https://www.dw.

com/bs/brammertz-karad%C5%BEi%C4%87-nije-heroj-ve%C4%87-ratni-
zlo%C4%8Dinac/a-48002106

 atum 21.03.2019
 Autor Jasmina Rose

Politika

Brammertz: "Karadžić nije heroj, već ratni

zločinac"
Glavni tužilac Brammertz kaže da je presuda Karadžiću važna jer "utvrđuje da on nije heroj,
koji je branio svoj narod već ratni zločinac koji je svoj narod zloupotrijebio za svoje političke
ciljeve".

Pogledajte video 12:37

Bramerc: "Karadžić nije heroj, već ratni zločinac"

DW: Gospodine Brammertz, Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Je li to
pravedna presuda?

Serge Brammertz: To je sigurno važna presuda. Mi smo uložili žalbu jer smo smatrali da
kazna u odnosu na prvostepenu mora biti povećana. Zato smo jako zadovoljni što je u
Žalbenom procesu Karadžić doživotno osuđen za masovne zločine.

Vi ste razočarani što Karadžić nije osuđen za genocid u sedam bh. opština. Nije vam uspjelo
da dokažete da je u tim mjestima postojala genocidna namjera?

Mi smo uvijek zastupali mišljenje da je genocid u Srebrenici započeo u bh. opštinama 1992-e.
Sudije nas nisu slijedile ne samo u ovom nego i u prethodnim procesima. Tužba je od
osnivanja Haškog suda pokušavala da dokaže genocidnu namjeru u ovim opštinama, na žalost
bez uspjeha. Želio bih da naglasim da je za zločine u tim opštinama danas ipak izrečena
najveća kazna - doduše ne za genocid ali za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Mnogi svjedoci ukazali su da su u mnogim bh. opštinama tokom 1992. vršeni sistematski
zločini i istrebljenja po istom receptu i da su krizni štabovi tih opština radili po istim
uputstvima. Zašto to nije bilo dovoljno da se dokaže genocid nad hrvatskim i bošnjačkim
stanovništvom u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, Sanskom Mostu, Ključu i Foči?

Pozvali smo te svjedoke pred sud da bi ubijedili sudije da se radi o istoj kriminalnoj namjeri i
da je u pitanju genocid. Na žalost desetine svjedoka nisu u to mogli ubijediti sudije.

Sta je sa odgovornošću Srbije? U presudi u predmetu Prlić i ostali dokazana je umiješanost

Hrvatske u rat u BiH, a u presudi Karadžiću ispada kao da Srbija nije učestvovala u ratu u
BiH?
Naravno da nije tako. No, sudije su u slučaju Prlić mogle utvrditi direktnu vezu sa Zagrebom.
Ali suđenja Stanišiću i Simatoviću još traju. Šef beogradske tajne službe odgovara za to pred
sudom i naravno da se u tom procesu, koji je u toku, nastoji dokazati povezanost Srbije sa
zločinima u BiH.

Pismo bivšeg ministra Srbije Gorana Svilanovića nekadašnjoj Haškoj tužiteljici Karli del
Ponte objavljeno 2009. u emisiji FTV "60 minuta"

Neki bosanski mediji su bivšoj tužiteljici Haskog tribunala Carli del Ponte prebacili da je sa
nekadašnjim ministrom spoljnih poslova Srbije Goranom Svilanovićem napravila sporazum
da se zatamne važni dijelovi iz zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane, koji navodno dokazuju
da je Srbija vodila rat u BiH?

Nisam bio u sudu kada je Carla del Ponte bila glavna tužiteljica. Meni su poznati ti
dokumenti. Oni u međuvremenu vise nisu tajni i dio su arhive Tribunala.
Kako se onda nije mogla utvrditi povezanost Karadžića i rata u BiH sa Beogradom i
tadašnjim Miloševićevim režimom?

