Zenica

Ovo je glavno značenje pojma Zenica. Za druga značenja, pogledajte Zenica (razdvojba).
Zenica je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Zenica je Zenica
središte jedne od dvanaest općinaZeničko-dobojske županije,
u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je
558.5 km² a broj stanovnika iznosi oko 110.000.

Sadržaj
Zemljopis
Stanovništvo
Zenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Naseljena mjesta
Povijest
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti prvi red: Bilino Polje, središte grada
drugi red: tvrđava Vranduk, tržnica, džamija
Obrazovanje treći red: rijeka Bosna
Kultura
Šport
Zenički gradonačelnici
Galerija
Izvor
Grb
Vanjske poveznice
Koordinate: 44°12′N 17°56′E

Država Bosna i Hercegovina

Zemljopis Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Urbani (gradski) dio Zenice čine sljedeća naselja - urbane
Vlast
cjeline:
- Gradonačelnik Fuad Kasumović
Jalija Površina
Odmut - Ukupna 558.5 km2
Mokušnice
Londža Stanovništvo (2013.)
Pišće - Grad 110.663
Blatuša Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
Crkvice - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
Babina Rijeka (Staro Radakovo) (UTC+2)
Novo Radakovo Poštanski broj 72000
Sejmen Pozivni broj +387 (0)32
Stara čaršija (oko Sultan-Ahmedove džamije) Službena stranica Zenica.ba
Nova Zenica
 Lukovo Polje

Stanovništvo
Na popisu stanovništva 1910. muslimani su u Zenici bili tijesno relativna većina s 41%, a Hrvata je bilo samo 1% manje, 40%. Na
prvom poslijeratnom popisu 1948. godine muslimani su i dalje većina. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u
[1]
srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu još veća većina Bošnjaci-Muslimani.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zenica

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81
naselju.

Stanovništvo općine Zenica

godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.

Muslimani 92.988 (84,03%) 80.359 (55,22%) 66.930 (50,42%) 61.204 (54,42%)

Hrvati 8.279 (7,48%) 22.510 (15,46%) 23.595 (17,77%) 24.658 (21,92%)

Srbi 2.409 (2,18%) 22.433 (15,41%) 21.204 (15,97%) 21.875 (19,45%)

Jugoslaveni 15.654 (10,75%) 16.410 (12,36%) 2.133 (1,89%)

ostali i nepoznato 6.987 (6,31%) 4.561 (3,13%) 4.594 (3,46%) 2.577 (2,29%)

ukupno 110.663 145.517 132.733 112.447

Zenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Zenica

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 43.154 (44,93%) 22.146 (34,83%) 21.365 (41,67%)

Srbi 18.312 (19,06%) 12.728 (20,02%) 12.779 (24,92%)

Hrvati 15.809 (16,46%) 11.716 (18,43%) 13.250 (25,84%)

Jugoslaveni 14.703 (15,31%) 14.437 (22,71%) 1.945 (3,79%)

ostali i nepoznato 4.049 (4,21%) 2.542 (3,99%) 1.924 (3,75%)

ukupno 96.027 63.569 51.263

Naseljena mjesta
Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Bilmišće, Blatuša, Briznik, Bukovica, Crkvice, Dobriljevo, Donja Vraca,
Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji
Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Hamida, Jalija, Janjac, Janjići, Janjićki Vrh, Jasika, Jastrebac, Jurjevići, Kamberović
Polje, Kasapovići, Klopački Vrh, Klopče, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik,
Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Odmut, Orahovica, Osojnica, Osredak, Podbrežje,Palinovići,
Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Raspotočje,
Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Varošišće, Vranduk, Vranovići,
Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići
Povijest
Urbani dio današnje Zenice formirao se već u mlađem kamenom dobu – neolitiku te napose kasnije u vrijemeIlira o čemu nam danas
svjedoče toponimi njihovih gradina Gradišće, Gračanica, Gradac. Tako je i kraljevski grad Vranduk vjerojatno postojao i u vrijeme
Ilira pod nazivom Arduba. Svoj vrhunac današnji prostor Zenice dostiže u prvih šest stoljeća nakon Krista kad se na području
današnje Zenice nalazi, uzBistua Vetus (selo Varvara u Rami) i Delminium (Duvanjsko Polje), jedan od tri najznačajnija municipija i
središta kršćanskih biskupija u Bosni, Bistua Novae. O važnosti Bistua Novae svjedoči nam i podatak da je njezin biskup Andrija
(Andreas) sudjelovao i bio potpisnikomsolinskih sinoda 530. i 533. godine.

