Professional Documents
Culture Documents
Lakijeva Muzička Teorija PDF
Lakijeva Muzička Teorija PDF
I kao sto cevap rece najvaznije je da odredis intonaciju tj od kojeg akorda pesma krece.A
akorda koji slede posle nama mnogo.Vremenom ces vec steci iskustvo i slusanjem pesme ces
vec moci da odredis njenu harmoniju.
Nemoj da se frustriras u pocetku ako ne mozes da skines pesmu tacno 100% .Samo vredno
radi i napredak ce se pokazati.
Dakle dobro slusaj pesmu i probaj da osetis gde u pesmi ide promena akorda i tu ubaci
akorde.
Jos jedan nacin skidanja pesme je da pevas melodiju i da onda sam trazis akorde za
pratnju.Moze se desiti da ne pratis kao na originalu ali da muzicki bude ispravno.Nije lose i
tako nauciti pa ces kasnije promeniti.
Sada muzicari imaju olaksan posao oko skidanja pesama.Nekada se to radilo na gramofonu i
vracala se igla na ploci
Hidjaz skala ili kako je mi zovemo "orijental" skala je zastupljena u nasoj narodnoj muzici ali
ne bih mogao reci bilo da se radi o izvornoj narodnoj muzici ili o novokomponovanoj muzici.
Ona je ravnopravno zastupljena sa ostalim skalama.
Durska skala
Molska - prirodni mol
Molska - prirodni mol sa snizenim II stupnjem silazno
Molska - harmonski mol i izvedene skale iz nje
Orijental - izvedena od V stupnja
"Neznam kako bih nazvao skala"- izvedena od IV stupnja
Znas mislio sam onako kako je meni najlakse da shvatim skale a i kako se notno pise.
Naprimer:
A ovu lestvicu kojoj ne znam ime srecem u starim pesmama:Oj moja ruzo rumena,Oj javore
javore,Volim majko siroticu....
Nju dobijam od VII stupnja orijental lestvice , u ovom slucaju od tona D
D E F Gis A H C D
Kao sto rekoh za mene je ovo "izvodjenje " lestvica jedne iz druge mnogo lakse i preglednije.
A odavde pocinje....
Osnovu od koje cemo poci cini lestvica.I to durska lestvica. A najjednostavnija je C dur
lestvica.Tonovi te lestvice su
CDEFGAHC
Svaka lestvica dobija ime po prvom tonu.
Mesto na kome se ton u lestvici nalazi zovemo STUPANJ.Stupnjeve obelezavamo
brojevima ,rimskim (ako vam je lakse onda moze i arapskim )
Za sada toliko ako ima pitanja ili nejasnoca pitajte pa nastavljamo sutra.
Videli smo dakle zasto se neka lestvica zove C dur (zasto C i zasto dur).
To je osnovna lestvica i u njoj su sadrzana SLOVA svih tonova.Sta to znaci ?
Znaci da ne postoji ni jedan ton koji se zove K ili L ili O ili P ili....
Samo sedam slova CDEFGH i posle jos dodatak B, dakle ukupno osam.
Sta da radimo?
Jednostavno povisimo VII stupanj tj to F za pola tona i dobijamo novi ton koji se zove Fis
Zaboravio sam da kazem a sigurnoste vec primetili svaka lestvica pocinje i zavrsava istim
tonom.
Pitanja ili nejasnoca... ima ...nema?
Nastavljamo sutra.
Da bi nase majstorstvo pokazano prilikom pravljenja G dur lestvice bilo potpuno reci cemo i
ovo.
G dur lestvica ima povisen jedan ton ,to je ton F.Kada ga povisimo njegovo ime je Fis.U
notama to povisenje obelezavamo ovim znakom #.Dakle kada govorimo kazemo Fis a kada
pisemo note onda koristimo znak #.A kad pisemo za sebe ili nekom drugaru ili na forumu
onda moze kako hoces Fis,FIS,F# svejedno je
I sto se neko dobro setio to povisenje se pise na pocetku nota.Dakle na pocetku notnog teksta
napises povisilicu # i ona vazi za celu pesmu.Dobra stvar.
C D E|F G A H|C
G A H|C D E Fis|G
A kako cemo sad dalje?Koristimo pravilo od juce.Od V stupnja lestvice koju znamo tj
prethodne pocnemo da nizemo tonove ...pa cemo onda videti sta dalje .
Na V stupnju G dur lestvice nalazi se ton D. I sva je prilika da cemo praviti D dur lestvicu.
D E Fis G A H C D
Ovde imamo istu situaciju kao i juce .Pocetni ton D -dobar, razmak izmedju III i IV stupnja,
Fis i G, pola stepena - odlicno ,razmak izmedju VII i VIII stupnja, C i D , ceo stepen - ne
valja.
Ali nismo mi "od juce".Samo povisimo VII stupanj, ton C, za pola tona i dobijemo ton Cis.
A lestvica
D E Fis G A H Cis D
D dur lestvica, prava.
A moze i pesmica: Na I stupnju D dur lestvice nalazi se ton D, na II stupnju se nalazi ton E ,
na III stupnj se nalazi ton Fis..................
Naravno vidimo da ima dva povisena tona Cis i Fis. Njih isto pisemo na pocetku notnog
zapisa.Dve crne dirke na klavijaturi (Cis i Fis).
Prosto ko pasulj.I neka neko kaze da je ovo tesko
C D E|F G A H|C
G A H|C D E Fis|G
Gledajuci nacin na koji smo dobijali durske lestvice, imam utisak kao da ih je Svabo izmislio
.Nemacka pedantnost i urednost, ma pogledajte samo:
Durske lestvice
C dur C D E F G A H C predznaci 0
G dur G A H C D E Fis G predznaci 1 Fis
D dur D E Fis G A H Cis D predznaci 2 Fis CIs
A dur A H Cis D E Fis Gis A predznaci 3 Fis CIs Gis
E dur E Fis Gis A H Cis Dis E predznaci 4 Fis Cis Gis Dis
H dur H Cis Dis E Fis Gis Ais H predznaci 5 Fis Cis Gis Dis Ais
Fis dur Fis Gis Ais H Cis Dis Eis Fis predznaci 6 Fis Cis Gis Dis Ais Eis
Ma brate moj ovakvu pedantnost samo Svaba ima. Dobro mozda Nemci nisu ovo izmislili
ali me sve podseca na njih.Bez brige bice reci i o drugima
Ovo "predznaci" znaci da se pise na pocetku notnog teksta i da vazi stalno.E sad neko ce pitati
"A sta ako ocu ja u toku pesme da povisim neki ton?"
Moze slobodno , koji god hoces , samo mu dodaj nastavak "is" tj znak #.
Ako povisim H dobijam His, ako povisim E dobijam Eis.
A sta ako hocu da povisim vec poviseni ton naprimer Cis ili Fis?
Pa lepo ti Svaba kaze dodaj samo "is" i dobices Cisis ili Fisis.I ne moras dva puta pisati ##
nego neki znak kao "x".
Lestvice koje slede su Cis dur ,Gis dur, Dis dur, Ais dur .....
Mozete probati da ih napravite.
Ja o njima necu pisati jer se redje koriste a i bune se Francuzi jer i oni hoce nesto da kazu.
Cujemo se sutra.
Ako pazljivo citas moras uociti i zapamtiti pravila.Da te podsetim radili smo samo DURSKE
lestvice koje imaju POVISENE tonove.
I tri pravila tu postoje
1 pocetni ton odredjuje ime lestvice to ti je lako.
2 moras da imas polustepene razmake izmedju III i IV , i VII i VIII stupnja i to vidim da ti je
lako.
3 mozes ,za sada posto radimo lestvice sa povisilicama, samo da povisavas tonove.Dakle ako
sta radis tonovi moraju ici na gore, znaci tonove povisujemo samo da bi zadovoljili
pravilo.Znas da imamo 7 tonova (za sada) i njih sedam mozemo povisiti.Kada ih povisimo
dodajemo nastavak "is" i dobijas
I sad ako treba jos jednom da se povise dodas jos jednom "is"
Cisis Disis Eisis Fisis Gisis Aisis Hisis
Sta su ovi tonovi u "stvarnom" zivotu.
Cisis je ton D, Disis je ton E , Eisis je Ton Fis .....
Na prvu loptu sve to izgleda malo zbunjujuce ali ima svoju svrhu.
Evo ti primer :Pesma je u Aduru i ides onaj cuveni prelaz
E Fis Gis A
zasto ne moze
E Fis As A
Pazi kada sviras isto je ali u teoriji nije.Znas da A dur ima na pocetku notnog teksta 3 #
povislice na Cis ,Fis,i Gis.Dakle vec je ton G povisen i sto bi ga ti usred pesme
snizavao.Druga stvar nigde nisam video da na pocetku stoje 2 povisilice i 1 snizilica
Znaci ne treba i ne sme se mesati "babe i zabe" tj povisilice i snizilice.Kasnije cemo videti jos
jedan dobar razlog zasto je to tako.
Izveli smo 7 durskih lestvica i videli u cemu se razlikuju.To je bilo potrebno da bi smo
shvatili nacin na koji one nastaju.
Neko moze da pita i ovo:Da li mozemo direktno da dodjemo do neke lestvice postujuci
pravila? Da, mozemo.
E dur lestvica
Krenem od tona E koji mi je I stupanj,sad pravim celostepeni razmak, E-F je polustepeni ,
moram F povisiti za pola i dobijam E-Fis kao celostepeni, dakle Fis mi je sada II stupanj.
Od Fis pravim celostepeni razmak, Fis-G je polustepeni, moram povisiti G za pola ,i dobijam
Fis-Gis, dakle Gis mi je III stupanj.
Od Gis trazim pola stepena jer mi izmedju III i IV stupnja treba polustepeni razmak, a to je
Gis-A.
A mi je IV stupanj itd.................
Evo primera
E sad se tu mesaju Francuzi.Nisam siguran da su bas Francuzi ali znam da su se oni stalno
kacili sa Nemcima , a i F je auto oznaka za Francusku
Ma dobro ne moraju biti Francuzi ali su mi nesto sumljivi
Idemo
C dur C D E F G A H C od IV stupnja poznate lestvice pravimo novu
FGAHCDEF
Pocetni ton je F, super.Razmak izmedju VII i VIII stupnja, tj izmedju E i F je pola stepena,
odlicno.Razmak izmedju III i IV stupnja, tj izmedju A i H je ceo stepen a treba nam pola,
nema problema sad cemo to da napravimo.Snizimo ton H i dobijemo ton Hes.Bravo majstore
F G A Hes C D E F
E onda neko (ma mora da su Francuzi ili mozda Englezi) kaze :Ne moze!
Sto?
Lestvica ti je dobra sve je super samo Hes ce da se zove B.
Ma ko jeBe.Pardon ko je B
Ima da se tako zove i gotovo.
Dobro da se ne svadjamo neka bude B
FGABCDEF
jel sad dobro?
ODLICNO
A kako oznacavaju ovo nase B? Jednostavno ga snizavaju po pravilima i ono glasi Bes ili
"Bb".
FGABCDEF
B C D Ees F G A B
Jel valja?
Super , odlicno,ne valja.
Sta sad ne valja?
Ma glupo je da se ton zove Ees , ko da imas govornu manu
Pa kako da ga zovem?
Prosto Es
Dobro , evo F dur lestvice koja ima dve snizilice i dva snizena tona, B i Es
B C D Es F G A B
Es F G A B C D Es
Prvi Es ,OK.D-Es, VII-VIII pola tona, OK. III-IV ,G-A ceo ton , treba A sniziti.
Snizavam A i ....cekam....gledam...kontam.
Snizavam A i ono postaje Aes, nema ponavljanja slova, nema mucanja ...jel moze?
Jok.
Pa sto sad ne moze?
Eto tako. Nece biti Aes nego As.
E je*o ja ovo pravilo. Svabo je bio majka. Ako me jos jednom predjes batalicu ja ovu teoriju.
Es F G As B C D Es
Tri snizilice, tri snizena tona ,B ,Es i As.
A pesmica ?
