VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

Dino Cmrečnjak, bacc. ing. sec.

SPECIJALISTIČKI RAD
 Zagreb, 2009.
VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI

Smjer specijalističkog studija: Zaštita na radu
Znanstveno područje: Tehničke znanosti (2.00.)
Polje: Temeljne tehničke znanosti (2.15.)
Grana: Organizacija rada i proizvodnje (2.15.05)

SPECIJALISTIČKI RAD

PRIMJENA GANTOGRAMA U PLANIRANJU AKTIVNOSTI

ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

Student: Mentor:

Dino Cmrečnjak, bacc. ing. sec. Donald Kiš, dipl. ing.

II
 Zagreb, 2009.

Zahvala

Zahvaljujem mentoru Donaldu Kišu, dipl. ing., na sveobuhvatnoj pomoći, na

zanimljivim, korisnim, ali i praktičnim predavanjima iz predmeta Metode sigurnosti i
Procjena rizika i planiranje te kontinuiranom praćenju i vođenju pri izradi specijalističkog
rada iz predmeta Procjena rizika i planiranje: PRIMJENA GANTOGRAMA U
PLANIRANJU AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI. Zahvale također
upućujem Dijani Savić, prof. na lekturi specijalističkog rada te kolegi i prijatelju Antunu
Matiji Filipoviću na korisnim savjetima.

Mention for mentorship

I would like to thank my mentor Donald Kiš, dipl. ing., for his comprehensive help and
continous guidance, also for interesting, helpful and useful practical lessons from Security
methods and Risk evaluation and planning courses, furthermore for continiuous support and
mentorship throughout the making of the specialists work, from Risk evaluation and planning
course, entitled GANTT CHART APPLICATION IN PLANNING OF HEALTH
PROTECTION AND SAFETY ACTIVITIES. I would also like to thank Dijana Savić, prof.
for proofreading of this specialists work and to colleague and friend Antun Matija Filipović
for his useful guidelines.

III
"Ne planirati znači planirati neuspjeh." B. Franklin

IV
V
Rješenje o odobrenju teme završnog rada i imenovanju mentora - umetnuti original rješenja

VI
Sažetak

PRIMJENA GANTOGRAMA U PLANIRANJU AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA

I SIGURNOSTI

Koncept osnovnih funkcija menadžmenta pod kojima se podrazumijeva planiranje,

organiziranje, upravljanje ljudskim resursima, vođenje i kontroliranje sve više su izražene u
svim aktivnostima čovjekova rada, pa tako i u području sigurnosti. Posebna pozornost
posvetit će se području zaštite zdravlja i sigurnosti, zato što objedinjuje temelje svih ostalih
područja sigurnosti (zaštita od požara, zaštita okoliša, zaštita osoba i imovina itd.). Značaju
promatranog područja u specijalističkom radu pridodat će se primjena tehnika vremenskog
planiranja aktivnosti i poslova zaštite na radu. Svako odstupanje od sigurnog načina rada i
neizvršavanja potrebnih aktivnosti sve sudionike (radnike) dovodi u ozbiljnu opasnost po
život i zdravlje. Autor specijalističkog rada smatra kako se planiranjem svih propisanih
aktivnosti možebitni rizici mogu značajno umanjiti. Ovdje se aktivnostima smatraju mjere
zaštite propisane u Zakonu o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08.,
116/08., 75/09), kao i ostalim podzakonskim aktima. Specijalistički rad koncipirat će se na
primjeru tvrtke iz mlinske djelatnosti Čakovečkih mlinova d.d. iz Čakovca. Provest će se
analiza postojećeg stanja unutar tvrtke i onih aktivnosti iz Zakona i podzakonskih akata koje
su primjenjive u mlinskoj djelatnosti, koje će potom biti prikazane u primjeru gantograma.
Također je, osim spomenute analize propisa, potrebno analizirati internu dokumentaciju iz
područja zaštite zdravlja i sigurnosti te utvrditi postoji li već kakva tehnika gantograma,
odnosno u protivnom, ukoliko ne postoji, razmotriti prikladan model i praktičnu primjenu
istog. Prilikom razmatranja propisanih aktivnosti može se zaključiti kako svaka od njih u
praksi ima svoj početak i svoj kraj. Evidentno je da primjena propisanih aktivnosti teži ka
projektnom menadžmentu.
Opravdano se može utvrditi sljedeći problem:
 slaba primjena tehnika za vremensko planiranje, posebno gantograma, u poslovnoj praksi
zaštite zdravlja i sigurnosti.

Ključne riječi
Menadžment, vremensko planiranje, zaštita zdravlja i sigurnosti, aktivnosti

VII
Summary
GANTT CHART APPLICATION IN PLANNING OF HEALTH PROTECTION AND
SAFETY ACTIVITIES
The concept of the basic functions of management which includes planning, organizing,
human resource management, managing and controlling is more and more expressed in all
man's work activities, including the security field. Special attention will be paid to the health
protection and safety field, because it combines the foundations of all other areas of safety
(fire protection, environmental protection, protection of persons and property, etc.).
The significance of the observed area of specialist work will be added by the application of
techniques of time planning activities and safety at work tasks. Any deviation from a safe
mode of work and the lack of required activity execution by the activity participants (workers)
leads to a serious danger to life and health, and responsible persons can be brought before the
legal responsibility. Author of the specialist believes that the planning of all prescribed
activities can significantly help minimize the risks. Activities considered include protection
measures regulated in the Law on Protection at Work (N.N. no. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04,
86/08, 116/08, 75/09), as well as other sub-acts. Specialist work will draft the example from
mill company, Čakovečki mlinovi d.d. from Čakovec.
Analysis of the current situation within the company and those activities from the Act and
sub-laws acts that are applicable in mill industry will be carried out, which will then be shown
in the example of the gantt chart. Also, in addition to the aforementioned analysis of the
regulations, it is necessary to analyze the internal documentation in the field of health
protection and safety, and to determine whether there is already a kind of gantt chart
technology or otherwise to find a suitable model and it's the practical application.
When considering the prescribed activities, we may conclude that in practice each one of
them has its beginning and its end. It is evident that the application of prescribed activities,
tends to the project management. Therefore, reasonably, one may determine the following
problem:
 The low use scheduling techniques, especially the gantt chart in business practice of
health protection and safety.

Keywords
Management, time planning, health protection and safety, activities

VIII
 SADRŽAJ

1. PROJEKT SPECIJALISTIČKOG RADA 1

1.1 Uvod u predmetno područje............................................................................................1
1.2 Izbor problema za specijalistički rad..............................................................................3
1.3 Cilj i zadaci specijalističkog rada...................................................................................8
1.3.1 Cilj specijalističkog rada.............................................................................................8
1.3.2 Zadaci specijalističkog rada........................................................................................8
1.4 Metode korištene za izradu specijalističkog rada...........................................................9

2. PRIKAZ REZULTATA RADA 10

2.1 Opis tvrtke Čakovečki mlinovi d.d. ............................................................................10
2.1.1 Iz povijesti promatrane tvrtke...................................................................................10
2.1.2 Čakovečki mlinovi d.d. – danas................................................................................11
2.2 Vremensko planiranje...................................................................................................12
2.2.1 Vrste vremenskog planiranja.....................................................................................13
2.2.2 Tehnike vremenskog planiranja................................................................................14
2.2.3 Gantogram.................................................................................................................15
2.2.4 Mrežni dijagram - CPM............................................................................................16
2.2.5 PERT dijagrami.........................................................................................................18
2.3 Prikaz tehnike gantograma............................................................................................20
2.4 Postojeća primjena tehnika za vremensko planiranje zaštite zdravlja i sigurnosti.......23
2.5 Propisane aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti..........................................................24
2.5.1 Uvod - Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08.,
116/08., 75/09.......................................................................................................................24
2.5.2 Osnovna pravila zaštite na radu................................................................................25
2.5.3 Posebna pravila zaštite na radu.................................................................................26
2.5.4 Procjena opasnosti – obveza izrade, revizija procjene opasnosti.............................28
2.5.5 Pisane upute zaštite na radu......................................................................................29
2.5.6 Stručnjak zaštite na radu – više od 50 zaposlenih.....................................................30

IX
 2.5.7 Osposobljavanje radnika za rad na siguran način.....................................................31
2.5.8 Program osposobljavanja iz zaštite na radu..............................................................32
2.5.9 Poslovi s posebnim uvjetima rada.............................................................................33
2.5.10 Ispitivanje instalacija............................................................................................34
2.5.11 Savjetovanje s radnicima o novim tehnologijama................................................35
2.5.12 Planiranje procesa rada u skladu s zaštitom na radu i zaštitom okoliša................36
2.5.13 Ispitivanje radnog okoliša.....................................................................................37
2.5.14 Ispitivanje strojeva i uređaja.................................................................................38
2.6 Planiranje utvrđenih aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti.........................................39
2.7 Praktičan model primjene gantograma u Čakovečkim mlinovima d.d.........................42

3. ZAKLJUČAK 47

4. LITERATURA 49

KRATAK ŽIVOTOPIS 51

SHORT BIOGRAPHY 52

5. Prilozi 53

X
 POPIS SLIKA

SLIKA 1. OSNOVNI MODEL PRIKAZA TEHNIKE VREMENSKOG

PLANIRANJA - GANTOGRAMA 22

SLIKA 2. PLANIRANJE UTVRĐENIH AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I

SIGURNOSTI 41

SLIKA 3. PRIJEDLOG (MODEL) PRIKAZA TEHNIKE VREMENSKOG

PLANIRANJA POMOĆU GANTOGRAMA
...........................................................................................................................................
44

SLIKA 4. PLAN PERIODIČNIH LIJEČNIČKIH PREGLEDA RADNIKA DO

KRAJA 2009. GODINE 45

Slika 5. Plan periodičnih liječničkih pregleda radnika za 2010. godinu 46

XI
 POPIS TABLICA

TABLICA 1. SHEMA ZA ANALIZU STANJA MENADŽMENTA SIGURNOSTI NA

RADU 6

Tablica 2. Analiza primjenjivosti zakonskih zahtjeva 7

XII
 1. PROJEKT SPECIJALISTIČKOG RADA

1.1 UVOD U PREDMETNO PODRUČJE

S današnjeg gledišta na životno okružje u kojem se čovjek svakodnevno kreće, možemo

vrlo lako zamijetiti kako potpuna sigurnost, unatoč najsuvremenijoj tehnologiji ne postoji. Na
žalost, globalno razmatrajući nezgode na radu će se uvijek događati. No taj broj koji je iz
godine u godinu u porastu, može se smanjiti tako da se počinju aktivnije provoditi aktivnosti
koje su propisane zakonskim i podzakonskim propisima. Čovjek je svojim radom,
zapažanjima i napretkom s godinama dosegnuo određenu razinu sigurnosti. Spomenuta razina
sigurnosti danas objedinjava područje zaštite zdravlja i sigurnosti, odnosno detaljnijom
raščlambom područja, tu je dakako zaštita na radu, zaštita od požara i zaštita okoliša.
Naglasak će se između ostalog pridati, u kombinaciji suvremenog menadžmenta, osobito prve
funkcije menadžmenta – planiranja, dok će se aktivnosti razmatrati s aspekta projekata.
Općenito, funkcija planiranja govori nam o tome što se u projektu mora učiniti te u
konačnici, tko to treba napraviti. Tako se definiraju misija i ciljevi projekta. Planiranje kao
osnovna funkcija menadžmenta sve je više prisutna u poslovnoj praksi zaštite zdravlja i
sigurnosti. Tome u prilog ide dokumentacija koja na direktan ili indirektan način upućuje na
aktivnosti planiranja. Spomenimo samo neku dokumentaciju - godišnji plan sigurnosti, plan
evakuacije i spašavanja, procjenu opasnosti itd. Kod razmatranja pojma planiranja, može se
zamijetiti kako i Zakon o zaštiti na radu (N. N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08.,
116/08., 75/09) u svojim člancima odgovorne osobe obvezuje upravo na potrebu planiranja
mjera zaštite na radu. Planiranje ima praktičnu primjenu, odnosno zakonsko uporište u
poslovnoj praksi zaštite zdravlja i sigurnosti.
Nadalje, kad se detaljnije razmatra funkcija planiranja, neizostavne su tehnike za
vremensko planiranje. Tome u prilog ide činjenica da sve što se planira u praksi zaštite
zdravlja i sigurnosti ima svoj početak i svoj kraj, od iniciranja do potpune implementacije
određene aktivnosti u praksi. Ovdje se pod aktivnostima podrazumijevaju mjere zaštite
navedene u propisima iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti. Sve, dakako, sa svrhom
kontinuiranog unapređenja struke sigurnosti, odnosno postojećeg stanja u promatranoj tvrtci.
U kontekstu specijalističkog rada, u tehnike vremenskog planiranja, ulazi primjena

1
gantograma. U nastavku specijalističkog rada bit će spomenute postojeće vrste tehnika za
vremensko planiranje, prikazat će se primjer pojednostavljene verzije gantograma. U
poslovnoj praksi iz promatranog područja postoje primjeri, koji sadrže neku od tehnika
vremenskog planiranja, odnosno gantogramskog prikaza, o čemu dovoljno govore stručni
radovi koji su pisani na tu tematiku. To znači da u praksi postoji prisutnost područja
projektnog menadžmenta. Ovo je vrlo bitno, osobito danas, kad govorimo o praktičnoj
integraciji/objedinjavanju područja sigurnosti (zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite
okoliša, zaštite osoba i imovina). Kada se razmotri jedna takva cjelina, evidentna su načela
menadžmenta, osobito projektnog menadžmenta koja imaju svoju aktivnu ulogu u
promatranom području.
Bitno se osvrnuti i na pojavu procesnog menadžmenta koji je povezan s projektnim
menadžmentom jer sadrži sličnosti. Ovdje se proces s teorijskog aspekta može objasniti kao
povezana aktivnost koja koristi resurse tvrtke. Osvrnemo li se ponovo na Zakon o zaštiti na
radu (N. N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09), možemo primijetiti
kako se u člancima pojavljuje pojam proces. To neosporno upućuje na prisutnost procesnog
menadžmenta u promatranom području. Razmotrimo li pojam proces, možemo zamijetiti
kako se on sastoji od aktivnosti koje sadrže zadatke. Iz ovog je evidentna povezanost s
projektnim menadžmentom osobito funkcije planiranja. Sličnosti se, dakako, mogu primijetiti
u nekim tipičnim procesima kao što su poslovno planiranje (godišnji plan sigurnosti),
planiranje ljudskih resursa (za svako radno mjesto odabir adekvatnih kadrova) itd. Da bi
proces bio učinkovit, potrebno je određeno vrijeme, kao i financijska sredstva za proces
planiranja.

