ČSP 24 (1), 213—220 Zagreb, 1992.

UDK 711.4(497.13 : 497.15)»18/19« :001.S

Stručni članak
Primljeno: 15. I. 1992.

Dva metodološka pristupa u obradi povijesti

gradskih naselja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

DAMIR AGIČIĆ
Filozofski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska

Prikazane su dvije knjige o gradovima u Hrvatskoj i Slavoniji, i u

Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Težište je osvrta
na metodološkom pristupu autora knjiga s obzirom na povijesni razvoj
i različite državne i društvene strukture zemalja o kojima je riječ.

P o v i j e s t g r a d o v a n e p r e s u š n a je t e m a h i s t o r i o g r a f s k i h i s t r a ž i v a n j a . G r a d o v i
u s v o m e p o v i j e s n o m r a z v o j u m o g u se p r o u č a v a t i s b r o j n i h a s p e k a t a : c i v i ­
lizacijskih, k u l t u r n i h , p o l i t i č k i h , e k o n o m s k i h , a r h i t e k t o n s k i h , d e m o g r a f ­
skih i ostalih. U posljednje v r i j e m e sve veće z a n i m a n j e p o v j e s n i č a r a i z a ­
ziva istraživanje demografskog razvoja gradova n a određenom području.
M e đ u r a d o v i m a koji p r o u č a v a j u d e m o g r a f s k i r a z v o j g r a d s k i h naselja n e ­
d a v n o su se p o j a v i l e dvije knjige o g r a d o v i m a u H r v a t s k o j i Slavoniji,
o d n o s n o u Bosni i H e r c e g o v i n i , n a p r i j e l a z u iz 19. u 2 0 . stolieće: Bozena
Vranješ-Šoljan, Stanovništvo g r a d o v a Banske H r v a t s k e n a prijelazu sto­
ljeća, Z a g r e b 1 9 9 1 . , i Iljas Hadžihegovič, Bosanskohercegovački gradovi
n a r a z m e đ u 19. i 2 0 . stoljeća, S a r a j e v o 1 9 9 1 .
U o v o m e p r i l o g u u p o z o r i t ću n a m e t o d o l o š k e p r i s t u p e d v o j e a u t o r a a n a l i z i
r a z v o j a g r a d o v a u z e m l j a m a koje su u o d r e đ e n o m p o v i j e s n o m t r e n u t k u
p r i p a d a l e istoj d r ž a v i , ali su i m a l e b i t n o d r u k č i j i povijesni r a z v o j i d o
1878. bile u d v j e m a p o t p u n o r a z l i č i t i m d r ž a v a m a i d r u š t v e n i m s t r u k t u r a ­
m a . H r v a t s k a i S l a v o n i j a bile su o d 1 5 2 7 . u s a s t a v u H a b s b u r š k e M o n a r ­
hije,^ s t i m d a su n e k i dijelovi bili i z r a v n o p o d u p r a v o m d v o r a u s a s t a v u
V o j n e k r a j i n e , a B o s n a i H e r c e g o v i n a bile su još o d 1 4 6 3 . p o d v l a š ć u T u ­
raka.
U svojim i s t r a ž i v a n j i m a r a z v o j a g r a d o v a n a p r i j e l a z u iz 19. u 2 0 . stoljeće
B o ž e n a Vranješ-Šoljan i Iljas H a d ž i b e g o v i ć koristili su se p o d a c i m a sta-

' Slavonija i dio Hrvatske nalazile su se u drugoj polovici 16. i u 17. stoljeću pod
turskom vlašću, ali su odmah poslije odlaska Turaka 1699. izgubile sve institucije koje
su oni izgrađivali u stoljeće i pol dugoj vladavini. Muslimansko stanovništvo iselilo
se preko Dunava, Save i Une (osim Cazinske krajine).

