PSIHOLOGIJA

1. Što je psihologija sporta? Psihologija sporta je znanstvena disciplina koja istražuje

ponašanje osoba u sportu i vježbanju te praktičnu primjenu stečenih znanja.
2. Nabrojite desetak problema kojima se bavi znanstvena psihologija sporta.
Odaberite jedan problem i pojasnite ga.
-psihološke karakteristike vrhunskih sportaša
-pronalaženje talenata i njihov razvoj u sportu
-pažnja, -upotreba psihometrije u istraživanju psihologije sporta
-donošenje odluka u sportu -istraživanje ozljeđivanja i rehabilitacija ozljeda
-stjecanje vještina, -redovito vježbanje
-grupna dinamika, -mladi u sportu
-rukovođenje u sportu, -emocije u sportu
-socijalno okruženje i sport, -mladi u sportu
-profesionalna etika u psihologiji sporta -motivacija u sportu
Tehnika za regulaciju opće razine pobuđenosti, smatra se da je veći dio sportaša
pretjerano pobuđeno. Snižavanje razine pobuđenosti kroz vježbe relaksacije.
3. Što rade sportski psiholozi? Što sportski psiholozi ne bi trebali raditi?
-informiraju o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu
-poučavaju specifičnim vještinama važnima u sportskom kontekstu (mentalni trening)
-pomažu pojedincima da razumiju i poboljšavaju svoj psihički status
-educiraju unutar grupa ili organizacija-
ŠTO NE BI TREBALI RADITI – -trenerski posao
-dijagnostiku i tretmane psihopatologije
-tretmane ovisnosti,poremečaj prehrane,tretmane pretilosti
-bračnu i porodičnu terapiju
-dijagnostiku testovima za naplatu osiguranja,dijagnostiku
testovima za procjenu mentalnog zdravlja.
4. Što je ličnost? Kakva je povezanost ličnosti i uspjeha u sportu? Ličnost je sklop osobina
koje su važne za životnu prilagodbu a u kojima se pojedinci razlikuju. U širem smislu pojam
ličnosti če obuhvatiti karakter, temperament, inteligenciju, morfološke osobine, motoričke
sposobnosti i funkcijonalne spos. Dok će u užem smislu obuhvatiti karakter i temperament
kod nekih autora i inteligenciju. Idealan profil ličnosti sportaša nije nađen. Ne postoji
„Sportska ličnost“. U medijima, a ponekad i među trenerima, možemo naići na stereotip o
tome kakav bi sportaš trebao biti: inteligentan, emocionalno stabilan, kontroliran, društven,
socijaliziran, s jasnim ciljevima. Sportaši uglavnom odstupaju od ovog vrlo zahtjevnog
stereotipa.
5. Što je inteligencija? Kakva je povezanost inteligencije i uspjeha u sportu?
Intellectus – razumijevanje poimanje sposobnosti uspješnog snalaženja jedinke u novim
situacijama. Istraživanja su pokazala da su inteligencija i uspjesi u sportu povezani.
Pozitivna značajna korelacija inteligencije i motoričkih sposobnosti.
Pretpostavlja se da će sportaši s višim intelektualnim statusom češće ponašati u skladu s onim
što je u skladu s optimalnim za razvoj sportske karijere, rjeđe će činiti pogreške, kršiti pravila
treninga, opijati se, sukobljavati se, vrijeđati.
6. Koje dimenzije pretpostavlja EYSENCKOV model ličnosti?
Emocijalna Stabilnost
Ego kontroliran

Ekstraverzija Introverzija

Psihoticizam

Neuroticizam
Emocijalna stabilnost Neuroticizam Ekstraverzija Introverzija
Bezbrižan,spokojan anksiozan,sramežljiv stabilan(društven) društvo manjeg
opušten,uravnotežen depresivan,čudljiv živahan,aktivan broja,miran,
Racionalan,urednog emocijalan,napet, asertivan,bezbrižan pasivan, oprezan
samopoštovanja niskog samopoštov. Snalažljiv tjeskoban,
Nesnalažljiv
Psihoticizam Ego kontroliran
Agresivan,emocijonalno hladan, neagresivan,emocijonalno topao,
Egocentričan,impulzivan, brine za druge,kontroliran,socijaliziran,
Antisocijalan,tvrdoglav. povjerliv.
ne povjerliv.
EYSENCKOV model sa tri međusobno okomite dimenzije.