Ma pevaj je ti sam ja odo..........
Daj mi jedno hladno.....da se malo smirim ....ne treba casa.....
Osnove muzicke teorije 7
Es F G As B C D Es
As B C D Es F G As
Razmak izmedju VII i VIII stupnja tj izmedju D i Es je poluton, OK.
Razmak Izmedju III i IV stupnja tj izmedju C iD je ceo stepen, znaci moramo sniziti D.
Snizavamo D i dobijamo Des.
Konacno po pravilu.
As dur lestvica
As B C Des Es F G As
Cetiri snizena tona B, Es , As, Des
Ges dur
Ges As B Ces Des Es F Ges
Sest sbizenih tonova B, Es, As, Des, Ges, Ces
Necemo vise raditi nove lestvice jer su ove dovoljne.A zasto su dovoljne videcemo u novoj
lekciji.
Ponovite sad sve durske lestvice
Povisene G, D, A, E, H, Fis, Cis
Snizene F, B, Es, As, Des, Ges, Ces
Naravno da postoje lestvice koje imaju i vise od 7 snizenih ili povisenih tonova , ali ove koje
smo da sada naucili su sasvim dovoljne i najcesce se koriste.
Primeri
Lestvica Gis dur ima 8 povisenih tonova a lestvica As dur ima 4 snizena tona.Dakle
koristicemo As dur lestvicu jer ima manje PREDZNAKA (povisilica ili snizilica) i samim tim
je preglednija.
Da ponovimo da su Gis i As dur ENHARMONSKE lestvice tj isto zvuce kad se odsviraju ali
se razlicito pisu.
Evo jos primera
H dur sa 5 povisillica umesto Ces dura sa 7 snizilica.Fis i Ges dur imaju po 6 predznaka i tu se
obicno koristi Fis dur.
USA Dodatak
U Americi se stupnjevi obelezavaju arapskim slovima.Tako ce oni reci "Na 1 stupnju C dur
lestvice je ton C, na 2 stupnju je ton D i ...."
Amerikanci rimske brojeve, koje smo mi koristili za stupnjeve, koriste za nesto drugo.
Usa
stupanj = degree
stepen = step
polu-stepen = half-step
ceo-stepen = whole-step
lestvica, skala = scale
toh H = B
ton B = Bb
Ponovite durske lestvice i cujemo se uskoro.
Rekli smo vec da se mesto, na kome se nalazi ton u lestvici, zove STUPANJ .Stupnjeve smo
obelezavali rimskim brojevima, a u Americi ih obelezavaju arapskim brojevima.
I naravno sledi pesmica:Na prvom stupnju A dur lestvice nalazi se ton A, na drugom stupnju
nalazi se ton H na trecem stupnju nalazi se ton Cis....
Sta je tu je, pokusajte ovo da naucite.I evo jedna mala pomoc.Najvazniji su ovi "pravi" Latinci
:Tonika ,Dominanta i Subdominanta.
E sad kad smo ovako fini sad ne ide pesmica vec recitacija.
Probajte ,bar ovi koji do sada nisu ugasili racunar , da ponovite sve durske lestvice i da
odredite koji tonovi u tim lestvicama predstavljaju Toniku ,Subdominantu, Dominantu i
vodjicu.
Ako si pazljivo proucio dosadasnje lekcije, ne bi trebalo da bude problema da ovu melodiju
transponujes u bilo koji durski tonalitet.
Evo i male pomoci.Umesto tonova napisi stupnjeve na kojima se ovi tonovi nalaze.
Ako zelis neki drugi tonalitet naprimer A dur moras prvo odrediti stupnjeve u A duru a oni su:
Prosto zar ne
Sad ti probaj da napravis transpoziciju za bilo koji tonalitet.
Da vas jos jednom podsetim sta smo rekli kod pravljenja lestvica.
Svaka lestvica mora sadrzavati tonove alfabeta i to sve tonove i to tonove po redu.
Dakle bez obzira sto se neki ton zove Fis on u sebi sadrzi slovo "F".
Tonovi muzickog alfabeta su C D E F G A H i oni moraju biti sadrzani u lestvici.Naravno da
smo objasnili izuzetak kad H prelazi u B. I rekli smo da su Amerikanci to resili bolje pa su
njihovi tonovi muzickog alfabeta C D E F G A B.
Interval TERCA nastaje kada mozemo izbrojati 3 tona.Naravno interval cine krajnji tonovi
prvi i treci.
Evo kako to izgleda.Uzmimo ton C i izbrojmo 3 tona C ,D i E.Kao sto vidimo imamo 3 tona a
interval TERCU cine tonovi C-E.
Evo i drugih TERCI
D, E i F terca je D-F
E, F i G terca je E-G
F, G i A terca je F-A
......................
Interval KVARTU cemo dobiti ako izbrojimo 4 tona a naravno sam interval cine prvi i cetvrti
ton.
C, D, E i F kvarta je C-F
D, E, F i G kvarta je D-G
Ovde cemo da zastanemo.Ko hoce neka pokusa sam da formira i druge intervale.Najvaznije je
da se ovo polako i natenane "sazvace".
5 KVINTA je interval i zmedju 5 tonova.Dakle moramo izbrojati 5 tonova a prvi i peti cine
interval KVINTU.
C, D, E, F, G kvinta je C-G
D, E, F, G, A kvinta je D-A
E, F, G, A, H kvinta je E-H
.................
C1 D1 E1 F1 G1 A1 H1 C2 D2 E2 F2 G2 A2 H2 C3 D3 E3 F3 G3 A3 H3 C4
Evo sad kako bi to izgledalo normalno( cuj normalno ,sta je ovde normalno )
Naprimer
Interval PRIMA je C1-C1, D1-D1,....
SEKUNDA je naprimer C1-D1, D1-E1,....H1-C2, C2-D2,.....
TERCA je naprimer ........C2-E2, D2-F2,.....H2-D3,....
KVARTA C1-F1.....A2-D3.....
KVINTA ..........E2-H2, F2-C3......
SEKSTA .....E1-C2...
SEPTIMA .....D2-C3....
OKTAVA C1-C2....G2-G3....
Moram reci da su ovi intervali koje smo dosad pravili bili INTERVALI NA VISE.Sto znaci
da je drugi ton intervala bio visi od prvog ili ako vam je zgodnije prvi je bio nizi od drugog.
Svestan cinjenice, da cu izgubiti na popularnosti kod mnogih clanova foruma , moram reci i
ovo. Intervali se mogu posmatrati i NA NIZE.Sto znaci da je prvi ton posmatranog intervala
sada nizi od drugog.
Kako sad ovo da prezivite Lako, Laky je tu bez brige .Evo recepta.
1 Prepisite na papir ponovo tonove tri oktave koje koristimo za ovo jelo.
C1 D1 E1 F1 G1 A1 H1 C2 D2 E2 F2 G2 A2 H2 C3 D3 E3 F3 G3 A3 H3 C4
2 Uzmite flasu zestokog pica ili gajbu piva
3 Krenite unazad, znaci sa desna u levo, i isto pravite intervale.
Rekli smo da intervale mozemo posmatrati UZLAZNO (na vise) i SILAZNO (na nize).
Druga podela intervala je prema velicini.
Prema VELICINI intervali mogu biti
JEDNOSTAVNI
1 Prima, 2 Sekunda, 3 Terca, 4 Kvarta, 5 Kvinta, 6 Seksta, 7 Septima, 8 Oktava
SLOZENI intervali su veci od oktave i mogu se posmatrati kao zbir oktave i prostog intervala.
Ja cu sada samo nabrojati SLOZENE intervale a koga interesuje neka se potrudi da to malo
prouci.
I jos da kazem svako ko zeli da svira Jazz ili Blues ili pak Ciganiju ovo mora OBAVEZNO
znati.
Ako uporedimo dva intervala C-D i interval E-F, videcemo da su oba intervala
SEKUNDE.Ali se razlikuju jer je prvi interval sacinjen od celog tona a drugi je sacinjen od
polu-tona.
C-D = C-Cis i Cis-D ,ceo ton(dva polu-tona)
E-F = E-F ,jedan polu-ton
Kako je sve ovo poprilicno zbunjujuce i kako postoji druga laksa podela koju koriste
Amerikanci o ovome cemo nastaviti nekom drugom prilikom.
GOTOVOOOOOOOOOOOO
MEMA VISEEEEEEEEEEEEEEEE
Jos jednom savet za kraj.Ne bi bilo lose da krenete od prve lekcije i polako da ucite.Bez zurbe
i bez velikih obaveza , ako nesto nije jasno slobodno pitajte.Treba da naucite desetak pravila i
malo stranih izraza a sve u svemi nije to bas tako komplikovano.I opet cu ponoviti ovo sto
smo do sada radili je tek jedan mali sitni delic muzicke teorije.Ulozeni trud ce vam se sigurno
visestruko vratiti.
Prosto da ne moze biti prostije.Uzmemo bilo koju dursku lestvicu i od njenog VI stupnja
redjamo tonove i dobicemo PRIRODNU MOLSKU lestvicu.
Ono sto mozemo primetiti je da se radi o istim tonovima i durske i molske lestvice.Znaci i da
su predznaci tj povisilice i snizilice iste.Tako naprimer G dur i E mol imaju jednu povisilicu.
B dur i G mol imaju dve snizilice itd.
Znaci ako na pocetku notnog teksta stoji odredjen broj povisilica ili snizilica znamo odmah o
kojim tonalitetima je rec.
A kako znamo da li je dur ili mol?
Pa vidimo na osnovu melodije ,harmonije i sl.
Na primer
C dur C D E F G A H C
kao sto znamo polutonovi su izmedju III i IV stupnja E-F i izmedju VII i VIII stupnja H-C
Da bi dobili poluton izmedju II i III stupnja snizicemo ton E i dobiti Es.
Da bi dobili poluton izmedju V i VI stupnja snizicemo ton A i dobiti ton As.
Da nam NE BI OSTAO poluton izmedju VII i VIII stupnja snizicemo ton H i dobiti ton B
Tako da imamo
C D Es F G As B C prirodna C mol lestvica
Pokusajte i sa ostalim lestvicama.
E sad dobra stvar je sto sve molske lestvice imaju isti broj predznaka kao i prirodna molska
lestvica.
Naprimer
Amol prirodna, harmonska i melodijska lestvica nemaju predznake
Hmol prirodna, harmonska i melodijska lestvica imaju 2 povisilice
Cmol prirodna, harmonska i melodijska lestvica imaju 3 snizilice
itd...
E sad dolazi i losa stvar .Niste valjda mislili da ce sve lako ici.
Ja uporno pricam o osobinama HARMONSKE i MELODIJSKE lestvice a jos ih nismo ni
radili.
Evo zasto.
Hocu odmah u startu da naucite da posmatrate MOLSKE lestvice kao jednu grupu
lestvica.Zato sto sam MOL tj molske lestvice imaju svoju osobenost, svoju boju ili vec zovite
to kako hocete .Kao sto i DURSKE lestvice imaju svoju osobenost ,svoju boju i sl...
Mozda ste vec culi onu staru frazu, dur zvuci veselo , dok je mol tuzan .Mozemo i tako
posmatrati ali je bitno da zapamtite da su svi MOLOVI "tuzni".
Vidimo da HARMONSKI mol ima polu-stepen izmedju VII i VIII stupnja ali i jednu
osobenost u odnosu na druge lestvice a to je STEPEN-IPO razmak izmedju VI i VII stupnja tj.
izmedju tonova F i Gis.
Zapamtite ovo. Uskoro cemo malo vise objasniti razlike izmedju americkog i evropskog
pisanja.Nije na odmet znati.
Da zakljucimo.
HARMONSKU molsku lestvicu dobijamo tako sto povisimo VII stupanj PRIRODNE molske
lestvice.
Na pocetku notnog teksta to povisenje SE NE PISE.Ono se pise ispred svakog tona u notnom
tekstu.
Uzmimo na primer Dmol harmonsku lestvicu.
D E F G A B Cis D
Na pocetku notnog teksta stoji 1 snizilica za ton B.
