UVOD

Radno pravo je samostalna grana prava. Radno pravo je vezano za osnovno ljudsko pravo
na rad. Prava po osnovu rada i u vezi sa radom. Suština radnog prava je:

a) reguliranje radno-pravnog odnosa

b) reguliranje individualnih i kolektivnih prava

c) reguliranje prava iz radnog odnosa

Posmatrajući kroz historiju i različite političke sisteme legislativu odnosno pravne izvore koji
su trebali da budu garancija radnicima za ostvarivanje njihovih prava moguće je zaključiti da
su pravni propisi vrlo sporo nastajali i da praktički do početka 19. stoljeća ili na samom kraju
18. stoljeća se prvi put naziru obrisi konkretnih propisa koji su služili kao izvor radnog prava
odnosno izvor prava za oblast rada.

Kroz dugu historiju radničkih pokreta i radničkih borbi za osnovna prava iz oblasti rada
kada su radnici od grube i potpune eksploatacije došli u period savremenih radnih odnosa
moguće je posmatrati čitav dijapazon procesa koji su se događali kroz historiju dok su se
radnopravni statusi zaposlenika izdefinirali na bazi demokratskih i dogovornih kategorija.

1. TEORIJE IZ OBLASTI RADA

Teorija institucije – francuska teorija (teorija koja ima najznačajnije utemeljenje u
evropskom radnom zakonodavstvu i ona se prvi put primjenila u Francuskoj koja je
kolijevka ove teorije. Čovjek stvarno ulazeći u fabriku ili u neku drugu službu kao
da ulazi u jednu „instituciju“ je osnovni postulat ove teorije je da se čovjek –radnik
identifikuje s svojom institucijom)
Njemačka teorija rada – rad za više ciljeve (rad „za više ciljeve“ konkretno za državu
od koje se određuju jednaka prava za sve radnika je potpuno suprotan modelu teorije
institucije koji je bio u Francuskoj jer status radnika u ovoj teoriji je zavisio od
ukupnosti društvenih odnosa i ukupnosti ideologije njemačke države u tom periodu)
Ugovorna teorija o radu- (sporazumno regulisanje rada definiraju u dobroj mjeri
obaveze, prava ali i odgovornosti radnika za neizvršavanje obaveza jer poznato je da
su kroz historiju na različitim međunarodnim forumima i principima definirani
standardi koji su osnova za regulisanje radnopravnih odnosa između radnika i
poslodavaca posebno kroz individualne ugovore o radu i predmete ugovora o radu u
kojim se definiraju jasna prava na bazi standarda, obaveze i dio koji se odnosi na
odgovornost za izvršavanje poslova i posebno odgovornost za nastanak štete u
procesu rada)
Historijski različitim procesima su se razvijali različiti modeli rada tako da u teoriji i praksi su
najpoznatija tri modela koja su obilježila razvoj radnog prava odnosno odnosa između radnika,
poslodavaca i države kao organizovane vlasti koja je kroz svoju legislativu uređivala
radnopravne statuse kroz historiju. Ti modeli su:

- američki model rada,

- japanski model rada i

- evropski model rada.

Ova tri modela su se iskristalisala u smislu postojanja jasnih odredbi svakog od ovih
modela bilo kada se govori o obavezama radnika u procesu rada, kada se govori o pravima iz
rada i po osnovu rada i odgovornosti kroz svaki proces rada.

Američki model rada – model koji je zasnovan isključivo na tržišnom principu i koji
ima sve elemente „robusnog modela“ koji praktički bez ikakvih drugih elemenata isključivo
analizira učinjenje poslove, izvršene obaveze ili eventualne odgovornosti za neizvršene
obaveze. Ovaj model je nastao u anglosaksonskom pravnom sistemu koji u principu ima
drugačije poglede u odnosu na evropski kontinentalni pravni sistem čiji je glavni nosilac
njemački model rada i u odnosu na japanski model rada, perfekcionistički model, koji ima puno
kvalitetnih elemenata i garancija za radnika u odnosu na druga dva modela.
 Američki model koji je nastao u okrilju anglosaksonskog pravnog sistema i svih
popagiranih elemenata i principa koji imaju poseban karakter u odnosu na druge pravne sisteme
karakterišu slijedeći elementi:

a) kratkotrajsnost ugovora o radu,

b) efikasan nadzor nad izvršavanje poslova i izvršavanje odgovornosti za neizvršene

poslove,

c) efikasnost nagrađivanja za učinjene poslove.