2
1.2 IZBOR PROBLEMA ZA SPECIJALISTIČKI RAD

Problematika koja prati promatrano područje s aspekta teorije menadžmenta može se

prepoznati u samom definiranju istog. U različitoj stručnoj literaturi nalaze se različiti
pojmovi, odnosno definicije koje se mogu podijeliti, odnosno razmatrati s dva aspekta i to
[2]"semantičke i sadržajne naravi" kako navodi Buble.
Kacian [5] sigurnost definira kao stanje u kojem ne dolazi do narušavanja normalnog
stanja stvari zbog različitih ugroženosti i opasnosti. Možemo se složiti s ovom tvrdnjom jer
sve što je u suprotnosti, dovodi do nesigurnosti. Također, kad se spominje pojam sigurnost,
podrazumijevaju se sva područja koja čine jednu cjelinu. Prvenstveno se to odnosi na
područja zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovina. Općenito
govoreći, za svaku organizaciju pojam sigurnost može uključivati i neko dodatno područje.
Tako primjerice, u tvrtci Čakovečki mlinovi d.d. osim navedenih područja podrazumijeva se i
sanitarna zaštita s obzirom da se radi o prehrambenoj industriji. Ista je certificirana
HACCAP-om u kojem je područje sanitarne zaštite strogo regulirano. No, u ovom
specijalističkom radu naglasak se pridaje da je svako područje sastavni dio koje čini sigurnost.
To znači da je u skladu s definicijom koju smo naveli. Važno je naglasiti kako područje zaštite
zdravlja i sigurnosti u današnje vrijeme teži integraciji područja sigurnosti. Može se zaključiti
kako je promatrano područje potrebno razmatrati kroz nešto širu sliku.
Aktivnu ulogu u promatranom području s današnjeg aspekta možemo zamijetiti isticanje
područja područja projektnog menadžmenta kao sastavnog dijela integralne sigurnosti. Stoga
je opravdano osvrnuti se i na područje projektnog menadžmenta. Tako se pojam projekt može
pojednostavljeno definirati kao vremenski, ali i ciljno određen proces trajanja nekih
aktivnosti. Prema mišljenju autora specijalističkog rada, za područje zaštite zdravlja i
sigurnosti od bitnog je značaja da se upravo planirane aktivnosti razmatraju s aspekta
projektnog menadžmenta, što znači da se i vode kao projekti. Kod samog razmatranja pojma
projektni menadžment također se možemo susresti s ponavljajućom problematikom
definiranja. Prema Haucu [4], projektni menadžment je pojam koji povezuje projekt s
menadžmentom ili menadžment s projektom. Može se zaključiti kako postoji međusobna

3
povezanost projekta i menadžmenta, što ide u prilog da projekti stvaraju promjene kroz
menadžment koji osigurava potrebne uvjete za provedbu.
Za daljnje praćenje tematike potrebno je pojasniti pojam [1] gantogram koji se definira
kao grafički prikaz odvijanja nekog posla. Iz pojašnjenja koje se pronalazi u rječniku stranih
riječi, evidentno je da se radi o jednoj tehnici vremenskog planiranja, koja se sastoji od
pobrojanih aktivnosti te vremena trajanja istih. Dakle, s ponuđenim objašnjenjem možemo
se u potpunosti složiti jer se pod imenom gantogram krije vremenski prikaz, dok će se važnost
u specijalističkom radu pridati upravo aktivnosti (mjere zaštite) iz područja zaštite zdravlja i
sigurnosti, a u kojem ima vrlo široku primjenu u poslovnoj praksi. Tome u prilog zasigurno
ide činjenica da u području zaštite zdravlja i sigurnosti postoji dobar primjer praktične
primjene gantograma, funkcije planiranja i upravljanja, i to u internoj edukaciji zaposlenika.
Filipović (1) navodi "ako edukaciju potpomognemo projektnim upravljanjem, rezultati će biti
višestruko bolji – na usvojeno znanje i na način stjecanja istog". S pravom možemo biti
sigurni kako aktivna primjena planiranja kao osnovne funkcije menadžmenta teži ka
sustavnom unapređenju promatranog područja u praksi. U specijalističkom radu spomenute
aktivnosti sadržane su u Zakonu o zaštiti na radu (N. N., br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04.,
86/08., 116/08., 75/09).
Razmatramo li funkciju planiranja s aspekta teorije, možemo se uvjeriti kako se u
stručnoj literaturi koriste vrlo kompleksne definicije sa široko koncipiranim sadržajem. Stoga
Buble navodi kako planiranje kao funkcija menadžmenta u svojoj osnovi sadrži [2]
"dijagnozu poslovnog položaja poduzeća, određivanje pravca djelovanja, ciljeve koje na tom
putu treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarenje tih ciljeva te menadžersko
odlučivanje u svim tim fazama". Prema tome, možemo zamijetiti kako je i pojednostavljeno
definiranje planiranja u svojoj osnovi vrlo kompleksno, što rezultira time da se planiranje
može shvatiti kao metoda, kojom se definira razdoblje u kojem smo trenutačno, pa sve do
budućeg vremena, odnosno u kojem želimo biti, odnosno što želimo postići. Planiranje je
proces koji se sastoji od ciljeva, planova, programa te kontrole i nadzora. Ciljevi su u
području planiranja od velike važnosti (uz pretpostavku da su jasni, realni, te mjerljivi), iz
vrlo jednostavnog razloga – jer nam služe da se više usredotočimo na stvarnu problematiku u
praksi. Bit svega je kako s jedne strane nije od prevelike važnosti što činimo, već je dobrim
smatrati zašto to činimo ili poduzimamo. Na konkretnom primjeru ovog specijalističkog rada
to znači da autor želi unaprijediti postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s

4
aspekta planiranja uz primjenu gantograma. Planiranje će biti učinkovito pod uvjetom da su
strategije i politika tvrtke jasno definirane i shvaćene. Plan, kako bi bio uspješan, mora biti
efikasan, što je vidljivo iz same realizacije ciljeva. Planiranje također čine i neki tzv.
"sporedni procesi" pod kojima se podrazumijeva komunikacija koja može biti usmena ili
pisana (najbolje je kombinacija jednog i drugog u isto vrijeme), primjena dokumentacijske
prakse (primjerice pozivi, upute za rad na siguran način, planovi, izvješća i sl.), nesporazumi,
učinkovitost, načela. Pod načelima se podrazumijeva načelo točnosti kojim se utvrđuju
stvarni događaji, a pogreške se izbjegavaju. Načelo zakonitosti predstavlja strogo
pridržavanje propisa, a načelo pravne sigurnosti sažeto i jasno definirane zahtjeve. Za
komunikaciju je jasno da bez nje nema tehnike dokumentacije, proizvodnje itd., u što se
pribrojavaju razna izvješćivanja, savjetovanja i sl. Autor specijalističkog rada smatra kako
bez planiranja nema ni sigurnosti, kao ni unapređenja područja zaštite zdravlja i sigurnosti
unutar tvrtke. Tome u prilog svakako ide i istraživanje koje potvrđuje da u poslovnoj praksi
zaštite zdravlja i sigurnosti postoji opravdana potreba za stručnim usavršavanjem znanja i
vještina menadžmenta (planiranje, organiziranje, vođenje, kontrola i sl.) voditelja službi
zaštite na radu. Dobiveni rezultati istraživanja službi zaštite na radu [3] jasno ukazuju da
većina ispitanika takav prijedlog ocjenjuje ocjenom u području vrlo dobar. To je od izuzetne
važnosti jer nam ukazuje kako postoji interes, ali i svijest za dodatnim usavršavanjem s
aspekta menadžmenta. Bitno je napomenuti kako bez obzira što se rezultati spomenutog
istraživanja odnose na službe zaštite na radu, oni se mogu razmatrati s aspekta samostalnog
stručnjaka zaštite na radu (kod poslodavaca koji prema broju zaposlenih nisu dužni ustrojiti
službu zaštite na radu). Zaključno, osnovna funkcija menadžmenta planiranje, tiče se svih
stručnjaka zaštite na radu, a ne samo voditelja službi zaštite na radu. To svakako ide u prilog
tvrdnji kako u praksi promatranog područja postoji opravdana potreba da se aktivnije od
strane stručnjaka zaštite na radu unapređuje i s aspekta funkcija menadžmenta osobito prve
funkcije - planiranja. Iz ovog se može zaključiti kako je planiranje osnova za svako
dugoročno razmišljanje odgovornih osoba (stručnjaka za zaštitu na radu), kao i temelj za
uspješnu organizaciju zaštite zdravlja i sigurnosti u poslovnoj praksi.
Kako bismo zaključili područje planiranja kojem se ovaj put posvećuje više vremena,
možemo smatrati potrebnim dodati da je najčešća misao u menadžera zasigurno između
mnoštva njih i B. Franklina koji kaže da zapravo "ne planirati znači planirati neuspjeh". S
tom se misli autor specijalističkog rada u potpunosti slaže, a ona je posebno izdvojena na

5
početku specijalističkog rada. Kada udubimo misli u citat lako ćemo se uvjeriti kako je to
zapravo istina - ako ne planiramo, osuđeni smo na neuspjeh. Citat je idealan za područje
zaštite zdravlja i sigurnosti, jer suvremenim stručnjacima/menadžerima sigurnosti nalaže da
svoje vrijeme više posvećuju planiranju. Tim više što se radi o sigurnosti osoba na radu, a
nikako, kako se to često misli, sigurnosti strojeva i uređaja jer oni su kao takvi sigurni.
Sigurno još u današnje vrijeme postoje stručnjaci za zaštitu na radu koji ne vole planirati u
području zaštite zdravlja i sigurnosti, ali isto tako postoji još jedna misao kao odgovor, koja
razlikuje dvije vrste menadžera - "brzi i mrtvi", a izrekao ju je najuspješniji menadžer XX.
stoljeća Jack Welch.
Kako bismo uopće mogli nešto planirati, primjerice unapređenje područja zaštite
zdravlja i sigurnosti unutar tvrtke, moramo prvo imati uvid u postojeće stanje sigurnosti u
tvrtci. Ovdje se neminovno postavlja retoričko pitanje kako na adekvatan način saznati
postojeće stanje u nekoj tvrtci?! Svaki bi stručnjak za zaštitu na radu, trebao i morao znati
odabrati najbolji način kako doći do odgovora na postavljen problem. Uz praćenje stručne
literature, možemo otkriti, kako su drugi stručnjaci iz struke zaštite zdravlja i sigurnosti
preispitali postojeće stanje, tako je primjerice Taradi (2), u svom radu postavio početni model
tzv. check liste s postavljenim aktivnostima koje proizlaze iz propisa, s mogućnošću
označavanja aktivnosti. U tablici broj 1. vidimo početni koncept check liste, koja na primjeru
tvrtke na vrlo jednostavan i efikasan način pruža mogućnost upoznavanja s postojećim
stanjem u praksi.

Tablica 1. Shema za analizu stanja menadžmenta sigurnosti na radu

STANJE
PRAVILA, MJERE ZAKON OBVEZA
Redni DA /
I POSLOVI ZAŠTITE NA ZNR POSLODAVCA Bilješka
broj NE
RADU
Članak x +/- upisati
1. Procjena opasnosti 18.1

No, uzmimo za primjer da se kod nekog poslodavca strojevi i uređaji žele ispitivati
godišnje iako je poslodavac prema Zakonu o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03.,
100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) čl. 52 st. 1 to dužan učiniti najmanje jednom u dvije godine
uporabe. Potrebno je spomenuti kako sve što je propisima regulirano sadrži minimum
zahtjeva koje poslodavac mora ispunjavati. Kod ovakvih specifičnih slučajeva pojavljuje se
praktična problematika kako u obrascu obuhvatiti i takav primjer. Prilikom koncipiranja

6
specijalističkog rada, autor se odlučio poslužiti ranije spomenutom check listom, ali uz sitne
korekcije iste. Korekcije se odnose na primjer koji je naveden za ispitivanje strojeva i uređaja
kojem je pridodano polje koje definira koliko je primjenjivo u tvrtci, a iskazuje se u
postocima. Prikazano je u tablici broj 2.

Tablica 2. Analiza primjenjivosti zakonskih zahtjeva

ODNOSI SE PRIMIJENJENO
NA
PRAVILA, MJERE NAZIV UČINKOVITOST
Redni TVRTKU ILI DA /
I POSLOVI ZAŠTITE NA PROPISA (Koliko primjenjivo)
broj NJEZINE NE
RADU %
PROCESE
Članak x +/- upisati
ZZNR čl.
1. Osnovna pravila
9.2

Prilikom razmatranja propisa autor specijalističkog rada također se opredjelio krenuti od

osnovnih pravila zaštite na radu koja su propisana u Zakonu o zaštiti na radu u čl. 9 st. 2.
Razlog tome jest da se u praksi u većini slučajeva nezgode pri radu događaju, kao uzrok
neprimjene osnovnih pravila zaštite na radu.
Smatra se da će uz primjenu ovakve analize u poslovnoj praksi stručnjak za zaštitu na
radu zasigurno imati uvid u kompletno postojeće stanje područja zaštite zdravlja i sigurnosti
(pri radu). Na temelju nje temeljito će izvršavati planiranje aktivnosti zaštite zdravlja i
sigurnosti. Također je pozitivno što će se ovakvim projektom sigurno pridonjeti unapređenju
postojećeg stanja zaštite zdravlja sigurnosti u praksi jer će se naglasak pridati planiranju.

