1.test Zadaci

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 4

Maxinski fakultet Beograd Katedra za mehaniku fluida

MEHANIKA FLUIDA - zada i


1.Rezervoar pode en je pregradom zanemar ive deb ine na dva dela (slika 1). U rezervoaru se nalaze
Sfrag repla emen PSfrag
dve teqnosti gustina ρ1 repla emen PSfrag
= 800 kg/m3 i ρ2 = 1000 kg/m repla emen
. Odrediti visinu H ako su poznati sledei
A A A
3

poda i: ρm = 13600 kg/m , H1 = 0.6 m, H2 = 1.2 m, h = 50 mm i pv = 0.2 bar.


3

2.Uglasti zatvaraq prikazan na sli i 2 i xirine b (upravno na ravan rtea) zatvara otvor u
rezervoaru u kome se nalazi teqnost gustine ρ i moe da se okree bez trea oko osovine O. Ako je
a = 0.5 m, odrediti pri kojoj visini h e doi do otvaraa zatvaraqa. Zanemariti egovu teinu.

pv
1111111111111
0000000000000
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111 pm
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
H 0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
ρ1 0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
h 0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
H1
0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
H1 0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
ρ1
ρ2 0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
0000000000000
1111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
O
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
a
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
pa 00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111 H2
H2 00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111 R
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111 ρ2
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111

O
h PSfrag repla emen ρ
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111 O
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
ρm 00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000
00000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111

Slika 1 Slika 2 Slika 3


Sfrag repla emen
3.Na sli i 3 je prikazan rezervoar u kome sevazduh
nalaze dve teqnosti gustina ρ1 = 800 kg/m3, ρ2 =
1000 kg/m . Poznati su i sledei poda i: pm = 5 kPa, H1 = 2 m, H2 = 1.5 m, R = 1 m. Odrediti
3

silu pritiska na dno suda oblika polusfere.


4.Na sli i 4 je prikazan jedan rezervoar oblika kvadra sa pregradnim zidovima. Poznati su sledei
poda i: h1 = h2 = 1.8 m, h3 = h4 = 1 m, ρ = 1000 kg/m3, L1 = L3 = 1 m, L2 = 2L1 = 2 m i b = 1 m
(xirina suda, dimenzija upravna na ravan rtea). Odrediti ukupnu silu pritiska na poklopa
AB, kao i na dno suda.
AV
a
L1 L2 L3
11111111111
00000000000
AV A
vazduh
B
h1
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
vazduh

h2

h3 H
h4

ρ =?
ρ ρ α

Slika 4 Slika 5

5. Homogena ko ka, strani e a = 30 cm, mase m = 10.8 kg, pliva potop ena do polovine svoje zapremine
u teqnosti koja se nalazi u velikom otvorenom rezervoaru, slika 5. Ako je teqnost u rezervoaru
nasuta do visine H = 2 m odrediti intenzitet i poloaj napadne taqke sile pritiska teqnosti na
kosi zid rezervoara (α = 60◦ ). Xirina suda (dimenzija upravna na ravan rtea) je b = 1 m.
6. U rezervoaru prikazanom na sli i 6 nalaze se dve teqnosti gustina ρ1 = 800 kg/m3 i ρ2 = 1000 kg/m3.
Ako su pokazivaa manometara pm = 5 kPa, pm = 10.866 kPa, a visina h2 = 200 mm, izraqunati
visinu h1 kao i pokazivae manometra pm .
A

B
7. Udiferen ijalni
ilindriqnom sudu preqnika D = 1 m nalazi se voda ρ = 10 kg/m
manometar (U ev) u kome se nalazi iva gustine ρ
(slika 7). Na sud je povezan 3 3

m = 13600 kg/m . Izraqunati


3

silu pritiska na dno suda ako su poznati i sledei poda i: pm = 10 kPa, h = 100 mm i H = 1.5 m.
vazduh
pm
Vazduh
Sfrag repla emen PSfrag repla emen pm
h1
ρ1 h

D H
h2
pmA pmB
ρ2 ρ
ρm

Slika 6 Slika 7

8. Na evovodu kroz koji se dovodi voda (ρ = 1000 kg/m ) turbini postav en je leptirasti zatvaraq
(slika 8). Koliki treba da bude preqnik evovoda pa da moment potreban za otvarae zatvaraqa ne
3

bude vei od M = 1 kNm? Tree u leistima osovine zatvaraqa zanemariti.


9. Cilindriqni sud, naprav en od materijala gustine ρm = 550 kg/m3, dimenzija D = 600 mm, d =
500 mm, H = 1 m, h = 0.8 m potop en je u vodi gustine ρ = 1000 kg/m3 i vezan je za dno uetom (slika
9). Izraqunati silu zatezaa u uetu i odrediti relativan poloaj tela u odnosu na povrxinu
vode kada se ue preseqe.
D
0110 d
1010
1010
1010
1010
1010
PSfrag repla emen H 1010 PSfrag repla emen 1111111111111111
0000000000000000
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
1010 M
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
1010 h
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
1010 0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111 H
111
000 0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
D 0000 pa 0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
1111 0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111
0000000000000000
1111111111111111

11111111
00000000 0110 0000000000000000
1111111111111111

ρ 1010 ρ ρm
1010
000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111
111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111