Ovaj model nastao je na različitim i teoretskim i praktičkih opservacijama u smislu da

je suština ovog modela tržišni princip i tržišna orijentacija ,bilo da se radi o zasnivanju radnog
odnosa ili o nagrađivanju na koje neminovno utiču elementi ponude i tražnje na prostorima gdje
funkcionira anglosaksonski pravni model. Ovaj model isključivo zasnovan na tržišnom
principu jeste da se i sve vrijednosti iz radnog odnosa utvrđuju na bazi ponude i tražnje pa tako
ukoliko određena struktura zanimanja, profesije, kvalitet i efikasnost u radu ima svoje najveće
vrijednosti koje se utvrđuju na tržištu, jer ako je ponuda manja vrijednost i nagrađivanje je veće
za te poslove, dakle isključivi tržišni princip u odnosu na druge pravne sisteme ili modele rada
gdje ti elementi ne dolaze u sami vrh prava i obaveza iz oblasti rada.

Poseban element u američkom modelu rada jeste zaključivanje kratkotrajnih ugovora

što znači da nema garancija za zaposlenika da može na miran i bezbrižan način jedan duži
vremenski period da bude siguran u planiranje svojih i prava i obaveza, već su u ovom modelu
upravo bespoštedno primjenjuje princip da se traži isključiva efikasnost u radi a sve drugo
završava raskidom ugovora o radu i jasno definiranih prava i obaveza iz tih ugovora. Ovaj
model je i zasnovan na principu stimulacije gdje se kroz ovaj model ostvaruje princip da
kvalitetni
radnici, vrijedni radnici i oni koji na propisan način izvršavaju svoje radne obaveze dobijaju i
beneficije iz radnog odnosa u smislu trajanja ugovora o radu koji se stalno produžava a i u
sistemu nagrađivanja.

Ovaj model rada baštini princip potpunosti izvršavanja obaveza odnosno plaćanja za
učinjeni rad i sva plaćanja po ovome modelu idu upravo po propisima i po kolektivnim
ugovorima koji utvrđuju najniže satnice, uslove rada, zaštitu na radu, tako da se ovaj model
računa u jedan od najefikasnijih modela u izvršavanju zakonom datih obaveza za učinjeni
posao.

Posebna je karakteristika ovoga modela da se progresivno može provoditi i sistem

nagrađivanja za kvalitet u radu, ostavlja se poseban dio stimulacija što u svakom slučaju
doprinosi da se iz procesa rada izvuku najveći rezultati tako da na bazi kvalitetnog rada i
zaposlenici mogu da ostvare veće prihode kroz progresivno nagrađivanje a samim tim i
poslodavac dobija veći učinak u radu tako da se ostvaruje na taj način višak profita, što u
svakom slučaju je identičan cilj i radnika i poslodavca u procesu rada.

Japanski model rada je „model blagostanja“ jer to je model koji praktično ima dva
osnovna elementa u svom principu funkcioniranja a to su:

1. tačnost u izvršavanju poslova u skladu sa propisanim propozicijama bilo zakonskim ili

ugovornim i

2. moralnost u obavljanju poslova i u procesu rada.

Japanski model i zemlje koje slijede ovaj model a u Evropi najbliži ovom modelu su
Švedska, Danska, Finska i još neke zemlje, koje praktično imaju skoro identične elemente
vezano za taj model rada, a to su:

a) doživotni ugovori o radu ,

b) konstantan nadzor rada,

c) efikasno nagrađivanje,
 Osnovna karakteristika ovog modela jeste tačnost i moralnost u izvršavanju obaveza
tako da su savremene ekonomije koje primjenjuju ovaj model učinile da su inaugurisali pravilo
da nije potrebno iste poslove obavljati u smislu postizanja veće efikasnosti u radu da bi se vršle
provjere u procesu rada već da se konstantno ostvaruju identični rezultati da proces rada ide u
potpuno ustaljenim tokovima.