Ton Cis u notnom tekstu svaki put (tj u svakom taktu) mora biti naznacen.
I ovo zapamtite postoje samo povisilice ili samo snizilice.
NE POSTOJE lestvice koje imaju (na pocetku) i povisilice i snizilice.
Ovo na kraju sto sam vas mao davio je za one koji citaju note, cisto da znaju .
Cujemo se uskoro.
Provezbajte i naucite HARMONSKE molske lestvice.One se cesto srecu u starogradskim
pesmama i romansama a za divno cudo u zadnjih par godina mnogi (zenski) hitovi koje
cujemo na "GRANDU" su pisani sa HARMONSKIM molom.
Pored ovoga HARMONSKI mol ce nam pomoci da dobijemo jednu "novu" lestvicu.
A ako ne znate tu "novu" lestvicu zaboravite Sabana Saulica i narodnu muziku.
Fdur F G A B C D E F
Dmol prirodni D E F G A B C D
Dmol harmonski D E F G A B Cis D
A-orijental A B Cis D E F G A
sve lestvice imaju jednu snizilicu, ton B
Bdur B C D Es F G A B
Gmol prirodni G A B C D Es F G
Gmol harmonski G A B C D Es Fis G
D-orijental D Es Fis G A B C D
sve lestvice imaju dve snizilice, tonovi B i Es
Gdur G A H C D E Fis G
Emol prirodni E Fis G A H C D E
Emol harmonski E Fis G A H C Dis E
H- orijental H C Dis E Fis G A H
sve lestvice imaju jednu povisilicu, ton Fis
Pre nego sto predjemo na akorde i harmoniju, moramo jos neke stvari da razjasnimo.
A ostali smo duzni.
Rekli smo da je interval razmak izmedju bilo koja dva tona.Pa smo nabrojali sve vrste
intervala.
Prima, sekunda, terca, kvarta, kvinta, seksta, septima, oktava.
Ajde da vidimo sta su naprimer SEKUNDE.?
To su razmaci izmedju bilo koja dva susedna tona.
Evo ih: C-D, D-E, E-F, F-Gis......
Da, svi ovi intervali su sekunde ali RAZLICITE sekunde.
Zasto?
C-D ima 2polutona C-Cis i Cis-D
D-E ima 2polutona D-Dis i Dis-E
E-F ima 1poluton E-F
F-Gis ima 3polutona F-Fis, Fis-G i G-Gis
Sta to znaci?
U akustickom smislu znaci da ce te sekunde u "nasim usima" izazvati razlicit "osecaj(utisak)".
Naravno ove prve dve sekunde sa 2polutona ce izazvati isti "osecaj" .
A evo i kako se ove sekunde zovu.
C-D velika sekunda
D-E velika sekunda
E-F mala sekunda
F-Gis prekomerna sekunda
Zajebano zar ne?
I zakljucak.
Ako vam neko odsvira H-Des(terca) interval od 2polutona i C-D(sekunda) interval od 2
polutona imacete potpuno isti "osecaj".
Ustvari da zabiberim jos vise.
Ako vam neko odsvira H-Des(terca) i interval H-Cis(sekunda) cucete isto.
Kao sto smo rekli da postoje ENHARMONSKI TONOVI, tj tonovi koji isto zvuce a
razlicito se pisu (naprimer Cis i Des), takodje postoje i ENHARMONSKI INTERVALI, tj
intervali koji isto zvuce a razlicito se pisu.
Uf.
Da vam skratim muke.
Stvar se komplikuje jer svi intervali(ne bas svi ) mogu biti veliki, mali, prekomerni i
umanjeni.
A neki mogu biti i CISTI.
Srecom prljavi ne postoje.
Kao sto mozete videti tema dusu dala za "izbegavanje".
Dobro, moze se sve to nauciti. Ljudi koji se muzicki obrazuju u skolama to i uce i sve to ima
svoj smisao i svoju primenu.
Za nas ostale to je malo , malo vise komplikovano i nepotrebno .
Da pocnemo.
Teorija kaze da je AKORD istovremeno zvucanje najmanje TRI tona razlicite visine i imena.
Da razjasnimo ovo "razlicite visine i imena".U principu kada kazemo tri razlicita tona
mislimo na razliku u njihovoj zvucnosti..
Ako imamo naprimer tri tona C1, C2 i C3. To su tonovi razlicite visine ali su po zvucnosto
isti tonovi i nemamo akord.
Ako imamo naprimer His, C i Deses imamo tri razlicita imena ali je u pitanju isti ton i opet
nema akorda.
Ma jasno vam je.
E sad ovo sto kaze "najmanje TRI tona" , to znaci da ih moze biti i vise od tri.
Zato akorde po broju tonova koji ih cine delimo na
Trozvuke imaju 3 tona
Cetvorozvuke imaju 4 tona
Petozvuke imaju 5 tonova
.....
Rekli smo na pocetku da cemo raditi sa trozvucima i zato u daljem tekstu kada govorim o
akordima mislim samo na trozvuke.
OK?
Hajde sad da na svakom stupnju lestvice "sagradimo" akord.
Imamo vec C E G
Ako krenemo od tona D dobicemo D F A.
Ako krenemo od tona E dobicemo E G H.
Od F, dobijamo F A C.
Od G, dobijamo G H D.
Od A, dobijamo A C E.
I od H , dobijamo H D E.
Kao sto vidimo na svakom stupnju lestvice smo dobili po akord, i to tako sto smo redjali
terce.
Sada moramo odrediti i karakter tih akorda.
Sta to znaci?
Uzmimo naprimer akord od tonova C E G.Pocetni ton ovog akorda je ton C, i on ce dati ime
akordu.Drugi ton akorda je ton E i on je treci stepen Cdur lestvice pa cemo ovaj akord nazvati
DURSKI.Znaci dobili smo C-dur akord koga cine tonovi C E G.
Znaci svaki akord koji ima u svojoj osnovi veliku tercu(dursku tercu od 4 polu-tona) je durski
akord.
Mozemo reci i ovo.Postoje dve terce C-E i E-G.Terca C-E je velika(durska terca od 4 polu-
tona) a terca E-G je mala(molska terca od 3 polu-tona).
Evo i pravila:Svaki akord sacinjen od velike i male tj. od durske i molske terce, naziva se
DUR.
Kao sto kazemo da se na I stupnju Cdur lestvice nalazi ton C, tako isto kazemo da se na I
stupnju Cdur lestvice nalazi akord Cdur.
Na II stupnju Cdur lestvice,nalazi se Dmol
Na III stupnju Cdur lestvice, nalazi se Emol
Na IV stupnju , nalazi se Fdur
Na V stupnju, nalazi se Gdur
Na VI stupnju, nalazi se Amol
Na VII stupnju, nalazi se ....
o tome cemo sledeci put.
Kao sto smo videli KARAKTER akorda odredjuje III stupanj tj terca.
Ako je rastojanje izmedji I i III stupnja velika terca(durska) dobijamo DUR.
A ako je rastojanje izmedju I i III stupnja mala terca(molska) dobijamo MOL.
U oba slucaja I i V stupanj su nepromenjivi tj njihov intervala je cista KVINTA.
primer
C E G Cdur
C Es G Cmol
I jos ovo da dodam. Sa poznavanjem ove 4 lestvice i sa poznavanjem ova 4 osnovna akorda
izgradjujete TEMELJ za profesionalni muzicki rad.
Naravno uz vezbe i nadogradnju.
ALIIIIIIIII !!!!!!!
Verujte mi i sa ovim znanjem mozete da radite kao muzicar i da zaradjujete HLEB.
A sta to znaci?
Znaci da imate neki ZANAT.
Nije mala stvar priznacete.
PS Naravno kao i u svakom zanatu treba da vam bude cilj da postanete MAJSTOR, sto bolji
majstor
Od durske lestvice dobijamo PRIRODNI mol u ovom slucaju od Cdura imamo paralelnu
lestvicu a to je
Amol prirodni
AHCDEFGA
i kazemo na
I stupnju se nalazi ACE Amol
II stupnju se nalazi HDF H umanjeni
III stupnju se nalazi CEG Cdur
IV stupnju se nalazi DFA Dmol
V stupnju se nalazi EGH Emol
VI stupnju se nalazi FAC Fdur
VII stupnju se nalazi GHD Gdur
a pravilo koje vazi za svaku HARMONSKU MOLSKU lestvicu kaze da se UVEK na njenom
I stupnju nalazi mol
II stupnju nalazi umanjeni
III stupnju nalazi prekomerni
IV stupnju nalazi mol
V stupnju nalazi dur
VI stupnju nalazi dur
VII stupnju nalazi umanjeni
Od harmonskog mola izvodimo paralelnu lestvicu (znaci lestvicu koja ima zajednicke tonove)
Jos jednom da ponovim da je potrebno savladati sve ove lekcije od 1 do 17.Verujte to je tek
jedan mali, mali , mali deo onoga sto se radi u muzickoj skoli.Ovo je samo OSNOVA za
dobar pocetak.
Verujte ulozeni napor ce se visestruko vratiti.
E sad imam jednu dobru i jednu losu vest .
Dobra vest je , za one kojima sam vec dosadio , da je ovo poslednja lekcija u nizu "Osnove
muzicke teorije".
Losa vest je, opet za one kojima sam vec dosadio , da nastavljam ali sada ce se tema zvati
KAKO SKIDATI PESME
Konacno ono sto je i tema ovog topika "Kako skidate akorde" .
Sve vas pozdravljam, zahvaljujem na strpljenju i ako ima nekih pitanja slobodno....
Vec sam jednom rekao i ponovicu. Ovo sto sam do sad napisao iz teorije je jedan mali ,mali,
mali deo onaoga sto se uci u muzickoj skoli. Nisam brojao ali mislim da nema vise od 20 do
30 reci i pojmova koje treba nauciti. Ako svaki dan naucite po jedan pojam videcete da i nije
tako tesko.
I ja sam pola od toga, sto sam napisao, prepisao iz knjige . I ja "kontam" po pola sata
intervale, racunam na prste i koristim sve moguce trikove . Mozete i vi jer niko nas ne tera ,
mi ne odgovaramo i ne ucimo za ocenu .
I opet ponavljam , ulozeni trud se visestruko isplati.
U prethodnom postu sam napisao da cu pokrenuti novu seriju tekstova koja ce imati za cilj da
odgovori na ono kljucno pitanje "Kako skidati pesme".
Kako sam vec rekao do sada sam, uglavnom, prepisivao teoriju . Sada cu pisati i
objasnjavati, svojim recima, onako kako ja to mislim i razumem. A to podrazumeva da cu
mozda (cuj mozda, garant ) reci i nesto sto nije tacno ili je muzicki pogresno. Zato bih
zamolio i ostale kolege da se aktivno ukljuce i da me slobodno isprave ili dodaju svoje
misljenje.
Moja zelja je da svoje skromno znanje podelim sa drugima i da od drugih nesto naucim.
Nasem kolegi Svetislavu jedno veliko hvala za post. Odgovor na njegovo pitanje "Ako vam se
dopadne javite se za dalje"
glasi:" DA, DA, DA,......DA"
1 Prvi nacin izgleda ovako. Pustimo pesmu ili neki njen deo i probamo da "ubodemo" koji
akord ide. Matematika kaze ovako ,imamo 12 polutonova plus mol i dur , znaci 24 akorda, pa
probaj.Ovaj sistem "Probam, pa ako pogodim" je prilicno zamoran i krajnje neproduktivan.
Moj predlog je da ovaj nacin skidanja pesama eliminisemo u startu.
Istini za volju svi smo mi i poceli sa ovim nacinom ali je to kod nekoga trajalo 1 dan kod
nekoga 1 mesec a......Ako i dalje radite na ovaj nacin onda......
2 Drugi nacin izgleda ovako. Vezbamo i ucimo harmonske progresije (sklopove, sablone). Te
sklopove vremenom naucimo da prepoznamo. Pustimo pesmu ili neki njen deo i sa velikom
tacnoscu prepoznamo harmonski sklop (progresiju). Zatim to i odsviramo. U pozetku su ti
harmonski sklopovi(progresije, veze, sabloni, zovite ih kako hocete mrzi me da kucam )
prosti a kasnije postaju slozeniji. Ovo je nacin na koji cemo mi pokusati da skidamo pesme.
