OPĆENITO O DRŽAVI KAO ORGANIZACIJI

- državom se smatra međunarodno priznata političko-pravna organizacija ljudskog društva na

teritoriju na kojemu se prostire njezina vlast, temeljena na monopolu sile.

• Tri pretpostavke za postojanje države:

1. Teritorij
2. Stanovništvo
3. Organizacija vlasti

• Suverena ona država koja nije podčinjena nijednoj drugoj vlasti, njezina je vlast prema vani
neovisna, a prema unutra najviša.

- svojstva svake države:

 društvena organizacija
 prisilna organizacija
 suverena organizacija

PODJELA VLASTI U RH:

1)Zakonodavna vlast:
 Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj
 Sabor donosi Ustav, zakone, državni proračun, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje,
preporuke, zaključke, poslovnike o svom radu, tumačenje zakona

2)Izvršna vlast:
 izvršava, provodi ili nadzire provođenje propisa koje donosi zakonodavna vlast
 Predsjednik Republike (predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, odgovara za obranu
neovisnosti i cjelovitosti RH)
- Ovlasti predsjednika Republike su:
1. brine se za redovito usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti
2. odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
3. raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
4. raspisuje referendum u skladu s Ustavom
5. povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija
6. daje pomilovanja
7. dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
8. obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom (npr. Proglašavanje zakona).
 Vlada Republike Hrvatske (predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru te provodi zakone i
druge odluke Sabora; predlaže državni proračun i završni račun; donosi uredbe za izvršenje
zakona; vodi vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i nadzire rad državne uprave; brine o
gospodarskom razvitku.

3) Sudbena vlast
 Obavljaju je sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona.
 samostalna i neovisna

USTAVNI SUD
• je posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih
prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.
• u većini zemalja djeluje kao nezavisno tijelo, nezavisno od parlamenta, vlade i sudbene vlasti.
• ustavni sudovi izdvojeni su iz trodiobe državne vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu,
pa se čak sugerira da se radi o četvrtoj, nadzornoj vlasti koja nadzire sve druge vlasti i nije podložna
zakonima, budući da se i sama bavi njima, već samo ustavu i ustavnim zakonima.
• Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona neovisno o konkretnom pravnom predmetnu ili sporu, i
tako donose odluke koje djeluju prema svima (nisu ograničene na konkretan slučaj)
- Ako ustavni sud zaključi da su je zakon, odnosno njegove odredbe protuustavne, može ih
poništiti ili ukinuti
•Uz nadzor ustavnosti zakona, ustavnim sudovima se redovito povjerava i nadzor nad ustavnošću i
zakonitošću podzakonskih propisa.
•odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
• odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;

PRAVO je skup društvenih pravila koje je donijela, odnosno priznala ili preuzela država
– skup djelotvornih pravila iza kojih stoji država svojom prisilom

UZANCE
- kodificirani trgovački običaji, česte su u pomorskom prometu, trgovini i građevini.
– nastaju kada se običaji stvarani kroz dugi niz godina „pročiste” i napišu u obliku jedinstvene knjige
kako bi se lakše koristili i kako ne bi dolazilo do

PRAVNO PRAVILO ILI PRAVNA NORMA

- su društvena pravila kojima se uređuju pravni odnosi, pri čemu se pod navedenim pojmom valja
razumjeti zajednička obilježja istovrsnih predmeta.
- Pravna se pravila od ostalih društvenih pravila razlikuju po dvjema značajkama:
1. njihov nastanak, postojanje i prestanak se veže uz državu, odnosno ovlast danu od države,
2. imaju za svrhu utjecanje na ponašanje ljudi.
- drugih društvenih pravila se razlikuju po svojoj vezanosti za državu, kako svojim nastankom,
trajanjem, pa i prestankom, a obzirom da je jedino država ovlaštena donositi ih, priznavati, mijenjati,
dopunjavati, tumačiti i ukidati.
- Prema onome tko ne poštuje pravno pravilo, primjenjuju se SANKCIJE.
- Uvijek vrijede na određenom teritoriju i određeno vrijeme.