7.Što je anksioznost? Kako se anksioznost očituje u sportskim situacijama?

Antsioznost može biti prolazna reakcija, kao crta ličnosti ili kao stanje.Psihologijski riječnik
opisuje anksioznost kao kompleksno neugodno čustvo tjeskobe, bojazni, napetosti i
nesigurnosti, popračeno fiziološkim reakcijama autonomnog živčanog sustava.

8. Što su motivi? Kako če se ponašati više a kako manje motivirani sportaš?

Maslowljeva hijerarhija motiva

Samoaktualizacija Poznato je da je motivacija izniman faktor u

poštovanje sportu kao i u svakodnevnom životu.
Pripadanje i ljubav Motivaciju možemo usporediti s gorivom u
Sigurnost automobilu: bez obzira koliko skup automobil
Osnovne fiziološke potrebe imali, bez goriva on ne može pokazati svoje
Prednosti u vožnji.
USPJEH = (znanje x sposobnosti) x motivacija
9. Navedite dvije skupine motiva? Razradite podjelu, navedite primjere?
Kazali smo da su motivi pokretači ponašanja koji određuju smjer, intenzitet i trajanje tog
oblika ponašanja. Dijelimo jih u dvije skupine: biotičke (biološke, primarne) i socijalne
(stečene, sekundarne). Biotički motivi su nasljeđeni i karakteristički za vrstu. Dijelimo ih na
specifične organske potrebe i nespecifične organske potrebe, motiv za borbom ili bijegom i
seksualne motive (Horga 1992).
Specifične organske potrebe su one čijim zadovoljavanjem održavamo egzistenciju i koje
možemo zadovoljiti na samo na strogo određeni način. To su potreba za hranom, vodom,
kisikom, snom, određenom temperaturom itd.
Nespecifične organske potrebe su također karakteristične za vrstu, no mogu se zadovoljiti na
različite načine. To su potreba za igrom, kretanjem, humorom, potrebom za estetskim
doživljavanjem i potreba za istraživanjem itd. Potreba za borbom ili bijegom javlja se u
situacijama u kojima je ugrožen fizički ili psihički integritet osobe. Seksualne potrebe, s jedne
strane, osiguravaju opstanak vrste a s druge strane, njihovo zadovoljavanje pruža pojedincima
veliku ugodu.
10. Kako je motivacija povezana sa sportskim uspjehom? Pojasnite na primjeru.
Poznato je da je motivacija izniman faktor u sportu kao i u svakodnevnom
životu.Motivaciju možemo usporediti s gorivom u automobilu: bez obzira koliko skup
automobil imali, bez goriva on ne može pokazati svoje prednosti u vožnji.
USPJEH = (znanje + sposobnosti) x motivacija.

11. Opišite maslovljevu teoriju motivacije.

Maslow smatra kako svaki pojedinac ima neke ciljeve koje želi postići u svojem životu, zato
je izrazito bitno razumjeti te ciljeve kako bismo razumijeli pojedinca i njihovo ponašanje.
Postizanje tih ciljeva doživljavamo kao nagradu a nemogučnost postizanja kao frustraciju i
kaznu. Zadovoljstvo koje čovjek osjeća kada zadovolji neki cilj nije trajno i dugoročno.
Postoji neprekidna dinamika u kojoj novi ciljevi, zamjenjuju već postignute.
Maslow smatra kako su motivi i potrebe hierarhijski organizirani.
Postoji pet razina u hijerargiji potreba ili motiva, gdje potrebe na nižim razinama moraju
najprije biti barem donekle zadovoljene da bi se razvile i zadovoljavale potrebe na višim
razinama
Osnovne fiziološke potreb – Sigurnost –Pripadanje i ljubav – Poštovanje – Samoaktualizacija

12. Što je motiv za postignučem? Opiši tri aspekta motiva za postignučem.