3 Treci nacin izgleda ovako. Pustimo pesmu ili neki njen deo uzmemo instrument i odmah
odsviramo u originalu ili jos gore bez instrumenta, uzmemo papir i notno zapisemo sve u
originalu. Ovaj nacin za sada necemo raditi jer oni koji vec rade ovako sigurno ne citaju ovu
temu . Dobro, pokusacemo da se priblizimo njima ali i ako ne uspemo nije smak sveta. Na
kraju krajeva, kad sviramo neku pesmu, ne pise nam na celu da smo skinuli sami ili nam je
neko pokazao ili smo citali note ili....
Pa da pocnemo.
Da samo predlozim, a mozda cu biti malo dosadan(cuj malo dosadan ) da svi oni koji jos
nisu najbolje naucili prethodno gradivo, da se vrate malo unazad i pokusaju sto bolje da ga
savladaju.
Rekli smo da cemo prvo da naucimo harmonske sklopove i da ih kasnije koristimo kod
skidanja pesama.
Najprostiji oblik je jedan akord.
Mi cemo za pocetak vezbati samo dur i mol.
Odmah u startu da se podsetimo.Ona stara podela dur je veseo a mol je tuzan , ne vazi.
Nemojte tako razmisljati .
Odsvirajte bilo koji dur .Na primer Adur. Zatim odsvirajte neki drugi dur ,naprimer Fis-dur.
Ova dva akorda se razlikuju ALI!!! postoji nesto slicno. Ako odsvirate bilo koji durski akord
probajte da OSETITE kako on zvuci. Jednostavno svaki dur ima neku svoju osobenost koja je
zajednicka za svaki dur.
Sada probajte da odsvirate bilo koji mol, naprimer Gmol i probajte da OSETITE tu njegovu
osobinu koja je karakteristicna za mol. Odsvirajte neki drugi mol naprimer Hmol. Oseticete da
je to sasvim drugi akord ali da ima istu osobinu kao i Gmol i kao i svaki drugi mol.
Napominjem i ovo. Nemojte uciti napamet akorde ili pamtiti ili ....ne znam sta .
Jednostavno probajte da OSETITE taj ukus, smek , boju, osobinu ili vec kako god to nazivali
a koja je karakteristicna za svaki dur i za svaki mol.
Evo i jednog dijaloga iz filma "U zmajevom gnezdu" u kome razgovaraju Brus Li i njegov
ucenik. Dobar je primer a i prilika da se mi "matori" malo vratimo u detinjstvo .
Scena ide ovako:
Brus Li ispravlja ucenika koji izvodi udarac.
Brus Li: "Kazi mi sta osecas?"
Ucenik: "Da razmislim."
Brus Li: (lupi ga po glavi)"Nemoj da razmisljas, osecaj"
Vezbajte ovo do sledeceg casa a ja idem malo da se razgibam. Pitam se samo da li jos mogu
da uaradim mae-geri ili mavasi-geri u visini glave .
Evo probao. Mae-geri uradio u visini kolena a kad sam probao mavasi-geri usinuo sam se u
ledjima .
Odoh da legnem, moram da mirujem par dana .
PS I nemoj neko da mi slucajno kaze da je Dzeki Cen jaci od Brus Lija. Brus Li je jaci i od
Ramba i od Svarcenegera zajedno. A Zan Klod Van Dama moze jednom rukom da pobedi
( cuj pobedi, da ga razbije ).
Sada cemo obraditi veze izmedju dva akorda. Bilo koji skolop(semu, progresiju) akorda
mozemo uvek da podelimo na manje celine i da posmatramo odnos SAMO DVA akorda.
Davor je na primer napisao ovaj sablon G-dur,E7,A-mol,D-7.C-mol,A7.D-dur.
I tu mozemo da posmatramo odnose izmedju svaka dva susedna akorda.
Na primer Gdur i E7, E7 i Amol, Amol i D7 i ........
Kasnije mozemo da posmatramo i grupe akorda i njihove veze
Na primer Gdur, E7, Amol, D7 i druga grupa Cmol, A7, Ddur.
Sve ovo cemo raditi kasnije a sada da se vratimo gde smo stali.
Jos jednom napominjem da je jako vazno da dobro znate sve durske lestvice i njihove
stupnjeve a narocito I ,IV i V.
Da vidimo mi te veze.
Napominjem da jos uvek radimo sa durskim lestvicama.
Posmatramo harmonsku vezu
Tonika - Dominanta tj I stupanj - V stupanj
U slucaju Cdur lestvice posmatramo akorde Cdur-Gdur
I naravno postoji i obratna veza
Dominanta - Tonika V-I
Ne bi vas sada davio o tome kakva je to veza , koliko ima zajednickih tonova i sl. O tome
nekom drugom prilikom.
Ono sto vam predlazem je da provezbate ovu harmonsku vezu na instrumentu. Da pokusate da
je osetite, slicno kao sto ste vezbali akorde.
Predlazem da vezbu radite ovako
I, V, I, mala pauza
U nasem slucaju to ide ovako
Odsvirajte Cdur, pa Gdur i ponovo Cdur, mala pazuza pa opet sve ponovo.U pocetku radite
lagano da vam uho oseti tu promenu akorda.
Mozete cak i ponavljati u sebi ili naglas "prvi, peti, prvi".
Vremenom cete moci u pesmi da prepoznate tu vezu i da kazete "Aha ovde ide i I stupnja u V
stupanj i evo ga nazad vraca u I stupanj". Jer upravo tako razmisljaju skolovani muzicari. A
priznacete i lakse je ,naucis jednu harmonsku vezu umesto da pamtis 12x2=24. Znaci umesto
24 akordske veze naucimo i zapmtimo jednu harmonsku vezu .
O tome kolika je prednost ovakvog nacina prilikom transponovanja pesme necu ni da vam
pricam, da mi se slucajno ne uobrazite .
Kada sam vam prosli put savetovao da vezbate harmonsku vezu I-V-I tj T-D-T rekao sam da
bi bilo dobro da vezbate ovako:
"Mozete cak i ponavljati u sebi ili naglas "prvi, peti, prvi"
Kao pocetnicima jos bolje bi bilo da vezbate ovako:
"Prvi durski, peti durski, prvi durski".
Zasto?
Zato sto su i akordi koje menjate durski akordi.Kasnije cemo imati i molove pa u pocetku nije
lose da ste svesni o kom tipu akorda je rec.Vremenom necete morati govoriti( na glas ili u
sebi) naprimer "prvi durski" ili "drugi molski" ili "sedmi umanjeni" i sl. Vremenom cete
osetiti koji je tip akorda u pitanju(dur, mol , sedmica, sestica, maj, umanjeni, i sl....) i
govoricete samo...Ustvari vremenom necete nista govoriti jednostavno cete to i osetiti .
Cesto ponavljam reci "Vreme" ili "vremenom" i rec "osetiti". Pa da malo pojasnim .
Muzicka skola ili privatni casovi su pre svega oblik sistematskog obrazovanja (ucenja). Na taj
nacin ucenici postupno sticu znanja i vestine i vremenom, a da nisu ni svesni, ovladaju
odredjenim znanjem i vestinom. Naravno taj vremenski period se meri godinama.Nas problem
je sto mi moramo u relativno kratkom vremenskom periodu da ovladamo tim znanjem i
vestinama. Na srecu ne bas svim , samo onim znanjem koje ce nam konkretno sluziti.
Druga stvar je "osetiti". Ako pitate bilo koga da vam kaze kakav je secer, svako ce reci da je
sladak a da je so slana . Zasto? Zato sto svaki dan nasa cula (ukusa) dolaze u dodir sa njima
i mozemo lako da ih razlikujemo. Ako pitate nekog sa muzickom skolom da kaze kakav je dur
ili mol on ga jednostavno prepoznaje(oseca).Zasto? Zato sto njegovo culo sluha svakodnevno
na casovima dolazi u "dodir" sa durevima i molovima i moze lako da ih razlikuje.
Mi koji smo "obicni" muzicari ili tezgarosi (kao ja ) dolazimo svakodnevno u dodir sa
pesmama. Ja nemam uciteljicu za klavirom koja ce 4 godine da mi razlaze dur i mol. Ja
moram sam da naucim da ih prepoznam prema nekom svom licnom dozivljaju.A to morate i
vi.
PS Jeste li mozda primetili da u obe pesme na pocetku imamo harmonsku vezu I-V-I tj T-D-
T. U nasem slucaju u pitanju je tonalitet Gdur a vezu cine akori Gdur-Ddur-Gdur.
Probajte ovo: Stanite i rasirite noge u sirini ramena . Stojite opusteni, ovo je Tonika. Sada
se ispruzite i stojte na vrhovima prstiju. Kakav je osecaj? Delujete kao da ste vislji, vrat i
glava vam se izduzuju, delujete vazno, kao da hocete nesto vazno da kazete. E upravo takva je
Subdominanta, ona zeli nesto vazno da nam kaze , zeli da se izdigne, da bude zapazena. Na
prstima (osim ako niste balerina ) ne mozete ostati vecno a i ne moze covek stalno nesto
znacajno vazno da govori . Zato se spustamo i opet smo u stabilnom polozaju, opusteni,
opet smo u Tonici.
Subdominantu cete zbog toga cesto sretati u refrenima pesme, gde se obicno "nesto vazno" i
kaze. Da nije vazno ne bi se refren tri puta ponavljao .
Na primer pesma "Kako mi nedostajes" Harisa Dzinovica, tonalitet je G dur, refren ide ovako
Kako mi ne dostajes...
|C///|D///|...
Probajte ovu harmonsku vezu i u drugim durskim tonalitetima
Ddur
I-IV-I , T-S-T, D-G-D
Adur
I-IV-I, A-D-A
Fisdur
I-IV-I Fis-H-Fis
.................
Gdur
I-IV-I , G-C-G
Neko ce se sa pravom pitati, kada sviramo akord Gdur a posle njega Cdur, zar nam to ne
stvara isti fizicki osecaj. Da, kada bi se pesma sastojala od samo ta dva odsvirana akorda ,
ali u pesmi mogu da budu i neki akordi pre njih i neki akordi posle njih i naravno melodija
koja ide preko njih. Sve to zajedno daje jednu zvucnu sliku koja nam docarava( definise,
predstavlaj) TONALITET.
Da ne bude zabune harmonskih veza ova tri stupnja moze biti jos ali za pocetak navezbajte
ove i ovo ce biti dovoljno.
Na kraju jedno upozorenje. Kada sam vam govorio kako ja "dozivljavam" odnos T,S i D, kroz
sve ono cupkanje i skakanje , to je bila samo jedna prica, jedna metafora.NIKAKO ne znaci
da ako na primer melodija ide na gore da to vodi u Subdominantu ili ako melodija ide na dole
da to vodi u Dominantu.NE!!!. Melodija moze da ide kako god hoce. Koji ce akord pratiti tu
melodiju zavisi od drugih stvari a pre svega od tonova te melodije, ali o tome nekom drugom
prilikom
PS Za sledeci cas pripremite patike, bele carape, sorc i atlet-majicu, bice opet "gimnastike"
Pre nego sto krenemo dalje dogovoricemo se o daljem nacinu obelezavanja akorda.
Kada imamo durski akord onda cemo samo obelezavati rimskim brojem stupanj tog
akorda.Naprimer I, IV , V,....
Kada imamo molski akord onda cemo pored rimskog broja koji oznacava stupanj, dodati i
slovo "m".Naprimer Im, IIm, IVm....
Kada imamo umanjeni akord pored rimskog broja koji oznacava stupanj, dodacemo "o".
A kada je u pitanju prekomerni akord, zmnak "+".