U ovom modelu napravilo se opredjeljenje da nije potrebno

vršiti provjere, već da se zaključuju trajni ugovori u smislu da je samo potrebno vršiti edukaciju
i dopune kvaliteta rada, a da statusi zaposlenika praktično su sigurni što u svakom slučaju
ulijeva veliko povjerenje i za poslodavce i za radnike u smislu da se utvrđeni poslovi izvršavaju
na utvrđeni način i oni imaju pozitivne efekte i za radnike i za poslodavce u smislu prava,
obaveza i odgovornosti.

Evropski model rada koji personificira njemački model rada i on predstavlja jednu
srednju orijentaciju između američkog i japanskog modela rada u smislu da ovaj model također
ima elemente tržišnog principa iz oblasti rada i on se prije svega temelji na:

1. srednjeročnim trajanjem ugovora o radu,

2. mogućnost progresivnog ostvarivanja prava i obaveza iz oblasti rada i

3. efikasnim nagrađivanjem.

Ovaj model je model koji ima umjerenu distancu prema radnicima u smislu da je
potrebno sagledati sve psihofizičke i zdravstvene sposobnosti radnika u određenom vremenu
da li on može odgovoriti određenim radnim obavezama u smislu da mu se pruži šansa da on
kroz jedan ne tako kratak period kao u drugim modelima rada pokaže stvarne mogućnosti
vezane za rad, tako da ovaj model ima i sistem nagrađivanja upravo progresivni model da
ukoliko zaposlenik bilježi napredak na radnom mjestu i kvalitete u
jednom određenom vremenu on može ostvariti i bolje efekte po osnovu rada jer je kroz ovaj
model data šansa radniku da pokaže svu svoju efikasnost u izvršavanju poslova.

Ovaj model se odlikuje i posebno kvalitetnim pravima u vezi sa radom gdje su osnovna
prava zagarantovana bilo da se radi o socijalnim, zdravstvenim ili penzionoinvalidskim pravima
ali mogućnost uz povećanje efikasnosti u svom radu, većeg doprinosa

da ova prava i progresivno prastu za radnika.

Aristotel: Politika, Globus, Zagreb, 1998.