213
Casopi« za suvremenu povijcjt 24 (1), 1 328 (1992)

tističkih ustanova,^ izvještajima gradskih i županijskih odnosno kotarskih

skupština, te drugim izvorima.^
Božena Vranjes-Šoljan analizirala je popise stanovništva u Hrvatskoj i
Slavoniji iz 1890., 1900. i 1910. godine. U Banskoj Hrvatskoj bilo je u
to vrijeme 17 naselja s pravnim statusom grada. Od toga su četiri grada
(Zagreb, Varaždin, Osijek i Zemun) imala status županije, a ostalih 13
(Senj, Bakar, Karlovac, Petrinja, Sisak, Bjelovar, Koprivnica, Križevci,
Brod, Požega, Mitrovica, Petrovaradin i Srijemski Karlovci) potpadali
su pod upravu županija, kojih je u drugoj polovici 19. stoljeća bilo osam-
Smatrajući da za potpunu analizu nije dovoljno uzeti samo tih 17 službe­
no označenih gradova, autorica je u svojim razmatranjima u prvom dijelu
knjige obuhvatila sva naselja s više od 2000 stanovnika, kojih je 1910.
bilo ravno 100, dok je u drugom dijelu knjige ograničila svoje istraživanje
samo na 17 gradova i grad Rijeku. U trećem dijelu knjige u analizu su, uz
gradove, uključena i naselja s više od 5000 stanovnika. Takvih naselja
bilo je 1910. godine 14 (Ogulin, Sušak, Đurđevac, Virje, Đakovo, Dalj,
Virovitica, Irig, Indija, Ruma, Stara Pazova, Šid, Vinkovci i Vukovar).
Iljas Hadžibegović koristio se rezultatima četiriju popisa stanovništva
Bosne i Hercegovine (1879., 1885., 1895. i 1910.), naglašavajući da je
najviše poteškoća imao zbog različitih popisnih principa. Prema popisu
iz 1879. u Bosni i Hercegovini bilo je 46 gradova i 27 trgovišta ili trgo­
vačkih općina, a 1910. godine bilo je 66 naselja sa statusom grada. U
uvodnoj studiji »Problemski okviri izučavanja bosanskohercegovačkih
gradova na razmeđu X I X i X X stoljeća« Hadžibegović je analizirao ra­
zvoj tih 66 naselja.
Knjiga Božene Vranješ-Šoljan, osim Predgovora (5—7), Uvoda (9—35),
Zaključka (265—272), priloga (271—281), pregleda izvora i literature
(282—287) i kazala (288—296), sastoji se od tri dijela: I. Sastav naselja u
sjevernoj Hrvatskoj od 1890. do 1900. i od 1900. do 1910. (37—91);
II. Ekonomska struktura stanovništva u gradovima sjeverne Hrvatske od
1900. do 1910, (93—203); IIL Socijalno-ekonomski sastav vodećeg sloja

^ Zemaljski statistički ured osnovan je u Zagrebu 1875-, a u Sarajevu Je Zemaljska

vlada za Bosnu i Hercegovinu 1894. osnovala svoje Statističko odjeljenje. Te su usta­
nove imale glavni z a d a t a k da pripremaju i obavljaju popise stanovništva i sređuju
dobivene p o d a t k e .
Božena. Vranješ-Šoljah koristila se podacima iz Statističkog godišnjaka kraljevine Hr­
vatske i Slavonije, I (1905.), Zagreb 1913.; Statističkog godišnjaka kraljevine Hrvatske
i Slavonije, II (1906.—1910.), Zagreb 1917.; te publikacije Političko i sudbeno raz-
dieljenje kraljevina Hrvatske i Slavonije i Repertorij mjesta po posljedcih popisa
godine 1890, Zagreb 1892.
Iljas Hadžibegović koristio se ovim puh\ika,cii3.m3.: Ortschafts-und Bevolkerung-Statistik
von Bosnien und der Hercegovina (Statistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine),
Sarajevo ISSO.; Ortschafts-und Bevolkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina
nach dem Volkszahlungs-Ergebnisse vom 1. Mai 1885 (Statistika mjesta i žiteljstva
Bosne i Hercegovine po popisu n a r o d a od l . m a j a 1885.), Sarajevo I^^S.; Hauptresultate
Volkszahlung in Bosnien und der Hercegovina vom 22. April 1895 (Glavni rezultati
popisa žiteljstva u Bosni r Hercegovini od 22. aprila 1895), Sarajevo 1896.; Rezultati
p.opisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. oktobra 1910, Sarajevo 1912.
3 H a d ž i b e g o v i ć se posebno Često koristio podacima iz lista Bosnischer Bote, te iz k a ­
lendara i spomenica kulturno-prosvjetnih društava »Gajret«, » N a p r e d a k « i »Prosvjeta«.

214
D. AGICIC, Obrada povijesti gradskih naselja 213—220

S t a n o v n i š t v a u g r a d o v i m a i v e ć i m naseljima sjeverne H r v a t s k e n a po­