Takodje smo rekli da ovakav raspored odgovara SVAKOJ DURSKOJ LESTVICI, znaci:
I dur
II mol
III mol
IV dur
V dur
VI mol
VII umanjeni
Ako primenimo prethodno pravilo za obelezavanje akorda mozemo prikazati formulu akorda
na stupnjevima SVAKE DURSKE LESTVICE, a ona izgleda ovako:
I
IIm
IIIm
IV
V
VIm
VII+
Sada cemo preci na harmonski mol. Primeticete da nece biti puno price, kao pre , jer mislim
da bi trebalo do sada sve da je jasno.
Ko pogodi koji cu tonalitet uzeti, ima pice .
Naravno da znate, najlaksi, Amol harmonski .
Pice za ceo forum .
Sada mozete da provezbate slicno onim vezbama od ranije. Samo sada imamo harmonski mol
pa je veza
T-D-T sada Im-V-Im , a veza T-S-T je Im-IVm-IVm
A pesmice idu ovako
"Prvi molski, peti durski, prvi molski"
"Prvi molski, cetvrti molski, prvi molski"
Sada, u harmonskom molu nase vezbe ce izgledato ovako
Im-IVm-Im-V-Im
Im-V-Im-IVm-Im
Im-IVm-V-Im
Im-V-IVm-V-Im
Dobro da nebi platio jos jednu turu (kosta a ima nas mnogo) evo i za Cmol harmonski
Cm-Fm-Cm-G-Cm
Cm-G-Cm-Fm-Cm
Cm-Fm-G-Cm
Cm-G-Fm-G-Cm
Provezbajte sve ovo i koristite ranije steceno znanje.Sve je dozvoljeno pa cak i cupkanje gore
dole .
Cujemo se
PS Imam za vas jednu losu i dobru vest. Losa vest je da cemo se sa osnovna tri akorda druziti
jos najmanje par nedelja . Dobra vest je da cete tako steci dobru harmonsku osnovu a i
ako nista ne naucite bar cete steci dobru kondiciju od silnog "harmonskog" cupkanja gore dole
.
Evo naprimer forspil pesme "U meni jesen je" - Halid Beslic, iz A mola
|Am///|E///|E///|Am///|
Ili na primer harmonska veza Im-IVm-V-Im u forspilu pesme "Prvi poljubac" - Halid Beslic,
iz A mola
|Am///|Am///|Dm///|Dm///|E///|E///|E///|Am///|
Kao sto vidite prvo odredjeni harmonski sablon napisemo kao stupnjeve, zatim umesto
stupnjeva napisemo akorde odgovarajuceg tonaliteta i na kraju sve to raspisemo po taktovima.
Kako ce se ti akordi rasporediti po taktovima zavisi od svake konkretne pesme(melodije).
Kombinacija je jako mnogo i ponavljam , zavisice od svake pojedinacne pesme.
Sada cemo posmatrati glavne stupnjeve T,S i D tj I,IV i V stupanj i njihove harmonske veze.
Ako posmatramo vezu T-S-T tj u nasem slucaju Im-IVm-Im vidimo da je ta veza OK. Ako se
opet vratimo na nasu "gimnastiku" primeticemo da smo stabilni u Tonici znaci u Im
stupnju, dizemo se na prste i idemo u Subdominantu, IVm stupanj, tu "ostajemo" neko vreme
i vracamo se ponovo u stabilnu Toniku. Primeticete da je u sustini isti osecaj kao i kod ranijih
lestvica.
Ako sada posmatramo vezu T-D-T tj u nasem slucaju Im-Vm-Im , videcemo da postoji
problem. Naime ovde je V stupanj molski akord.Ako probamo opet "gimnastiku" i odsviramo
stabilnu Toniku Im, a posle toga idemo na Dominantu Vm, ili kao sto smo ranije rekli u polu
cucanj , videcemo da ova dominanta nije kao one ranije.Nema one napetosti koja je krasila
durske dominante, ovo cak i ne bismo mogli nazvati cucanj .A tek povratak iz ovog
"cudnog" polozaja u Im stupanj tj nazad u Toniku,....Razumete sta hocu da kazem.Ovakva
harmonska veza sa ova tri molska akorda jednostavno nije ono sto nama treba , nije ono na
cega smo navikli. Fali nam DUR.
Sada treba da pronadjemo akord tj stupanj koji ce da nam pruzi onu napetost i sve ono sto
nam ova molska dominanta nije pruzila.
A to je VII stupanj.U slucaju A mol prirodne lestvice, to je akord G dur.
Zato sada imamo vezu Im-VII-Im.
Sve one harmonske veze od ranije treba provezbati sa akordima PRIRODNE MOLSKE
lestvice. Samo sto cemo sada umesto Vm stupnja staviti VII stupanj.
Uradite ovo i za ostale tonalitete prirodnog mola.Jos jednom ponavljam ovo je ubedljivo
najzastupljenija lestvica u novokomponovanoj folk produkciji. I naveci broj pesama koje
sviramo su upravo u PRIRODNOM MOLU.
PS Ja sam ovu pricu oko prirodnog mola ispricao na nacin kako ja to shvatam i
razumem.MOLIM sve muzicki obrazovane kolege ako ima kakvih netacnosti ili gresaka u
mom tumacenju da me slobodno isprave.Naravno i ako je potrebno da se nesto doda neka
slobodno kazu. Hvala svima unapred.
Ako vam je jasna lekcija i sve u vezi harmonskog mola, naredna lestvica ne bi trebala da bude
problem jer je ona nastala od harmonskog mola. Naravno u pitanju je ORIJENTAL lestvica.
Da se podsetimo od harmonske molske lestvice krecemo od V stupnja i dobijamo
ORIJENTAL lestvicu.
Naprimer, Amol harmonski
A H C D E F Gis A krecemo od V stupnja tj tona E i dobijamo
E F Gis A H C D E ORIJENTAL lestvicu
Vidimo da su ove dve lestvice paralelne, znaci imaju iste tonove, pa cemo dobiti
I E dur
II F dur
III Gis umanjeni
IV A mol
V H umanjeni
VI C prekomerni
VII D mol
Uradite ovo i za ostale orijental lestvice. Ova lestvica je cesta u pesmama kako u starim tako i
novim, zato dobro provezbajte sve ovo.Naravno pridrazavajte se i pravila koje je Svetislav
napisao.
Pozdrav.
PS Sledeci cas cemo nauciti NAJVAZNIJE pravilo kada je harmonija i skidanje pesama u
pitanju.
Proradili smo 4 lestvice koje najcesce srecemo u narodnoj muzici i nasli smo za svaku
lestvicu 3 stupnja tj tri akorda za koje cemo reci da su GLAVNI STUPNJEVI (AKORDI) za
datu lestvicu.
Cime su ovi akordi(stupnjevi) zasluzili da ih nazivamo GLAVNI?
Kako vecina melodija sadrzi SAMO tonove date lestvice to smo u mogucnosti da koristimo
ovo pravilo i svaku melodiju da harmonizujemo(otpratimo) sa 3 glavna akorda.
E sad tu dolazi jedno ALI!!!
Sve ovo nam govori da treba dobro prouciti lestvice i 3 glavna stupnja na njima, jer su to
upravo akordi koji ce se naci u pesmi.
Harmonski mol
glavni Im, V, IVm
sporedni IIo, III+, VI, VIIo
Orijental
glavni I, VIIm, IVm
sporedni II, IIIo, Vo, VI+
Nadam se da ste dobro proucili prethodnu lekciju .Sada vam je sigurno jasnije zasto se neki
akordi javljaju u pesmama. Videli smo da prvo moramo da odredimo (pronadjemo) lestvicu i
tonalitet za pesmu a posle toga samo da odredimo koja su to 3 glavna akorda koji ce se
pojaviti u toj pesmi.
Evo jos nekih stvari koje bi trebalo da znate:
U vecini pesama prisutan je jedan tonalitet tj jedna od lestvica koje poznajemo.Znaci cela
pesma se svira (peva , harmonizuje) u jednom tonalitetu tj jednoj lestvici.Medjutim postoje i
pesme u kojima su prisutne dve ili vise lestvica. Te promene mogu biti kratke na primer samo
jedan takt ili par taktova ali i mogu biti i odredjene celine, kao sto su strofa , refren i sl.
Zasto je vazno da prepoznamo koji su to delovi? Pa zbog toga sto cemo na taj nacin lakse da
odredimo harmoniju tj akorde za pratnju.
Kako cemo prepoznati i kako da odredimo koje su lestvice u pitanju? Tu ce nam pomoci
dosadasnje znanje iz lestvica. Naime, ako se secate kako smo dobili lestvice bice vam
jasnije.Da vas podsetim.
Krenuli smo od durske lestvice Cdur, od nje smo dobili prirodnu molsku lestvicu Amol
prirodni, od nje smo dobili harmonsku molsku lestvicu Amol harmonski i od nje smo dobili E
orijental lestvicu.
Upravo to je i veza lestvica Cdur-Amol prirodni-Amol harmonski-E orijental
To znaci da se u okviru jedne pesme mogu menjati ove lestvice.
Da jos jednom skrenem paznju ovde se ne mneja TONALITET nego se menjaju LESTVICE,
koje su srodne.
Kada se menja tonalitet onda je to MODULACIJA a o tome cemo drugom prilikom.
Nadam se da vam je sada jasnije zasto se u nekoj pesmi koja je iz Amola mogu naci akordi E
dur i G dur iako ih zajedno nema ni u jednoj lestvici.Odgovor je, da su u pitanju srodne
lestvice i da se u toku pesme one mogu preplitati (menjati).
Ovakav primer mozete naci i u drugim pesmama, u sevdalinkama naprimer.Poslusajte stare
pesme "Snijeg pade na behar na voce" , "Mejra( tekla voda od brijega do brijega)".... i mnoge
druge. Ako te pesme svirate iz E orijental lestvice primeticete da se u pojedinim taktovima
pojavljuje akord Cdur, koga nema u E orijental lestvici(ni u Amol harmonskoj lestvici). E on
je tu upravo zato sto je melodija tu "presla" u Amol prirodni(ili C dur, jer su to paralelne
lestvice).
Jos jednom ponavljam, ovde se radi o SRODNIM lestvicama. Cdur i Amol su paralelne
lestvice tj imaju iste tonove a Amol harmonski i E orijental su takodje paralelne lestvice jer
imaju iste tonove. A sve ove 4 lestvice se razlikuju SAMO sto u prve dve imamo ton G, a u
druge dve umesto G imamo ton Gis.
Ne znam da li sam ranije rekao (ako jesam nije na odmet da se ponovi ) ali cu probati da
vam "slikovito" prikazem kako "razmisljaju" dva muzicara.
Muzicar koji nema veliko muzicko znanje i iskustvo(nije vazno da li je skolovan ili ne)
pritisne na primer dirku A i razmislja:
"Ovo je dirka A tj ton A, ona je bela,...da bela je,.....to je dirka A,...bela...i sta sad dalje?"
Muzicar koji ima veliko muzicko znanje i iskustvo(nije vazno da li je skolovan ili ne) pritisne
na primer dirku A i u delicu skunde dok pritiska dirku A on svo svoje iskustvo "prenosi" u taj
delic sekunde, a to iskustvo je:
"Ovo je dirka A, ona je bela dirka,prvi susedni ton navise do nje je B,prvi susedni ton nanize
je Gis, A je prvi stupanj u Amol lestvici, Adur lestvici. A orijental lestvici, on gradi akorde
Adur, Amol,durska terca mu je ton Cis, molska terca je ton C....... "Ovako bih ja mogao da
pisem do sutra .
Nadam se da osecate razliku i da shvatate poentu moje price. Znaci u jednom delicu skunde se
svo skupljeno znanje i iskustvo projektuje i zato je lako doneti odluku STA DALJE.
Ovim zelim da kazem, pre svega pocetnicima, da im u pocetku nece sve biti lako i odmah
jasno, ali najbolji "lek" za to je konstantno ucenje i vezbanje.A vreme ce uciniti svoje.
Tako je i sa nekim pravilima koje sam pomenuo.U pocetku cete morati da trazite, da
proucavate pesme, da ih rastavljate na "sitne komade" ali vremenom cete te "sitne komade"
povezivati u vece celine i na kraju cete moci da sagledate celu pesmu odjednom.