ADRESANT – onaj koji donosi pravno pravilo

ADRESATI - oni na koje se pravno pravilo odnosi tj za koga se donosi

- vrste: ◦ svi građani,
◦ skupina građana,
◦ pravne osobe,
◦ fizičke osobe/pojedinci

PROMULGACIJA

- Aktom proglašenja ili promulgacije utvrđuje se i potvrđuje donošenje određenog zakona koji je
donijelo predstavničko tijelo u postupku utvrđenom postojećim pravilima.
- Akt o proglašenju zakona u RH donosi predsjednik Republike u obliku odluke. Na tu odluku se stavlja
i mali Državni pečat Republike Hrvatske.
- U drugim zemljama postupak promulgacije također provodi državni poglavar – predsjednik, kralj, a
ponegdje ima pravo ne potpisati akt, odnosno vratiti ga parlamentu na raspravu.

PRAVNI SUBJEKTI i pravna sposobnost fizičke osobe

Razlikuju se dvije vrste pravnih subjekata: fizičke osobe i pravne osobe.

FIZIČKE OSOBE - fizička osoba je ljudsko biće, a osnovna manifestacija njezinog pravnog subjektiviteta
fizičke osobe je njezina pravna sposobnost.

PRAVNA SPOSOBNOST - sposobnost biti nositelj prava i obveza – u današnje vrijeme se stječe
rođenjem, a traje do smrti.

POSLOVNU (DJELATNU) SPOSOBNOST- sposobnost da fizičke osobe pravno djeluju, tj. da svojim
ponašanjem izazivaju pravne posljedice.
- Poslovna sposobnost se stječe postupno:
◦ s navršenih 12 godina maloljetna osoba daje svoj pristanak na posvojenje
◦ s 15 godina maloljetna osoba se smije zaposliti i raspolagati svojom plaćom (mora dati dio
za svoje uzdržavanje.
◦ potpuna poslovna sposobnost se stječe s navršenih 18 godina ili sklapanjem braka prije
punoljetnosti.
- Poslovna sposobnost se odlukom suda može ograničiti ili oduzeti (npr. U slučaju bolesti,
alkoholizma…)

PRAVNA OSOBA - društvena tvorevina koju, u pravilu, čine ljudi i sredstva, a osnovana je za
ostvarivanje određenog cilja.
- Pravnoj osobi država priznaje pravnu sposobnost, tj. može biti nositelj prava i obveza.
- Pravna osoba u pravilu nastaje upisom u registar, a nestaje brisanjem iz tog registra.
- podjela:
◦ Republika Hrvatska
◦ fakulteti
◦ trgovačka društva
◦ udruge građana
◦ ustanove

PRAVNI OBJEKT
- pravni objekt (objekt prava) je predmet na koji s odnose prava i obveze subjekata u pravnom
odnosu.
- podjela pravnih objekata,:
1. PROMETNOSTI - stvari u prometu ( res in commercio)
- stvari izvan prometa (res extra commercio)
2. POKRETNOSTI- nekretnine (zemljište i stvari vezane za zemljište, neke pokretne stvari)
- pokretnine (sve ostale stvari)
3. ZAMJENJIVOSTI - zamjenjive (generične) stvari iste vrste
- nezamjenjive (unikatne) stvari
4. POTROŠNOSTI - potrošne (prestaju postojati nakon jednokratne upotrebe)
- nepotrošne
5. DJELJIVOSTI - nedjeljive (ne mogu se podijeliti, a da ne prestanu postojati)
- djeljive (mogu biti podijeljene fizički i civilno)

PRAVNI AKTI
- od lat. Acta, actorum = pojam koji označava čin usmjeren na stvaranje novih pravnih posljedica.
- Pravni akti se dijele:
1. OPĆI PRAVNI AKTI - njima se unaprijed i na uopćeni način regulira niz više ili manje određenih
ponovljenih odnosa istih osobina, iste vrste:
◦ ustav
◦ zakoni
◦ međunarodni ugovori
◦ podzakonski akti
◦ opći akti pravni osoba
2. POSEBNI PRAVNI AKTI - pojedinačnim pravnim aktom se regulira jedan konkretan, neponovljiv i već
postojeći odnos, a predstavlja konkretizaciju općeg akta
◦ ukaz, odluka, presuda, rješenje, pravni posao

