazbenu kulturu izdvaja se radi buke i režima rada od ostalih učionica a postavlja se uz PVN

Učionica za matematiku
-
predviđa se učionica od 54 m2 + kabinet 16 - 20 m2

Učionica za kemiju, fiziku, prirodu i biologiju

-
u školama do 12 odjela viših razreda – zajednička učionica za KFPB 70 m2 + kabinet 16 m2
-
u školama 12 – 16 odjela viših razreda – zajednička učionica KFPB 70 m2 + 2 kabineta 16 m2
-
u školama sa 20 i više odjela – 1 učionica za PB 54 m2 + kabinet 16 m2
1 učionica za KF 70 m2 + kabinet 20 m2
-
učionice za KFPB moraju biti dobro iskorištene, što znači da bi se u njima morala održavati nastava 30
sati tjedno

Kompjuterska učionica
-
učionica mora imati kompjuterska radna mjesta za učenike (min 8) i radno mjesto za učitelja
-
za jedno kompjutersko mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2
 Učionica za povijest i zemljopis
-
zajednička učionica za povijest i zemljopis 54 m2 + kabinet 12 – 16 m2

Učionica za tehničku kulturu

-
kod škola 4-8 odjela viših razreda – 1 učionica 54 m2
-
kod škola 12-16 odjela – 2 učionice 54+75 m2
-
kod škola 20-24 odjela – 2 učionice 75+75 m2 ili 150 m2 ukupno
-
specijalizirana učionica dimenzionira se za jednu polovinu razredno odjela, max 18 radnih mjesta
-
3,5 m2/uč za ručnu, a 5 m2/uč za strojnu obradu
-
kabinet se smješta neposredno uz učionicu i veličine je 12-24 m2
-
spremište je veličine 8-20 m2 ovisno o veličini škole; fotolaboratorij je veličine 8 m2

C. PREDMETNA NASTAVA

U školi se kao društveni prostori predviđaju slijedeći prostori:

-
prostor za više namjena PVN
-
bibliotečno-informacijski centar BIC
-
blagovaonica

PVN
-
Prostor koji se u školi koristi za boravak i odmor učenika, povremeno za manifestacije, kao prostor za TZK
kod manjih škola gdje ne postoji dvorana, za odvijanje izvannastavnih aktivnosti i sl.
-
PVN se dimenzionira sa 0,25 m2/uč ili sa 0,5 m2/uč mjestu
-
Formira se od površine koja iznosi 65% od ukupne netto korisne površine radnih prostora školske zgrade
(bez područja TZK), te unutar njega treba riješiti sve komunikacije, zidove, sanitarije i PVN

BIC
-
Središnji informacijski prostor na raspolaganju učenicima, nastavnicima i drugim korisnicima
-
Prilikom programiranja treba računati da će u čitaonici istovremeno boraviti 5% učenika jedne smjene, a
radni prostor iznosi 2 m2 po jednom korisniku
-
Tome treba dodati prostor za police knjiga i unutarnji pristup, što iznosi 5,5 m2 za 1000 knjiga te radni
prostor bibliotekara do 15 m2 i prostor za tehniku 15-40 m2
-
Smješta se u središtu zgrade na najpristupačnijem mjestu

Blagovaonica
-
Predviđa se kod škola većih od 240 učenika
-
Dimenzionira se sa 0,8 m2/uč mjestu
-
Prostor blagovaonice mora imati prirodno osvjetljenje i ventilaciju
-
Veličina prozora mora biti min. 1/6 podne površine
-
Omogućiti pranje ruku prije jela

D. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU ŠKOLE

Ovaj prostorni sklop čine:

-
zbornica
-
soba ravnjatelja
-
soba tajnika
-
soba administracije
-
soba stručno razvojne službe
-
arhiva
-
sanitarije učitelja
Zbornica
-
veličina ovisi o broju učitelja u većoj smjeni
-
dimenzionira se 2,5-3 m2/učitelju

Soba ravnjatelja, tajnika, stručno razvojne službe, administracije, arhiva, sanitarije

-
soba 10-16 m2 neposredno vezana sa radnim prostorom tajnika
-
radni prostor tajnika 9-12 m2
-
soba za pedagoga,psihologa, socijalnog pedagoga, defektologa veličine 9-36 m2
-
radni prostor administracije 12-16 m2
-
arhiva 12 m2
-
sanitarije za 20 učitelja: 1 pisoar + 1 kabina + u odvojenim pretprostorima umiv. koliko je sanitarnih uređ.
-
sanitarije za 20 učiteljica: 2 kabine + u odvojenim pretprostorima umivaonici koliko je sanitarnih uređaja