četku 2 0 . stoljeća ( 2 0 5 — 2 6 4 ) .
U u v o d n o m dijelu a u t o r i c a je d a l a p r e g l e d z n a n s t v e n e l i t e r a t u r e iz p o d r u ­
čja statistike i povijesne demografije. I s t a k n u l a j e d o p r i n o s n e k i h starijih
statističara (Petra Matkovića, F r a n a Vrbanića, M i l o v a n a Zoričića, Milana
Kressera) i s u v r e m e n i h z n a n s t v e n i k a r a z v o j u p o v i j e s n e d e m o g r a f i j e .
U p r v o m dijelu knjige a n a l i z i r a l a je sastav naselja u H r v a t s k o j i S l a v o ­
niji 1 8 9 0 . - 1 9 0 0 . i 1 9 0 0 . — 1 9 1 0 . g o d i n e . U p r v o m odjeljku o c r t a l a je
u p r a v n o - p o l i t i č k u o r g a n i z a c i j u naselja u B a n s k o j H r v a t s k o j n a k o n h r -
v a t s k o - u g a r s k e n a g o d b e . Z a t i m je p r i k a z a l a sastav g r a d o v a i naselja s više
o d 2 0 0 0 s t a n o v n i k a p r e m a t e r i t o r i j a l n o m r a s p o r e d u . I z r a d i l a je a n a l i t i č k e
t a b l i c e u k o j i m a se v i d i k a k a v je bio sastav s t a n o v n i š t v a h r v a t s k i h g r a d o ­
v a i v e ć i h naselja 1 8 9 0 . — 1 9 0 0 . i 1 9 0 0 . - 1 9 1 0 . , te r a z l i k a u d v a d e s e t
g o d i n a . T a b l i c e p o k a z u j u d a se s t a n o v n i š t v o g r a d o v a p o v e ć a l o z a 44,65''/o.
N a j v e ć i p o r a s t i m a l i su g r a d o v i z a g r e b a č k e i p o ž e š k e ž u p a n i j e , a najmanji
m o d r u š k o - r i j e č k e i v a r a ž d i n s k e . A u t o r i c a je zaključila d a su u p r a v o veći
g r a d o v i bili nositelji u r b a n i z a c i j e , d o k su m a n j i g r a d o v i u r u b n i m ž u p a n i ­
j a m a i m a l i sporiji r a s t . N a s e l j a s više o d 2 0 0 0 s t a n o v n i k a p o r a s l a su u
n a v e d e n o m r a z d o b l j u z a 43,88''/o. N a j v e ć e p o v e ć a n j e i u ovoj kategoriji
naselja i m a l a su mjesta u p o ž e š k o j ž u p a n i j i , a n a j m a n j e u l i č k o - k r b a v s k o j .
P o r a s t s t a n o v n i š t v a u n a v e d e n o m r a z d o b l j u bio je veći u g r a d o v i m a i v e ­
ć i m naseljima nego u selima.

U t r e ć e m odjeljku B o ž e n a Vranješ-Šoljan a n a l i z i r a l a je s a s t a v g r a d o v a i
većih naselja p r e m a o p s e g u s t a n o v n i š t v a . N a j p r i j e je d a l a p o j e d i n a č n i
p r e g l e d k r e t a n j a s t a n o v n i š t v a 1890., 1900. i 1910. u s v i h 17 g r a d o v a i 100
većih naselja, a z a t i m n i z t a b l i c a p o k a t e g o r i j a m a mjesta. S v i h 1 1 7 naselja
o b u h v a ć e n i h a n a l i z o m podijelila je u šest k a t e g o r i j a : naselja o d 2 0 0 1 d o
3 0 0 0 s t a n o v n i k a , naselja o d 3001 d o 5 0 0 0 s t a n o v n i k a , naselja s 5001 —
10.000 s t a n o v n i k a , naselja s 1 0 . 0 0 1 — 1 5 . 0 0 0 s t a n o v n i k a , naselja s 15.001
— 2 5 . 0 0 0 s t a n o v n i k a , t e naselja s više o d 2 5 . 0 0 0 s t a n o v n i k a . O b j a s n i l a je
z a š t o je izišla i z v a n o k v i r a uobičajene k a t e g o r i z a c i j e p r e m a kojoj su mje­
sta s b r o j e m s t a n o v n i k a o d 2 0 0 0 d o 5 0 0 0 u istoj k a t e g o r i j i . N a i m e , u
Banskoj H r v a t s k o j u t u k a t e g o r i j u z a g o d i n u 1890. ušlo bi 8 g r a d o v a i č a k
63 veća naselja (od u k u p n o 71 t a k v o g naselja). J e d n a k o t a k o , a u t o r i c a
je u m j e s t o uobičajene k a t e g o r i j e naselja o d 15.001 d o 2 0 . 0 0 0 s t a n o v n i k a , u
koju n e bi ušlo n i j e d n o naselje, u z e l a k a t e g o r i j u o d 1 5 . 0 0 1 d o 2 5 . 0 0 0 , u
k o j u je u š a o j e d a n g r a d (1890. i 1 9 0 0 . bio je t o Osijek, a 1 9 1 0 . Z e m u n ) .
U č e t v r t o m odjeljku a u t o r i c a je objasnila kriterije k a t e g o r i z a c i j e i selekci­
je naselja u B a n s k o j H r v a t s k o j n a p r i j e l a z u iz 19. u 2 0 . stoljeće, a u p e t o m
odjeljku p r i k a z a l a je z n a č a j k e R i j e k e i objasnila z a š t o je i taj g r a d u k l j u č i ­
la u svoje i s t r a ž i v a n j e p r e m d a je bio i z d v o j e n iz s a s t a v a B a n s k e H r v a t s k e .
D r u g i d i o knjige B o ž e n e Vranješ-Šoljan posvećen je a n a l i z i e k o n p m s k e
strukture gradova Banske H r v a t s k e u razdoblju 1900.—1910. godine. U
p r v o m odjeljku p r i k a z a l a je o p ć u e k o n o m s k u s t r u k t u r u s j e v e r n o h r v a t s k o g
p r o s t o r a 1 8 9 0 . — 1 9 0 0 . i 1 9 0 0 . — 1 9 1 0 . p r e m a g r a n a m a p r i v r e d n i h djelat­
nosti, t z v . » r a z r e d i m a g l a v n i h z a n i m a n j a « , kojih je u p o p i s n i m statisti­
k a m a ondašnjeg v r e m e n a bilo 1 1 : p r v o t n a p r o d u k c i j a , r u d a r s t v o , o b r t i
i n d u s t r i j a , t r g o v i n a i vjeresijstvo, p r o m e t , j a v n e službe, o b r a n a , n a d n i č a r i ,
k u ć n a s l u ž i n č a d , posebnici i u m i r o v l j e n i c i , ostali.