USTAV
• najviši i temeljni pravni akt svake suvremene države, kojim suveren kao ustavotvorac izražava svoju
volju usmjerenu na stvaranje pravnih posljedica.
• to je pravni akt najvećeg stupnja općenitosti, on rješava samo temeljna pitanja države i njezina
uređenja.
• njegove pojedine odredbe se razrađuju u zakonima i drugim općim aktima.
• pisani ili nepisani,
• doneseni voljom naroda ili nametnuti (oktroirani);
• mogu biti u materijalno-pravnom smislu (meki ustav) ili u formalno-pravnom smislu (kruti ustav)
ZAKONI
• pravni akti koji, iza ustava, u pravilu imaju najvišu pravnu snagu;
• Vrste Zakona u Republici Hrvatskoj:
1. Obični zakoni se donose običnom većinom (obična većina je ostvarena ako je sjednici nazočna
većina zastupnika (50%+1)
2. Organski zakoni se donose kvalificiranom većinom (preciziraju ili pobliže uređuju taksativno
navedene odredbe ustava),
3. Ustavni zakoni su vrsta organskih zakona koji se se donose po postupku određenom za
promjenu Ustava

VEĆINA U SABORU:
1. OBIČNA VEĆINA
- Odluka je donesena običnom većinom kad za nju glasuje većina nazočnih (50%+1), uz uvjet
da je nazočna većina svih članova Hrvatskog sabora.
- Primjer za 153 zastupnika: 77 je kvorum tj. 50%+1 ili 77:2 dakle potrebno je imati najmanje
39 glasova tj. većina prisutnih).

2. KVALIFICIRANA VEĆINA
- Kvalificirana većina je svaki stroži uvjet za donošenje odluke, naime kao takova najčešće se
propisuje apsolutna većina svih članova Hrvatskog sabora ili još stroža poput dvije trećine.
- Zakoni koji se donose kvalificiranom većinom imaju skupni naziv organski zakoni.

MEĐUNARODNI UGOVORI
- su dvostrani pravni poslovi međunarodnog prava odnosno svako sukladno očitovanje bar dvaju
subjekata međunarodnog prava dano s namjerom da se izazovu posljedice predviđene
međunarodnim pravom.
- Primjeri:
◦ bilateralni ugovori o razgraničenju
◦ Konvencija o režimu plovidbe na Dunavu
 ◦ Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu
◦ Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
◦ Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela

PODZAKONSKI AKTI:

1. Uredbe
 Uredbe donosi Vlada Republike Hrvatske, a u skladu s Ustavom i zakonom.
 Za donošenje neke uredbe mora postojati zakonsko ovlaštenje.
 Uredbama se poglavito rješavaju pitanja koja se tiču rada Vlade, međuresorske
suradnje i slično.
 Vlada donosi Poslovnik kojim uređuje ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste
akata koje donosi Vlada.
2. Pravilnici
 Pravilnike donose ministarstva, odnosno druga tijela s javnim ovlastima.
 Pravilnici su provedbeni, često „tehnički” propisi, kojima se uređuju brojna najčešće
operativno-tehnološka pitanja.
 Npr. uvjeti za otvaranje luke, raspodjela frekvencija, baždarenje plovila…

IZVORI PRAVA EU:

1. Primarni izvori prava EU
 Lisabonski sporazum (ugovor) - potpisan 2007., stupio na snagu 2009.
- Kompromisno rješenje koje uglavnom preuzima odredbe iz Ustavnog ugovora
- Sastoji se od: Ugovora o EU i Ugovora o funkcioniranju EU-a (umjesto Ugovora o EZ-
-jača ulogu nacionalnih parlamenata u zakonodavnom radu Unije
-Jača ulogu Europskog parlamenta
-Donekle promijenjena rješenja institucionalnog ustroja Unije
-novi izazovi pred EU (ekonomska recesija, nepoštivanje ljudskih prava useljenika,
slabljenje eura zbog nepoštivanja Mastrihtskihkriterija za članstvo u EMU itd.)
 Konsolidirani tekst Ugovora o Europskoj uniji(Maastricht, 1992.)
 Konsolidirani tekst Ugovora o funkcioniranju Europske unije(Rim, 1957.)

2. Sekundarni izvori obuhvaćaju akte koje donose institucije EU:

 Obvezujući akti –uredbe, odluke, direktive
 Neobvezujući akti –preporuke, mišljenja

3. Tercijarni izvori:
 Akti usvojeni od strane predstavnika država-članica u Vijeću EU
 Presude sudova EU
 Propisi država članica
 Opća pravna načela
 Načela međunarodnog javnog prava

TIJELA EU – sadašnji ustroj, definiran lisabonskim ugovorom:

 Europski parlament
 Europsko vijeće
 Vijeće Europske Unije ( Vijeće Ministara)
 Europska komisija
 Sud europske unije
 Revizorski sud
 Europska središnja banka
VIJEĆE EU (VIJEĆE MINISTARA)
- najvažnije tijelo Europske unije koje donosi odluke
- ima 28 članova (ministri država članica, u sastavu ovisno o dnevnom redu zasjedanja –„Vijeće s više
lica”).
- Vijeću ministara pomaže u radu Odbor stalnih predstavnika(COREPER).
- Vijeće EU ima šest ključnih uloga:
1.Usvajati europske propise –zajedno s Europskim parlamentom na mnogim političkim
područjima;
2.Koordinirati šire gospodarske i socijalne politike država članica;
3.Sklapati međunarodne sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih
organizacija;
4.Odobravati proračun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom;
5.Razvijati zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica koje je postavilo
Europsko vijeće te
6.Koordinirati suradnju između nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima.