Godine 1892. je na području Zenice arheološkim iskapanjima, koja je obavio Ćiro Truhelka zeničkom naselju Bilmišće, otkrivena
bazilika iz rimskog doba. Ova građevina je napravljena kao dvojna bazilika (basilica gemina) što je prava rijetkost među dosad
poznatim kršćanskim crkvama. Rijetkost ove građevine potvrđuje i činjenica da su do danas poznate samo još dvije takve crkve, ona
sv. Ulricha i Afre u Augsburgu i crkva sv. Stošije u Zadru. Otkrićem ove bazilike rasvijetljene su mnoge nejasnoće, posebno ona o
lociranju rimskog municipija Bistua Novae. Arheološka istraživanja otkrila su bazilike, odnosno identične crkve koje stoje jedna uz
drugu. Prema dosadašnjim nalazima poznato je da je jedna služila kao župna, a druga kao stolna crkva. U crkvi su nađena i dva
epigrafska natpisa od kojih je jedan značajan za rasvjetljavanje lokaliteta Bistuae. Natpis DEC. MUN. BIS. govori u prilog
pretpostavci da se na području današnjeg grada Zenice može locirati središte rimskog municipija i ranokršćanske biskupije. Nasuprot
Bilmišća, na lijevoj strani rijeke Bosne, u zeničkom naselju Odmut pronađeni su tragovi stare rimske kaldrme odnosno vio munita. U
Zenici je tijekom rata gradonačelnik bio Ismet Salčinović, od 1941. do 1945. godine. Pripadao skupini disidenata JMO odnosno
mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Grad Zenica nije imao velikih razaranja.
Svibnja 1942. u Zenici potpisana Rezolucija zeničkih muslimana. U obližnjim Šerićima formirane su muslimanske milicije,
Doglodima, Babinu. Mnogi Židovi su stradali.[2]

[3]
24. siječnja 1963. izmjerena je najniža temperatura u Zenici ikad: -23,9 Celzijevih stupnjeva.

Poznate osobe
{{Col-2}
Alen Ruvić/Ruvex - kompozitor i dj
Dejan Lovren - nogometaš
Alisa Zlatarević - manekenka i Miss BiH za Miss Zemlje 2008.
Sandra Bagarić - hrv. sopranistica i TV voditeljica
Elvir Bolić - bh. nog. reprezentativac
Haris Burina - filmski i kazališni glumac
Ljubo Hrgić, franjevac, hrv. književnik iz BiH
Emir Mutapčić - bivši jug. koš. reprezentativac, košarkaški trener
Zoran Savić - bivši jug. koš. reprezentativac
Mensur Bajramović - izbornik BiH koš. reprezentacije
Damir Čičak - bh. karate reprezentativac, višestruki državni prvak i viceprvak svijeta
Danis Tanović - filmski redatelj, dobitnik Oscara
Tarik Filipović - hrv. glumac i hrv. TV voditelj
Elvir Krehmić - najbolji bh. atletičar, bh. rekorder u skoku uvis (2,31)
Žarko Mijatović - filmski i kazališni glumac
Edin Karamazov - glazbenik
Josip Dujmović - novinar
Selim Arnaut - književnik
Mladen Krstajić - nogometaš
Mirsad Hibić - nogometaš