Evo i trece stvari na koju treba obratiti paznju a koja je vazna i koju cemo sretati.Ovo ce na
neki nacin biti i odgovor na neka ranija pitanja.
Kada su u pitanju pesme koje mi sviramo mozemo ih podeliti u dve grupe.
Prva grupa.
Pesma (ili deo pesme) NAJCESCE pocinje sa I stupnjem (tonikom).Moze poceti i sa nekim
drugim stupnjem koji ima karakter Dominante ili Subdominante. Znaci moze poceti i sa IV i
sa V ili VII stupnjem.
Sta to znaci?
Durska pesma, naprimer iz Cdura, najcesce pocinje sa Cdurom ali moze poceti i sa Gdurom,
Fdurom i drugim akordima(o tome kasnije).
Molska pesma, naprimer Amol prirodni,najcesce pocinje sa Amolom ali moze poceti i sa
Gdurom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Molska pesma, naprimer Amol harmonski,najcesce pocinje sa Amolom ali moze poceti i sa
Edurom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Pesma u orijentalu, naprimer iz Eorijental lestvice, najcesce pocinje sa Edurom ali moze
poceti i sa Amolom, Dmolom i drugim akordima(o tome kasnije).
Bez obzira kako pocele ove pesme (ili njihovi delovi) OBAVEZNO se zavrsavaju sa I
stupnjem tj TONIKOM.
U ovu grupu spadaju sev zive i nezive pesme na ovom svetu, osim pesama iz druge grupe .
Druga grupa.
Pesma (ili deo pesme) NAJCESCE pocinje sa I stupnjem(tonikom).Moze poceti i sa nekim
drugim stupnjem koji ima karakter Dominante ili Subdominante. Znaci moze poceti i sa IV i
sa V ili VII stupnjem.
Sta to znaci?
To znaci da pocinju kao i pesme iz prve grupe.
ALI ove pesme se zavrsavaju sa V stupnjem.To je ono "cuveno" Cdur-D7-G ili G-A-D ili
Amol-H7-E i td...
Kako i zasto je to tako, u smislu muzicke teorije, nemam pojma .Ako neko zna voleo bih da
nam objasni. Znam samo da to oduvek sviram. A sviram to u kolima, dvojkama, ciganiji,
sevdalinkama.....
Razmislite malo o ove tri stvari koje sam napisao i pokusajte da ih primenite (uocite u
pesmama koje svirate).
Ako sada pogledate pesme koje znate, primeticete da pola pesama koje svirate imaju upravo
ovakvu harmoniju
strofa Am-G-Am,F-G-Am
refren C-Dm-F-G-Am
naravno uz razne kombinacije, ali ovo je osnova .
Sada pored tri glavna akorda koje prepoznajete u pesmama znate da prepoznate i sporedne
akorde, pre svega paralelne, koji zamenjuju glavne akorde (tj njihove funkcije).
Ako pogledamo i uporedimo akorde koje dobijamo od lestvice (naravno jos uvek radimo sa
TROZVUCIMA, akordima od tri tona) mozemo ovo primetiti.
Postoje 3 grupe odnosa izmedju dva akorda:
1 Akordi koji nemaju zajednicke tonove
2 Srodni akordi koji imaju jedan ili vise zajednickih tonova
3 Paralelni akordi, koji su takodje srodni i imaju dva zajednicka tona i za TERCU su udaljeni
jedni od drugih.
Ako pogledamo Cdur lestvicu i ako njen I stupanj stavimo u sredinu primeticemo
G Am Ho C Dm Em F
Da su, u odnosu na C, akordi Ho i Dm, susedni i da nemaju zajednickih tonova.
Da su akordi Am i Em za tercu udaljeni i da su paralelni sa C.
Da su akordi G i F za kvartu udaljeni i da su srodni sa C.
Ovo malo proucite cisto da znate. Kasnije kada uvedemo cetvorozvuke imacemo i druge
kombinacije i druge odnose.
Ovde moram nesto da naglasim. Svi primeri koje sviram i koje cu pokazivati su plod i
posledica mog "kafanskog" iskustva i sviranja.Ako negde nesto kazem sto nije u skladu i duhu
sa pravilima muzicke teorije, neka me kolege slobodno isprave. Svaki savet je dobrodosao.
Kao sto smo videli i rekli, paralelni akordi su nekada sastavni deo same pesme, nekada ih
nema pa ih mi sami dodajemo a postoji i treci nacin.Naime pokusajte da oduzmete paralelne
akorde i da ih zamenite sa glavnim akordima.Odmah da kazem da ce rezultat svega toga biti
dosta jadan , sto se tice harmonije i tako nikada nemojte svirati uzivo.Ovaj metod ce nam
samo dobro doci kao jedna vrsta vezbe da lakse uocimo i zapamtimo glavne akorde, paralelne
akorde i njihove veze.Kasnije cemo videti da se i druge vrste akorda i veza mogu uprostiti i da
cemo to moci iskoristiti.
Ovde smo videli na primeru kako se pesma moze svirati u originali, kako je mozemo uprostiti
i kako je mozemo nadograditi.
Neko ce mozda pomisliti da promena SAMO JEDNOG akorda nije nista posebno.I zacini u
jelu kolicinski su jako malo zastupljeni ali svakako popravljaju ukus.
Jos jednom da ponovim vazno je provezbati ove sablone kroz sve tonalitete.Takodje treba
znati da su sabloni napisani kao sled akorda a koliko ce ti akordi trajati u okviru takta zavisi
od pesme.
Evo uzecu na primer Emol prirodni, glavni akordi su Em, D i Am
ako napisem Em,D,Em postoje mnoge kombinacije ta dva akorda
|Em / / /|D / Em /| ili |Em / D /|Em / / /| ili |Em D Em /|....kombinacija ima dosta
Prvo cemo da uocimo glavne akorde to su Em, D i Am. Sada cemo da uocimo paralelne
akorde to su u ovom slucaju G>Em, Hm>D i C>Am. Primetite da je C paralelan sa Em i sa
Am. U ovoj pesmi on je u FUNKCIJI i Em i Am akorda. Kada kojeg menja videcemo u samoj
pesmi i to zavisi pre svega od melodije.
Hajde sada da uprostimo nasu pesmu
strofa
|Em / / /|D / Em /|Am / /* /|D / Em /|Am / / /|Em / / /|Em / D /|D / Em /|
refren
|Em / / /|D / Em /|Am* / D /|D / Em /|Am / / /|Em / / /|Em$ / D /|Em / / /|
Sa * sam obelezio mesto gde je C kao paralelan akord zastupao Am, a sa $ sam obelezio
mesto gde je C imao funkciju Em.
Probajte da pevate ovu pesmu i da je pratite sa originalnom harmonijom.Posle toga je otpratite
sa ovom uproscenom harmonijom.Cilj ove uprostene harmonije je da vidite i osetite kada i
zasto su upotrebljeni paralelni akordi.
Do sada smo govorili o prirodnoj molskoj lestvici.Ona je najzastupljenija u modernoj folk
muzici i kod nje su nekako, zbog njene strukture, najzastupljenije mogucnosti paralelnih
akorda.
Ostaje nam da vidimo kako cemo i u kojoj meri iskoristiti mogucnosti paralelnih akorda u
durskim, harmonskim molskim i orijental lestvicama.
Do tada vezbajte.
Da ne zaboravim pesma koju smo radili je "Odlazis, odlazis (ostavi mi makar sina) - Saban
Saulic
Kada je u pitanju DURSKA lestvica prisustvo paralelnih akorda nije toliko zastupljeno kao
kod prirodne molske lestvice.Naravno ima ih ali ne toliko cesto.Kod durskih lestvica su neke
druge stvari prisutnije i o njima cemo kasnije govoriti.
Evo samo par primera
G dur lestvica G A H C D E F# G
akordi u ovoj lestvici su G Am Hm C D Em F#o
glavni akordi su G, C i D
paralelni akordi Em>G>Hm, Am>C>Em, Hm>D>F#o
Seki Turkovic - Pogledaj me jednom nezno
Pogledaj me jednom nezno, da osetim da si zena....
|G / / / |Em / / /|....
Seki Turkovic - Poslednji boem
...za mojim stolom peva se i pije....
...|G / Hm /|C / G /|...
ALI!!!
Ranije smo pomenuli da se cesto u pesmama desava promena lestvica.Znaci u toku jedne
pesme smenjuju se nekoliko lestvica.Rekli smo da su u pitanju srodne lestvice dur-prirodni
mol-harmonski mol-orijental.I da one u toku jedne pesme mogu da se menjaju.
Evo nekih primera
Dur-Prirodni mol-Harmonski mol-Orijental
Cdur-Amol prirodni-Amol harmonski-E orijental
Fdur-Dmol prirodni-Dmol harmonski-A orijental
Bdur-Gmol prirodni-Gmol harmonski-D orijental
Gdur-Emol prirodni-Emol harmonski-H orijental
.....................
To nam sada otvara nove harmonske veze
Kada cemo te veze koristiti zavisi od same melodije.U mnogim pesmama cemo sresti tu
promenu lestvica.Najcesci slucaj je promena harmonski mol-prirodni mol, zatim orijental-
prirodni mol.
Kada budemo radili pesme videcemo na svakom pojedinacnom primeru kako te promene i
kombinacije izgledaju.
Provezbajte sve ovo pa idemo dalje a to ce biti cetvorozvuci.
Dakle, moze li pesma( melodija) napisana u C duru u sebi imati i druge tonove osim C D E F
G A H?
Da dodam jos, da se pitanje moze odnositi i na bilo koju drugu vrstu lestvica, mol, orijental
itd.
Generalni odgovor je DA.
Svaka melodija u bilo kojoj lestvici napisana, moze imati i VANLESTVICNE tonove.Ali tu
postoje dve opcije, dva nacina na koji se to moze posmatrati.
Prvi nacin je da ti vanlestvicni tonovi nisu mnogo eksponirani, ne menjaju mnogo karakter
melodije, recimo generalno da ih nema mnogo i da kratko traju.Znaci postoje u melodiji ali
sustinski ne menjaju njen karakter i ne uticu na harmoniju.
Probaj da odsviras ovo kao sesnaestine, |G F# G A,G F# G A,G F# G A,G |.Znaci izmedju
zagrada su 4 sesnaestine, to odsviraj tri puta i na kraju jedno G kao cetvrtinu.Levom rukom
drzi Cdur.Kao sto mozes da primetis iako F# ne pripada Cdur lestvici, on se moze koristiti u
melodiji i ne narusava karakter Cdura koga drzimo u levoj ruci.
Jos bolji primer ti je forspil za pesmu "Ciganka sam mala", koji je u molu i koji ima nekoliko
vanlestvicnih tonova.
Ako je nekoga zabolela glava od ovoga , bez brige nista se ovo ne mora ni uciti napamet a
ni posebno znati.Cisto da znate, eto mozda negde i sretnete ovakve akorde.Bez brige i bez
opterecenja .
Na internetu se mogu naci razni sajtovi i programi sa semama akorda pa koga interesuje neka
polako skida i uci.
A evo sta se meni desilo.
Pun sebe i samopouzdanja, postavim ja sebi istorijsko pitanje:"A koji su ti sad tu glavni
akordi?" Pa da vidimo.Durska lestvica znaci I, IV i V stupanj.Znaci Cmaj7, Fmaj7 i
G7.Probam malo da povezem ove akorde u neku harmoniju Cmaj7-Fmaj7-G7-Cmaj7. U je*o
te pa ovo ko neki Jazz.
Sada da sve to pretumbam na Amol prirodni.Sad su mi glavni stupnjevi Am7,Dm7 i G7. Jos
malo pa cu da se uobrazim .Dobro ne zvuci to bas onako kako bi trebalo ali ....... Kada
sam pokusao neke druge kombinacije ovih cetvorozvuka video sam da od pocetnog
odusevljenja nema nista .Nece to bas ici tako lako i prosto kako sam ja mislio.Strasno,
dodali smo samo jedan ton i od trozvuka dobili cetvorozvuke i odjednom se otvara jedan
savim novi svet, neka nova muzika.