215'
Časopis za suvremenu povijest 24 (1), 1 328 (1992)

U d r u g o m odjeljku a n a l i z i r a n a )e ekonomska struktura Stano\mŠtva 17

g r a d o v a i ostalih naselja u o s a m ž u p a n i j a u r a z d o b l j u 1 9 0 0 . — 1 9 1 0 . g o ­
d i n e . A u t o r i c a je n a j p r i j e p r i k a z a l a s t u p a n j r a z l i k e u e k o n o m s k o j s t r u k ­
t u r i s t a n o v n i š t v a i z m e đ u g r a d o v a i o s t a l i h naselja; z a t i m , e k o n o m s k u
s t r u k t u r u s t a n o v n i š t v a g r a d o v a i o s t a l i h naselja 1 9 1 0 . g o d i n e u a p s o l u t ­
nom broju i u postotku; n a kraju, razliku u ekonomskoj strukturi 1900.—
1910. g o d i n e . P r i v r e d n e djelatnosti podijelila je u četiri k a t e g o r i j e : 1. p r ­
v o b i t n a p r o d u k c i j a ; 2 . o b r t , industrija i r u d a r s t v o ; 3 . t r g o v i n a , vjeresijstvo
i promet; 4 . ostalo.
N a j v e ć i d i o knjige (str. 1 1 6 — 1 9 9 ) B o ž e n a Vranješ-Šoljan p o s v e t i l a j e p o j e ­
dinačnoj analizi povijesnog razvoja i ekonomske strukture g r a d o v a Banske
H r v a t s k e (zajedno s Rijekom) u razdoblju 1900.—1910. godine. Z a svaki
grad dala je osnovne p o d a t k e o povijesnom razvoju o d p o s t a n k a d o počet­
k a 2 0 . stoljeća, a z a t i m a n a l i z i r a l a e k o n o m s k u s t r u k t u r u u n a v e d e n o m r a z ­
doblju. N a k o n p r o v e d e n e p o j e d i n a č n e a n a l i z e z a k l j u č i l a j e d a je proces
oblikovanja kapitalističke privrede u hrvatskim gradovima tekao sporo,
t e d a j e j e d a n o d g l a v n i h n e g a t i v n i h č i m b e n i k a koji su u z r o k o v a l i spori
r a z v o j b i o n e d o s t a t a k i n d u s t r i j e . H r v a t s k a i n d u s t r i j a temeljila se n a n e k o ­
liko g r a n a , o d kojih su najznačajnije bile p r e r a d a d r v e t a i p o l j o p r i v r e d ­
n i h p r o i z v o d a , t e se v e l i k d i o i n d u s t r i j e n a l a z i o i z v a n g r a d o v a . P r e m a
društveno-ekonomskoj strukturi gradovi Banske H r v a t s k e n a prijelazu
iz 19. u 2 0 . stoljeće m o g u se s v r s t a t i u t r i s k u p i n e . U p r v u u l a z e K a r l o ­
v a c , Sisak, Senj i B a k a r , g r a d o v i koji su svoj e k o n o m s k i p r o s p e r i t e t t e m e ­
ljili n a t r g o v a č k o - p r o m e t n o j djelatnosti. D r u g u s k u p i n u čine g r a d o v i koje
je a u t o r i c a u v j e t n o o z n a č i l a k a o i n d u s t r i j s k o - o b r t n i č k a s r e d i š t a : Z a g r e b ,
R i j e k a , Osijek, B r o d , K o p r i v n i c a i P e t r i n j a . T r e ć u s k u p i n u čine o b r t n i č k a
središta, t j . g r a d o v i k o j e nije jače z a h v a t i o proces industrijalizacije: V a ­
r a ž d i n , K r i ž e v c i , B j e l o v a r i P o ž e g a . N i u j e d n u o d n a v e d e n i h triju s k u ­
p i n a a u t o r i c a nije u v r s t i l a četiri najistočnija h r v a t s k a g r a d a : M i t r o v i c u ,
P e t r o v a r a d i n , Srijemske K a r l o v c e i Z e m u n .
U t r e ć e m dijelu knjige B o ž e n a Vranješ-Šoljan a n a l i z i r a l a je d r u š t v e n o - e k o -
n o m s k i s a s t a v v o d e ć e g sloja s t a n o v n i š t v a u g r a d o v i m a i v e ć i m naseljima
(s više o d 5 0 0 0 s t a n o v n i k a ) g o d i n e 1 9 1 0 . N a j p r i j e j e p r i k a z a l a o r g a n i ­
zacijski s a s t a v ž u p a n i j s k i h i g r a d s k i h s k u p š t i n a u B a n s k o j H r v a t s k o j n a
p o č e t k u 2 0 . stoljeća. P r e m a ž u p a n i j s k i m izvještajima iz 1 9 1 0 . g o d i n e došla
je d o p o d a t a k a o č l a n o v i m a ž u p a n i j s k i h skupština.* N j i h je u o s a m ž u p a ­
nija bilo 1 0 9 0 . T i m p o d a c i m a d o d a l a je i p o d a t k e o č l a n o v i m a g r a d s k i h
s k u p š t i n a Z a g r e b a i Z e m u n a , kojih j e bilo 4 9 o d n o s n o 30.^ U d r u g o m
odjeljku a u t o r i c a je objasnila m e t o d o l o g i j u p r i m j e n e r a č u n a r a u k v a n t i t a -
tivno-kvalitativnoj obradi p o d a t a k a o sastavu županijskih i gradskih
skupština 1910. godine. U kompjutor » H e w l e t t - P a c k a r d 2000 E « ubačeni
su p o d a c i o 1169 s k u p š t i n a r a , a k o m p j u t o r s k i p r o g r a m i z r a d i o j e p r o f . d r .
Stjepan R o d e k .

