Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

Pećinsko slikarstvo

Pećinsko slikarstvo se pojavilo pre oko 35.000 godina i povezuje se sa


savremenim ljudima, i otkriveno je na oko 350 lokaliteta franko-kantabrijske
regije. Od kojih su najvažniji:

Šove - pećina u južnoj Francuskoj u kojoj je pronađeno najstarije


pećinsko slikarstvo koje se procenjuje na oko 35.000 godina
starosti. U njoj su pored standardnih predstava konja i bizona
oslikani i predatori(pećinski lav, medved, soko, pećinska hijena i
panter) što predstavlja jedinstven slučaj.
Gargas - pećina u francuskim Pirinejima na čijem zidu se nalaze
otisci šaka koji se dobiju kada se šaka prisloni uza zid a okolo se Bizon iz Altamire.
prska boja.Procenjuje se da je stara 27 do 22 000.godina.
Lasko - pećina na jugozapadu Francuske datirana na 18 do
16.000 godina. U njoj su nađene predstave kineskog konja, soba bikova i soba mačaka a svi radovi su toliko
ujednačeni pa postojji mogućnost da ih je radila ista osoba.
Altamira - pećina u španskoj pokrajini Kantabriji, otkrivena je 1880. i predstavlja jedno od prvih otkrića pećinskog
slikarstva. Na jednom od njenih zidova crveno i crno-braon bojom naslikan je bizon a korišćena su prirodna
ispupčenja i udubljenja u zidu kako bi bio postignut bolji efekat.

Садржај
Smisao
Reference
Literatura
Vidi još
Spoljašnje veze

Smisao
Smisao pećinskih slika nije nam uvek jasan. Protiv hipoteze Henri Breula da
su naslikane životinje trebale da podupiru uspešne lovce govori činjenica da
su na slikama često i divlje životinje koje se nisu lovile. David Luis Viliams
u svom dokumentu BBC One „Kako je umetnost stvarala svet“ predlaže
drugu teoriju. Slikarstvo tada nije predstavljalo živi svet već je imalo
predstave ljudi koji su bili u transu koji su imali ljudi u ritualu koji je bio
uslovljan dugim boravkom ljudi u pećinama i tami.[1]. Protiv toga svedoči
činjenica da je u mnogo slučajeva tu prisutna saradnja mnoga ljudi u
konstrukciji skela i osvetljenja. Verovatno sa se radi o značaju koje ove slike
imaju za religiju i ako ih danas nismo u mogućnosti da ih šire
interpretiramo.[2] Predstave konja sa tačkama u pećini
Peh Merle
Henri Breul je podelio pećinsko slikarstvo na 4 stila:

stil 1 - u njemu nije bilo pećinskog slikarstva ali na kamemim


pločicama počinju da se izrađuju figurine i ova faza je zapravo uvod u paleolitsku umetnost.
stil 2 - vezuje se sa kulturama gravetijen i stariji solitrej i sada počinje oslikavanje osvetljenih zidova oko ulaza u
pećinu.
stil 3 - počinje oslikavanje mračnijih delova pećine, kao i pojava apstraktih znakova, u početku ljudske ljudske
predstave su nesrazmerne, glava je mala u odnosu na telo ali vremenom dolazi do usavršavanja.
stil 4 - sada već dolazi do razvijenog slikarstva sa proporcionalnim i ujednačenim detaljima. Životinje su
prikazivane realistički i u pokretu.I oslikavani su mračni, teško dostupni delovi pećine.
Kako je vreme odmicalo usavršavala se tehnika slikanja. Životinje su realističnije prikazivane i vidi se prostorni raspored. Nije
utvrđrno da li je oslikavanje zidova rađeno zbog estetike ili ima neko duhovno značenje. Pogotovo što su predstave pronađene
visoko postavljene u velikim galerijama a ima i onih u mračnim i teško dostupnim delovima pećine kojima je jedva mogla da
priđe jedna osoba.

Reference
1. The day pictures was born (http://www.pbs.org/howartmadetheworld/episodes/pictures/)
2. J. Sokol, Člověk a náboženství. Praha 2003.

Literatura
A. Lhote, Jsou ještě jiná Tassilí. Praha 1975
Piojan, J. Dějiny umění. 1. Praha: Knižní klub, 1998 - 334 s. ISBN 978-80-7176-764-0.

Vidi još
Praistorijska umetnost
Istorija umetnosti

Spoljašnje veze
Bradshaw Foundation (http://www.bradshawfoundation.com/)
EuroPreArt (http://www.europreart.net)
Malby v Castell de Castells, Španělsko (https://web.archive.org/web/20120514064925/http://www.39steps.aixa.c
om/page6.html)
American Rock Art Research Association (http://www.arara.org)

Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pećinsko_slikarstvo&oldid=21965872”

Ова страница је последњи пут уређена на датум 12. јун 2019. у 04:49 ч.

Текст је доступан под лиценцом Creative Commons Ауторство—Делити под истим условима; могући су и
додатни услови. Погледајте услове коришћења за детаље.

You might also like