EUROPSKO VIJEĆE
- okuplja čelnike država ili vlada država članica Europske unije i predsjednika Komisije
- osnovano je 1974. godine, ali mu je službeni status dan kasnije, Jedinstvenim europskim aktom
(1986.).
- danas prema Lisabonskomu govoru, predstavlja politički poticaj razvoja Unije, određuje opće
političke smjernice i prioritete razvoja Unije.
- Europsko vijeće primarno je političko tijelo
- Europsko vijeće nema zakonodavnu funkciju. Ako izuzetno Europsko vijeće donese neki pravno
obvezujući akt, smatra se da ga je donijelo Vijeće EU-a (Vijeće ministara) u sastavu predsjednika
država i vlada.

EUROPSKA KOMISIJA
- operativno, izvršno tijelo Europske unije; slikovito bismo mogli reći da ona među tijelima Unije
predstavlja „menadžment“, poslovodstvo.
- djeluje neovisno od nacionalnih vlada.
- imenovani članovi Komisije poznati su kao "povjerenici" .
- Svaka država-članica ima jednog povjerenika, no on ne predstavlja tu državu, već radi u korist EU.
Politički značaj zemlje odakle povjerenik dolazi ne može se isključiti, pa se gleda i „značaj” resora.
- Predsjednika Komisije i cijelu Komisiju potvrđuje Europski parlament.
- najznačajnije zadaće Europske komisije su:
1. Pripremanje i predlaganje propisa
2. izvršne i nadzorne ovlasti
3. uloga u vanjskog politici EU

EUROPSKI PARLAMENT
- jedino tijelo Europske unije koje je izravno birano od strane građana Europske unije, još od 1979.
- Prema Lisabonskom ugovoru može imati 751 zastupnika.
- Birači s pravom glasa u državama članicama biraju članove parlamenta svakih pet godina.
- Činjenica da su njegovi zastupnici izravno birani, daje Europskom parlamentu veći i značajniji utjecaj
nego što se može iščitati iz Lisabonskog ugovora i drugih izvora prava EU.
- Članovi Europskog parlamenta sjede u političkim skupinama –nisu organizirani prema državama iz
kojih dolaze, već prema političkoj pripadnosti
- Ovlasti Europskog parlamenta
 1. Europski parlament ravnopravno dijeli zakonodavne ovlasti s Vijećem Europske unije (opet
termin „zakon“ ovdje treba uzimati uvjetno, u smislu općeg akta najviše razine).
2. Nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, Europski parlament ovlašten je odlučivati o
cjelokupnom proračunu EU-a, zajedno s Vijećem Europske unije.
3. Važna politička poluga u rukama Europskog parlamenta je njegovo pravo odobriti i raspustiti
Europsku komisiju.
4. Europski parlament redovito izvještava nacionalne parlamente država članica o svojim
aktivnostima.

PRAVNI SUSTAV EU
- Pravo Europske unije je skup međusobno povezanih pravnih normi donesenih u obliku ugovora
između država članica + pravni akti o suradnji država članica u području vanjske i sigurnosne politike
Unije + propisi u tijelima Unije + sudske prakse
- Pravna stečevina EU ili acquis communautaireje korpus svih zajedničkih prava i obveza koje povezuju
države članice EU-a, a sadržani su u svim propisima i mjerama donesenim u okviru EU-a, u
međunarodnim ugovorima Unije sklopljenim s trećima, kao i kroz praksu Suda pravde EU-a.Danas
pravna stečevina EU obuhvaća par stotina tisuća stranica!