Zoran Janković - vaterpolist

Kemal Kapetanović - znanstvenik (po njemu se zove zenički Metalurški institut)
 Arif Heralić - radnik Zenice Metalno njegov lik na jugoslavenskoj novčanici
Mladen Nelević - glumac
Billy Agić Show - humorist
Hajrudin Pelesić - slikar
Danijela Vinš - manekenka, bivša Miss Bosne i Hercegovine 2002.
Dinka Delić - manekenka, Miss Jugoslavije 1984.
Armana Ibrahimagić - manekenka
Senad Brkić - nogometaš
Nermin Šabić - nogometaš
Zaim Kobilica - rukometaš
Mesud Pezer- atletičar
Kenan Bajramović - košarkaš
Emir Šahinović - rukometaš
Adnan Harmandić - rukometaš
Goran Jozinović - nogometaš
Branimir Hrgota - šve. nogometaš
Darko Jelčić - glazbenik
Josip Kurevija - hrv. pjesnik i novinar
Emir Dizdarević - šahist
Božo Markotić - katolički svećenik
Ahmet Hadžipašić - premijer Vlade Federacije BiH od 2003. do 2008.

Spomenici i znamenitosti
Utvrda Vranduk, sinagoga, Hadžimazića kuća, Stara čaršija, medresa, Kameniti most, crkva Rodjenja Presvete Bogorodice, crkva
Svetog Ilije,
Smetovi, Bistričak, Kamberovića polje,
Lamela, Bosansko narodno kazalište,
Gradska tržnica, ZEPS,
Metalurški institut "Kemal Kapetanović",
Željezara "Zenica", Papirna, Rudnik Stara jama

U Zenici se nalazi i zloglasni Kazneno-popravni dom iz doba SFRJ.

Gradska arena Zenica, višenamjenska dvorana, otvorena je 20. ožujka 2009.

Obrazovanje
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna glazbena škola, osnovna specijalna školu, te katolički
školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na
prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i školske listove,a izdano je i nekoliko
zbirki dječje poezije.

U Zenici djeluje i Sveučilište sa 7 fakulteta: strojarski, metalurški, pedagoški, zdravstveni, pravni, ekonomski i Islamska pedagoška
akademija.

Kultura
U Gradu djeluju: Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno kazalište s Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i
Kabareom, Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej grada Zenice. Pri Bosanskom narodnom pozorištu pored stalnog ansambla
aktivna je i Dječja scena s vlastitim programom.

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" podružnica Zenica od 2010. organizira u sklopu Uskrsnih dana svake godine Tucijadu,
natjecanje povodom najvećeg katoličkog praznika Uskrsa. Cilj natjecanja je pronaći sudionika s najtvrđim uskršnjim jajetom,
[4]
odnosno ljuskom. Natjecanje se održava u prostorijama Hrvatskog doma.

Od 2010. HKD Napredak podružnica Zenica organizira svake godine u sklopu Uskrsnih dana u Hrvatskom domu Festival prirodnih
rakija i likera.[5]

[6]

Šport
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj športa i masovne tjelesne kulture. Zenički športaši i športski radnici ostvarili su niz zapaženih
rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj športskoj pozornici. Nogometni klub "Čelik" trostruki je osvajač
nekadašnjeg Srednjoeuropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometaši "Čelika" bili državni prvaci
[nedostaje izvor], a u dva navrata osvajači kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbijaši "Čelika", koji su bili osmerostruki prvaci

bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH.

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angažirano jos 186 amaterskih radnika u športu.
Najveći broj aktivnih članova imaju nogometni klubovi. U 8 klubova uključeno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih članova ima i u
planinarskim organizacijama (5 klubova 630 članova). Po tri kluba registrirana su u košarci, ragbiju, šahu, invalidskom športu i
karateu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci i rukometu. Zenica je i jedini BiH grad u kojem djeluje klub ekstremnih športova (Scorpio), s
težištem na alpinizmu i športskom penjanju.