E. GOSPODARSKI PROSTORI

Ovaj prostorni sklop čine:

-
kuhinjski pogon
-
energetsko tehnički blok

Kuhinja sa spremištem
-
organizacija na dva načina: škola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke te škola distribuira
nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu
-
veličina ovih prostora određuje se prema svrsi i veličini škole te načinu snabdijevanja
-
prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i osvjetljenje
-
za kuhinju se izrađuje tehnološki projekt
-
za osoblje kuhinje predviđa se garderoba i prostor sanitarnih uređaja sa umivaonikom, tušem i WC-om

Kotlovnica
-
kotlovnica se dimenzionira prema veličini škole
-
mora biti pristupačna i izvana sa gospodarskim pristupom koji ne smije biti ispred učionica
-
mora zadovoljavati propisima zaštite na radu i zaštite od požara te mora imati odvojeni pristup i izlaz za
nuždu

Radionica kućnog majstora, garderobe i sanitarije tehničkog osoblja, prostor za odlaganje smeća

F. OSTALI PROSTORI

Ovaj prostorni sklop čine:

-
ulaz
-
komunikacije
-
sanitarije za učenike
-
stan domara
-
stan učitelja

Ulaz
-
Minimalno 30 m udaljen od prometnice
-
Sa trijemom min. veličine 40 m2
-
Širina ulaznih vrata iznosi 0,5 cm/uč, a min širina jednokrilnih ulaznih vrata je 90 cm, a dvokrilnih 150 cm
-
Najmanja širina vjetrobrana je 2 m, a dubina 2,2 m
-
Vrata u vjetrobranu se otvaraju u pravcu izlaza
 -
Ulazni prostor je prostor između vjetrobrana, PVN, garderobe i komunikacija, a dimenzionira se sa 0,05-
0,08 m2/ učeniku (ulazi u 65% neto površine)
-
Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u školu
-
Garderobe se dimenzioniraju 0,15m2/uč mjestu

Komunikacije
-
Hodnici: elementi za dimenzioniranje
min 180 cm za jednotrakt (2 učionice)
<240 cm za 4 učionice u jednotraktu
min 300 cm za dvotrakt
za svaku daljnju učionicu širina se povečava za 30 cm
max 30 m hodnika do stubišta (4 učionice na jednoj strani hodnika)
min visina hodnika 240 cm
vrata učionica otvaraju se prema hodniku u smjeru suprotnom od smjera izlaza iz učionice
luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovicu širine hodnika
kod dvotrakta vrata suprotnih učionica moraju biti razmaknuta min 2 širine vrata
poželjno je osigurati mogućnost pranja zidova do visine 130 cm
hodnici u ostalim sklopovima škole su min 150 cm
hodnici moraju imati dobro prirodno osvjetljenje i ventilaciju
-
Stubišta: elementi za dimenzioniranje
broj i položaj stubišta određen je zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude najviše 30 m
udaljen od stubišta (max razmak stubišta 60 m)
visina stube ne smije biti veća 16 cm, najbolje od 13-15 cm
min širina stubišnog kraka za 60 učenika (2 učionice) je 120 cm, a za za slijedeće dvije širina
se povećava za 30 cm
do širine 150 cm rukohvat može biti samo s jedne strane
kod širine više od 240 cm rukohvat mora biti s obje strane i u sredini
širina podesta je širina kraka + 20 cm

Sanitarije
-
Savaka sanitarna grupa sastoji se od muškog i ženskog dijela koji moraju imati potpuno odvojene
pretprostore
-
Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih uređaja za dvije učionice:
za učenike: kabina + 2 pisoara
za učenice: 2 kabine
za invalidnu djecu: kabina
na svake 2 kabine ili 2 pisoara potrebno je predvidjeti 1 umivaonik u pretprostoru
-
Prostor sanitarnih uređaja obavezno prirodno osvjetljavati i ventilirati
-
Zidovi u sanitarnim prostorijama izvode se od poda do poda i oblažu keramičkim pločicama do visine
vratiju
-
Širina kabine 80-90 cm, dubina 120-140 cm
-
Prostor pisoara i umivaonika 60 x 100 cm

G. VANJSKI PROSTORI

Ova grupa obuhvaća one prostore koji nisu neposredno vezani uz odgojno-obrazovni proces:
-
pješački prilazni put
-
školski trg
-
parkiralište za školski autobus i automobile
-
gospodarsko dvorište