UREDBE EU
- donose ih tijela Unije (vijeće, EP, komisija) a moraju biti sukladna primarnim izvorima
- to su pravni akti koji u cijelini obvezatno i neposerdno važe za sve:
 Opće važenje
 Obvezatnost
 Neposredni učinak
- dijele se na :
1. Temeljne uredbe (Vijeće)
2. Provedbene uredbe (Komisija)

DIREKTIVE (SMJERNICE) EU
- Pravni akti Unije, upućeni svima ili samo nekim državama članicama, koje su obvezne, svrhu i cilj
predviđen smjernicom –do određenog roka –prenijeti u vlastito pravo
- Direktive (smjernice) nemaju neposredan učinak!- iznimno imaju neposredan učinak ako:smjernica
nije u roku pretočena u nacionalno pravo &po sadržaju je bezuvjetna i jasno određena &ako iz nje
pojedinac stječe neko pravo prema državi
- odgovornost države za štetu pojedincu zbog neimplementacije smjernice
- uredbe eu, direktive, smjernice

VIJEĆE EUROPE
- Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950.
godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.
- Europski sud za ljudska prava je sudska institucija Vijeća Europe (sjedište mu je u Strasbourguu
Francuskoj).
- Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourguna francusko-njemačkoj granici. Prvotno sjedište je bilo u
palači strasburškog sveučilišta, dok se sad nalazi u Palaisde l'Europe(Palača Europe).
- Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile
načelo vladavine prava i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim građanima.
- Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela
Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.

HAKOM
• Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
• obavlja regulatorne i druge poslove u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih Zakonom o
elektroničkim komunikacijama, Zakonom o poštanskim uslugama i Zakonom o regulaciji tržišta
željezničkih usluga.
• HAKOM je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima. Rad HAKOM-a je
javan.
• HAKOM-om upravlja Vijeće, koje ima pet članova, uključujući predsjednika i zamjenika
predsjednika.
• Osnivač HAKOM-a je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada
Republike Hrvatske. Za svoj rad HAKOM odgovara Hrvatskome saboru.
• Neki strateški ciljevi HAKOM-a:
o unaprijediti regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija;
o unaprijediti regulaciju tržišta poštanskih usluga;
o unaprijediti regulaciju tržišta željezničkih usluga;
o podržati rast investicija i inovacija u tržište elektroničkih komunikacija;
o podržati rast investicija i inovacija u tržištu poštanskih usluga;
o podržati rast investicija i inovacija u tržištu željezničkih usluga;
o osigurati učinkovito korištenje ograničenih resursa;
o ubrzati rast širokopojasnih proizvoda i usluga;
o osigurati pristupačnu ponudu komunikacijskih, poštanskih i željezničkih usluga;
poboljšati zaštitu i informiranje korisnika

• Misija HAKOM-a je osigurati:

1. tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištu elektroničkih
komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga;
2. zaštitu interesa korisnika i putnika i mogućnost izbora raznolikih komunikacijskih i
poštanskih usluga po prihvatljivim cijenama;
3. održive, konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i
željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja;
4. podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kvaliteti života u RH uporabom
suvremenih tehnologija.
• Osnovne vrijednosti HAKOM-a su:
1. predanost korisniku i tržištu;
2. usmjerenost na rezultate;
3. orijentiranost budućnosti.

• Ravnatelj Agencije obavlja sljedeće poslove:

1. vodi poslovanje Agencije,
2. odgovoran je za rad stručne službe Agencije,
3. odlučuje u poslovima Agencije,
4. predlaže Vijeću Agencije godišnji program rada Agencije, godišnji financijski
plan i završni račun Agencije te godišnje izvješće o radu Agencije,
5. predlaže Vijeću Agencije donošenje odluka i drugih upravnih akata te
posebnih zakona kojima se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga,
6. priprema Vijeću Agencije prijedloge provedbenih propisa i općih akata
Agencije,
7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima
kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih
usluga te Statutom Agencije.

•Nadležnosti Agencije :
1. donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s
odredbama ovoga Zakona,
 2. nadzor i regulacija cijena, cjenika usluga i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu
elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga,
3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta te
određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom
snagom,
4. donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem
njihovih prava i obveza,
5. rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te
između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i operatora usluga s posebnom
tarifom,
6. utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi sa
zajedničkim
korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme,
7. nadzor nad provedbom obveza iz općih ovlaštenja i donošenje odluka o zabrani obavljanja
djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,
8. donošenje odluka u vezi s izdavanjem, izmjenom, produljenjem, prijenosom i
oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdanih na
temelju javnog poziva, javnog natječaja i javne dražbe,
9. donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te
utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra,
10. donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih programa,