U Zenici se od 1998. u prostorijama Hrvatskog doma „Kralj Tomislav“ održava u sklopu Uskrsnih dana Međunarodni šahovski turnir
u organizaciji Šahovskog kluba Napredak Zenica.[7][4]

aeroklub Zenica nogometni klub "Napredak"

udruženje radio amatera radio klub "Zenica" nogometni klub "Fortuna"
atletski klub “Zenica” nogometni klub “Iris” (žene)
biciklistički klub “Zenica-Metalno” nogometni klub "Čelik" (nkcelik.ba)
boksački klub "Čelik" nogometni klub “Nemila”
boksački klub “Junior” nogometni klub “Zenica 97”
bowling klub "Čelik" nogometni klub "Zlatni ljiljan"
bowling klub "Zenikom" nogometni klub “Željezničar"
(www.bkzenikom.com) odbojkaški klub “Zenica”
Invalidski odbojkaški klub “BOSNA” plivački klub "Željezara"
invalidski bowling klub "Amputirac" plesni klub "Latino"
judo klub “Policajac” rafting klub "Žara"
karate klub “Hasen-Do” ragbi klub Čelik
karate klub "Zenica-Mladost" ragbi klub "Rudar"
karate klub "Nico" ragbi klub "Zenica 72"
košarkaški invalidski klub “Bosna” rukometni klub "Čelik"
klub borilačkih vještina “Isak” (www.rkcelikzenica.com)
klub ekstremnih športova "Scorpio" skijaški klub "Zenica"
košarkaški klub "Čelik" (žene) stolnoteniski klub "Mladost"
košarkaški klub "Zenica-Čelik" (kkcelik.com) stolnoteniski klub "Željezara"
 košarkaški klub “Željezara-Zenica” (žene)
klub sjedeće odbojke “Zenica 92”
malonogomentni klub “Drugari”
nogometni klub “Borac” (Tetovo)
streljački klub "Zenica"
šahovski klub "Čelik"
šahovski klub "Napredak"
šahovski klub "Preporod"
teniski klub "Čelik"
košarkaški klub "Nets"

Zenički gradonačelnici
Ahmetaga Mutapčić
Ali Harmandić (1908.-1913.)
Mahmud Tarabar (1913.-1917.)
Osman Mutapčić (1917.-1923.)
Ivo Ghey (1923.-1925.)
Ahmed Mutapčić (1926.-1931.)
Abdul Aziz Asko Borić (1932.-1935.)
Eniz Mutapčić (1935.-1936.)
Mehmedalija Tarabar (1936.-1941.)
Ismet Salčinović (1941.-1945.)
Mustafa Čolaković (1945.)
Mustafa Mujagić (1945.)
Abdul Aziz Asko Borić (1945.-1946.)
Jozo Marčinković (1945.-1948.)
Veljko Bilanović (1949.-1950.)
Nikola Spaić (1951.-1952.)
Safet Uzunović (1950.-1955.)
Đuro Vekić (1955.-1959.)
Milko Križanović (1959.-1960.)
Ezher Arnautović (1960.-1965.)
Vinko Jelčić (1965.-1966.)
Muhamed Berberović (1966.-1970.)
Abdulah Mutapčić (1970.-1974.)
Vinko Jelčić (1974.-1978.)
Nikola Mirković (1978.-1982.)
Salim Tarabar (1982.-1983.)
Muhamed Pašalić (1983.-1984.)
Nikola Telebak (1984.-1985.)
Omer Filipović (1986.-1988.)
Bogdan Kolar (1988.-1990.)
Ibrahim Alispahić (1990.-1992.)
Besim Spahić (1992.-1997.)
Ferid Alić (1997.-2000.)
Zakir Pašalić (2000.-2004.)
Husejin Smajlović (2004. -2016.)
Fuad Kasumović (2016. -)

Galerija
Panorama Gradska arena Zenica Željezara

Izvor
Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za
statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