Motiv za postignučem predstavlja vrstu socijalnog motiva koji se očituje u težnji prema
uspjehu i ostvarenju visokih standarda dostignuča (pety 2005)
Također ga možemo definirati kao potrebu da se postigne ili premaši određeni standard
kvalitete (Horga 1993)
Tri aspekta motiva za postignučem * Kompetitivna sposobnost(uspješan sam ukoliko sam
bolji od suparnika) Uspjeh se procjenjuje u odnosu na druge.*Sportska vještina ovim
sportašima nije presudno uspoređivanje s vanjskim normama. Njihov je cilj poboljšati
izvedbu ili dovesti do savršenstva određenu vještinu, Sportaš je usmjeren na zadatak
Socijalno odobravanje ono predstavlja sudjelovanje u sportskoj aktivnosti radi toga da se
dobije odobravanje značajnih drugih osoba: roditelja, trenera, prijatelja, suigrača...
Najviše je izražen u male djece do puberteta, stoga roditelji i treneri pažljivo dozirajte kritike
jer djeci je osnovni cilj bavljenje sportom, zabava.
13. O čemu govori atribucijska teorija?
Vjerojatno ste se pitali kako to da neki sportaši reagiraju na neuspjeh ulaganjem još više
truda,večim zalaganjem, dok se drugi povlače i odustaju. Zašto se neki sportaši nakon
neuspjeha vračaju još jači dok drugi prekidaju karijeru.
Atribucije se mogu odnositi na uzorke i namjere ponašanja druge osobe ili na uzroke ishoda
vlastitih oblika ponašanja. Zašto su atribucije toliko važne? Jednostavno zato što utjeću na
kasniji izbor oblika ponašanja. * Koristimo tri dimenzije kada atribuiramo uzrok događaja
(tražimo uzrok zašto se što dogodilo). To su mjesto uzroka, stabilnost uzroka i mogučnost
kontrole. * Mjesto uzroka može biti unutrašnje i vanjsko
*Drugi fenomen naziva se temeljna atribucijska pogreška a odnosi se na stabilnost uzorka
Stabilni ili nestabilni. * Sljedeća dimenzija atribucije odnosi se na procjenu u kojoj mjeri
možemo kontrolirati uzrok ishoda , atribucija može biti podložna kontroli ili izvan kontrole.

14 Opišite i objasnite primjerima tri dimenzije koje koristimo pri atribuiranju uzroka nekog
događaja?

Unutrašnji

Vanjski

15.Što je samoefikasnost?
Samefikasnost ili samoučinkovitost je pojam koji je uveo Bandura 1977 a znači rezultat
subjektivne procjene pojedinca vezane uz vlastite sposobnosti i mogučnosti suočavanja s
izazovima na koje nailazi. Osobe koje se osječaju vrlo samoefikasno karakterizira vjera u
sebe, više samopouzdanja te opčenito pozitivnije gledanje na situaciju u kojoj se nalaze.
Američka popularna psihologija pridaje veliku važnost „snazi pozitivnog mišljenja“. Ukoliko
Situaciju doživljavamo pozitivno povečavamo vjerojatnost za pozitivan ishod ili obrnuto.
Viša razina samoefikasnosti povezana je s višom razinom motivacije.

16. Koje su tri osnovne psihosocijalne potrebe prema teoriji samodeterminacije Decija i
Ryana? Kako ih možemo zadovoljiti kroz sport?
Teorija pretpostavlja postojanje tri osnovna urođena psihička motiva:
MOTIV AUTONOMIJE se iskazuje potrebom da naše ponašanje ovisi o našim vlastitim
interesima,preferencijama i željama. MOTIV KOMPETENTNOSTI davati sportašu slobodu
izbora(osječaj slobode) slobode treninga.
MOTIV POVEZANOSTI osječaj pripadnosti zadovoljavamo uz obitelj, prijatelje,na radnom
mjestu, u sportu.