7
1.3 CILJ I ZADACI SPECIJALISTIČKOG RADA

1.3.1 Cilj specijalističkog rada

Cilj specijalističkog rada je utvrđivanje potreba i mogućnosti primjene tehnika

vremenskog planiranja aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti temeljem zakonskih i
korporativnih zahtjeva, uz postavljanje praktičnog modela gantograma.

1.3.2 Zadaci specijalističkog rada

Iz postavljenog cilja proizlaze sljedeći zadaci specijalističkog rada:

1) Analizirati tehnike za vremensko planiranje te detaljno prikazati tehniku gantograma.
2) Analizirati postojeću primjenu tehnika za vremensko planiranje zaštite na radu na
praktičnom primjeru organizacije "ČAKOVEČKI MLINOVI" d.d.
3) Utvrditi aktivnosti zaštite na radu iz propisa vezanih na djelatnost poslovne
organizacije.
4) Postaviti praktični model primjene gantograma u planiranju utvrđenih aktivnosti zaštite
na radu.

Pregled utvrđenih aktivnosti kojima će se ostvariti zadaci u planiranom vremenu

prikazan je u Planu projekta specijalističkog rada: Primjena gantograma u planiranju
aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti (Prilog I.)"

8
1.4 METODE KORIŠTENE ZA IZRADU SPECIJALISTIČKOG RADA

Za izradu specijalističkog rada korištena je sljedeća metoda:

1) Deskriptivna metoda

Metoda zapažanja i opisivanja fenomena koja je uključivala studij literature,

dokumentacije, propisa i ostalih dostupnih podataka korištena je pri analizi postojećeg stanja i
utvrđivanju primjene gantograma u planiranju aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti u praksi.

9
 2. PRIKAZ REZULTATA RADA

2.1 OPIS TVRTKE ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. 1

2.1.1 Iz povijesti promatrane tvrtke

Čakovečki mlinovi rade i djeluju od 1893. godine. Tada je između trgovišnog

poglavarstva Čakovca i Ljudevita Molnara za dodjelu parcele na kojoj će se graditi mlin i
električna centrala. Oba objekta s radom počinju 1. listopada iste godine i time Čakovec, prije
Zagreba, postaje treći grad u Hrvatskoj s javnom električnom rasvjetom.
Nakon Drugog svjetskog rata, poduzeće se razvija modernizirajući proizvodnju, okrupnjava
pripajanjem i kupnjom različitih proizvodnih pogona prehrambene industrije na području
Međimurja i Hrvatskog zagorja. Sjedište je u Čakovcu, ali proizvodnja se odvija i u Donjem
Kraljevcu, Oroslavju i Konjščini. 1992 godine poduzeće se transformira u dioničko društvo, te
ga otkupljuju zaposleni i umirovljenici.

1
Čakovečki mlinovi d.d., http:// www.cak-mlinovi.hr/

10
2.1.2 Čakovečki mlinovi d.d. – danas

Čakovečki mlinovi - dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenim

proizvodima, radi i djeluje od 1893. godine. Sjedište tvrtke je u Čakovcu, a proizvodni pogoni
osim u Čakovcu, nalaze se i u Donjem Kraljevcu, Oroslavju i Konjščini. Čitavo vrijeme svoje
stoljetne tradicije Čakovečki mlinovi surađuju s proizvođačima poljoprivrednih proizvoda iz
međimurske regije otkupljujući domaću hrvatsku pšenicu, kukuruz i druge sirovine. Izuzetno
mnogo pažnje posvećuje se unapređenju suradnje sa selom i na taj se način uspjelo postići da
Čakovečki mlinovi danas gotovo 2/3 svojih potreba pokrivaju s međimurskih oranica.
Cjelokupna proizvodnja od polja do stola pod stalnim je nadzorom tehnologa, kako u
primarnoj proizvodnji kod organizatora proizvodnje, tako i u Čakovečkim mlinovima. Na taj
se način uspjela održati visoka kvaliteta raznolikih prehrambenih proizvoda u proteklim
godinama, na zadovoljstvo naših potrošača.
Čakovečki mlinovi danas su pojam mlinarstva u Hrvatskoj. Najznačajnija djelatnost je
meljava pšenice te s oko 50.000 t prerađene pšenice godišnje društvo zauzima prvo mjesto u
Hrvatskoj. Pekare u Čakovcu, Oroslavju i Konjščini, zajedno s pekarama sestrinske firme
Radnik d.d. Opatija u Lovranu i Malinskoj, proizvode godišnje preko 10.000 tona kruha,
peciva, kolača i brzo smrznutih tijesta. Stručnjaci Čakovečkih mlinova čine najbolje što mogu
kako bi razvili proizvod koji će najbolje odgovarati predodžbama, željama i potrebama
kupaca, bilo da se radi o brašnu, kruhu, pecivu, kolačima, bučinom ulju ili o nekom od ostalih
proizvoda iz širokog proizvodnog asortimana.
Širenjem tržišta Čakovečkim mlinovima se 1999. godine pridružuje Trgovina Krk d.d.
Malinska, najveći maloprodajni lanac na otoku Krku, otoku stoljetne povijesti, otoku
dugogodišnje turističke tradicije koji s ponosom nosi laskavu titulu Zlatni otok.
1. travnja 2003. godine s radom počinje METSS d.o.o., trgovačko društvo sa sjedištem u
Čakovcu. Započinje raditi s 50 prodavaonica prehrambeno-mješovite robe te 8 građevinskog
materijala i raznovrsne tehničke robe. Danas METSS d.o.o. broji preko 80 (većinom
obnovljenih) prodavaonica prehrambeno-mješovite robe te građevinskog materijala koje
pokrivaju cjelokupno Međimurje. Uz to, formirano je i centralno veleprodajno skladište koje

11
opslužuje vlastite maloprodajne objekte te mnogobrojne vanjske kupce. Zapošljavajući 1.027
radnika koncern je u 2006. godini ostvario ukupan prihod od oko 550 milijuna kuna.
2.2 VREMENSKO PLANIRANJE

Vremensko planiranje proizlazi iz područja projektnog menadžmenta. Svaki projekt

planira se kroz određen vremenski period, jer u protivnom kako će se nešto planirati ukoliko
je vremenski rok nepoznanica?
Vremensko planiranje definira se kao ciljevi i zadaci koje je potrebno izvršiti. Temeljito
planiranje i upravljanje aktivnostima uvelike će ovisiti upravo o vremenskom planiranju.
Evidentno je da imamo brojne aktivnosti, a počeci, odnosno završeci pojedinih aktivnosti
mogu imati različite odnose, što bi pojednostavljeno značilo da jedna aktivnost čeka kraj
prethodne kako bi započela druga aktivnost. Također postoje slučajevi u kojima aktivnosti
počinju u isto vrijeme. Stoga se može reći da se aktivnosti mogu odvijati paralelno i serijski.
Također se može reći kako se uz vremensko planiranje pojavljuje i upravljanje aktivnostima,
što je veoma bitna stavka u planiranju općenito, a osobito u vremenskom planiranju aktivnosti
zaštite zdravlja i sigurnosti. Može se zaključiti da pojam vremena igra značajnu ulogu, u
prvom redu zbog toga, kako Sikavica, i Bahtijarević-Šiber, navode [6] da je "neelastično".
Razlog tome je vrijeme koje se ne može povećati, njime se samo može manje-više uspješno
upravljati.
Značaj vremenskom planiranju može se pridavati primjenom softverskih rješenja u
obliku specijaliziranih programa. To je vrlo prihvatljivo rješenje jer će se na taj način samo
olakšati proces vremenskog planiranja. Programi nam još omogućuju razvijanje rasporeda i
nadgledavanje razvijanja projekata te prikazuju troškove. Od poznatih programa ističu se:
Microsoft Project, Applied Business Technologyjev Project Manager Workbench, Primavera
Firme Primavera Systems, Super Project Expert Firme Computer Associatesa i dr. Osim
efikasnog vremenskog planiranja, svakako je omogućena priprema modela samog upravljanja
projektima. Microsoft Project, kao i većina softverskih alata za upravljanje projektima, sadrži
projektni model koji je i tema ovog specijalističkog rada – gantogram, ali osim njega
podržava i PERT dijagrame.

12
2.2.1 Vrste vremenskog planiranja

Prilikom vremenskog planiranja potrebno se voditi načelom vezanosti odlukama, što

znači da logično planiranje obuhvaća buduće vremensko razdoblje koje je nužno da se nekim
nizom aktivnosti ostvare donesene odluke. Razmatramo li vrste vremenskog planiranja,
ponovo se pojavljuje praktična problematika koja se svodi na precizno definiranje vrsta
vremenskog planiranja. Spomenuta problematika najviše dolazi do izražaja s aspekta teorije.
U stručnoj literaturi koja se bazira na području projektnog menadžmenta vremensko
planiranje poistovjećuje se s mrežnim planiranjem. Iz toga proizlazi nemogućnost preciznijeg
definiranja promatranog područja s aspekta definiranja vrsta vremenskog planiranja. Za
promatrano područje možemo reć kako je u teoriji sve međusobno povezano te je zbog toga
vrlo teško raspodijeliti i izdvojiti vrste vremenskog planiranja. Projektni menadžment
objedinjuje vezu koja se temelji na njegovoj piramidi.
Sastavna komponenta vremenskog planiranja je i dinamičko planiranje koje se definira
kao postupak u kojem se predviđaju događaji i aktivnosti budućih procesa. Razmatrajući
podjele planova u odnosu na grafički prikaz, danas su poznati linijski, odnosno mrežni prikaz,
gantogram itd. Linijski planovi aktivnosti prikazuje pomoću linije. Duljina linije prikazuje
trajanje aktivnosti – nagib prikazuje brzinu izvršenja. Mrežno planiranje, kao vrsta
vremenskog planiranja, definira se kao dijagram koji se sastoji od niza čvorova i strijela ili
veza kojima su čvorovi međusobno povezani. Tehniku mrežnog planiranja možemo podijeliti
na tehnike orijentirane na događaje u planu te tehnike orijentirane na aktivnosti u planu.
Vremensko planiranje ima svrhu određivanja vremenskog rasporeda izvršenja
aktivnosti i proračun trajanja građenja objekta. Postupak se sastoji od određivanja vremenske
jedinice u planu, izbora radnih grupa i strojeva i proračuna trajanja aktivnosti, određivanja
vremenskih veza između aktivnosti. Najčešće se kao vremenska jedinica uzimaju
dani/tjedni/mjeseci.

13
2.2.2 Tehnike vremenskog planiranja

Tehnike vremenskog planiranja predstavljaju izbor vrste i načina prikazivanja

aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti. Stoga je evidentno da se pod tehnikama
podrazumijevaju metode, no u nastavku specijalističkog rada spominjat će se tehnike
vremenskog planiranja. U svakoj djelatnosti mogu se odrediti neke metode, primjerice u
građevinarstvu je najćešće metoda histogram. S druge strane, u području zaštite zdravlja i
sigurnosti može se zaključiti kako je od postojećih metoda/tehnika vremenskog planiranja
najidealnija kao i najjednostavnija, gantogram.
Ciljevi zbog kojih je potrebno odabrati tehniku vremenskog planiranja su
jednostavnost i razumljivost grafičkog prikaza aktivnosti u vremenskom periodu, koji
omogućuju jednostavnost u prikazu planiranih i onih aktivnosti koje su izvršene te nude
mogućnost prikazivanja sumarnih podataka (primjerice troškovi) i analize trenutnog stanja.
Govorimo li o trenutnom stanju aktivnosti, u ovom specijalističkom radu podrazumijevaju se
planirane aktivnosti, započete aktivnosti te završene aktivnosti.
U prethodnom poglavlju spomenuli smo kako u promatrano područje s aspekta
teorije pripadaju i tehnike mrežnog planiranja. Možemo steći dojam kako su tehnike
vremenskog planiranja i tehnike mrežnog planiranja samo dvije podjele vremenskog
planiranja. No, s aspekta literature, možemo se uvjeriti kako se te dvije podjele više-manje
međusobno poistovjećuju. No, ono što se ističe kod tehnika mrežnog planiranja jest da
omogućuju efikasno praćenje projekata, s naglaskom na kritične aktivnosti. Posebno su
korisne za planiranje kompliciranijim ovisnostima između planiranih aktivnosti. Od metoda
mrežnog planiranja u teoriji se ističu: Critical Path Method (CPM), Precedence Diagramming
Method (PDM), PERT dijagrami itd. Za razliku od tehnika vremenskog planiranja, tehnike
mrežnog planiranja nude definiciju mrežnog dijagrama – bit čini niz veza koje su
međusobno povezane, dok veza predstavlja ovisnost između aktivnosti.

14
2.2.3 Gantogram

Gantogram2 je tehnika vremenskog planiranja razvijena 1917. godine, a za razvoj je

zaslužan Henry Gantt, po kome je i nazvana. Gantogram predstavlja jednostavan vremenski
prikaz u kojem su označene aktivnosti određivanjem početka, ukupnog trajanja i završetka.
Ovisno o duljini trajanja aktivnosti, vremenski rokovi mogu se izražavati u satima, danima,
tjednima i mjesecima. Cilj uporabe gantograma jest svakako da planirane aktivnosti počnu na
vrijeme i da se odvijaju bez prekida. Od prednosti uporabe gantograma mogu se spomenuti
preglednost i razumljivost, jednostavna i laka izrada (osobito za mali broj aktivnosti), efikasan
- vizualan prikaz završenih aktivnosti. Dok se među nedostacima ističe, primjerice,
nepreglednost kod velikog broja aktivnosti, ne vodi se računa o resursima prilikom
raspoređivanja aktivnosti, teško je uočiti uvjetovanost pojedinih aktivnosti. Općenito govoreći
gantogrami omogućavaju grafičko i vremensko planiranje odvijanja određenih aktivnosti.
Uspješno pronalaze široku uporabu u globalnom planiranju realizacije projekta, osobito kod
praćenja faze projekta. Gantogram koji možemo dobiti uz pomoć specijaliziranih programa
sastoji se od osi koja predstavlja vrijeme u određenim jedinicama (primjerice, dani, tjedni u
mjesecu, mjeseci i sl.), dok su na vertikalnoj osi smještene aktivnosti.
Gantogram zahtijeva svakodnevno unošenje promjena prema stvarnim događajima.
Samim time, u svakom trenutku imamo točan pregled postojećeg stanja. Na gantogramu se
mogu prikazivati i zavisni procesi, odnosno zavisnost i trajanje svih procesa u sustavu. Kako
bismo se mogli služiti tehnikom gantograma, potrebno je poznavanje trajanja procesa, kao i
način povezivanje procesa i elemenata.