A sad sta me je dotuklo .
Probam sad ja da napravim cetvorozvuke na Amol harmonskoj lestvici.
A H C D E F G# A i dobijem
I ACEG#-Am+7
II HDFA-Hm7-5
III CEG#H-Cmaj7+5
IV DFAC-Dm7
V EG#HD-E7
VI FACE-Fmaj7
VII G#HDF-G#dim
Ako i vas ovo zbunjuje, to je sasvim normalno . Ko ce normalan koristiti ove akorde . I
sta sad to znaci Am+7.To je kao sad mol sa povisenim 7 stupnjem, to mu dodje ko onaj Cdur
sa sedmicom pa smo dobili Cmaj7.Pa sto sad ovaj mol nezovemo molmaj7 pa da dobijemo
Ammaj7.Ma ludnica ,vidite i sami.Jos kada sam video da se neki akordi mogu pisati na vise
nacina......... Svaka cast tim Jazzerima treba to sve i drzati u glavi.
Da ne zaboravim onaj G#dim mi se svidja . Dim akorde mozemo cesto sretati pogotovo u
starogradskim pesmama i romansama.
I sta sad?
Da ne bih odustao od koristenja cetvorozvuka a sa druge strane da ne bih zavrsio u ......
Resio sam da ja lepo napisem sve te nove akorde koji ce mi koristiti. Kako su oni nastali i
zbog cega, nije vazno ,nego da ja lepo njih "ubacim" medju ove "normalne"(dur i mol) i da
lepo sviram .
I sta kazete?Izvukli smo se nekako . Od poznatih dur, mol i umanjenih akorda pokusajte da
dobijete cetvorozvuke.
Cesto se dominantni septakordi(7) koriste i kao vezivni-prolazni akordi. Kako mi neki drugi
naziv trenutno ne pada na pamet , molio bih kolege da pomognu, ako postoji kakav drugi
izraz
O cemu se tu radi?
Sedmice nam sluze da povezemo dva akorda i to na 3 nacina.
Prvi nacin je kada akord (dur ili mol) prelazi, krece se za KVARTU (5 polutonova) navise.
Pogledajte C>F znaci C dur se krece ka F duru, ide napred za kvartu.Sta se tu radi?Tu
dodajemo C7 i dobijamo
C-C7-F , nekad dodamo akord pa imamo C-C7-F a nekad i zamenimo akord pa imamo samo
C7-F
isto je i za sve druge situacije
Am-A7-Dm(ili samo A7-Dm), G-G7-C, E-E7-Am......
Princip je isti znaci dur(ili mol) prelazi u sedmicu i ide za KVARTU na vise u drugi akord,
dur ili mol.
Drugi nacin je da posmatramo dva susedna akorda i to kretanje NA DOLE (na nize).
Uzmimo Am i G dur.A mol je po zvucnosti visi i zato kazemo da se Am-G krece na dole.
Sta se ovde desava?
Zaboravio sam reci u proslom primeru da ovo vezivanje omogucava SRODNOST
akorda.Vratimo se malo unazad i pogledajmo.
C(CEG)-C7(CEGB)-F(FAC) , svi ovi akordi(izmedju sebe) imaju po neki zajednicki ton i
zato su srodni i mogu se povezivati.Uzgred da kazem postoji tu i nesto drugo, sedmica se
razresava u ......ma zaboravite , dovoljno je i ovo da naucite .
E sad da vidimo nas primer
Am-G ovde je vezivni akord D7 i dobijamo Am-D7-G
Vidimio da su ovi akordi srodni i da imaju zajednicke tonove
Am(ACE)-D7(DF#AC)-G(GHD)
Ako zelimo da napravimo neko pravilo reci cemo da smo isli za KVARTU navise do sedmice,
a od sedmice opet za KVARTU navise do dura.
Evo nekih primera
Dm-C > Dm-G7-C, Hm-A > Hm-E7-A, G-F >G-C7-F,....
Evo jedna pesma od, nazalost pokojnog Boze Nikolica - Ikona.
Pesma u osnovi ima harmoniju , takozvani "spanac", koji je mesavina prirodnog i harmonskog
mola
Am-G-F-E
Am-D7-G-C7-F-Dm-E
Ovde vidimo da smo koristili sedmicu kao vezivni-prolazni akord, i koristili smo paralelni F-
Dm.
"U srcu mom bila si ti, ikona i svetac moje ljubavi..."
|Am / D7 /|G / C7 /|F / Dm / |E / / /|
Treca situacija je obrnuta, sada posmetramo kretanje akorda navise (na gore).
Znaci sada imamo situaciju G-Am.Ovde, ja recimo (ne mora znaciti i da je u teoriji tako )
posmatram kretanje I stupnja.Pogledajte
GHD ako se krece na vise prema tonu A, tonG postaje G# pa imam trozvuk
G#HD koji je ustvari umanjeni akord, G#o.E sad , posto smo naucili cetvorozvuke, ja mogu
da prepoznam da je ovo ustvari deo akorda E7(EG#HD).Takodje to je i deo G#dim akorda, ali
kako sada radimo sedmice, ostavicemo dim akorde za kasnije.Pored toga treba mi i veza do
akorda Am(ACE) zanci jedan od ova 3 tona a to je upravo ton E.
Znaci dobili smo
G-Am > G-E7-Am > G(GHD)-E7(EG#HD)-Am(ACE)
Vidimo da smo dobili srodne akorde, koje mozemo medjusobno povezati.
Ako zelimo da kazemo pravilo ono bi glasilo.Od prvog akorda idemo za MALU TERCU(3
polutona) nanize do sedmice, a od sedmice za KVARTU navise do sledeceg akorda.
Evo nekih primera
C-Dm > C-A7-Dm, A-Hm > A-F#7-Hm, F-G > F-D7-G,..
Provezbajte ovo u raznim tonalitetima.
Samo da napomenem da sam ovde prevashodno zeleo da dam primere za vezu dur-mol, tj G-
Am, C-Dm, isl. Iako sam napisao primere i za dur-dur, kao F-G, ili G-A, vi ove primere
ostavite za kasnije.Oni se takodje srecu ali se za nasu narodnu muziku oni posmatraju u
drugom svetlu.O tome vise sledeci put.
Ako ste ikada pokusali na internetu da pronadjete neke lekcije, knjige i sl o jazz muzici,
sigurno ste primetili da u preko 70% slucajeva, u naslovu, stoji i nesto slicno ovome
IIm-V-I ili ii-V-I ili ii-V7-I ...
Kazu da je ovo najcesca progresija(harmonska veza u jazzu). U nasem "normalnom" svetu
to bi bilo nesto ovako
IIm-V-I naprimer Dm-G-C
E sad, ja u jazz nesto nisam bas ulazio ali sam malo razmisljao o ovome i kao to smestiti u
nasu muziku.Dakle ono sto nam kazu je da povezemo II stupanj sa V i da se vratimo u I.
Proveravajuci pesme koje sviram primetio sam da tu ima 4 razlicite situacije.Ja cu ovu jazz
progresiju malo promeniti pa cemo kretati od I stupnja.
I-II-V-I druga verzija je I-II-V
Evo te 4 situacije
Prva: I(dur)-II(dur ili sedmica)-V(dur ili sedmica)
primeri C-D-G, C-D7-G, C-D7-G7,
Druga: I(dur)-II(mol)-V(dur ili sedmica)
primeri C-Dm-G, C-Dm-G7,
Treca: I(mol)-II(dur ili sedmica)-V(dur ili sedmica)
primeri Cm-D-G, Cm-D7-G, Cm-D7-G7,
Cetvrta: I(mol)-II(mol ili m7-5)-V(dur ili sedmica)
primeri Cm-Dm-G, Cm-Dm7-5-G, Cm-Dm-G7, Cm-Dm7-5-G7,
Evo jedan primer za cetvrtu situaciju: pesma "Lepa protina kci - Djordje Balesevic" , Amol
...Mesec sija nad vrbakom...
...|Hm7-5 / E7 / |Am / / / |...
U prvoj i trecoj situaciji prepoznajemo elemente sablona, "repa", "kraja" ili kako ga vec ko
zove . Da se podsetimo jednom smo vec rekli da se vecina delova, muzickih celina ili fraza
zavrsava na I stupanj ali i da u nasoj narodnoj muzici postoji i zavrsavanje na V stupanj.
Tako da imamo I-II7-V ili I-IVm-II7-V ,C-D7-G ili C-Fm-D7-G
Kada je mol u pitanju imamo
Cm-D7-G ili Cm-Fm-D7-G ako ovde primenimo paralelne akorde Fm-Ab dobijamo Cm-Ab-
D7-G
I ove sablone treba provezbati u raznim tonalitetima.
Evo ja cu danasnje naucene sablone malo da provezbam u raznim tonalitetima
G-A7-D, G-Cm-A7-D, Gm-A7-D, Gm-Cm-A7-D, Gm-Eb-A7-D
A-H7-E, A-Dm-H7-E, Am-H7-E, Am-Dm-H7-E, Am-F-H7-E,
.......
C-G7-C, C-Dm-G7-C, C-A7-Dm-G7-C, C-B-A7-Dm-G7-C,
G-D7-G, G-Am-D7-G, G-E7-Am-D7-G, G-F-E7-Am-D7-G,
.....
Provezbajte ove veze.Naravno od svake pojedinacne melodije zavisi koliko ce koji akord
trajati.
Kako sam je gitarista, pozivam nekog kolegu, ko je raspoleozen da ove(i sve prethodne)
harmonske veze napise za klavijaturu( harmoniku), znaci obrte i sl. Nesto slicno onome sto je
Svetislav napisao za I-IV-I-V-I.
U lekciji br15 zaboravio sam da napisem jos jednu vezu. Da se podsetimo.Ako imamo G-Am
onda nam je veza G-E7-Am. Ako imamo vezu Am-G onda nam je veza Am-D7-G. E sad,
postoji tu jos jedna situacija koju nisam napisao a to je:
Kako vezati C-Am , veza je E7. I dobijamo C-E7-Am. Pravilo bi bilo da sada od dura idemo
navise za veliku tercu do sedmice, a od sedmice opet navise za kvartu do mola.
Primeri:
G-Em > G-H7-Em
F-Dm > F-A7-Dm
D-Hm > D-F#7-Hm
.............
Inace cete sretati izraz SUBSTITUCIJA tj zamena.Znaci kad menjate jedan akord sa drugim
onda vrsite substituciju.Nije opasno i nije protivzakonito . Samo vi slobodno substituisite
(polomih jezik dok ne izgovorim )
Da vidimo sta smo do sada imali i da vidimo kako cemo to sebi naznaciti.
Paralelni akordi, C-Am, PAR
Veza II-V-I stupanj(4 opcije), Dm-G-C, VezII-V
Prolazni-vezivni septakord-sedmica (3 opcije), C-A7-Dm, Dm-G7-C, C-E7-Am, PV7
Znaci, dobili smo sledece mogucnosti za substituciju
PAR, VezII-V, PV7
Ja sam ih ovako obelezio a vi mozete da ih obelezite i na drugi nacin.
Pogledajmo prethodnu pesmu imamo
G-D > VezII-V > G-Am-D > PV7 > G-E7-Am-D ,prosto zar ne .
C-D > PAR > C-Am-D > PV7 > C-E7-Am-D
Eto, to je cela mudrost.
Samo sa ova tri nacina SUBSTITUCIJE mozete mnogo da napravite.Postoje i druge
mogucnosti ali o njima drugi put.
Kao sto vidite, ako radite polako i postepeno onda ce vam se mozda uciniti i prosto .
Ali zamislite sebe (ja sam bio u toj situaciji) kada ste pocetnik, pevac vam peva ovu pesmu
iz H a kolega pored vas govori E-D#m-G#7-C#m-F#7-H .Muka brate, muka...
Zamislite sledecu scenu. Na bini se nalazi 100 violinista.33 violine sviraju ton C, 33 violine
sviraju ton E i 33 violine sviraju ton G.Sta cujemo?C E G, jedan Cdur. I onda na scenu stupa
poslednji, stoti violinista i odsvira jedan ton B. Odjednom cujemo C E G B, tj akord C7. Ako
slucajno odsvira ton A, dobicemo C E G A, akord C6. Razmislite sta samo jedan jedini ton
moze da uradi.