Slika 8 Slika 9

10. sistemu
Vektorsko po e brzine nekog ravanskog strujaa je opisano u Dekartovom pravouglom koordinatom
sa
~ = 6xe−t ~i + 6ye−t ~j.
U
(a) Odrediti jednaqine strujni a i na rtati strujnu sliku u vremenskom trenutku t = 0 i
(b) odrediti vektor ubrzaa u prostorno-vremenskoj taqki A(x = 10 m, y = 6 m, t = 10 s).
11. Ravansko po e brzine nestix ivog neviskoznog fluida je odreÆeno izrazom
~ = 2xy ~i − y 2 ~j.
U
(a) Odrediti vektorsko po e vrtlonosti ~ω.
(b) Odrediti tenzor brzine deformisaa Ṡ . Da li strujae stix ivo ili nestix ivo?
(v) Odrediti zapreminski protok kroz pravougaonik jediniqne xirine (upravno na ravan Oxy)
odreÆenog taqakama A(5; 1) i B(5; 3).
(g) Odrediti vektorsko po e ubrzaa.
REXE A
1. H = p + ρ gh −ρ ρg g(H + H ) = 1.598 m
v m
1
2 1 2

2. h ≥ a√3 = 0.867 m
3. P = [p + ρ gH + ρ g(H − R)]R π + 32 ρ gR π = 0.101 MN
m 1 1 2 2
2
2
3

4. (↓) P = −ρg(h + h )bL + ρgh bL + [ρgh + ρg(h + h + h )]bL = ρg(5h − h )bL = 78.48 kN
pokl 3 4 1 2 2 2 3 2 1 3 1 4 1

5. Gustina teqnosti: ρ = 2ma = 800 kg/m ; Sila pritiska: P = ρg H2 b sinHα = 9.062 kN; Poloaj
3
3

napadne taqke sile pritiska: razlika koordinata v D − vC =


ρgIcξ sin α
P
=
H
6 sin α
= 0.192 m

6. h = p − pρ g− ρ gh = 0.497 m; p = p + ρ g(h + h ) = 10.47 kPa


1
mA m
1
2 2
mB m 1 1 2

7. P = (p + ρ gh + ρgH) D4 π = 29.89 kN
m m
2

8. D ≥ 1.2 m
9. (a) T = 554.7 N, (b) ue je preseqeno: x = 0.8 m je potop eno u vodi, tj. x = 0.2 m je iznad vode. ∗

10. Na osnovu zadatog brzinskog po a, egove projek ije su odreÆene skalarnim po ima
i v(x, y, t) = 6y e−t .
u(x, y, t) = 6x e−t

Strujni e predstav aju vektorske linije brzinskog po a, i odreÆene su izrazom


dx dy dx dy dx dy
Z Z
= ⇒ et = et ⇒ = + C1 ⇒ ln x = ln y + ln C2 ⇒ y=Cx
u v 6x 6y x y

gde su C , C1 i C2 konstante. Familije strujni a (razne vrednosti konstante C , C ∈ R, gde je R


skup realnih brojeva) su prave koje prolaze kroz koordinatni poqetak. Smer strujaa se odreÆuje
na osnovu zadatog brzinskog po a (slika 10).

y
Vremenski trenutak t = 0
II I u(x, y) = 6x, v(x, y) = 6y

I kvadrant (x > 0, y > 0) → u > 0, v > 0

Sfrag repla emen II kvadrant (x < 0, y > 0) → u < 0, v > 0


x
III kvadrant (x < 0, y < 0) → u < 0, v < 0

IV kvadrant (x > 0, y < 0) → u > 0, v < 0

III IV
Slika 10

Vektorsko po e ubrzaa odreÆeno je materijalnim izvodom vektorskog po a brzine, a kako se u ovom


sluqaju radi o dvodimenzijskom strujau, ubrzae je odreÆeno izrazom:
~
DU ~
∂U ~ ~ ~
~a = = + (U ~ = ∂U + u ∂U + v ∂U .
~ · ∇)U
Dt ∂t ∂t ∂x ∂y
Ubrzae u prostorno vremenskoj taqki A:
~
∂U ~
∂U  
= −6xe−t ~i − 6ye−t ~j → = −6 · 10 e−10 ~i − 6 · 6 · e−10 ~j = −e−10 60~i + 36 ~j
∂t ∂t A
~
∂U ∂U~
u = 6x e−t · 6e−t ~i → u = 36 · 10 · e−2·10 ~i = 360 e−20 ~i
∂x ∂x A
~
∂U ∂U~
v = 6y e−t · 6e−t ~i → v = 6 · 6 · 6 e−2·10 = 216 e−20 ~i
∂y ∂y A
Konaqno je:
   
~a = −e−10 60~i + 36 ~j + 360 e−20 ~i + 216 e−20 ~i = −e−10 1 − e−10 60~i + 36~j

A

= −(2.724~i + 1.634~j) · 10−3

11.
 
2y x 0
(a) ~ω = −x~k; (b) Ṡ =  x −2y 0 ; (v) V̇ = 40 m3 /s po dunom metru (jedini i xirine);
0 0 0
(g) ~a = 2xy i + 2y j .
2~ 3~

You might also like