2
Gantt chart ili Gantogram ili Gantov dijagram, http://www.geof.hr/~aknez/Gantogram.htm

15
2.2.4 Mrežni dijagram - CPM

Pod mrežnim dijagramom3 podrazumijeva se metoda kritičnog puta Critical Path

Method (CPM), koja je nastala 1956. godine. Razvila ju je tvrtka DuPont de Nemours. Svrha
razvoja ove metode bila je u planiranju generalnog remonta i održavanju pogona kemijske
industrije u suradnji sa Sperry Rand Corporation. U svojoj osnovi čini mrežu povezanih
aktivnosti, rabi se za procjenu samo jedne vrijednosti. Idealan je za planiranje aktivnosti kod
kojih se potrebno vrijeme za trajanje pojedinih aktivnosti može precizno definirati.
Kad razmatramo osnovne karakteristike mrežnog planiranja odnosno primjenu mrežnih
dijagrama počevši od dvije osnovne tehnike CPM i PERT, definiraju se u teoriji grafova
(točka, strelica put, kružni put, petlja i dr.) stvoreni su kako bi nastao specifičan model – zbog
svog izgleda nazvan je mrežni model. Tehnike mrežnog planiranja omogućuju grafičko
prikazivanje strukture projekta/aktivnosti, i to uz primjenu mrežnih dijagrama s određenim
aktivnostima.
U slučaju mreže definirane aktivnosti, označuju se strelicama, dok se događaji označuju
kružićem. Osnovna prednost ovih metoda je što omogućavaju i vrše razdvajanje analize
strukture od analize vremena. Podrazumijeva se da analiza strukture obuvaća podjelu projekta
na niz nezavisnih aktivnosti, kao i uspostavljanje njihovog redoslijeda i međuzavisnosti.
Analiza vremena obuhvaća određivanje optimalnog trajanja aktivnosti u mreži. Zahvaljujući
upravo primjeni tehnike mrežnog dijgrama, u tom području znatno je poboljšano planiranje
procesa realizacije složenih projekata i povećana efikasnost upravljanja istim. Nadalje,
specifično je i to što imaju mogućnost precizne procjene troškova te utvrđivanja kritičnih
aktivnosti i kritičnog puta. Primjena omogućuje kontrolu projekta, utvrđivanje kritičnih
aktivnosti i kritičnog puta na projektu. Prema tehnikama mrežnog planiranja, projekt se sastoji
od skupa aktivnosti i događaja. Aktivnostima se nazivaju dijelovi projekta koji imaju svoj
početak i kraj, a za njihovo je izvršenje potrebno vrijeme te određena sredstva. Događaje
predstavljaju početne ili završne točke neke aktivnosti a ni one nemaju vremenski karakter.
Drugim riječima, početni događaj predstavlja stanje u kojem neka aktivnost počinje, dok
završni događaj stanje u kojem završava.

3
Mrežno planiranje u upravljanju projektima, http://www.scribd.com/doc13667467/Mrezno-planiranje-u-
upravljanju-projektima

16
2.2.5 PERT dijagrami

Za daljnje shvaćanje potrebno je obrazložiti pojam PERT koji se koristi kao skraćenica
od Project Evaluation and Reviw Technique. Općenito, PERT dijagrami 4 razmatrano kao
tehniku vremenskog planiranja razvijena krajem 50. godina prošlog stoljeća. Mnogi softverski
paketi kao što je već spomenut Microsoft Project, podržavaju PERT dijagrame. Neke od
karakteristika primjene programa za PERT dijagrame ističe se u orijentaciji na događaje
(događaj je temeljni element plana). Pojavljuje se problematika nesigurnosti vremena
događaja osobito su početne vrijednosti za proračun analize vremena. Zbog toga sadrže
određenu nesigurnost koja se prenosi na sve daljnje proračunske podatke o vremenu nastupa
događaja. Vremenska analiza objedinjuje određivanje trajanja aktivnosti, proračun najranijeg i
najkasnijeg očekivanog vremena aktivnosti, proračun vremenskih rezervi, identifikaciju
kritičnog puta. Softverski paketi kao takvi pružaju drugi pogled na projekt, oni ne prikazuju
raspored tako efektino kao što to prikazuju gantogrami, ali veoma efektivno prikazuju
međusobne odnose zadataka/aktivnosti.
PERT dijagrami, kao i kod gantograma, definirani su u obliku aktivnosti i milestonesa
(milestone = aktivnost koja nema trajanje). Od simbola se za opisivanje aktivnosti i
milestonese koriste krugovi, kvadrati na PERT dijagramu. Same aktivnosti povezane su
strelicama kako bismo prikazali prethodne i aktivnosi koje slijede.
Bitno je spomenuti kako su kod PERT dijagrama krugovi, odnosno kvadrati definirani
crvenom bojom – predstavljaju kritične aktivnosti, dok se strelice koje ih povezuju
označavaju kao kritični put projekta. Također je važno za PERT dijagrame poznavati kako
svako kašnjenje aktivnosti ima utjecaj na izvršenje aktivnosti za projekt. Primarna primjena i
prednosti PERT dijagrama sastoje se u njegovoj mogućnosti da pomaže kod planiranja i
kontroliranja projekta. Prilikom planiranja, PERT dijagrami pomažu u određivanju
procijenjenog vremena koje je neophodno za kompletiranje zamišljenog projekta, odnosno
izvršavanja planiranih aktivnosti u predviđenom vremenu.
PERT dijagrami ukazuju na identifikaciju tekućih i potencijalnih problema za izvođenje
planiranih aktivnosti. Osobita pozornost posvećuje se kritičnim putevima projekta. Ukoliko
voditelj projekta identificira kritične zadatke kod kojim postoji vjerojatnost da će prekoračiti

4
Pertografi, http://www.geof.hr/~astricak/NET.htm

17
planiranim vremenski rok, tada ima manipulativni prostor da razmotri alternativne korake,
primjerice korektivne mjere – uključivanje dodatnih ljudskih resursa.
Ova tehnika obično se preporučuje za velike projekte kod kojih postoji visoka zavisnost
među aktivnostima. Mogu se koristiti kao i gantogrami za planiranje, za rapoređivanje
procjenu te kontrolu sustavnog razvoja projekta. Autor specijalističkog rada smatra kako zbog
svoje jednostavnosti i mogućnosti prikaza rasporeda projekta – s aspekta primjene, prednjači
nadalje tehnika/metoda gantograma. Nadalje PERT metoda značajna je za planiranje
istraživačkih radova pri čemu vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti nije poznato. Tome je tako
zbog toga što vrijeme ima karakter slučajnosti, a manje normiranosti.

18
2.3 PRIKAZ TEHNIKE GANTOGRAMA

Općenito govoreći o prednostima ili nedostacima tehnike gantograma, vidljivo je da

sama tehnika prenosi jasne poruke, što je zasigurno prednost, a kao nedostatak javlja se
ograničenost sadržaja. Kako bi se i taj nedostatak uspješno razriješio, u pojednostavljanoj
verziji prikaza gantograma koji proizlazi kao rezultat ovog specijalističkog rada stoji
mogućnost dodjele boje. Za planirane aktivnosti predviđena je crvena boja, za aktivnosti
koje su započele žuta boja, a za aktivnosti koje su uspješno završene zelena boja (slika 1).
Jasnoća sadržaja može se postići u samom nazivu aktivnosti te logičnom redoslijedu istih. Na
taj ćemo način moći na vrlo efikasan i brz način primijetiti status planiranih aktivnosti. Za
izradu gantograma na današnjem tržištu, kako smo već spomenuli, postoji niz softverskih
rješenja u obliku programa čija uporaba često zahtjeva pohađanje specijaliziranih tečajeva,
seminara i slično. Kod takvih se programa također pojavljuje, nemogućnost prikazivanja
aktivnosti i gantogramskog prikaza na jednom listu. Što znači da, ukoliko imamo više
aktivnosti – imat ćemo i više papira. Za potrebe primjene gantograma u praksi zaštite zdravlja
i sigurnosti, posvećuje se pozornost u ovom specijalističkom radu. Poslužit će nam najobičniji
program za pisanje teksta na računalu (MS Word), i to tako što će se definirati u tabličnom
obliku. Dobrim se smatra kako je upravo taj program pristupačan svima koji poznaju osnove
korištenja računala te na taj način znatno olakšava izradu te primjenu gantograma u praksi.
Otklanja se nepregledan ispis aktivnosti i gantograma na više papira – jer na spomenut način
imat ćemo aktivnosti i gantogram na samo jednom listu, a nikako ne na više njih. Ono što
također valja spomenuti jest da, s obzirom da je pojednostavljena verzija gantograma
definirana tablično u MS Wordu, on se na jednostavan način može prilagoditi različitom
razmještaju aktivnosti i gantogramskog prikaza. Najbolje ćemo se s time upoznati te uvjeriti u
nastavku specijalističkog rada, u posljednjem dijelu specijalističkog rada gdje su prikazani
spomenuti gantogrami.
Razmatramo li proces razvoja gantograma, možemo zamijetiti dvije "vrste" strategije
planiranja, i to s dva aspekta: planiranje s aspekta budećeg vremena u kojem se prvo
definira vrijeme početka projekta, a potom se planira unaprijed od tog vremena, te planiranje s
aspekta prošlog vremena u kojem se prvo definiraju rokovi projekta te se potom planira

19
unatrag od tog vremena. Ponovo ćemo se osvrnuti na današnja dostignuća u području
specijaliziranih programa koji razlikuju radni tjedan i praznike. Tako je moguće na kalendaru
definirati individualne odmore, kao i obaveze članova projektnog tima, što takvo planiranje
aktivnosti čini detaljnijim i dorečenim. Za razliku od tehnika mrežnog planiranja, gantogram
se razlikuje po tome što se vremenske veličine prikazuju vizualno, primjerice dužinom crta ili,
u ovom konkretnom primjeru, primjenom boja za stanja aktivnosti. Mrežne metode
vremenske veličine prikazuju pomoću jednadžbi, odnosno brojevima, što u praksi može, na
neki način, komplicirati jer zahtijeva napredno znanje uporabe računala te posjedovanje
znanja i vještina za korištenje specijaliziranih programa.
Zaključno možemo zamijetiti da je upravo tehnika gantograma, osobito kod
jednostavnijih projekata, odnosno aktivnosti idealna tehnika za pojednostavljen prikaz
tijekova procesa i događaja u sustavu, bez obzira na postojanje razvijenih mrežnih metoda i
njihovu automatizaciju primjenom računala. Stoga, zbog svoje jednostavnosti, proizlazi kako
je upravo za promatrano područje zaštite zdravlja i sigurnosti tehnika gantograma
najprikladnija za praktičnu širu primjenu.

20
 Mjeseci / tjedni 2009. godina
I. II. III. IV. V. VI. VII.
Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
22

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Legenda stanja aktivnosti Planirane aktivnosti Započete aktivnosti Završene aktivnosti

Slika 1. Osnovni model prikaza tehnike vremenskog planiranja - gantograma

21
2.4 POSTOJEĆA PRIMJENA TEHNIKA ZA VREMENSKO
PLANIRANJE ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

Razmatramo li postojeću primjenu tehnika za vremensko planiranje s aspekta zaštite

zdravlja i sigurnosti u promatranoj tvrtci – Čakovečki mlinovi d.d., iz dostupne dokumentacije
evidentno je kako u području zaštite zdravlja i sigurnosti ne postoji primjena neke od tehnika
za vremensko planiranje. Evidentna je potvrđena problematika specijalističkog rada, koja se
očituje u slaboj primjeni tehnika za vremensko planiranje, posebno gantograma u poslovnoj
praksi. To s današnjeg aspekta razmatranja predstavlja praktičnu problematiku u području
zaštite zdravlja i sigurnosti.
Dakako da daljnja razrada teme neće na tome ostati, već idemo korak naprijed. Krenimo
sa stajališta - ukoliko postoji problem, postoji i riješenje. Kada se problematika sagleda s više
različitih aspekata, vrlo lako se dolazi do zaključka kako je zapravo rješenje vrlo
jednostavnog karaktera. Tim više što u promatranoj tvrtci postoji mogućnost primjene tehnika
za vremensko planiranje, osobito gantograma. U prilog rečenom ide neka od dokumentacije,
primjerice procjena opasnosti koja u sebi sadrže aktivnosti, odnosno mjere zaštite koje je
nužno planirati.
Osmišljen je tzv. početni pojednostavljen model tehnike za vremensko planiranje –
gantograma, s aspekta planiranja liječničkih (periodičnih) pregleda radnika raspoređenih na
poslove s posebnim uvjetima rada5, koji će predstavljati početak primjene gantograma u
planiranju s aspekta zaštite zdravlja i sigurnosti u promatranoj tvrtci. Primjena takvog modela
je raznolika. Svoju primjenu može pronaći primjerice u materijalima za raspravu na odborima
zaštite na radu kao vremenski prikaz planiranih aktivnosti za vrijeme koje dolazi (izvješće o
stanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu Društva), godišnjim planovima sigurnosti, u
planiranju na mjesečnoj/dnevnoj bazi u kojem imamo više aktualnih aktivnosti za koje je
potreban neki duži period za implementaciju u praksi.

5
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada N.N. br. 5/84.

22
2.5 PROPISANE AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI
2.5.1 Uvod - Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04.,
86/08., 116/08., 75/09.

