Migrantska kriza

U BiH imamo evidentan problem migranata, a broj migranata svaki dan raste, po
posljednjim statistikama u BiH se nalazi oko 10000 migranata. Da bi nasli
adekvatno rjesenje razdvojiti treba problem sa migrantima na one koji se vec
nalaze unutar drzave, te one sa novim migrantima koji pristizu. Glavna
institucija za borbu protiv migranata na nasim granicama jeste Granicna policija
BiH (GPBIH). Problem je sto GPBIH ne moze pokriti citavu granicu to je
prevelik prostor i tu imamo ilegalne prelaske migranata. Morali bi zaposliti
ogroman broj pripadnika GPBIH kako bi pokrili citavu granicu BiH. Umjesto
toga mozemo napraviti dogovor sa susjednik drzavama o raspodjeli snaga po
granici kako bi sprijecili ilegalne prelaske migranata. Nedavno je Njemacka
donirala dodatna sredstva BiH, te dala opremu koja GPBIH moze pomoci u
sprjecavanju ilegalnih prelazaka u vidu infracrfenih kamera. Pored ovoga je
potrebno zaposliti ili na drugi način angažovati prevodioce i kulturološke
medijatore radi efikasnije komunikacije sa migrantima i izbjeglicama. Pored
toga bitno je pri identifikaciji migrante unositi u jedninstveni informacioni
sistem koji vec postoji zajedno sa njihovim biometrickim podacima(otisak
prsta). To je sto se tice migranata na granicama. Mi naravno u BiH imamo
problem i sa migrantima koji su vec usli u nasu. Neki od problema koji navode
migranti su: nedovoljan smjestaj, potreba za hranom i odjecom, losi higijenski
uslovi(prilog anketa). To je sto se tice samih migranata, medutim stanovnici
nase drzave su u konstantnom strahu zbog migranata. Cesto se desi neka tuca,
ubistvo te ih ljudi izbjegavaju i odbacuju. Naprijer u tuzilastvima i sudovima
nedostaju adekvatni podaci o žrtvama ili izvršiteljima krivičnih djela među
migrantima i izbjeglicama. Na osnovu ovoga mozemo zakljuciti da je potrebno
vrsiti zatvaranje tj. kaznjavanje migranata koji naprave prekrsaj, te prekrsaje
unositi u neki registar koji ce biti dostupan institucijama kao sto su sud i
policija. Mjesta za zatvorene migrante mozemo naci u zatvorima sirom BiH, jer
nisu svi zatvori popunjeni. Bilo bi dobro odvojiti jedan dio zatvora u kojem su
samo migranti. Ne bi bilo efikasno praviti nove zatvorske jedinice jer nemamo
odakle uzeti sredstva, a za trenutne potrebe imamo i vise zatvorskih mjesta nego
sto je to potrebno. Jedno od nekoliko stvari koje treba uraditi su i pojacane
kontrole policije. Sto ne samo da bi dobro bilo za zastitu od migranata, vec bi
sigurno imali smanjenu stopu kriminala zbog pojacanih patrola. Veliki broj
migranata je skoncentrisan na jednom mjestu i to na opcinama: Brod,
Srebrenica, Velika Kladuša, Sarajevo-Stari Grad i Bihać. Najveci problem je sto
ne postoji unutrašnji mehanizam za praćenje i odgovor na situaciju u pogledu
migranata i izbjeglica na nivou njihove lokalne uprave. Kao posljedica
nedostatka mehanizama koordinacije, većina lokalnih uprava ne prati ili ne
prikuplja podatke o prilivu migranata u njihovim područjima, osim u vec
pomenutim opstinama gdje postoje neki takvi primitivni sistemi. Pored toga,
samo tri intervjuisane općine imaju akcione planove za pružanje pomoći
migrantima i izbjeglicama. Iz ovog svega zakljucujemo da je ustvari potrebno
ostvariti vecu koordinaciju izmedu samih opstina. To mozemo uraditi
pravljenjem koordinacionih sjednica koje ce se odrzavati periodicno gdje se
govori o trenutnom stanju te nacinima rjesenja problema. Ove sjendnice
realizovati na nivou drzave i ukljuciti i RS. Jedno od rjesenja problema je
raspodjela migranata po samim opstinama. Rasterecivanje vec pomenutih. To
mozemo uraditi pravljenjem novih prihvatnih centara iz sredstava koje nam je
izdvojila Evropska unija. Ti prihvatni centri trebaju biti napravljeni tako da
mogu koristiti nama kada migrantska kriza prode. Malim ciscenjem i
preuredivanjem da se pretvore u neki hotel ili drugi objekat koji ce biti od koristi
drzavi i njenim gradanima. Njih treba praviti u urbanim sredinama ili mjestima
nedaleko od gradova gdje imamo vece povrsine neiskoristenog prostora.
Problem sto bi gradani bili u strahu zbog migranata smo obradili vec ranije.
Samu hranu i higijenska sredstva omoguciti od novca Evropske unije ili od
pomoci nevladinih organizacija kao sto su Crveni krst, pomozi.ba i druge. Ili
jednostavno ona sredstva sto bi isla u opterecene centre, kada se oni rasterete
samo preusmjeriti u nove. Sto se tice postojecih prihvatnih centara u njima su
higijenska stanja kranje kriticna. Nedavno je poplava odnijela satore migranata
sto naravno nije dobro iz tog razloga treba praviti cvrste objekte. Postojece
cvrste objekte treba obnoviti ili uraditi dezinsekciju, deratizaciju, dezinfekciju
radi smanjenja mogucnosti pojavljivanja prenosnih bolesti. Sve ove higijenske
poslove placati iz novca od Evropske unije jer ovakav vid prevencije od
zaraznih bolesti nije skup, a higijensko stanje bi se poboljsalo. Stvar koja najvise
blokira nasu drzavu jeste to sto RS ne zeli nikako prihvatanje migranata na svoju
teritoriju. Svaki migrant koji prede u RS oni ga nasilno vracaju u FbiH.Trebalo
bi naci zajednicki jezik i napraviti jedan prihvatni centar u RS sto bi dodatno
rasteretilo stanje kod nas. Taj prihvatni centar bi isto bio stalnog karaktera. On
bi takode trebao da nakon migrantske krize moze da se malo preuredi i da bude
koristan gradanima nase drzave. Za njega bi pare trebala izdvojiti RS ili opet
posuditi dio novca iz novca koji smo dobili od Evropske unije. Znaci
pravljenjem tog prihvatnog centra rasteretiri bi opterecenje FBiH i bila bi bolja
raporedenost migranata unutar citave drzave.