Za ličko-krbavsku županiju autorica se koristila izvještajem iz 1907., jer je jedino

taj izvještaj sadržavao podatke o zanimanju skupštinara. Podatke o porezu za vele-
poreznike u zagrebačkoj županiji uzela je iz izvještaja za 1909. godinu.
° Podatke o članovima gradskih skupština Varaždina, Osijeka i Rijeke autorica nije
uspjela pronaći ni u Arhivu Hrvatske u Zagrebu ni u gradskim arhivima tih gradova.

216
D. AGICIĆ, Obrada povijesti gradskih naselja 213—220

B u d u ć i d a nije uspjela p r o n a ć i p o d a t k e o s k u p š t i n a r i m a Iz 1 9 0 0 . g o d i n e ,
a u t o r i c a je o d u s t a l a o d p l a n i r a n e u s p o r e d b e s a s t a v a ž u p a n i j s k i h i g r a d s k i h
s k u p š t i n a 1 9 0 0 . — 1 9 1 0 . , t e se o g r a n i č i l a n a a n a H z u p o d a t a k a iz 1 9 1 0 .
g o d i n e . U p o s e b n o m odjeljku u s p o r e d i l a je d r u š t v e n i status, e k o n o m s k i
status i imovnu strukturu skupštinara prema županijama i gradovima
Z a g r e b u i Z e m u n u . Z a t i m je a n a l i z i r a l a u d i o s k u p š t i n a r a iz g r a d o v a i
većih naselja u u k u p n o m s a s t a v u ž u p a n i j s k i h i g r a d s k i h s k u p š t i n a . O d
1 1 6 9 s k u p š t i n a r a njih 4 2 7 živjelo je u g r a d o v i m a ili naseljima s više o d
5 0 0 0 s t a n o v n i k a . A p s o l u t n o n a v e ć i b r o j s k u p š t i n a r a koji su živjeli u
g r a d u / v e ć e m naselju bio je u z a g r e b a č k o j ž u p a n i j i (79 o d u k u p n o 2 4 0
s k u p š t i n a r a u toj ž u p a n i j i ) , a a p s o l u t n o n a j m a n j i b r o j bio je u v a r a ž d i n ­
skoj ž u p a n i j i ( s a m o 9 o d u k u p n o 1 3 4 ) . G r a d o v i i v e ć a naselja p r i v l a č i l i su
u v e ć e m b r o j u s k u p š t i n a r e iz r e d o v a č i n o v n i š t v a i p l e m s t v a , d o k su sku-
p š t i n a r i iz svećeničkih r e d o v a češće s t a n o v a l i u m a n j i m m j e s t i m a i selima.
U daljnjoj a n a l i z i a u t o r i c a je p r i k a z a l a u k a k v u su m e đ u s o b n o m o d n o s u
d r u š t v e n a , e k o n o m s k a i i m o v n a obilježja s k u p š t i n a r a s o b z i r o m n a t o sta­
nuju li u g r a d o v i m a / v e ć i m n a s e l j i m a ili u m a n j i m m j e s t i m a i selima. N a
k r a j u je a n a l i z i r a l a i u d i o s v a k o g p o j e d i n o g g r a d a o d n o s n o većeg naselja
p r e m a obilježjima s k u p š t i n a r a . U t u s v r h u s v r s t a l a je g r a d o v e i veća n a ­
selja u t r i s k u p i n e . U p r v u je u š a o Z a g r e b , u k o j e m su živjela 8 2 s k u p š t i ­
n a r a ; u d r u g o j je 2 0 mjesta u k o j i m a je p r e b i v a l o i z m e đ u 6 1 3 3 s k u p š t i ­
n a r a ; t r e ć u s k u p i n u čini 11 mjesta u k o j i m a je s t a n o v a l o d o 5 s k u p š t i n a r a .