Kao temeljno polazište u "pronalaženju", odnosno određivanju aktivnosti iz područja

zaštite zdravlja i sigurnosti, svakako valja krenuti od Zakona o zaštiti na radu N.N. br. 59/96.,
94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. Razlog tome jest njegova svrha koja je
objedinjena u članku 1, koji govori o svrsi uvođenja mjera za poticanje, unapređivanja
sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih
bolesti, drugih bolesti u svezi s radom, kao i zaštitom radnog okoliša. Također se iz
navedenog može iščitati važnost kontinuiranog unapređenja postojećeg stanja u praksi.
Promatrano područje posvećeno je te brine o čovjeku koji je svakodnevno izložen različitim
rizicima na svom radnom mjestu – osobama na radu. Pod osobama na radu Zakon
podrazumijeva radnike, volontere, učenike i studente koji su kod poslodavca na temelju
posebnog ugovora (primjerice praktikanti, sezonski radnici, studenti preko student servisa).
Također su to i osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora/odgojne
mjere, osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. Zakon jasno definira i razlikuje druge
osobe koje se na osnovi rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (poslovni
suradnici, djelatnici tijela državne uprave korisnici usluga).
Za daljnje praćenje Zakona, a od velike je važnosti osvrnuti se na tematiku planiranja u
području zaštite zdravlja i sigurnosti, važna je smjernica koja ukazuje što je zapravo
preventiva u smislu promatranog područja – "planiranje ili poduzimanje mjera u svim
radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu"6.
Spomenuto svakako ide u prilog kako je zaista potrebno posvećivati više pozornosti području
planiranja u zaštiti zdravlja i sigurnosti (na radu). Stoga valja zaključiti kako postoji
opravdana potreba za planiranjem u poslovnoj praksi zaštite zdravlja i sigurnosti u svim
segmentima istog. U nastavku slijede neke od aktivnosti, s povezivanjem primjerima iz
prakse, odnosno tvrtke Čakovečki mlinovi d.d. iz Čakovca.

6
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl.7 st. 1

23
2.5.2 Osnovna pravila zaštite na radu

Zakon o zaštiti na radu u članku 9., propisuje obvezu primjene osnovnih pravila koja se
odnose na uklanjanje ili smanjenje opasnosti na sredstvima rada. Evidentno je kako su
osnovna pravila broj jedan u aktivnostima koje smo dužni primjenjivati, a odnose se na
sredstva rada. Zakon također daje preciznu definiciju sredstava rada, koja podrazumijeva
građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima,
prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim
instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva, skele i površine s kojih se obavlja rad i po
kojima se kreću radnici. Ukratko, može se primjetiti kako su sredstva rada sve ono s čime
radnici svakodnevno dolaze u dodir.
Kako bi u praksi osigurali zadovoljavajuće i sigurne uvjete za sve sudionike, pri čemu
prvenstveno misli na radnike (osobe na radu), tada je nužno sigurnima učiniti upravo sredstva
rada s kojima su osobe radu, prilikom obavljanja radnih zadataka svakodnevno u dodiru. Neka
od osnovnih pravila zaštite na radu podrazumijevaju: opskrbljenost sredstva rada zaštitnim
napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije,
osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja, osiguranja
potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz itd. Također
možemo primijetiti kako je nužna primjena propisanih osnovnih pravila zaštite na radu, to ne
znači da mi kao stručnjaci ne možemo činiti i više od minimuma koji je propisan u Zakonu,
potrebno je da to bude u okvirima propisanog, te da ni u kojem slučaju nije na "štetu"
radnika, već da im se trebaju osiguraju maksimalni uvjeti za rad na siguran način. Ovdje se
svakako podrazumijeva motivacija od strane samog stručnjaka za zaštitu na radu u tvrtci.
Poznata je činjenica da, ukoliko su radnici motivirani i zadovoljni, u takvoj će radnoj okolini
zasigurno predvladavati sigurna atmosfera. Nakon uloženog truda stručnjaka za zaštitu na
radu u smanjenju broja ozljeda na radu bit će postignut cilj.

24
2.5.3 Posebna pravila zaštite na radu

Posebna pravila zaštite na radu propisana su u Zakonu7, a ona se prvenstveno odnose na

primjere u kojima se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom
osnovnih pravila zaštite na radu iz čl. 9. Iz promatranog članka 10 evidentno je kako ona
sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja,
duševnih i tjelesnih sposobnosti - koje moraju ispunjavati radnici raspoređeni na poslove s
posebnim uvjetima rada. Posebna se pravila zaštite na radu odnose i na način obavljanja
radnog postupka.
Poslove s posebnim uvjetima rada nadalje obrađuje zaseban podzakonski akt,
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84.) koji u članku 3 preciznije
definira koji se poslovi podrazumijevaju s posebnim uvjetima rada. Za promatranu djelatnost
(proizvodnja mlinskih proizvoda) bitne su točke 2 (rukovanje i upravljanje samohodnim
strojevima na mehanizirani pogon - viličari), 4 (rukovanje kotlovskim postrojenjima,
kompresorskim stanicama i drugim), 14 (poslovi vatrogasca – s obzirom da je tvrtka svrstana
u II. b kategoriju ugroženosti od požara prema Pravilniku 8), 16 (poslovi koji u tijeku
pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija
teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u
nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela), 17 (poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m
ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od
pada radnika s mjesta rada), 18 (poslovi kod kojih je radnik u tijeku pretežnog dijela punog
radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima... – rad u rashladnim komorama)
i točka 19 (poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada važećim
odredbama posebnih propisa – cestovni promet). Pravilnik 9 nadalje propisuje provjeru
sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetim rada.
Osim spomenutih uvjeta, posebna pravila još sadrže: obvezu i načine korištenja
odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, posebne postupke pri uporabi
opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i
štetnosti, obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, način na koji se
7
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 10
8
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara N.N.
br. 62/94., 32/97. čl. 8.
9
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84) čl. 4

25
moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla,
jednoličnog rada i rada po učinku, te postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do
upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Sad, kad imamo detaljniji pregled
osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu – evidentno je kako se u području zaštite zdravlja i
sigurnosti ima što planirati, a tek smo na "početku" popisa aktivnosti.
Zaključno je za ovu aktivnost da vrlo se lako možemo uvjeriti kako njena
implementacija nikad ne miruje i nikad se ne može odrediti vremenski rok njene
implementacije. Drugim riječima, prijeko je potrebno kontinuirano planiranje kroz cijelu
godinu, stoga se posebna pozornost posvećuje početnom modelu primjene gantograma koji
slijede u specijalističkom radu. U ovom je dijelu evidentno, da se za samo jednu aktivnost
isprepliću propisi s područja sigurnosti, što teži k integralnoj sigurnosti (zaštita na radu,
zaštita od požara objedinjena u jednom području koje jednom riječju nazivamo sigurnost).

26
2.5.4 Procjena opasnosti – obveza izrade, revizija procjene opasnosti

Obveza izrade procjene opasnosti proizlazi iz članka 18 Zakona 10. Cilj joj je
kontinuirano praćenje i unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti, stoga se propisuje obveza
izrade procjene opasnosti. Pod nazivom procjena opasnosti u praksi se podrazumijevaju, osim
opasnosti i štetnosti, jednom riječju podrazumijevaju rizici. Iz samo se naziva može naslutiti
da objedinjuje samo opasnosti.
Planiranje aktivnosti iz zaštite zdravlja i sigurnosti trebalo bi se, između ostalog,
temeljiti i na samoj procjeni opasnosti, odnosno plan bi trebao sadžavati mjere zaštite koje su
utvrđene u procjeni opasnosti ("Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti"). Naravno, uz
pretpostavku da posjedujemo "pošteno" izrađenu procjenu. Kod same izrade procjene
opasnosti Pravilnik11 u člancima 14 i 15 propisuje uvjete kojima moraju udovoljavati osobe
koje izrađuju procjenu opasnosti, dok je u čl. 16 definirano kako istu mogu obavljati ovlaštene
ustanove, odnosno trgovačka društva za obavljanje poslova zaštite na radu, što je vrlo čest
slučaj u praksi kada je u pitanju izrada procjena opasnosti. Zanimljiva je što za izradu revizije
procjene opasnosti propisi ne nalažu posebne uvjete, već to može učiniti sam poslodavac u
suradnji s ovlaštenom ustanovom. Revizija se obavlja nakon svake smrtne, skupne ili teže
ozljede, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti itd. (čl. 13) dobro je što reviziju može
napraviti poslodavac samostalno. Time je poslodavac u mogućnosti ispraviti nedostatke
(nadoknade promjene na radnim mjestima, primjerice promjene u proizvodnom procesu itd.).
No, pozitivno je što u promatranoj tvrtci u planove s područja zaštite zdravlja i sigurnosti
ulazi svakako i revizija procjene opasnosti od strane stručnjaka za sigurnost.

10
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 18
11
Pravilnik o izradi procjene opasnosti N.N. br. 48/97., 114/02., 126/03.

27
2.5.5 Pisane upute zaštite na radu

Poslodavcima Zakon o zaštiti na radu12 propisuje obavezu da pisanim uputama osigura

provedbu procesa rada, dakako u skladu s propisima zaštite na radu. Također je jasno
definirano kako pisane upute moraju biti istaknute na mjestu rada, da bi radnicima bio
omogućen pristup istima, kao i radi lakšeg korištenja. U praksi se mogu nabaviti tzv.
univerzalne upute, u obliku naljepnica, koje je izradila ovlaštena ustanova ili trgovačko
društvo koje pruža usluge zaštite radu. Te su istaknute na strojevima i uređajima, odnosno na
mjestima rada.
Spomenute pisane upute možemo smatrati djelomično dobrima. Zato što se udovoljava
odrebama koje proizlaze iz Propisa, no iz stečenog iskustva autora specijalističkog rada,
radnici s njima nisu u potpunosti upoznati. Korisnim se može smatrati to što se osoba koja bi
se u tvrtki trebale pobrinuti da pisane upute postanu pisane upute, jesu svakako neposredno
nadređeni koji najbolje poznaju procese rada na mjestima rada, a savjetodavna osoba u izradi
istih bio bi stručnjak za zaštitu na radu.
No, kako postojanje pisanih uputa nije ni približno dovoljno, one bi svakako trebale biti
osnova u teoretskom ali najviše u praktičnom dijelu osposobljavanja za rad na siguran način.
Ovim bi se postupkom zasigurno pridala veća vrijednost pisanim uputama. U promatranoj
tvrtci postupak osoposobljavanja temelji se na teoretskom dijelu osposobljavanje od strane
stručnjaka zaštite na radu, dok se praktični dio osposobljavanja temelji na postojećim
uputama, a provode ga neposredno nadređeni. Prema broju ozljeda u godišnjem pregledu
uvjerit ćemo se kako ima nešto u takvom osposobljavanju, jer je broj istih uveliko manji u
prosjeku promatrane djelatnosti, te one nisu povezane s procesom rada. Za daljnje
unapređenje osposobljavanja radnika bez kompromisa možemo zaključiti kako bi radnici bili
u potpunosti upoznati s pisanim uputama ukoliko bi iste bile pisane od strane "naših"
neposredno nadređenih. Radnici bi tada bili na adekvatan način osposobljeni za rad na siguran
način. Dobrim se također može smatrati kako ovo vrijedi za sve djelatnosti, te da bi broj
ozljeda bio u padu.

12
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 18 st. 5, st.6, čl. 31
st. 1, čl. 32 st. 2

28
2.5.6 Stručnjak zaštite na radu – više od 50 zaposlenih

Poslodavci koji zapošljava više od 50 radnika, prema odredbama Zakona o zaštiti na

radu, "dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka za zaštitu na
radu, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti." Nadalje, jasno je
definirano što stručnjak zaštite na radu mora zadovoljiti, prema čl. 18 a. Prvenstveno se to
odnosi na "posjedovanje potrebnog znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na
radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti".
U promatranoj tvrtci trenutni broj zaposlenih je otprilike 215. Broj zaposlenih varira jer
kako se radi o mlinskoj djelatnosti, pa postoji velika potreba zapošljavanja sezonskih radnika,
osobito u vrijeme žetve, te je broj zaposlenih nešto veći. Zaposlena je osoba – stručnjak
zaštite na radu, odnosno osoba koja obavlja poslove zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite
okoliša, sanitarne zaštite. Dio poslova, onaj svakodnevni, ili bolje rečeno "svakosatni" nadzor
nad poštivanjem pravila zaštite na radu, vrše ovlaštenici poslodavca, što u promatranoj tvrtci
vrše upravitelji radnih jedinica.
Upravitelji radnih jedinica osposobljeni su kao ovlaštenici poslodavca. Te je na taj
način "podijeljen" obim poslova, bez obzira na takvu organizaciju, povremenu kontrolu nad
istim ima stručnjak zaštite na radu. Iz čega kao konačan rezultat proizlazi da se poslovi
obavljaju prema odredbama čl. 20 st. 4, što je također jedna od aktivnosti koje pripadaju
području zaštite zdravlja i sigurnosti – dio poslova zaštite na radu (ovlaštenici) – više od 50
zaposlenih.