Sada cemo nauciti kako da pojedine tonove iskoristimo kada je harmonija u pitanju.
Postoje dve situacije. Prva je kada posmatramo tonove instrumenata a druga je kada
posmatramo tonove melodije.
Evo prva situacija sa instrumentima. Pratnja, ritam gitara i klavijatura sviraju akord Am
(ACE), a bas gitara svira liniju A G F# F.Sta cemo mi cuti?Cucemo:
A ACE=Am, G ACE=Am7, F# ACE=Am6, F ACE=Fmaj7
U notnom tekstu ce se ovo pisati na primer
Am/G, Am/F# ili Am/F, ova / crta znaci da se svira akord sa nekim drugim tonom u basu.
Ovo nam govori da mi treba samo da drzimo Am a bas gitara(ili bas linija) ce da naprave sve
ove akorde.Sa druge strane niko nam ne brani, kad se vec cuje to sto se cuje, da i mi sami
sviramo pomenute akorde znaci Am, Am7, Am6 i Fmaj7.
Znaci sasvim isto zvuci Am/F i Fmaj7.
Evo jos jedan primer iz pesme "Oj Jelo, Jelo, Jeleno", A dur
|A / / E7|A ...\
Bas vuce liniju A G# F# E A, pa dobijamo A, A/G#, A/F#, E7, A
Pokusajte da na klavijaturi(harmonici) uhvatite A dur AC#E i sad palcem svirajte bas liniju i
dobicete
AC#E, G#C#E=C#m, F#C#E=A6(F#m7), E7, A
|A C#m A6 E7|A ... kako je A6=#Fm7, to se moze svirati F#m7
|A C#m F#m7 E7|A ...
Postoji i situacija kada se svira prelaz koji u sebi sadrzi elemente razlozenog akorda.
Na primer pesma "Verujem u ljubav - Saban Saulic" , Dm
Kada svira drugi put frazu forspila, prelaz Eb C A F# je F#dim i posle njega ide Gm.
Drugi, mnogo veci i znacajniji primer, je kada posmatramo samo melodiju.To je jedan sasvim
novi svet za sebe.Odmah da kazem da melodiju mozemo posmatrati i kao solo i kao terce ili
neki drugi interval.
Prva situacija je kada ton melodije ne odgovara datom akordu( kao slucaj one stote violine).
Uzmimo na primer pesmu "Beograd - Ceca" , Dm
U poslednjoj strofi ona peva
Ovo secanje rusi meni sve, moj Beograde zagrli me
|Gm / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|Gm / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|
Ako svirate melodiju videcete da se u prvom taktu istice ton A koji preko Gmola daje neki
Gm9,u trecem taktu je ton F preko Dmola, daje Dm9 ili Dsus2 a u petom taktu se istice ton F
koji sa Gmolom daje Gm7.I ako u cetvrtom taktu primenimo paralelne akorde pa iz Dm
dobijemo Bdur, onda nasa harmonija izgleda ovako.
|Gm9 / / /|A7 / / /|Dsus4 / / /|B / / /|Gm7 / / /|A7 / / /|Dm / / /|Dm / / /|
Slican(ustvari isti) harmonski sklop je i u refrenu pesme "O jarane, jarane - Halid
Muslimovic"
Oj jarane, jarane, jarani smo mi, ne daj, ne daj, jednoj zeni da nas zavadi
|C / / /|C / F /|F C7 F B|F C7 F /|
Oj jarane, jarane, jarani smo mi, ne daj, ne daj, jednoj zeni da nas zavadi
|C / / /|C / F /|F Gm Am B|F C7 F /|
Da samo skrenem paznju i na ovo.Ovi principi su tu da vam daju ideje kako da harmonizujete
melodiju.Vi cete i dalje svirati melodiju(ili pevati melodiju) samo ce pratnja biti
drugacija.Dakle ovo sve ne znaci da vi morate da svirate, ili da pevate terce i
trozvuke.Melodija je i dalje ista samo je pratnja drugacija a ja sam samo dodavao terce da
biste shvatili principe i kako je sve to nastalo.Naravno mozete vi dodati i pevati tercu, niko
vam ne brani , ali je pre svega bitno da shvatite principe.
Primeri ce biti na
http://home.online.no/~smitic/
Znaci ja samo pamtim jednu lestvicu i to dur a ostale izvodim (pravim) od nje. Postoji i drugi
nacin da se lestvice dobiju, a to je sa rasporedom polu-stepena, celih stepena i stepen-ipo.
Na primer. Svaka durska lestvica ima polustepeni razmak izmedju III i IV, i ,VII i VIII
stupnja.
Svaka prirodna molska lestvica ima... Nema sanse da ja to ucim napamet.
Pa onda postoje formule,
Dur 1c2c3p4c5c6c7p8 , ne ovo nije formula za nitrogensku bombu , ovo je formula za
durske lestvice, gde brojevi oznacavaju stupnjeve a slova "c"-ceo stepen i "p"-pola stepena. A
na engleskom bi to izgledalo ovako
Major 1w2w3h4w5w6w7h8 , e ovo vec lici na formulu za bombu .
Okreni, obrni, smuckaj pa prospi, sve se to svodi na isto. Sami izaberite kako cete uciti, dobiti
i obelezavati lestvice. Najvaznije je da ih znate.
Pogledajmo sada ove lestvice iz jednog tonaliteta.
Dur A H Cis D E Fis Gis A
Prirodni mol A H C D E F G A
Harmonski mol A H C D E F Gis A
Orijental A B Cis D E F G A
Za ovu letvicu nisam nasao ime . Marko Tajcevic je pominje kao "Molska lestvica sa
velikom ("dorskom" sekstom I-IV stupanj) i hromatski povisenim IV stupnjem".Uf, muka .
Nema sanse da ja ovo zapamtim. Vi je zovite kako hocete a ja sam je nazvao STARA lestvica
. Cuo sam je u nekim kolima od Carevca i u nekim starijim pesmama, sto mi je dalo logican
naziv STARA .Salim se naravno .
Evo kako ovu lestvicu dobijam.
Uzmem orijental lestvicu
E F Gis A H C D E i od njenog VII stupnja gradim novu i dobijam
D E F Gis A H C D , tu ... lestvicu...
Ako ovo uradim sa A-orijental lestvicom dobicu
A B Cis D E F G A >
G A B Cis D E F G G-stara lestvica
Ako sada harmonizujemo stupnjeve lestvice dobicemo sledece akorde:
I GBD Gmol
II ACisE Adur
III BDF Bdur
IV CisEG Cis-umanjeni
V DFA Dmol
VI EGB E-umanjeni
VII FACis F-prekomerni
Pesme u kojima se pojavljuje ova lestvica su "Volim majko siroticu", "Oj moja ruzo rumena",
"Oj javore javore",...Kao sto vidite stare i dobre pesme.
Ajte vi sad ovo malo sazvacite, pa cemo sledeci put da radimo mol.
Sada cemo jos da pomenemo i molske lestvice koje se koriste u nasoj novokomponovanoj
muzici.Ustvari ovo nisu "prave molske lestvice" kao one koje smo ranije pominjali. Ovo su
lestvice koje nastaju od molskih i ciji je prvi stupanj molski akord. Da krenemo pa ce biti
jasnije.
Prvi je FRIGIJSKI modus. On nastaje kada prirodnoj molskoj lestvici snizimo II stupanj.
Ako uzmemo prirodnu Amol lestvicu A H C D E F G A i snizimo II stupanj, ton H, dobicemo
FRIGIJSKI A modus A B C D E F G A
Sta je interesantno kod njega? Pa, interesantan je II stupanj gde dobijamo akord Bdur i VII
stupanj gde dobijamo akord Gmol.
Ova lestvica se cesto srece u pesmama Juznog Vetra (Mile, Semsa, Sinan,...) naravno i u
mnogim drugim pesmama. Karakteristicna je po tome da se mesa(preplice) sa prirodnim
molom, pa cesto u pesmama srecemo ovu situaciju:
Kada melodija ide na gore onda idu tonovi A H C D E, a kada melodija ide na dole idu tonovi
E D C B A. Zato i cesto imamo Harmonsku vezu Am-G-Am-Gm-Am ili Am-G-Gm-Am.
Od novijih pesama u frigijskom modusu, najpoznatija je "Neke ptice nikad ne polete".
Postoji jos i DORSKI MODUS.Inace lestvica koju su najcesce koristili Hevi metalci i Rokeri
u poslednjih 20 godina.Ona ide ovako
A H C D E Fis G A
Vidimo da nastaje od prirodnog mola kome je povisen VI stupanj. Od ove lestvice na IV
stupnju dobijamo akord Ddur. Tako da cesto srecemo i ovu harmoniju Am-D-Am. A od nje
dobijamo i cesto koriscenu melodijsku liniju A G Fis G A.
Sve u svemu, to vam je to.Ko ima kapacitet nek pamti imena, ja bas nesto nisam.... Evo
vam ove lestvice na gomili pa ih malo provezbajte i pokusajte da vidite koje akorde i na kom
stupnju grade.Naravno mogu, sto je i cest, slucaj da se i preplicu. Ako vam je do sada bio
problem da nadjete neki akord u pesmama Juznog Vetra ili pesmama koje stilski podsecaju na
njega, ako ste mozda znali koji su to akordi a niste znali otkud oni, eto vam odgovora.
AHCDEFGA
ABCDEFGA
A B C Dis E F G A
A B C Dis E Fis G A
A H C D E Fis G A
Evo ja cu da nastavim kviz ali prvo da dam odgovor, onako kako ja to sve "kontam" jer kad
kazes "starocrkvene" odmah mi se javi pomisao "A sta ce mi to" .
I dobijamo:
C D E F G A H C Jonski modus(inace obicna durska lestvica)
D E F G A H C D Dorski modus
E F G A H C D E Frigijski modus
F G A H C D E F Lidijski modus
G A H C D E F G Miksolidijski modus
A H C D E F G A Eolski modus(inace obicna prirodna molska lestvica)
H C D E F G A H Lokrijski modus (retko se koristi)
Da bi "osetili" kako zvuce modusi uradite sledece.Svirajte moduse gore dole ,kao i lestvice.
Ali te moduse svirajte preko akorda, znaci u levoj ruci drzis akord a u desnoj sviras modus
gore dole kao lestvicu.
I sta se "cuje"?
Drzis Cdur i sviras Jonski modus.Nista posebno to je obicna durska lestvica.
Drzis Dmol i sviras Dorski modus.Ovo je vec nesto smekerskije .U "normalnoj" Dmol
lestvici postoji ton B a ovde u D Dorskom modusu je ton H koji daje sasvim drugaciji
smek.Ko ovo koristi?U poslednjih 20 godina gitaristi obavezno, od Santane do hevi metala.U
nasoj muzici je zgodan u improvizacijama a u harmonskom smislu ima ga u pesmama od
Semse ,Mileta, znaci Juzni vetar.
Drzis Emol i sviras Frigijski modus.U "normalnoj" Emol lestvici postoji ton Fis ali ovde
imamo ton F.Ova lestvica je dosta melanholicna (tuzna) .A kod nas u muzici je ima
dosta.Dosta molskih pesama je napisano u ovom modusu ili se zavrsavaju sa njim.Uzmite bilo
koju pesmu iz Amola.Ako u sebi sadrzi onaj karakteristican kraj C B A onda je to to."Pevaj
mi o njoj prijatelju stari...."
Drzis Fdur i sviras Lidijski modus.Isto je i ovde umesto "normalnog" B imamo H i sasvim
drugi "osecaj za filing"
Drzis Gdur i sviras Miksolidijski modus.Tu je umesto "normalnog" Fis u Gduru, u pitanju ton
F.U rok muzici ga ima dosta a nadje se i kod nas u pojedinim delovima pesama."Ramo
Ramo", "Zbog tebe sam vino pio"....
Ne znam ja kratko pa to ti je .