Proces je uvijek vezan za osobu koja je pred sudom. Karadžiću, kao osobi koja je imala
najveću odgovornost u RS, sudi se za krivična djela, počininjena u BiH. To je bilo suđenje
protiv Karadžića, a ne protiv Beograda i Srbije.

Nakon izricanja presude žrtve su, bez obzira što je riječ o doživotnoj kazni, izrazile strah da
bi Karadžić ipak jednog dana mogao da izađe iz sudnice?

On je osuđen na doživotnu kaznu. Teško da mogu zamisliti da bi mogao izaći iz zatvora.

Ali doživotna kazna u zapadnoevropskim zemljama, kao što su Belgija ili Njemačka, gdje bi
Karadžić nakon odluke predsjednika Rezidijalnog mehanizma Agiusa, mogao biti prebačen
na izdržavanje, ne znači ostati u zatvoru do smrti, već biti u pritvoru 25 godina. Karadžić je
uz to već 11 godina proveo u zatvoru.

Ovdje je u pitanju međunarodno pravo i ne postupa se kao u nekim zemljama gdje se

doživotna kazna automatski zamijeni kaznom od 25 godina i onda uz dobro vladanje možete i
ranije izaći na slobodu. U slučaju Karadžića doživotna kazna mora biti duža od najduže
prethodne kazne koja mu je izrečena, a to je kazna od 40 godina. Do sada je isto
tako postojala praksa da se osuđeni pusti iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne.
Ali, ja sam optimističan i mislim da Karadžić, dok je živ, neće izaći na slobodu.

Karadžić je stalno ponavljao da je proces bio politički i da je bio nefer. Vaš komentar?

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) nakon presude Karadžiću
21.3.2019.: "Sretan sam ali neću otvarati šampanjac"
Znate, kada se nalazite pred nečim što ulazi u istoriju i kada ste optuženi za masovne zločine -
a ja sam proteklih dana čitao niz izjava svjedoka - o snajperistima koji ubijaju djecu ili o
svjedočenjima o Srebrenici i o tome kako je planirana egzekucija na hiljade muškaraca.
Karadžić je kao počinilac s tim stalno konfrontiran i mogu sebi predstaviti da on pokušava da
se opravda, pokušavajući da prebaci odgovornost na druge. Zato je ova presuda jako važna,
jer je konačna i utvrđuje da Karadžić nije heroj, koji je branio svoj narod, već ratni zločinac
koji je svoj narod zloupotrijebio kako bi provodio svoje lične političke ciljeve i da je pri tom
počinio masovne zločine.

Kako objašnjavate da mnogi u RS-u i Srbiji , bez obzira na presudu, Karadžića smatraju
herojem i borcem za zajedničku srpsku stvar?

Prerađivanje prošlosti je sigurno najveći izazov za region, za Srbiju i RS. Istina se ne želi
vidjeti. Svako sebe vidi kao žrtvu, a one druge kao počinioce. Ni drugi narodi tu nisu nevini. I
u Hrvatskoj, pa i u bošnjačkom narodu, teško prihvataju da su ljudi iz sopstvene etničke grupe
činili zločine. Heroji su zapravo oni koji štite narod. Svako ko je pred ovim sudom osuđen,
osuđen je jer je prekršio Ženevsku konvenciju a to znači da je vršio masovne egzekucije,
seksualna zlostavljanja ili masovne progone. To je suprotnost onome što se zove herojstvo.

Hoće li ova presuda imati nekog uticaja i na žalbeni proces Mladiću?

To je poseban proces. Ali mi smo naravno ukazali da su Karadžić I Mladić članovi UZP.
Mladić je bio vojno krilo, a Karadžić političko. Sastavni dio tog kriminalnog poduhvata su
masovna ubistva i progoni koji su planirani i sprovedeni.

Njemački sudija Fluegge je izjavio da neke zapadne zemlje ugrožavaju nezavisnost Haškog
tribunala. Možete li nam Vi reći nešto više o tome?