29
2.5.7 Osposobljavanje radnika za rad na siguran način

Osposobljavanje radnika iz zaštite na radu općenito propisuje se prema odrebi Zakona

o zaštiti na radu13 čl. 27 koji u svom prvom članku definira kako se radnika treba informirati o
svim činjenicama, kao i okolnostima koje utječu, odnosno koje bi mogle imati utjecaj na
sigurnost i zdravlje radnika. Zakon ovdje na vrlo jasan način ističe svrhu osposobljavanja
radnika za rad na siguran način.
Nadalje čl. 28 st. 1 nalaže u kojim je sve uvjetima poslodavac obavezan osposobiti
radnika za rad na siguran način te pritom mu dati informacije i upute vezane uz njegovo
mjesto rada i poslove: prije početka rada, kod promjene u procesu rada, kod uvođenja nove
radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na
novi posao. Izuzetno je važno da se radnik osposobi za rad na siguran način prije početka
rada. S pravom se smatra kako je važna aktivnost prilikom zapošljavanja o kojoj stručnjak
zaštite na radu kao i neposredno nadređeni moraju voditi brigu. Rizik od ozljeđivanja prisutan
je od prvog dana čovjekovog rada na nekom radnom mjestu, stoga se na osposobljavanju
radnika u promatranoj tvrtci pridaje posebna pozornost. Nadalje, također ga je važno
osposobiti i u slučaju neke promjene u samom procesu rada, i to prema mišljenju samog
autora specijalističkog rada, bez obzira o kakvoj promjeni procesa se radi. Isto tako, prilikom
uvođenja nove tehnologije provodi se osposobljavanje kako bi radnik bio siguran. Nužno ga
je i u tom slučaju osposobljavati za rad na siguran način. Odredba koja se odnosi na slučaj
promjene radnog mjesta kod istog poslodavca nespretno je sročena. Kako u promatranoj tvrtci
to nije rijedak slučaj, trebalo bi se razmotriti obim opasnosti mogućih opasnosti na prijašnjem
radnom mjestu, te na onom na koje se radnik premješta. Radnik bi, u svakom slučaju prije
nego započne s radom, morao ponovo proći osposobljavanje za rad na siguran način.
Razmatramo li osposobljavanje kao kontinuiranu aktivnost koju je potrebno usavršavati
te ozljede, možemo doći do zaključka kako je osoposobljavanje za rad na siguran način nešto
s čime se počinje odvijati posao, ali i nešto na što se vraćamo u slučaju kad se dogodi nezgoda
na radu.

2.5.8 Program osposobljavanja iz zaštite na radu

13
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 27 st. 1

30
 Zakon o zaštiti na radu14 u pogledu programa osposobljavanja iz zaštite na radu jasan
je. Poslodavcima se daje izbor mogućnost da programe osposobljavanja za rad na siguran
način izvode sami ili ih mogu povjeriti ovlaštenim ustanovama odnosno trgovačkim
društvima za obavljanje te djelatnosti. Praksa je u promatranoj tvrtci pokazala kako je uvijek
za radnike najbolje program osposobljavnja za rad na siguran način provoditi interno.
Nekoliko je opravdanih razloga zašto interno osposobljavanje prednjači ispred
osposobljavanja kod vanjskih ovlaštenih ustanova. U globalu je ekonomičnog karaktera, ali
ponajviše zbog toga što se stručnjak za zaštitu na radu, kao i neposredno nadređeni
svakodnevno susreću s problemima na radnim mjestima te su bolje upoznati s konkretnim
situacijama kojima su radnici izloženi. Nešto je lakše bazirati se na konkretne stvari, dok je
vanjskim ovlaštenim ustanovama to nemoguće postići, osobito ukoliko posluju tako da sve
podatke prikupljaju preko telefona, e-mailova i slično.
Sama činjenica da su osobe koje vrše interno osposobljavanje za rad na siguran način, u
svakom trenutku dostupne radnicima tijekom rada te radnicin u podsvijesti imaju to kako
mogu biti otvoreni konzultirati se s njima. To je daleko bolje nego da je drugačije, pa da se
dogodi neka nezgoda na radu. Upravo na ovakav način nastoji se urediti poslovanje s aspekta
osposobljavanja za rad na siguran način od strane stručnjaka za sigurnost te neposredno
nadređenih u promatranoj tvrtci. Možemo smatrati kako je ovo jedini ispravan način jer, u
svakom slučaju, djeluje se preventivno. Općenito razmatrajući problematiku osposobljavanja
za rad na siguran način, svaki bi pravi stručnjak zaštite na radu morao biti dostupan ne samo
poslodavcu, već prije svega radnicima. To ujedno znači kako bi suvremeni stručnjak zaštite na
radu uz neposredne rukovoditelje svojim primjerom morao djelovati motivirajuće na radnike.
Takav pristup u području zaštite zdravlja i sigurnosti rezultirat će osjetnim poboljšanjem
postojećeg stanja u praksi.

2.5.9 Poslovi s posebnim uvjetima rada

14
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 29

31
 Poslove s posebnim uvjetima rada djelomično uređuje Zakon o zaštiti na radu 15
propisujući uvjete koje moraju ispuniti radnici koji, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog
odnosa, ispunjavaju i neke posebne uvjete kao što su dob života, spol, stručne sposobnosti,
zdravstveno, tjelesno ili psihičko stanje, te psihofiziološke i psihičke sposobnosti.
U članku 35 propisuje se kako je svaki naveden uvjet potrebno dokazati
odgovarajućom ispravom. To znači da su dob života, spol i stručna sposobnost su određeni
procjenom opasnosti za svako radno mjesto s posebnim uvjetima rada, dok se zdravstveno,
tjelesno, psihičko stanje, kao i psihofiziološka i psihička sposobnost dokazuje ispravom -
svjedodžbom izdanom od specijalista medicine rada, kojem je radnik upućen prije samog
zapošljavanja ili nakon isteka roka utvrđenog propisom odnosno naznačenog na svjedodžbi.
Nadalje članak 36 st. 2 propisuje kako se ni u kom slučaju ne smije na poslove s posebnim
uvjetima rada rasporediti radnik koji u nekom segmentu ne udovoljava navedenim uvjetima.
Stoga se ova aktivnost u promatranom području treba poštivati te između ostalih posvećivati
posebnu pozornost, kako bi radnici u utvrđenim rokovima reguliranim propisima ili
utvrđenim od strane specijalista medicine rada redovito i bez ikakve odgode obavljali
liječničke preglede kod specijalista medicine rada.
Kako smo na samom početku razrade aktivnosti spomenuli da Zakon o zaštiti na radu
samo djelomično razrađuje pitanja vezana uz poslove s posebnim uvjetima rada, potrebno je
spomenuti da se detaljna razrada definira zasebnim podzakonskim aktom, odnosno
Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84.) iz kojeg je od posebnog
interesa važno spomenuti članak 3 u kojem su sadržane točke za poslove s posebnim uvjetima
rada, po kojima se definira opseg poslova, iz čega proizlazi odogovarajući liječnički pregled
radnika po zadanim točkama (od 1 do 19). Kako bi u promatranoj tvrtci osigurali najviši
stupanj sigurnosti za radnike, internim aktom propisano je da se prije zapošljavanja novog
radnika, bez obzira na radno mjesto, obavezno upućuje na tzv. prethodni liječnički pregled u
kojem se navode točke za konkretno radno mjesto, ali i dodatne primjerice za poslove
vatrogasca (čl. 3 točka 14) ili za poslove na visini (čl. 3 točka 17) itd., što se u praksi pokazalo
vrlo korisnim za radnike.
2.5.10 Ispitivanje instalacija

15
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 34

32
 Promotrimo li aktivnost ispitivanja instalacija s aspekta zakonske regulative, (koju je
potrebno kontinirano planirati) polazeći od temeljnog dijela Zakona o zaštiti na radu 16, koji je
u ovom segmentu vrlo jasan, uočavamo kao obvezu propisano da "građevine namijenjene za
rad treba održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine
vrste instalacija u rokovima uvrđenim tehničkim propisima".17 Ukoliko u građevinama
namijenjenim za rad nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje
radnika, radnik je dužan prestati s radom u istima. Na temelju toga se ističe kolika je važnost
da instalacije budu u svakom trenutku ispitane i ispravne, čiju ispravnost dokazuje isprava
izdana od strane ovlaštene ustanove ili trgovačkog društva za obavljanje poslova zaštite na
radu te ovlaštenja za ispitivanje instalacija.
Za svaku vrstu instalacija uređuje se zaseban podzakonski akt. Primjerice, za ispitivanje
električnih instalacija na snazi je Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije
niskog napona18 kojim se propisuje da se električne instalacije moraju ispitati prije stavljanja u
pogon, poslije rekonstrukcije instalacija, pri proširivanju ili kad ovlašteno tijelo ocijeni da je
ispitivanje potrebno zbog dotrajalosti. Područje plinskih instalacija uređuje Zakon o
zapaljivim tekućinama i plinovima19 koji u članku 9 st. 3 za pravne i fizičke osobe te tijela
državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave obvezu ispitivanja ispravnosti i
nepropusnosti plinskih instalacija s rokom jednom u pet (5) godina. U promatrano područje
ispitivanja instalacija svakako pripadaju i gromobrani, a koje uređuje Pravilnik o tehničkim
propisima o gromobranima20 koji propisuje da se ispitivanje gromobranske instalacije mora
obaviti nakon izgradnje ili rekonstrukcije objekta, nakon popravka ili prepravaka
gromobranske instalacije, nakon udara groma u instalaciju ili objekt, redovnim vremenskim
razmacima koji ovise o vrsti objekta. U konkretnom primjeru promatrane tvrtke, to je
jedanput godišnje. Sva navedena ispitavanja za promatranu tvrtku obavljaju ovlaštene
ustanove koje obavljaju poslove zaštite na radu.
2.5.11 Savjetovanje s radnicima o novim tehnologijama

16
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.
17
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 42 st. 1
18
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona SL br. 53/88., 5/02.
19
Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima N.N. 108/95 čl. 9 st. 3
20
Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima SL br 13/68

33
 Aktivnost koja proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu koji u članku 42.a uređuje kako je
obaveza poslodavca "da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom
utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, odnosno s njihovim
predstavnicima".21 Citiranu aktivnost možemo pozdraviti jer zaista djeluje u korist radnicima.
Razmatrajući problematiku, možemo doći do činjenice kako je vrlo jednostavno nabaviti te
implementirati neku novu tehnologiju. No, pri tom nam se postavlja pitanje što je s radnicima
koji će istu upotrebljavati u svakodnevnom osamsatnom radnom vremenu?! Svakako smo
mišljenja da je ova aktivnost izvrsna za boljitak struke, jer ukoliko imamo slučaj da se radnici
osjećaju "korisnima" pošto su upoznati s tehnologijom koju poslodavac planira uvesti, tada će
i sami biti sigurni.
Evidentno je kako zapravo ova aktivnost ima dvostruki efekt – prvo, radnici će biti
upoznati s novom tehnologijom (na vrijeme), drugo zbog takvog postupka od strane
poslodavca "sutra", kada budu radili s novom tehnologijom (pod kojom se misli na strojeve i
uređaje) bit će sigurni, treće, lakše će i brže prihvatiti nove radne postupke ukoliko ista to
zahtijeva zbog modernizacije. Na promatranom primjeru tvrtke evidentno je kako se isto
provodi.
To konkretno znači da se prilikom svakog planiranja uvođenja tehnologije (strojeva i
uređaja), prije svega u razmatranje uzmu mišljenja radnika preko upravitelja radne jedinice.
Nakon toga se planirana tehnologija razmatra s aspekta primjenjenih pravila zaštite na radu na
istima. To je pohvalno te također u svojoj osnovi pridonosi smanjenom broju ozljeda na radu
(svega 4 lakše ozljede u 2009. godini), koje, kako smo već puno puta dosad spomenuli nisu
povezane s procesom rada. Svakako valja spomenuti kako svoj doprinos s aspekta planiranja
procesa rada ima i stručnjak za sigurnost – kao savjetodavno tijelo u odlučivanju.

2.5.12 Planiranje procesa rada u skladu s zaštitom na radu i zaštitom okoliša

Aktivnosti planiranja procesa rada u skladu sa zaštitom na radu i zaštitom okoliša, za

ovaj specijalistički rad imaju veliki značaj, tim više što Zakon o zaštiti na radu 22 u članku 44.,

21
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 42a
22
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 44

34
propisuje obavezu poslodavca da provodi mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, koja
neminovno uključuje "planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu
moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti,
osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, a tamo gdje je potrebno, dužan je izgraditi
odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku." Ono što u prvom redu valja istaknuti nakon što smo
se upoznali s datom aktivnošću, kako je zapravo navedeno u samo jednom stavku članka 44
dotiče se dva područja sigurnosti - zaštite na radu te zaštite okoliša, iz čega se jasno pojavljuje
potreba za integracijom područja sigurnosti. Osim toga, u istom tom članku i stavku vrlo lako
možemo uočiti kako se zapravo radi o dvije različite aktivnosti koje su sažete u jednoj
aktivnosti. Dok jedna uređuje planiranje procesa rada u skladu s zaštitom na radu i zaštitom
okoliša, druga predstavlja upute na hrvatskom jeziku.
Također je od velike važnosti to što nalaže kako je potrebno planirati proces rada, i to
naravno s apekta dvaju važnih područja zaštite na radu i zaštite okoliša, te je tamo gdje to
priroda procesa zahtijeva dužan osigurati i odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku. To se od
strane stručnjaka za zaštitu na radu mora podržati i provoditi u praksi. Evidentno je također
kako planiranje objedinjuje i poslove pripreme i provedbe radnog procesa pri čemu se važnost
pridaje osiguranju najviše moguće razine zaštite radnika i okoliša.
Na primjeru promatrane tvrtke, kada je u pitanju planiranje procesa rada u skladu sa
zaštitom na radu i zaštitom okoliša, ova se odredba poštuje od strane poslodavca te upravitelja
svake radne jedinice te se ulaže maksimalan trud kako bi se radnicima pružila najviša razina
zaštite. U svojoj osnovi trud se temelji na dodatnim osposobljavanjima radnika za rad na
siguran način, a sve sa svrhom da radnici budu zadovoljni i sigurni u svakodnevnom radu.
Upute na hrvatskom jeziku su dostupne uz svaki stroj i uređaj s kojim radnici rade, a radnici
se svakodnevno potiču da ih koriste (kroz praktično osposobljavanje za rad na siguran način).