ENISA
- The European Union Agency for Network and Information Security, originalno European Network
and Information Security Agency
- agencija Europske unije koja se bavi pitanjima sigurnosti informacija i informacijskih mreža. Agencija
je službeno počela raditi 15. ožujka 2004., a sjedište joj je u Heraklionu (Grčka).
- Zadatak je Agencije pomoći institucijama Europske unije, državama članicama i poslovnoj zajednici
da prepoznaju probleme vezane uz sigurnost podataka i pronađu rješenja koja će osigurati visoki
stupanj zaštite i sigurnosti mreža i informacija.
- Tijela su Agencije izvršni direktor, upravni odbor i stručna skupina koja okuplja stručnjake iz
relevantnih područja informacijske i telekomunikacijske industrije, zajednice potrošača, te stručnjaka
u području zaštite podataka i mreža.
- zadatak joj je poboljšanje mrežne i informacijske sigurnosti unutar EU, u svrhu razvoja kulture
mrežne i informacijske sigurnosti za dobrobit građana, konzumenata, poduzeća i javnog sektora
organizacija EU

CERT
- Computer Emergency Response Teams
-djeluje kao pružatelj primarne sigurnosna usluge koja štiti vladu i stanovnike, te educira i podiže
osviještenost
- osnovan je u skladu sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti RH i prema tom zakonu jedna od zadaća
je obrada incidenata na Internetu, tj. očuvanje informacijske sigurnosti u RH.
- on se bavi incidentom, ako se jedna od strana u incidentu nalazi u RH (odnosno, ako je u .hr domeni
ili u hrvatskom IP adresnom prostoru).
- Misija Nacionalnog CERT-a: „Prevencija i zaštita od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih
sustava u Republici Hrvatskoj.“
 - Ciljevi rada a su provođenje proaktivnih i rekativnih mjera. Proaktivnim mjerama djeluje
prije Incidenta i drugih događaja koji mogu ugroziti sigurnost informacijskih sustava, a u
cilju sprečavanja ili ublažavanja mogućih šteta. Informacije o proaktivnim mjerama se
javno objavljuju. Reaktivnim mjerama djeluje se na:Incidente u Republici Hrvatskoj te
druge događaje koji mogu ugroziti računalnu sigurnost javnih informacijskih sustava u
Republici Hrvatskoj.

1. Proaktivne mjere podrazumijevaju:

 praćenje stanja na području računalne sigurnosti i objavljivanje sigurnosnih obavijesti
u svrhu priprema za sprečavanje šteta kontinuirano praćenje računalno-sigurnosnih
tehnologija te se sva nova saznanja prikupljaju i diseminiraju
 javno objavljivanje novih informacija u svrhu edukacije najšire javnosti i unapređenju
svijesti o značaju računalne sigurnosti
 provođenje detaljne edukativne obuke za specifične grupe korisnika

2. Reaktivne mjere podrazumijevaju:

 na osnovu prikupljenih saznanja izrađuju se i distribuiraju sigurnosna upozorenja, javno ili

ciljano
 Nacionalni CERT prikuplja, obrađuje i priprema sigurnosne preporuke o slabostima u
informacijskim sustavima te ih javno distribuira i arhivira u svom informacijskom sustavu
 koordinacija rješavanja značajnijih Incidenata u koje je uključena barem jedna strana iz
Republike Hrvatske

- surađuje s relevantnim tijelima (Zavod za sigurnost informacijskih sustava - ZSIS CERT, Ured Vijeća za
nacionalnu sigurnost - UVNS i Ministarstvo unutarnjih poslova RH), a također i sa stranim CERT-ovima
preko članstva u Forum of Incident Response and Security Teams (FIRST) i radne grupe TF-CSIRT.

ITU
- Međunarodna telekomunikacijska unija (International Telecommunication Union - ITU)
- udruga za telekomunikacije, specijalizirana agencija UN-a
- Osnovana je na IV. međunarodnoj konferenciji o radiokomunikacijama u Madridu 1932.,
a 1934. naslijedila je Međunarodnu telegrafsku uniju osnovanu 1865..
- Sjedište joj je u Ženevi od 1948.
- Zadaća: Omogućava telefonske pozive standardima,protokolim ai međunarodnim sporazumima,
omogućava pristup internetu i komunikaicju u hitnim slučajevima, koordinira satelite i upravlja
spektrom i orbitama,definira nove tehnologije...