Teško mi je komentirati izjave sudije, koji je napustio sud. On je iznio neke frustracije i
ispoljio sumnje ali ja nisam u mogućnosti da Vam nešto više o tome kažem.

Znači li to i da nema deala između Srbije i Haškog tribunala, o kojem su pisali bh.mediji?
Serge Brammertz: Presuda Karadžiću važna i za međunarodno pravo

Mislim da izjava suca Fluegea nije išla u tom pravcu. Garantujem Vam da tokom 10 godina
mog djelovanja u sudu nikada nijedna zemlja sa istoka ili zapada nije pokušala da napravi
pritisak ili da nas natjera da idemo u nekom određenom pravcu. Sud u kojem rade ljudi iz 65
nacija pokušava da odradi dobro svoj posao. Bilo je međutim i niz razočarenja i oslobađajućih
presuda sa kojima moj ured nije bio zadovoljan. Ali, to je tako sa pravosuđem, ne možete
uvijek biti uspješni.

Šta pravosnažna presuda Karadžiću znači za međunarodno pravo?

To je dobro pitanje. Međunarodno pravo je danas u izvjesnoj krizi. Devedesetih godina, kada
su osnovani Tribunali za zločine na području bivše Jugoslavije i u Ruandi postojala je veća
usaglašenost u Vijeću sigurnosti i na međunarodnom planu po pitanju pravde i pravosuđa.
Stoga je pravosnažna presuda Karadžiću važna jer je pokazala da na kraju pravda pobjeđuje,
iako se na nju moralo čekati 20 godina. Pogledajte samo Siriju, Jemen, Mijanmar, gdje je
pravda izuzetak a nekažnjivanje pravilo. Kao međunarodni sud nekim zemljama možemo
samo poželjeti da se urazume i shvate da im je bolje da sarađuju a njihovim egoističnim
političarima, koji njeguju nacionalizam, da uvide da je multilaterizam i multikulturalnost
jedino rješenje za suživot u miru.

Belgijski pravnik Serge Brammertz je 2008. godine postao glavni tužitelj Haškog tribunala za
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, kada je zamijenio Carlu del Ponte. Nakon
što je prošle godine zatvoren Haški sud, Brammertz je nastavio da radi za Rezidualni
mehanizam, pred kojim se odvijaju posljednji,žalbeni procesi Ratku Mladiću, Jovici Stanišiću
i Franku Simatoviću.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Doživotni zatvor za Karadžića: pravedna kazna za ratne

zločine
Presuda UN-ovog Tribunala za bivšu Jugoslaviju protiv vođe srpskih nacionalista u ratu u
BiH pokazuje da je međunarodno pravosuđe sposobno djelovati – unatoč svim otporima.
(20.03.2019)

Brammertz: Ispunjavali ga susreti sa žrtvama

Dokumentacija Haškog suda nudi mnoštvo dokaza onima koji pišu istoriju. Pa ipak, ministar
obrazovanja RS najavio da će iz udžbenika biti obrisani dijelovi o genocidu u Srebrenici i
opsadi Sarajeva, kaže Serž Bramerc. (11.01.2018)

"Istina i pravda su pobijedile"

Konačna presuda Radovanu Karadžiću je odjeknula i u njemačkim medijima. Većina njih se
osvrće na ratne zločine za koje je Karadžić osuđen, ali i na dugotrajni sudski proces koji se
konačno završio. (20.03.2019)

Posljedice presude Radovanu Karadžiću

Različiti su komentari mogućih posljedica presude Karadžiću. Ima i poziva na ukidanje RS-a,
ali i poruka da za to nema nikakvih pravnih osnova. Malo je onih koji u svemu vide priliku za
katarzu. (21.03.2019)

Audio i video zapisi na tu temu

Bramerc: "Karadžić nije heroj, već ratni zločinac"