35
2.5.13 Ispitivanje radnog okoliša

Ispitivanje radnog okoliša definirano je Zakonom o zaštiti na radu 23 kojim se

poslodavca obavezuje na redovito obavljanje ispitivanja u radnim prostorijama, i to u
slijedećim uvjetima "u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu,
vlažnost i brzinu strujanja zraka, u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija, u kojima se
pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, te u
kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu". 24 Zakon propisuje kako ponovni
rok ispitivanja radnog okoliša ne može biti manji od dvije godine.
Na primjeru promatrane tvrtke ispitivanja se od strane ovlaštene ustanove za obavljanje
poslova zaštite na radu vrše u zakonskom roku. Važno je spomenuti kako se sva ispitivanja
koja su propisana mogu obavljati godišnje, no zbog same djelatnosti iz koje se uzimaju
praktični primjeri nije ih potrebno vršiti na godišnjem nivou. Za neko buduće razdoblje, s
ciljem još veće razine sigurnosti za radnike, dobro je znati kako se u tom kontekstu može i
odstupiti od propisanog. Prema mišljenju autora specijalističkog rada, vrlo je malo
poslodavaca koji redovno vrše sva ispitivanja.
Važno je imati na umu kako su za promatranu djelatnost tvrtke sasvim zadovoljavajući
uvjeti ispitivanja koji su propisani u zakonskoj regulativi. To proizlazi iz obavljenih
ispitivanja koja ukazuju da se u proizvodnom procesu pojavljuje izuzetno mala količina
brašna i žitarica. Više je vjerojatno kako će se na godišnje ispitivanje možda odlučiti neki
drugi poslodavac u nekoj drugoj opasnijoj djelatnosti.

23
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.
24
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 50 st 1

36
2.5.14 Ispitivanje strojeva i uređaja

Posljednja odabrana aktivnost koju je potrebno kontinuirano planirati jer je kao takva
od velikog utjecaja za sigurnost radnika svakako je ispitivanje strojeva i uređaja. Ispitivanje
stojeva i uređaja djelomično se uređuje Zakonom o zaštiti na radu 25 koji u svom članku 51
propisuje kako je poslodavac dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i
osobnih zaštitnih sredstava, jesu li na istima primijenjeni propisi zaštite na radu, odnosno,
ugrožavaju li sigurnost i zdravlje radnika zbog nastalih promjena. Zanimljivo je istaknuti kako
su osobna zaštitna sredstva pronašla svoje mjesto u dijelu ispitivanja strojeva i uređaja (jer su
sredstva za rad). To je, dakako, pozitivno jer, kako bi i ona bila prije svega korisna i
učinkovita, moraju se redovito ispitivati. Također su regulirani slučajevi u kojima se strojevi i
uređaji moraju ispitati: "prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije
godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, prije
početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog
mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena". 26
U promatranom primjeru tvrtke ispitivanja se vrše prema propisima, odnosno jedanput
u dvije godine, od strane ovlaštene ustanove za obavljanje poslova zaštite na radu, o čemu isti
izdaju zapisnik i uvjerenje sukladno članku 53 Zakona o zaštiti na radu te čl. 17 Pravilnika o
ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima 27.

25
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 51, 52, 53
26
Zakon o zaštiti na radu N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. čl. 52 st. 2
27
Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima N.N. br. 114/02., 131/02.,
126/03. čl. 17

37
2.6 PLANIRANJE UTVRĐENIH AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I
SIGURNOSTI

Osnovna pravila i posebna pravila zaštite na radu moraju se planirati svakodnevno,

kontinuirano. Za odgovornost za provedbu istih zadužuju se ovlaštenici poslodavca iz zaštite
na radu – koji su za promatran primjer upravitelji radnih jedinica, kao i stručnjak za sigurnost
koji svakodnevno mora nadzirati primjenu istih. Stoga je vrlo teško odrediti neki vremenski
period u kojem će se odvijati. Zbog toga se dodjeluje stanje kontinuiranog
planiranja/provođenja (trajno – provedba i nadzor), slika 2.
Aktivnost raspisivanja natječaja za radno mjesto stručnjaka za zaštite na radu, kod
poslodavaca koji zapošljavaju više od 50 radnika, uspješno je završena u periodu od mjeseca
svibnja do kraja lipnja te je označena zelenom bojom, slika 2. Aktivnosti oko izrade
programa osposobljavanja koje je započeo stručnjak za sigurnost uspješno su završene u
vremenskom periodu od sredine svibnja do kraja mjeseca srpnja 2009. godine (slika 2).
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način planirana je aktivnost s obzirom da u
periodu od početka srpnja počinje žetva te je velika potreba za zapošljavanjem sezonskih
radnika. Prije početka rada njih je potrebno osposobiti za rad na siguran način najprije s
aspekta terijskog osposobljavanja, a po proteku 15 dana, i praktičnim osposobljavanjem od
strane ovlaštenika za zaštitu na radu, odnosno upravitelja radnih jedinica u koje su smješteni
sezonski radnici. Na gantogramu je ista prikazana u vremenskom periodu od početka mjeseca
srpnja do kraja mjeseca rujna (slika 2.).
Aktivnost koja je utvrđena za potrebe specijalističkog rada na praktičnom primjeru
tvrtke jest analiza postojećih pisanih uputa iz zaštite na radu te provjere njihova sadržaja a
nakon iscrpne analize na svakom radnom mjestu, potrebno je napraviti nove. Ista je planirana
u vremenskom periodu od početka mjeseca listopada 2009. godine pa sve do kraja mjeseca
veljače 2010. godine (slika 2.).
Kao iduća aktivnost pojavljuje se izvješćivanje povjerenika radnika i zaposleničkog
vijeća iz zaštite na radu, koje se održava svaka tri mjeseca. Ista počinje i završava u jednom
danu iako bi se moglo primijetiti, kako se može definirati sa statusom kontinuiranog kroz
godinu. Pripreme za izvješćivanje povjerenika radnika i zaposleničkog vijeća traju kroz cijelo
vrijeme i nemaju određeno vrijeme završetka (slika 2).

38
 Aktivnosti oko poslova s posebnim uvjetima rada u koje su uključeni liječnički pregledi,
sanitarni pregledi, kao i druge aktivnosti vezane uz poslove s posebnim uvjetima rada u
promatranoj tvrtci, ubrajaju se u one za koje je teško odrediti fiksni vremenski period kada
počinju odnosno završavaju te se stoga svrstavaju u one koje se kontinuirano
planiraju/provode kroz godinu (slika 2).
Aktivnosti ispitivanja instalacija s naše strane uključuju redovito kontroliranje i
planiranje organizacije provođenja istih s vanjskom tvrtkom koja je ovlaštena za obavljanje
poslova zaštite na radu, stoga im je isto dodijeljen status kontinuiranog planiranja/provođenja
kroz godinu. Za aktivnost izvješćivanja i savjetovanja s radnicima o novim tehnologijama,
prema planu, je utvrđen vremenski period pred kraj tekuće godine (2009.) slika 2.
Aktivnosti kao što su ispitivanje radnog okoliša te ispitivanje strojeva i uređaja, spadaju
među one za koje je definirano vrijeme početka (krajem veljače 2010.) i vrijeme završetka
(sredina ožujka 2010.). Stoga im se dodjeljuje status planiranih aktivnosti. Važna aktivnost,
prikupljanje podataka za reviziju procjene opasnosti, planira se izvršiti u vremenskom periodu
od kraja mjeseca prosinca 2009., pa sve do početka mjeseca veljače 2010. Na spomenutu
aktivnost sredinom mjeseca siječnja 2010. godine nadovezuje se aktivnost izrade vlastite
revizije procjene opasnosti. Pred kraj tekuće godine (2009.) opravdano je izvršiti pregled
provedenih aktivnosti, kao i onih koje tek slijede – što uključuje izvještaj Upravi. Time se
zaključuje jedan dio planiranja aktivnosti u zaštiti zdravlja i sigurnosti, a pokreće se novi.
Ono što nije na gantogramu posebno naznačeno, a svakako se podrazumijeva jest
svakodnevna provedba i nadzor nad svim aktivnostima. Prilikom samog planiranja, potrebno
je računati i na nepredvidiva odstupanja odnosno nesukladnosti prilikom same provedbe
aktivnosti, stoga se na popisu aktivnosti nalazi aktivnost otklanjanja nesukladnosti (status
kontinuirano kroz godinu / prema potrebi). Takve nesukladnosti rješavaju se momentalno i
"na licu mjesta". Nesukladnosti dakako, nisu poželjne – ali teško ih je u potpunosti izbjegnuti,
nekad mogu rezultirati prekoračenjem od planiranog vremena provedbe neke aktivnosti. Sve
su to faktori koje bi svaki stručnjak za sigurnost morao uzeti u obzir prilikom planiranja –
zadatak nam je uvijek u svemu razmišljati nekoliko koraka unaprijed.

39
 PLAN UTVRĐENIH AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI
2009. godina 2010. godina
Aktivnosti V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III. IV.

Osnovna pravila zaštite na radu Kontinuirano kroz godinu (provedba i nadzor)

Posebna pravila zaštite na radu Kontinuirano kroz godinu (provedba i nadzor)
Stručnjak zaštite na radu
Program osposobljavanja iz zaštite na radu
Osposobljavanje radnika iz zaštite na radu
Pisane upute iz zaštite na radu Kontinuirano kroz godinu (provedba i nadzor)
Izvješćivanje povjerenika
Poslovi s posebnim uvjetima rada Kontinuirano kroz godinu / u skladu s propisima
41

Ispitivanje instalacije
Savjetovanje s radnicima o novim tehnologijama Kontinuirano kroz godinu
Planiranje procesa u skladu s zaštitom na radu i i zaštitom Kontinuirano kroz godinu / prema potrebi
okoliša
Ispitivanje radnog okoliša
Ispitivanje strojeva i uređaja
Prikupljanje podataka za reviziju procjene opasnosti
Izrada revizije procjene opasnosti
Otklanjenje nesukladnosti Kontinuirano kroz godinu / prema potrebi
Zaključak pregled izvršenih aktivnosti, izvještaj Upravi

Legenda stanja aktivnosti Planirane aktivnosti Započete aktivnosti Završene aktivnosti

Slika 2. Planiranje utvrđenih aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti

40
2.7 PRAKTIČAN MODEL PRIMJENE GANTOGRAMA U
ČAKOVEČKIM MLINOVIMA d.d.

U ovom, posljednjem poglavlju specijalističkog rada pozornost će se posvetiti prikazu

praktičnog modela pojednostavljene izrade i tehnike za vremensko planiranje gantograma u
Čakovečkim mlinovima d.d.. Bitno je spomenuti kako je izrada definirana u obliku tablice, a
za samu izvedbu poslužit će nam standardna oprema svakog MS Office paketa – Word.
Tablica se definira na slijedeći način: redni broj, aktivnosti, godina/mjeseci i broj tjedna te
odgovorna osoba (slika 3.). Za primjer će se prikazati jedna od stvarnih aktivnosti - plan
liječničkih pregleda radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada i to do kraja
tekuće godine 2009. (slika 4.) te za 2010. godinu u promatranoj tvrtci Čakovečki mlinovi d.d.
(slika 5.). Redni brojevi dodjeljeni su aktivnostima kako slijede po redu. Aktivnostima u
ovom, konkretnom primjeru smatraju se liječnički pregledi radnika do kraja 2009. godine
odnosno u 2010. godini. Kao vremenski period smatra se period dogovora te realizacije
pregleda radnika kod specijalista medicine rada. Isti se definira detaljno tako da je prikazano
po mjesecu, kao i po rednom broju tjedna (svaki mjesec ima četiri tjedna). Na posljetku se
nalazi polje odgovorna osoba koja je, prema mišljenju autora specijalističkog rada, također
jedna od bitnih stavki u razmatranju gantograma, iz razloga što je na jednom mjestu evidentno
tko je odgovoran za izvršenje zadanih aktivnosti (u konkretnom primjeru, periodičnih
pregleda radnika).
Na slikama 4. i 5. zorno se može primijetiti kako su definirana stanja aktivnosti, drugim
riječima, status svake aktivnosti. Svaka promatrana aktivnosti posjeduje određeno stanje
odnosno status, i to kako slijedi: planirane aktivnosti, započete aktivnosti te završene
aktivnosti. Svakom od navednih statusa dodijelili smo boje raspoređene s psihološkog aspekta
razmatranja. Planiranim aktivnostima dodijelili smo crvenu boju, zato što se one tek
planiraju za neko buduće vrijeme (mjesece koji slijede). Crvena boja kao takva bitno ističe
status aktivnosti, te upozorava na nešto. Svim onim aktivnostima koje su u podjeli započetih
aktivnosti dodijelili smo žutu boju zato što po svojoj prirodi označuju pripremu aktivnosti za
njihovo izvršenje. Završenim aktivnostima dodjeljuje se zelena boja koja prikazuje
pozitivnu stranu i ostavlja dojam normalnog stanja.

41
 Zbog preglednosti planiranih aktivnosti, na primjeru periodičnih liječnikih pregleda
radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada pojednostavljenu verziju prikaza
gantograma definirat ću u dvije identične tablice. Jedina razlika među njima je u godinama u
kojima je potrebno organizirati liječničke preglede radnika. Kako smo već i ranije spomenuli,
u promatranoj tvrtci ova praktična primjena pojednostavljene verzije gantogama može biti
samo početak primjene gantograma općenito, ali prvenstveno u području zaštite zdravlja i
sigurnosti. Odgovornost za primjenu u praksi pripisuje se stručnjaku za sigurnost kao osobi
za donošenje planova s područja zaštite zdravlja i sigurnosti u promatranoj poslovnoj
organizaciji.
Na posljetku, osim preporuke za daljnju uporabu, možemo pridodati pojednostavljene
verzije gantograma i smjernicu kako bi se svakako ovakav model gantograma mogao svrstati
u specijaliziran program bez većih modifikacija u izgledu, da bi primjena bila prihvatljiva i s
aspekta informatizacije koja nas svakodnevno okružuje i nudi sve više mogućnosti.
Problematika koja se pojavljuje kod postojećih specijaliziranih programa koji nude
mogućnost izrade gantograma jest što, ukoliko imamo mnogo aktivnosti, javlja se
nemogućnost prikaza aktivnosti i gantograma na jednom listu papira već je potrebno nekoliko
njih. To za razliku od pojednostavljene verzije prikaza gantograma, stvara osjećaj
nepreglednosti. U pogledu preglednosti, ovakav način izrade gantograma ističe se u odnosu na
specijalizirane programe, kao i zbog svoje fleksibilnosti.