U p r i l o g u knjige B o ž e n a Vranješ-Šoljan d a l a je n e k o l i k o t a b l i c a u k o j i m a
je p r i k a z a l a s a s t a v s t a n o v n i š t v a ( a k t i v n o g i u z d r ž a v a n o g ) p r e m a 11 s t a ­
t i s t i č k i h g r u p a djelatnosti koje postoje u p o p i s i m a 1890., 1 9 0 0 . i 1910.,
zatim tablice razlike 1890.—1900., 1900.—1910. i 1 8 9 0 . - 1 9 1 0 . , te tabli­
ce s istim p o d a c i m a z a svih 17 g r a d o v a i z a 8 ž u p a n i j a .
H a d ž i b e g o v i ć e v a k n j i g a d r u k č i j e je k o n c i p i r a n a . N a k o n uVodne studije, o
kojoj će b i t i riječi u daljnjem t e k s t u , slijede p r i m j e r i r a z v o j a n e k o l i k o
b o s a n s k o h e r c e g o v a č k i h g r a d o v a n a p r i j e l a z u iz 1 9 . i 2 0 . stoljeće. Foča
(str. 1 0 7 — 1 4 6 ) u z e t a je k a o p r i m j e r g r a d a koji je u t u r s k o m r a z d o b l j u bio
središte p a š a l u k a , a u a u s t r o - u g a r s k o m v a ž n o s t r a t e š k o mjesto i v o j n o
u p o r i š t e p r e m a C r n o j G o r i . Fojnica (str. 1 4 7 — 1 8 0 ) bila je bivše r u d a r s k o
središte koje p o t k r a j 19. stoljeća e k o n o m s k i s t a g n i r a i p r o p a d a . Tuzla
(str. 1 8 1 — 2 0 4 ) p r i m j e r je i n d u s t r i j s k o g a g r a d a koji u v r i j e m e a u s t r o - u g a r -
ske u p r a v e d o ž i v l j a v a e k o n o m s k i I d e m o g r a f s k i r a s t . U z eksploataciju
soli i ugljena u t o m e je g r a d u z n a č a j n u u l o g u i m a l a i P r v a b o s a n s k a fa­
b r i k a š p i r i t a i rafinerija, o s n o v a n a 1887.788. g o d i n e , t e p o s t r o j e n j a z a
p r e r a d u d r v e t a u n e p o s r e d n o j g r a d s k o j okolici. Banjaluka (str. 2 0 5 — 2 1 4 )
bila je treći g r a d p o veličini u Bosni i H e r c e g o v i n i . P o d a u s t r o - u g a r s k o m
v l a d a v i n o m nije se p r i v r e d n o r a z v i j a l a r a z m j e r n o s v o m e z n a č e n j u i. b o ­
g a t s t v u i nije d o ž i v j e l a z a p a ž e n i j i e k o n o m s k i i d e m o g r a f s k i r a z v o j . H a -
d ž i b e g o v i ć je B a n j a l u k u u z e o k a o p r i m j e r g r a d a u k o j e m se s n a ž n o r a z v i ­
jaju r a d n i č k e ideje i r a d n i č k i p o k r e t . Modrica (str. 2 1 5 — 2 4 0 ) u z e t a je k a o
p r i m j e r g r a d a čiji je r a z v o j bio p o v e z a n s p o l j o p r i v r e d n o m š k o l o m i ogled­
n i m d o b r o m o s n o v a n i m 1 8 8 6 . g o d i n e . Posljednji p r i m j e r koji j e H a d ž i -
b e g o v i ć Izdvojio i z m e đ u 66 b o s a n s k o h e r c e g o v a č k i h g r a d o v a i p o s e b n o
o b r a d i o jest Bugojno (str. 2 4 1 — 2 6 7 ) . T o je g r a d koji nije i z r a s t a o iz
osmanlijske u r b a n e tradicije, te n e m a čaršiju ni m a h a l u n i a p s o l u t n u m u -

217
Časopis za suvremenu povijest 24 (1), 1 - 3 2 8 (1992)