Operator
- pravna ili fizička osoba koja pruža ili je ovlaštena pružati javnu komunikacijsku uslugu, ili
davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu

pretplatnik
- svaka fizička ili pravna osoba koja je sklopila ugovor s operatorom javno dostupnih
elektroničkih komunikacijskih usluga o pružanju tih usluga
Predsjednik Republike (predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, odgovara za obranu
neovisnosti i cjelovitosti RH)
- Ovlasti predsjednika Republike su:
1. brine se za redovito usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti
2. odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
3. raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
4. raspisuje referendum u skladu s Ustavom
5. povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija
6. daje pomilovanja
7. dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
8. obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom (npr. Proglašavanje zakona).

Vlada Republike Hrvatske (predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru te provodi zakone i druge
odluke Sabora; predlaže državni proračun i završni račun; donosi uredbe za izvršenje zakona; vodi
vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i nadzire rad državne uprave; brine o gospodarskom razvitku.

USTAVNI SUD
 je posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita
ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.U većini zemalja djeluje kao
nezavisno tijelo, nezavisno od parlamenta, vlade i sudbene vlasti.
 ustavni sudovi izdvojeni su iz trodiobe državne vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu,
 pa se čak sugerira da se radi o četvrtoj, nadzornoj vlasti koja nadzire sve druge vlasti i nije
podložna zakonima, budući da se i sama bavi njima, već samo ustavu i ustavnim
zakonima.
 Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona neovisno o konkretnom pravnom predmetnu ili
sporu, i tako donose odluke koje djeluju prema svima (nisu ograničene na konkretan
slučaj)
 Ako ustavni sud zaključi da su je zakon, odnosno njegove odredbe protuustavne, može ih
poništiti ili ukinuti
 Uz nadzor ustavnosti zakona, ustavnim sudovima se redovito povjerava i nadzor nad
ustavnošću i zakonitošću podzakonskih propisa.
 odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
 odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

BEREC

Tijelo za Europske regulatore za elektroniku i komunikacije. Predstavlja regulatornu agenciju za

telekomunikacijsko tržište, uspostavljeno je 2009 god, započelo sa svojim aktivnostima 2010 godine. a
pozicionirano je u Latviji. Budžet za vršenje regulacije iznosi oko 5.5 milijuna. BEREC je nešto slično ko
i HAKOM U HR. Samo što promatra stvari više sa ekonomskog aspekta. Dakle BEREC pospješuje razvoj
i funkcioniranje elektroničkog tržišta. Dva bitna elementa u strukturi BEREC-a su NRA (national
regulatory authorities) i europska komisija.

IRIDIUM
Konstelacija od 60 satelita, mada je trebalo biti 77 kako bise popunila periodička tablica kemijskih
elemenata (iridij je kemijski element). Svaki satelit ima masu od 580Kg, nalaze se u niskoj orbiti na
visini od oko 780km od zemlje. Frekvencija koju satelit koristi je 1610.6MHz – 1613.8MHz. Orbitu
napravi za 100min (krug oko zemlje), brzina satelita iznosi 27 000Km/h. Sateliti imaju interkonekciske
veze za uspostavu komunikacije sa susjedima. Inklinacija iznosi 86,4 stupnjeva. Vazno da je to polarna
orbita, ima 60ak aktivnih satelita, pokriva cijelu Zemlju, Velika skupina satelita koja pruža govor i
prijenos podataka satelitskim telefonima i pagerima preko cijele zemlje.IRIDUM posjeduje satelite,
raspored satelita i prodaje opremu za pristup njihovim uslugama.

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Osobni podaci u zbirkama osobnih podataka moraju biti odgovarajuće zaštićeni od slučajne ili
namjerne zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili dostupa. Voditelj zbirke osobnih
podataka i primatelj dužni su poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih
podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od
nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge
zlouporabe te utvrditi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka, na potpisivanje izjave o
povjerljivosti. Mjere zaštite moraju biti razmjerne naravi djelatnosti voditelja zbirke osobnih podataka,
odnosno primatelja, i sadržaju zbirke osobnih podataka.

PRENOSIVOST BROJA
Operatori javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj
komunikacijskoj mreži, moraju omogućiti krajnjim korisnicima svojih usluga, na njihov zahtjev, da
neovisno o promjeni operatora zadrže dodijeljeni broj, i to:
 na određenoj lokaciji, u slučaju zemljopisnih brojeva,
 na bilo kojoj lokaciji, u slučaju nezemljopisnih brojeva.
Obveza omogućivanja prenosivosti broja ne odnosi se na prijenos brojeva između javnih
komunikacijskih mreža koje omogućuju usluge na nepokretnoj lokaciji i pokretnih elektroničkih
komunikacijskih mreža, te na zadržavanje broja u slučaju promjene zemljopisne lokacije krajnjeg
korisnika usluga. Prijenos broja i njegovo uključenje u mreži drugog operatora mora se provesti u
najkraćem mogućem roku.