42
 PLANIRANJE ZAŠTITE ZDRAVLJA I Mjeseci / tjedni 2009. godina
SIGURNOSTI I. II. III. IV. V. VI. ODGOVORNE OSOBE
Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
1.
2.
3.
4.
5.
Mjeseci / tjedni 2009. godina
44

VII. VIII. IX. X. XI. XII. ODGOVORNE OSOBE

Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Slika 3. Prijedlog (model) prikaza vremenskog planiranja pomoću gantograma

43
 PLAN PERIODIČNIH LIJEČNIČKIH PREGLEDA DO KRAJA 2009. GODINE

Datum: 15.09.2009.

Mjeseci / tjedni 2009. godina

VIII. IX. X. XI. XII. Broj radnika po ODGOVORNA
Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 RJ OSOBA
1. Pregledi: RJ PO 2 Dino Cmrečnjak
2. Pregledi: RJ PČ, MČ, U 4 + 8 + 1 = 13 Dino Cmrečnjak
45

3. Pregledi: RJ MČ 1 Dino Cmrečnjak

4. Pregledi: RJ PČ, MČ, MDK 2+2+2=6 Dino Cmrečnjak
5. Pregledi: RJ PČ, MČ 6+2=8 Dino Cmrečnjak
6. Zaključna provjera izvršenih p.p. 30 Dino Cmrečnjak

Legenda stanja aktivnosti Planirane aktivnosti Započete aktivnosti Završene aktivnosti

RJ Slika
UČ =4.Radna
Plan periodičnih liječničkih
jedinica Uljara pregleda radnika do kraja 2009. godine
Čakovec
RJ MČ = Radna jedinica Mlin Čakovec
RJ MDK = Radna jedinica Mlin Donji Kraljevec
Potvrda završetka:
RJ PČ = Radna jedinica Pekara Čakovec
RJ PO = Radna jedinica Pekara Oroslavje
(vlastoručni potpis)
44
 PLAN PERIODIČNIH LIJEČNIČKIH PREGLEDA ZA 2010. GODINU

2.7.1.1.1.1

Datum: 01.01.2010.

Mjeseci / tjedni 2010. godina

I. II. III. IV. V. VI. ODGOVORNA OSOBA
Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

1. Pregledi: RJ PO Dino Cmrečnjak

2. Pregledi: RJ MČ, PČ, RZPZ Dino Cmrečnjak

3. Pregledi: RJ MČ,MDK,PO, PK Dino Cmrečnjak

4. Pregledi: RJ MČ, PČ, PO Dino Cmrečnjak

5. Pregledi: RJ MČ, PČ, U Dino Cmrečnjak

Mjeseci / tjedni 2010. godina

46

VII. VIII. IX. X. XI. XII. ODGOVORNA OSOBA

Broj Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

6. Pregledi: RJ MČ, MDK, PČ Dino Cmrečnjak

7. Pregledi: RJ PČ, PO Dino Cmrečnjak

8. Pregledi: RJ PČ Dino Cmrečnjak

45
 9. Pregledi: RJ PČ, PO Dino Cmrečnjak

10. Pregledi: RJ MČ, PČ Dino Cmrečnjak

11. Zaključna provjera izvršenih p.p. Dino Cmrečnjak

Slika 5. Plan periodičnih liječničkih pregleda radnika za 2010. godinu

46
 3. ZAKLJUČAK

Globalno razmatrajući, nezgode na radu uvijek će se događati. No, može li ipak čovjek
nešto poduzeti s aspekta smanjenja broja ozljeda na radu?! Svakako da može utjecati na
smanjenje broja ozljeda. U tom pogledu, jedini način jest da svaki stručnjak za zaštitu na radu
(počevši od svoje sredine) inicira aktivnosti koje se nalaze u propisima. U specijalističkom
radu istaknute su samo neke aktivnosti koje proizlaze dijelom iz pravilnika. Većina ih je
propisana u Zakonu o zaštiti na radu (N. N., br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08.,
116/08., 75/09.), ali on je samo početak primjene aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti.
Zahvaljujući čovjeku kroz povijest čovječanstva, svojim je radom i zapažanjima,
vremenom dosegnuo određenu razinu sigurnosti. Spomenuta razina sigurnosti danas
objedinjava područje zaštite zdravlja i sigurnosti. Pojam sigurnosti u osnovi čine područja kao
npr. zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša. Naglasak se u specijalističkom radu
pridao, između ostalog, zaštiti na radu, u kombinaciji suvremenog menadžmenta, osobito prve
funkcije menadžmenta – planiranja, a aktivnosti su s pravom razmatrane kao projekti u praksi
zaštite zdravlja i sigurnosti. U samoj razradi tematike može se s mnogo opravdanja zaključiti
kako planiranje predstavlja ključni proces, odnosno doprinos struci. Koji se sastoji od ciljeva,
plana, programa te kontrole i nadzora. Pretpostavlja se da su ciljevi u području planiranja s
jasni, realni i mjerljivi. Postavljeni ciljevi u specijalističkom radu pokazali su se opravdanima
i realnima. Uz pomoć ciljeva, u mogućnosti smo se usredotočiti na stvarnu problematiku u
praksi. Bit svega je kako s jedne strane nije od prevelike važnosti što činimo, već je zašto to
činimo ili poduzimamo.
Svaki projekt sadrži vrijeme, odnosno vremenski period u kojem se planira odvijati, iz toga
proizlazi da svaki plan mora sadržavati vrijeme, odnosno vremenski rok. Iz navedenog
proizlazi kako vremensko planiranje predstavljaju ciljevi i zadaci prikazani u jedinici
vremena. Težimo li temeljitom planiranju i upravljanju aktivnostima, važno je vremensko
planiranje.
Primjenu tehnika za vremensko planiranje s aspekta zaštite zdravlja i sigurnosti u
promatranoj tvrtci – Čakovečki mlinovi d.d. proizlazi iz dostupne dokumentacije, iz koje
evidentno je kako u području zaštite zdravlja i sigurnosti ne postoji primjena neke od tehnika
za vremensko planiranje. Problematika specijalističkog rada, očituje se u slaboj primjeni

47
tehnika za vremensko planiranje, posebno gantograma u praksi. Možemo se složiti kako ta
činjenica predstavlja zapravo praktičnu problematiku koju je potrebno rješavati – a rješenje
leži u postavljanju početnog modela tehnike za vremensko planiranje gantograma te primjeni
u praksi zaštite zdravlja i sigurnosti u planiranju aktivnosti. Početak svakog unapređenja
postojećeg stanja u zaštiti zdravlja i sigurnosti objedinjen je u Zakonu o zaštiti na radu N.N.
br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09., kao i ostalim podzakonskim
aktima koji proizlaze na temelju Zakona.
Na posljetku, možemo pridodati, osim preporuke za daljnju uporabu pojednostavljene
verzije gantograma, i smjernicu kako bi se svakako ovakav model gantograma mogao svrstati
u specijaliziran računalni program bez većih modifikacija u izgledu, kako bi primjena bila
prihvatljiva i s aspekta informatizacije koja nas svakodnevno okružuje i nudi sve više
mogućnosti. U pogledu preglednosti, ovakav način izrade gantograma ističe se u odnosu na
specijalizirane programe, kao i zbog svoje fleksibilnosti.
S današnjeg aspekta razmatranja u promatranom području svakako bi stručnjak za
zaštitu na radu morao i trebao zauzeti stav kako se sve može, a ne držati se već ustaljenog
stava da se nešto ne može.

48
 4. LITERATURA

Knjige

[1] Anić, V., Goldstein, I: Rječnik stranih riječi. - Zagreb: Novi Liber, 2004.
[2] Buble, M.: Osnove menadžmenta. - Zagreb: Sinergija, 2006.
[3] Cmrečnjak, D., Filipović, A. M., Gorički, Z., Hrstić, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga,
I., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Služba zaštite na radu, Istraživanje
problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim
organizacijama u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, Zagreb, 2009.
[4] Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje. – Zagreb: M.E.P., 2007.
[5] Kacian, N.: Osnove sigurnosti. - Zagreb: IPROZ, 2000.
[6] Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F.: Menadžment teorija menadžmenta i veliko
empirijsko istraživanje u Hrvatskoj. – Masmedia, Zagreb, 2004.

Zbornici

(1) Filipović, A. M.: Upravljanje projektom interne edukacije zaposlenika iz područja

sigurnosti. - U: III. Znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanje
"Menadžment i sigurnost". - Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, Visoka škola
za sigurnost, 2008., str. 482-492.
(2) Taradi, J.: Preliminarno istraživanje menadžmenta sigurnosti na radu. - U: V.
Zbornik stručno-znanstvenih radova "Čovjek i radna okolina". - Zagreb: IPROZ, Visoka
škola za sigurnost, 2004., str. 5-22.

49
Propisi

 Zakon o zaštiti na radu, N. N., br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08.,
75/09.

 Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima, N.N. 108/95

 Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroženosti od požara, N.N. br. 62/94., 32/97.

 Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, N.N. br. 5/84.

 Pravilnik o izradi procjene opasnosti, N.N. br. 48/97., 114/02., 126/03.

 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona, SL br.

53/88., 5/02.

 Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima, SL br 13/68

 Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima,

N.N. br. 114/02., 131/02., 126/03.

Internet

 Čakovečki mlinovi d.d., http:// www.cak-mlinovi.hr/ , 04.03.2009.

 Gantt chart ili Gantogram, http://www.geof.hr/~aknez/Gantogram.htm , 04.03.2009.
 International Organization for Standardization, http://www.iso.org , 01.03.2009.
 Mrežno planiranje u upravljanju projektima,
http://www.scribd.com/doc13667467/Mrezno-planiranje-u-upravljanju-projektima,
10.03.2009.
 Pertografi, http://www.geof.hr/~astricak/NET.htm , 03.06.2009.
 Project Management Institute, http://www.pmi.org , 01.03.2009.
 Udruga za projekt menadžment PMI Ogranak Hrvatska, http://www.pmi-croatia.hr ,
01.03.2009.

50
 KRATAK ŽIVOTOPIS

Dino Cmrečnjak
Rođen sam 1987. godine u Čakovcu.
Završio sam preddiplomski stručni studij sigurnosti na Visokoj školi za sigurnost s
pravom javnosti u Zagrebu, smjer zaštita na radu i zaštita od požara. Na kraju treće godine
studija sigurnosti imenovan sam demonstratorom u predmetu Menadžment sigurnosti.
Specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, smjer zaštita na radu upisao sam 2008.
godine.
Poslovnu karijeru počeo sam stvarati 2009. u Čakovečkim mlinovima d.d. u Čakovcu,
na radnom mjestu stručnjaka za sigurnost. Član sam strukovne udruge Hrvatsko društvo
inženjera sigurnosti (HDIS) kao inženjer sigurnosti, kao i Udruge za promicanje zaštite ljudi u
radnoj i životnoj okolini (UPZ). Bio sam član Organizacijskog odbora III. i IV. znanstveno-
stručne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem Menadžment i sigurnost – M&S 2008 i
2009, koje su se održale u Čakovcu.
Koautor sam dva objavljena rada koji su kategoriziran kao izvorni znanstveni radovi.
Bio sam glavni tehnički suradnik pri izradi elektroničke skripte (CD) s nastavnim
materijalima i projektima sigurnosti studentskih projektnih timova iz predmeta Menadžment
sigurnosti nastavne godine 2007./08. Član sam, a ujedno i autor knjige projektno-
istraživačkog tima Istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u
poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Član sam projektno-istraživačkog tima Istraživanje
problematike rada samostalnog stručnjaka zaštite na radu.

Dino Cmrečnjak, bacc. ing. sec.

51
 SHORT BIOGRAPHY

Dino Cmrečnjak
I was born in 1987. in Čakovec.
I finished undergraduate professional study of security, at the College of Safety,
Accredited School Of Higher Education, in Zagreb, work safety and fire protection course. At
the end of the third year of security study I was appointed as demonstrator of "safety
management" class. I started the specialist professional graduate study, safety protection at
work course, in 2008.
I started my business career, at the Čakovečki mlinovi d.d. in Čakovec, at the position
of safety expert. I am a member of professional association "Croatian Society of Engineers
Safety" (HDIS) as a safety engineer and a member of the Association for promotion of the
protection of people in work and living environment (UPZ). I was a member of the organizing
committee of third and fourth scientific-technical conference with international participation
titled "The management and security - M & S" in 2008 and 2009, which were held in
Čakovec.
I am co-author of two published work, which are classified as original research papers.
I was chief technical assistant in the preparation of electronic script (CD) with teaching
materials and student projects from the "Security Management" class in school year
2007/2008. I am a member, and also the author of the project research team book entitled
"The research of problems of organization and protection services in business organizations
in Croatia". I am a member of project research team working on "The research of problems of
standalone safety at work experts".

Dino Cmrečnjak, bacc. ing. sec.

52
 5. PRILOZI

I. Plan projekta Specijalističkog rada: Primjena gantograma u planiranju aktivnosti zaštite

zdravlja i sigurnosti

53
 VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti PLAN PROJEKTA SPECIJALISTIČKOG RADA:
Ivana Lučića 5, 10000 Zagreb PRIMJENA GANTOGRAMA U PLANIRANJU AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOST

5.1.1.1.1.3
Prezime i ime studenta: Cmrečnjak Dino, bacc. ing. sec. JMBAG: 0257003124 Mentor: Kiš Donald, dipl. ing.

2008. g. 2009. g. '10

XII. I. II. III. IV. V., VI., VII., VIII. IX, X. I.
Br. Aktivnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 1
1.Početna razmišljanja o temi
2.Početne konzultacije s mentorom
3. Predavanje: Specijalistički rad (I.)
4.Seminarski rad:"Okvirni prijedlog.."
5.Analiza teorije (literatura i propisi)
7. Stručna praksa: Čakovečki mlinovi d.d.
A
8. Analiza prakse
9. Predavanje: Specijalistički rad (II.)
10.Seminarski rad: "Obrazloženi..."
11.Prezentacija pred auditorijem VŠS
12. Papirna dokumentacija – VŠS
13.
Z Završetak teksta specijalističkog rada
14.Predaja mentor: Specijalistički rad radna v.
15.Predaja specijalističkog rada
16.Obrana specijalističkog rada

Legenda stanja aktivnosti: Planirane aktivnosti Započete aktivnosti Završene aktivnosti

1
2