slimansku većinu medu gradskim stanovništvom. Bugojno )e imalo dvo­

struko veći priraštaj od prosjeka gradova u Bosni i Hercegovini 1 bilo je i
u socijalnom pogledu više okrenuto budućnosti i novim zanimanjima nego
starim obrtima,®
I u uvodnim (str. 4) i u zaključnim napomenama (str. 270) Hadžibegović
je istaknuo da tim odabirom pojedinačno obrađenih gradova nije imao
želju uspostaviti čvršću tipologiju gradova u Bosni i Hercegovini. Njegovi
su argumenti zašto je izabrao baš te gradove u određenom elementu do­
voljno snažni, ali nije potpuno jasno nije li umjesto nekoga od analizira­
nih gradova mogao uzeti i neki drugi, te je li trebalo da uzme u obzir i
najveći bosanskohercegovački grad (Sarajevo), i najmanji (Ključ), i naj­
stariji itd., ako već nije mogao pojedinačno analizirati svih 66.
Za razliku od Božene Vranješ-Šoljan, koja se u pojedinačnoj analizi gra­
dova Banske Hrvatske držala određene strukture: 1. povijesni ^razvoj
grada, i 2. ekonomska struktura stanovništva toga grada između 1900.—
1910., Hadžibegović nema čvrsto strukturiran prikaz razvoja gradova
koje je pojedinačno analizirao. On je dao sve statističke podatke koje je
prikupio u različitim popisnim I drugim Izvještajima, te arhivskim mate­
rijalima i onovremenim novinama, časopisima, kalendarima i spomenica­
ma. Osim toga, za neke gradove dao je i prikaze političkoga i kulturnog
razvoja.
Opći uvid u razvoj bosanskohercegovačkih gradova na prijelazu iz 19. u
20. stoljeće Hadžibegović je dao u već spomenutoj uvodnoj studiji. Nakon
upute u literaturu i izvore kojima se koristio, objasnio je čimbenike de­
mografskih i drugih promjena u Bosni i Hercegovini nakon okupacije.
Okupacijska vlast započela je niz modernizacijskih procesa: gradnju pu­
tova i željezničkih pruga, industrijalizaciju, razvoj novčanih ustanova I
dr. Znatno se pojačala i urbanizacija, broj gradova neprestano se pove­
ćavao, a također i njihova veličina i značenje. Dok je u 66 naselja, koja
su na početku 20. stoljeća Imala status grada, godine 1879. živjelo 166.619
stanovnika, godine 1910. u tim je naseljima živjelo 278.158 stanovnika,
odnosno 67*'/o više.
Hadžibegović smatra da su promjene u društveno-ekonomskoj strukturi
stanovništva gradova »najbolji indikator sučeljavanja tradicije i moderni­
zacije na ovom tlu«. D a bi potkrijepio svoju tvrdnju, dao je niz tablica
o društvenoj strukturi gradskog stanovništva (društvena struktura bosan­
skohercegovačkih gradova 1885., agrarno stanovništvo u gradovima 1895.
—1910., privredna struktura Bosne i Hercegovine 1907. i 1913., vojska,
činovništvo i dr.). Zanimljivo je napomenuti da je u razdoblju 1895.—
1910. došlo do povećanja agrarnog stanovništva u bosanskohercegovačkim
gradovima za 9"/o. D v a su razloga tome: 1. nova organizacija gradskih
općina 1897., kada su brojna prigradska sela priključena gradovima; 2.
prelazak zemljoposjednika (sa ili bez kmetova) u gradove.
Hadžibegović je prikazao i vjersku I etničku strukturu bosanskohercego­
vačkih gradova, što je Božena Vranješ-Šoljan propustila učiniti za hrvat-

« »U Bugojnu se zbog toga, na pragu X X stoljeća, drukčije mislilo nego u mnogo

starijim gradovima koji su se, u svakom pogledu, morali oslobađati tradicije kasabe
koja je, naročito u načinu proizvodnje i obrazovanja podmlatka, usporavala procese
izrastanja tih naselja u moderne gradove« (I. Hadžibegović, n. dj., 241).

218
D. AGICIC, Obrada povijesti gradskih naselja 213—220

ske i s l a v o n s k e g r a d o v e . N a i m e , s l u ž b e n e s t a t i s t i k e A u s t r o - U g a r s k e nisu
p o z n a v a l e odrednicu »nacionalnost« u popisima stanovništva. Postoje p o ­
d a c i o v j e r s k o j o p r e d i j e l j e n o s t i i o m a t e r i n j e m j e z i k u , ali s v a k o u o p ć a v a ­
nje n a o s n o v i n j i h m o ž e d o v e s t i d o z a k l j u č a k a k o j i nisu z n a n s t v e n o u t e ­
m e l j e n i . I m a j u ć i t o n a u m u , B o ž e n a V r a n j e š - Š o l j a n nije se u p u š t a l a u p r o ­
cjene o n a c i o n a l n o j s t r u k t u r i s t a n o v n i š t v a g r a d o v a B a n s k e H r v a t s k e .
H a d ž i b e g o v i ć je i p a k u š a o u a n a l i z u v j e r s k o - e t n i č k o g s a s t a v a s t a n o v n i š t v a
bosanskohercegovačkih g r a d o v a . D a o je opći' pregled vjerske strukture
g r a d o v a 1 8 7 9 . , 1 8 8 5 . , 1 8 9 5 . i 1 9 1 0 . , z a t i m p r e g l e d četiriju v j e r o i s p o v i j e ­
sti ( m u s l i m a n s k e , p r a v o s l a v n e , k a t o l i č k e i ž i d o v s k e ) u s v a k o m g r a d u ,
tablicu d r ž a v n e pripadnosti i materinjeg jezika stanovništva Sarajeva,
Tuzle, Banjaluke i M o s t a r a 1910., pregled doseljenika u bosanskoherce-
g o v a č k e g r a d o v e 1 8 8 5 . — 1 8 9 5 . i d o s e l j e n i k a u šest o k r u ž n i h g r a d o v a ( S a ­
rajevo, Banjaluka, Bihać, Tuzla, T r a v n i k i Mostar) 1885., 1895. i 1910.
g o d i n e . G r a d o v i su b r z o g u b i l i m u s l i m a n s k u v e ć i n u , a p o v e ć a v a o se b r o j
k a t o l i k a . G o d i n e 1 8 7 9 . u g r a d o v i m a j e ž i v j e l o 69,9Vo m u s l i m a n s k o g ,
19,4**/o p r a v o s l a v n o g , lO^/o k a t o l i č k o g i 2Vo ž i d o v s k o g s t a n o v n i š t v a . P r e ­
m a p o s l j e d n j e m p o p i s u , iz 1 9 1 0 . , b r o j m u s l i m a n s k o g s t a n o v n i š t v a p a o je
n a n e z n a t n u n a t p o l o v i č n u v e ć i n u , 50,3*'/o, d o k se b r o j p r i p a d n i k a o s t a l i h
v j e r o i s p o v i j e s t i u g r a d o v i m a p o v e ć a o : p r a v o s l a v n i h n a 20,2*/o, k a t o l i k a
n a 24,6'"/o i Ž i d o v a n a 4''/o. H a d ž i b e g o v i ć je n a p o m e n u o d a u t e b r o j k e
nije u r a č u n a o g r k o k a t o l i k e i p r o t e s t a n t e .