Krajnjem korisniku usluga, koji je sklopio ugovor o prijenosu broja u mrežu drugog operatora, taj
se broj u mreži drugog operatora mora uključiti u roku od jednoga radnog dana, nakon potpunog
ispunjavanja svih administrativnih i tehničkih preduvjeta za prijenos broja od strane krajnjeg korisnika
usluga i oba operatora koji sudjeluju u postupku prijenosa broja, pri čemu trajanje postupka
isključenja i uključenja broja ni u kojem slučaju ne može biti dulje od jednoga radnog dana. Sve
naknade, koje se naplaćuju u postupku prijenosa broja, moraju biti troškovno usmjerene. Odredbe o
obveznom trajanju pretplatničkog ugovora ne smiju predstavljati ograničenje ili zapreku za krajnjeg
korisnika usluga u slučaju zahtjeva za prijenos broja u mrežu drugog operatora.

Način, uvjeti i postupak ostvarivanja prenosivosti broja u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj

komunikacijskoj mreži pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

INMARSAT

Sustav prijenosnih satelitskih komunikacija temeljen na 11 geostacionarnih satelita, razvijen je za

uporabu u područjima gdje ne postoje zemaljske komunikacije. Inmarsat sjedište je u Londonu.
Poslovi su podijeljeni u dvije susjedne kontrolne sobe: jedna za kontrolu leta, a druga za kontrolu
mreža. Kontrola je (sama po sebi) visoko automatizirana i pod normalnim okolnostima satelite može
nagledati jedna osoba. Osim svojih komercijalnih usluga, Inmarsat pruža globalni pomorski sustav za
nesreće i sigurnost (GMDSS) na brodovima i zrakoplovima bez naknade, kao javnu uslugu. Usluge
uključuju standardne glasovne pozive, (low-level data) sustave za praćenje i high-speed internet, te
ostale usluge prijenosa podataka, kao i usluge za nesreće i sigurnost.

EUTELSAT
 Sjedište u Francuskoj, Parizu, Sat. Organizacija koja omogućuje emitiranje 5800 televizija od koji je
600 u HD-u i pokriva 250 mil. Tj. četvrt milijarde kabelskih televizija ( to je ono šta smo prije gledali
zato je EUTELSAT jako bitan jer je to prvo što je omogućilo kabelsku tv, MTV, CARTOON network itd.)
Počelo je s radom 1977 godine. Kao što je prije rečeno, prvi satelitski operator za kabelsku televiziju.
vodeći europski satelitski operator i jedan od tri najbolja satelitska operatora za distribuciju fiksnih
satelitskih usluga objavio je da 1 ožujka ove godine mijenja nazive svih svojih satelita. Privatiziran, nije
samo za emitiranje vec i za dodatne servise, sluzi za komercijalnu distribuciju televizijskog
signala.Nazivi će biti unificirani i u nazivu će osim naziva Eutelsat, oznake orbitalne pozicije, nositi i
identifikacijsku oznaku redosljeda aktiviranja satelita na datoj poziciji

POSTUPAK ŽALBE TELEKOM OPERATERU

Postupak počinje prigovorom, koji se definira u čl. 50. ZEK-a, a dalje je moguće rješavanje spora pred
Agencijom, koja se u ovom slučaju pojavljuje kao sui generis tijelo za rješavanje sporova. Korištenje
instituta prigovora nije obveza. Dakle, korisnik ne mora podnijeti prigovor. No, kako ćemo dalje vidjeti,
za korištenje mogućnosti rješavanje spora od strane agencije potrebno je iscrpiti pravni put koji po-
činje prigovorom. Naravno, korisnik mjesto korištenja mogućnosti prigovora, odnosno rješavanja
spora odlukom Agencije, uvijek može pokrenuti parnični postupak pred sudom, odnosno rješavanje
spora na drugi način (npr. arbitražom, ako su ugovorne strane suglasne).

4 koraka:

1. Pisani prigovor operateru – ima 15 – 30 dana na odgovor,

2. Agencija za zaštitu potrošača,

3. HAKOM,

4. Sud