1. HOP Portal (https://www.hop.com.hr/2015/05/11/genocid-nad-hrvatima-bih-e-u-zavrsnoj-fazi/)Piše: D.I., Genocid

nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi, 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
2. Zenica24sata (http://www.zenica24sata.com/ismet-salcinovic-gradonacelnik-zenice-1941-1945/)Ismet Salčinović –
gradonačelnik Zenice (1941. – 1945.), 5. listopada 2012. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
3. Livno Online (http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-
29-6-stupnjeva) Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva , 5. siječnja
2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
4. Kockice.ba (http://www.kockice.ba/udruga/plodovi-zemlje/u-sklopu-uskrsnih-dana-u-hkd-napredak-zenica-uprilicen-vi
-festival-prirodnih-rakija-i-vii-uskrsna-tucijada/)Dražen Čolić: U sklopu Uskrsnih dana u HKD Napredak Zenica
upriličen VI. Festival prirodnih rakija i VII. Uskrsna tucijada
, 6. travnja 2016. (pristupljeno 25. travnja 2016.)
5. Župa sv. Josipa - Zenica (http://www.svjosip-zenica.com/zupni-oglasi-za-2016-godinu/zupni-oglasi-13-ozujka-2016-5-
korizmena-nedjelja) Župni oglasi - - 13. ožujka 2016. / 5. korizmena nedjelja(pristupljeno 25. travnja 2017.)
6. HKD Napredak (http://hkdnapredak.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2387&Itemid=148)
Podružnica Zenica organizira bogat Uskrsni program, Plakat Uskrsnog programa(http://hkdnapredak.com/images/st
ories/plakatuskrsnihdana_2014_a3.pdf)2014. (pristupljeno 25. travnja 2017.)
7. HKD Napredak (http://hkdnapredak.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2387&Itemid=148)
Podružnica Zenica organizira bogat Uskrsni program, Plakat Uskrsnog programa(http://hkdnapredak.com/images/st
ories/plakatuskrsnihdana_2014_a3.pdf)2014. (pristupljeno 25. travnja 2017.)

Vanjske poveznice
Službena stranica općine Zenica
Naseljena mjesta općineZenica - popis 1991.
Arnauti • Banloz • Bijele Vode • Bistrica • Bistrica Gornja • Briznik • Bukovica • Dobriljevo • Donja Vraca •
Donji Čajdraš • Drugavci • Dusina • Gladovići • Gorica • Gornja Gračanica • Gornja Višnjica • Gornja Vraca •
Gornja Zenica • Gornji Čajdraš • Gradina • Gradišće • Grm • Gumanci • Janjac • Janjići • Janjićki Vrh • Jasika •
Jastrebac • Jurjevići • Kasapovići • Klopački Vrh • Kolići • Koprivna • Kovačići • Kovanići • Kozarci • Kula •
Lašva • Lijeske • Lokvine • Loznik • Ljubetovo • Mošćanica • Mutnica • Nemila • Novo Selo • Obrenovci •
Orahovica • Osojnica • Osredak • Palinovići • Pepelari • Peševići • Plahovići • Plavčići • Poca • Pojske •
Ponihovo • Ponirak • Puhovac • Putovičko Polje • Putovići • Radinovići • Sebuja • Smajići • Starina • Stranjani •
Sviće • Šerići • Šiblići • Tišina • Topčić Polje • Trešnjeva Glava • Vranduk • Vranovići • Vražale • Vrhpolje •
Vukotići • Zahići • Zenica • Živkovići
 Napomena: Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Babići, Čekote, Dolac,
Dolipolje, Donja Gračanica, Drinjani, Drivuša, Dvor, Gnusi, Gojakovac, Jagodići, Jelina, Jezero, Jokovići,
Klopče, Konjevići, Kopilo, Kovačevići, Krivići, Lađice, Miklići, Mrgodići, Mulići, Orahovičko Polje, Pečuj,
Perin Han, Podbrežje, Poratje, Potok, Pridražići, Rajčevići, Raspotočje, Rebrovac, Ričice, Rijeka, Sidica,
Spahići, Šušanj, Tuganja, Urije, Varda, Visokovci, Vjetrenice, Vrselje i Vukovići. Ova naselja su na popisu
1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Federacija Bosne i Hercegovine
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Republika Srpska
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zenica&oldid=5141879"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 28. rujna 2018. u 00:27.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.