U vrijeme austro-ugarske vladavine bosanskohercegovački gradovi znatno

su p r o m i j e n i l i i svoj v a n j s k i i z g l e d . S r e d s t v a z a m o d e r n i z a c i j u g r a d s k i h
o b j e k a t a o s i g u r a v a n a s u iz više i z v o r a , n a j v i š e o d s a m i h g r a đ a n a , ali i iz
b u d ž e t a d r ž a v n i h i v o j n i h v l a s t i , t e iz f o n d o v a v j e r s k i h u s t a n o v a i z a j e d ­
n i c a . H a d ž i b e g o v i ć je o p i s a o n e k e g r a đ e v i n s k e p o t h v a t e u S a r a j e v u , M o ­
staru i d r u g i m mjestima u Bosni i Hercegovini.
P o s l j e d n j u cjelinu H a d ž i b e g o v i ć e v e u v o d n e s t u d i j e čini o d j e l j a k o p i s m e ­
nosti, školstvu i k u l t u r n i m d r u š t v i m a u g r a d o v i m a Bosne i H e r c e g o v i n e
n a p r i j e l a z u i z 1 9 . u 2 0 . stoljeće.
O b j e k n j i g e o b o g a ć e n e s u i s l i k o v n i m m a t e r i j a l o m , o n o v r e m e n i m razg^led-
nicama g r a d o v a , a knjiga Božene Vranješ-Šoljan sadrži i nekoliko grafi­
k o n a i k a r a t a koji plastičnije prikazuju brojčane pokazatelje.
P r i k a z a n e k n j i g e , a p o s e b n o k n j i g a B o ž e n e V r a n j e š - Š o l j a n , v a ž a n su d o ­
prinos razvoju metodologije p r o u č a v a n j a povijesti gradskih naselja n a
prostorima bivše Jugoslavije. Posebno je vrijedan doprinos Božene V r a ­
nješ-Šoljan u v o đ e n j u p r i m j e n e r a č u n a r s k e t e h n i k e u k v a n t i t a t i v n u p o v i j e ­
s n u a n a l i z u s a s t a v a v o d e ć e g sloja s t a n o v n i š t v a u g r a d o v i m a i v e ć i m n a ­
seljima H r v a t s k e i S l a v o n i j e . K a o u s v a k o m p i o n i r s k o m r a d u , a obje k n j i ­
ge t o jesu, i u p r i k a z a n i m k n j i g a m a a u t o r i su, t r a ž e ć i n o v e m e t o d o l o š k e
p o s t u p k e , u č i n i l i i n e k e p r o p u s t e . N a n e k e o d n j i h u k a z a o s a m , ali s m a ­
t r a m d a zbog njih knjige o stanovništvu g r a d o v a Banske H r v a t s k e , o d n o ­
s n o o g r a d o v i m a u B o s n i i H e r c e g o v i n i , n a p r i j e l a z u iz 1 9 . u 2 0 . stoljeće,
n e g u b e n a v r i j e d n o s t i , i d a će r e z u l t a t i k o j e n a m t e k n j i g e d o n o s e b i t i
p o t i c a j z a slična z n a n s t v e n a i s t r a ž i v a n j a p o v i j e s t i g r a d o v a i o s t a l i h n a s e l j a
u n e k o m d r u g o m v r e m e n s k o m r a z d o b l j u ili n a n e k o m d r u g o m p r o s t o r u .

219
Časopis za suvremenu povijest 2 4 ( 1 ) , 1—328 (1992)

SUMMART

TWO METHODOLOGICAL APPROACHES T O T H E HISTORY

O F U R B A N SETTLEMENTS A T T H E T U R N O F T H E 1 9 T H C E N T U R T

Two books about cities in Croatia-Slavonia and Bosnia-Hercegovina at the

turn of the century are presented. The focus of the presentation is on metho-
dological approaches of the authors, since they deal with different state and
societal structures as well as different historical development of the lands they
study.

220