Kuga 1815. i kolera 1855.

god u Vitini

Subota, 21 Srpanj 2012 09:56 | PDF | Ispis | E-mail

Pamtim bič božji- kugu, koja je tri godine svijet davila i morila. Valjalo je po gori bijegati i uvijek se
premiještati, da gdje omrkneš, tu ne osvaneš. Mnoge su mrtvace psi izjeli, jer ih nije imao tko
ukopati. Za kugom je nastao veliki glad, te smo morali o travi živjeti, kozlac u mlijeku variti,
kljenovu koru tući i jesti. Čudno, je, da ove kuge nije bilo u ljubuškom Klobuku, koji je bio pun
Ljubušana i Mostarana, kao šipak zrnja! Bit će, da su bile u onom selu nekakove velike
čudotvorne moći od pomoći.

…………Iza kuge mnogo podivljalo konja i krmenja, i mnogo se pusta vuka s planina ovuda sleglo.
Dok bi sunce zašlo, odmah bi Malič zaglušili vuci urlikanjem izvijanjem………

Već sam bio i zaboravio ove riječi glavnog junaka iz pripovijetke „Divac od devedeset godina“ fra
Martina Mikulića da mi slučajno nije došao pod ruku preslik Knjige umrlih župe Veljaci od 1809.
do 1869. god.

Kuga o kojoj je ovdje riječ počimlje od 1813. godine na prostorima Bosne i Hercegovine a u
narodu poznata „Velika kuga 1815.god.“ i trajala je sve do 1818.god. Nije u isto vrijeme započela
na čitavom prostoru BiH nego se postepeno širila iz gradskih središta i na sela. Kako je njen
intezitet bio najveći 1815. god. tako je i dobila i obilježje po toj godini.

U ljubuški kraj ili bolje reći u veljačku župu stiže 18. V. 1814. god. u čijem je sastavu tada bila i
Vitina. Zadnji slučaj evidentiran je 1. VI. 1818. god. (Podaci iz Matične knjige umrlih od 1809 do
1867. godine Župe Veljaci).

U Vitini za taj period od kuge umiru 83 osobe različite dobi od djece do starijih osoba preko 90
godina. Malo ih je pokopano u groblje u Vitini, koje je bilo jedino groblje tada u Vitini, većina je
“pokopan van groblja“ (ET SEP: EX COEM) kako su skraćeno upisivali. U istom izvoru možemo
naći i podatke za Proboj: 53 osobe i Otok 31 osoba. Proboj je u to vrijeme imao svoje groblje a
Otok je koristio groblje Mladi kao i sadašnje selo Grabovnik i dio sela Grab. U ovom periodu se ne
spominje selo Grabovnik, je li ono u sastavu podataka Otoka, teško je sada zaključiti.Grabovnik u
Maticama vjenčanih veljačke župe tek se spominje koncem 1838. godine a u Maticama umrlih
još kasnije. Je li to povezano s regulacijom Trebižeta koja se obavljala od 1832. do 1845. god.
može se samo pretpostavljati.

Ostala sela župe Veljaci: Veljaci 37; Studenci 10; Vašarovići 27; Hardomilje 16; Vitaljina 36; Zvirići
3. Ukupno 296 osoba.

Svakako ovdje treba napomenuti da se ovi podaci odnose samo na katoličko stanovništvo, a
podataka za druge konfesije ovdje se ne spominju.

Kako nema klobučana, izgleda da su istinite riječi glavnog junaka iz fra Martinove pripovijetke.

Naši susjedi brotnjaci, izgleda da su još gore prošli. Prema podacima koje iznosi fra Robert Jolić u
knjizi „Stanovništvo Brotnja u tursko doba“ od kuge umire 2215. osoba od 1814. do 1816. za
nepune dvije godine što je u procentima 45,2, a kasnije se pojavljuje upisi za 1817. 1 i za 1818. 9
osoba. Samo godinu dana ranije (1813) biskup fra Augustin Miletić izvršio je popis župe Brotnjo i
zatiče 4904 osobe.

Kuga po Europi gotovo je bila iskorjenjena do početka 19. stoljeća, ali područja pod turskom
upravom su još dugo poslije preživljavali katastrofe od mnogih zaraznih bolesti pa tako i od kuge.
Može se slobodno reći da je kuga kod nas bila stalni gost „sve do juče“. Prenosili su je vojnici,
trgovci, hajduci a tada imamo i velike migracije stanovništva zbog ratova, zuluma, suše i gladi što
uveliko pomaže širenju kuge. Katastrofalne su bile razmjere kuge te 1815. godine na prostorima
današnje BiH. Prema izvorima po popisu u vikarijatu turske Bosne 1806. navodi da je bilo
114.391 vjernika. Popisom iz 1818. na tom istom prostoru živi 50.928 vjernika. Zbog kuge koja je
harala u BiH 1814.-1815. stanovništvo se smanjilo na 50.928 osoba. Prije ove kuge kroničari su
zabilježili i dosta godina kada je harala kuga što lokalno što općenito. Poznata je opća kuga iz
1764. god i kuga iz 1782 i 1783. god kada je kuga prepolovila stanovništvo BiH.
Poslije kuge iz 1815. na našem prostoru se često pojavljuje, ali u manjem obimu, i kolera iz 1855.
god i gripa „španjolica“ iz 1918. god. kada je u svijetu stradalo preko 20 milijuna osoba.

U istom izvoru zabilježen je slučaj i kolere u X i XI mjesecu 1855.god. Obzirom na kratki period
(nepuna dva mjeseca) izgleda da je bila pogubnija nego kuga 1815. za Vitinu. Tada umire 21
osoba u Vitini, u Grabovniku 2 i Otoku 2.

Ostala mjesta tadašnje župe Veljaci: Veljaci 7; Vašarovići 4; Grab 11; Šiljevište 1; Dole 2 i Klobuk
14.

Postoje i stariji zapisi o kugi, tako već se u Knjizi Izlaska spominje da je 1500. godine prije Krista
Egiptom poharala strašna kuga koja je poubijala sve prvorođence u zemlji.

Velika katastrofa zabilježena je 430. godine prije Krista. Kuga je poharala Atenom. Vjerovalo se da
je bolest došla iz Etiopije, preko Egipta, Sredozemnog mora do Pireja i Atene. Tada je zaraženo
kugom više od jedne trećina stanovništva.

Share