17. Opišite intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju u terminima teorije samodeterminacije

Decija i Ryana. Navedite primjere iz sporta.
Danas najčešće upotrebljavan okvir za tumačenje motiva u sportu i vježbanju daje teorija
SAMODETERMINACIJE(Samoodređenja)koju razvijaju 30 g. Edvard L Deci i Richard
Ryan. Teorija ujedinjuje pretpostavke o bazičnim psihološkim potrebama s konceptom
intrinzične i ekstrinzične motivacije.Teorija pretpostavlja tri osnovna urođena psihička motiva
MOTIV AUTONOMIJE, MOTIV KOMPETENTNOSTI; MOTIV POVEZANOSTI
 INTRiNZIČNA MOTIVACIJA je motivacija za aktivnošću koja proizlazi iz nas samih
iz naših unutrašnjih pobuda gdje je aktivnost sama po sebi i sudjelovanje u njoj
nagrada.
 Ekstrinzična motivacija je motivacija za pojedinom aktivnošču koju izaberemo radi
vanjskih faktora poput nagrada, izbjegavanja kazni a ne radi zadovoljstva.
 18. Što je psihološka priprema sportaša? Što je vrhunska izvedba?
V rhunska izvedba, sjetite se trenutka izvedbe sve se savršeno poklopilo, psihičko stanje,
kondicija, izvođenje motoričkih vještina. Jednostavno ste se osječali savršeno i izvedba je bila
savršena. Često se opisuje kao stanje u kojem nema straha od neuspjeha nerazmišlja se o
izvedbi, već ona jednostavno teče kao nešto prirodno.
Sportaš ne osječa napor, potpuno je preplavljen aktivnošću, uronjen je u aktivnost, usko
fokusiran na zadatak, smiren, opušten, osječaj kontrole, vrijeme je usporeno, prati ga sreča i
entuzijazam. Sportaša je potrebno pripremiti, naučiti prepoznavati takva stanja i definirati
kako je do njih došlo, (kako se osječao prije starta, koje misli su mu prolazile kroz glavu).
Tada se promjenom ponašanja i misli može približiti tom stanju. Mentalna priprema je
preduvjet za vrhunsko izvođenje. Možemo zaključiti kako sportaši učenjem psiholoških
vještina mogu povečati vjerojatnost za pojavu „VRHUNSKE IZVEDBE ili FLOWA.

19.Što je pobuđenost? Nabrojite barem pet tehnika za ostvarenje optimalne pobuđenosti?

Pobuđenost je stanje organizma koje može varirati od dubokog sna do maksimalne
pobuđenosti usljed velikog straha ili bijesa.
 Tehnike disanja , progresivna mišična relaksacija, meditacija, predočavanje, glazba,
autogeni trening, tehnike pobuđivanja, poticajni govor, oglasna ploča, podizanje
tjelesne pobuđenosti.
.
20. Što je pažnja? Koje karakteristike pažnje su važne u sportu? Navedi primjer.
Usmjeravanje psihičke i psihomotorne aktivnostina određenu aktivnost ili određene sadržaje.
Postoje dva faktora koja u međusobnim kombinacijama svojih sastavnica definiraju tipove
pažnje:
*prvi faktor odnosi se na širinu pažnje, postoji široka i uska pažnja.
Širina se odnosi na osobu, koja prima, odnosno koliko je široko PERCEPTIVNO polje osobe
u pojedinom trenutku.
Pažnju osoba može usmjeriti prema sebi pa govorimo o INTERNALNOJ pažnji ili prema van
pa govorimo o EKSTERNALNOJ pažnji.
INTERNALNA pažnja odnosi se na misli, osječaje ili senzacije u tijelu pa moramo detektirati
stanje i na vrijeme intervenirati.
Uočiti pretjeranu napetost mišiča i primjeniti adekvatne tehnike relaksacije.
PRIMJER: Pažnja je usmjerena na samu izvedbu .

21. Što su CILJEVI? O čemu treba voditi računa prilikom postavljanja ciljeva?
Cilj je ono prema čemu su usmjereni naši motivi. Postavljanje ciljeva je uz tehniku disanja,
najčešče korištena psihološka intervencija te tako zapravo jedno od glavnih područja rada sa
sportašima. Ostale tehnike nisu toliko korisne ukoliko sportaš nije motiviran i ukoliko mu
ciljevi nisu jasno postavljeni.
Ciljevi trebaju biti dobro definirani, moraju biti mjerljivi. Kad postavljate ciljeve važno je
uključiti kratkoročne i dugoročne ciljeve. Više kratkoročnih ciljeva dovodi do dugoročnog
cilja. Kratkoročni ciljevi mogu poslužiti da razbiju monotoniju treninga ciljevi koje
postavljamo moraju biti umjerene težine i realistični usmjereni na rezultat i usmjereni na
izvedbu.