2. Bačić, dr. Arsen: Ustavno pravo Republike Hrvatske, Praktikum, Udžbenici
Sveučilišta u Splitu, Split, 1997.
3. Baltić A., Despotović, M.: Osnovi radnog prava Jugoslavije, Savremena
administracija, Beograd, 1981.
4. Barnes Jonathan: Aristotel, Kruzak, Zagreb, 1996.
5. Basta, R. Lidija: Politika u granicama prava, Istraživačko-izdavački centar SSO
Srbije i Institut za uporedno pravo, Beograd, 1984.
6. Bercis, Pierre: Osloboditi prava čovjeka, Politička kultura, Zagreb, 2001.
7. Beyme, von Klaus: Politički sustav Savezne Republike Njemačke, Pan Liber,
Osijek-
Zagreb-Split, 1999.
8. Bilandžić, dr. Dušan: Historija SFRJ, Školska knjiga, Zagreb, 1979.
9. Berberović, dr. Jelena: Filozofija i svijet nauke, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
10. Bežovan, Gojko: Civilno društvo, Globus, Zagreb, 2004.
11. Birch, H. Anthony: Politički sustav Velike Britanije, Pan Liber, Osijek-Zagreb-
Split,
2000.
12. Bowles, Nigel: Politički sustav SAD-a, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split, 2003.
13. Brajić, Vlajko: Radno pravo, Savremena administracija, Beograd, 1987.
14. Buklijaš, Boris: Kolektivno radno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu,
2006.
15. Ciceron, Marko Tulije: O dužnostima, Nova Akropola, Zagreb, 2006.
16. Crnić, Jadranko, Filipović, Nikola: Ustav kao jamac načela pravne države,
Organizator, Zagreb, 2002.
17. Crnić, Jadranko: Vladavina ustava – Zaštita sloboda i prava čovjeka i grananina
ili
kako pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, Informator,
Zagreb, 1994.
18. Čalić, dr. Dušan: Putevi i krize, Citro, Osijek, 1987.
19. Čučić, Ljubomir: Quo vadis Europa, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1990.
20. Davies, Anne: Perspectives on Labour Law, Cambridge University Press,
Cambridge, 2004.
196
21. Dedić, dr. Sead: Organizacija i metodi rada u javnoj upravi, Zavod za
osposobljavanja kadrova, Tuzla, 1979.
22. Drača, Marinković Dušanka: Štrajk, Tim press, Zagreb, 2005.
23. Dragičević, dr. Adolf: Osnove političke ekonomije, Školska knjiga, Zagreb, 1980.
24. Dworkin, Ronald: Shvaćanje prava ozbiljno, KruZak, Zagreb, 2003.
25. dornević, dr. Jovan: Samoupravljanje i politički sistem, Biblioteka Znanje,
Rijeka,
1978.
26. dornević, dr. Jovan: Ustavno pravo, Savremena administracija, Beograd, 1982.
27. Fajol, Henri: Administracija i organizacija industrijskih i drugih tehničkih
poduzeća, Izdanje ministarstva trgovine i industrije (prijevod Ž. Dimitrijevića),
Beograd, 1920.
28. Fasso, Guido: Historija filozofije prava, CID Podgorica, 2007.
29. Fiamengo, dr. Ante: Osnove opće sociologije, Narodne novine, Zagreb, 1982.
30. Filipović, Vladimir: Filozofijski rječnik, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb,
1984.
31. Gatarić, dr duro: Samoupravno pravo u SFRJ, Narodne novine, Zagreb, 1985.
32. Gerber, E. Michael: Legenda o poduzetništvu, CIP - Nacionalna i sveučilišna
knjižnica, Zagreb, 2005.
33. Gović, Iris; Marinković, Drača Dušanka: Ugovor o radu, TIM press, Zagreb, 2005.
34. Skupina autora (priredio Kosta Čavoški): Ustavnost i vladavina prava,
Biblioteka
Suočavanja, Izdavač – Centar za unaprenivanje pravnih studija, Beograd, 2000.
35. Skupina autora: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet u Zagrebu
i
Organizator, Zagreb, 2007.
36. Skupina autora: Uporedni politički sistemi, Savremena administracija, Beograd,
1983.
37. Skupina autora: Istorija filozofije, Kultura, Beograd,1948.
38. Haselsteiner, Horst: Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Naprijed, Zagreb,
1997.
39. Hayek, Friedrich August: Politički ideal vladavine prava, Školska knjiga, Zagreb,
1994.
40. Held, D.: Modeli demokracije, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
41. Herdegen, Matthias: Europsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka,2003.
42. Hrnjaz, dr. Radovan: Kontrolna djelatnost s naročitim obzirom na inspekcijsku
kontrolu u SFRJ, NU Službeni list SR BIH, Sarajevo, 1975.
43. Hrženjak, Juraj: Menunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima,
Informator,
Zagreb, 1992.
44. Ivošević, Zoran: Radno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd,
2006.
45. Ivanda, dr. Stipe: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, Opći dio, Pravni
fakultet
Osijek, 2009.
46. Jovičić, dr. Miodrag: Zakon i zakonitost, Radnička štampa, Beograd, 1977.
47. Jovanov, dr. Neca: Teorijska koncepcija samoupravljanja, Naučna knjiga,
Beograd,
1981.
48. Jovanov, dr. Neca: Ostvarivanje samoupravne radničke kontrole, SNP, OOUR
Štamparski pogon, Novi Sad, 1981.
49. Kelzen, dr. Hans: Opšta teorija države i prava, Beograd, 1951.
50. Kovačević, dr. Radmila: Kontrola i revizija poslovanja u organizacijama
udruženog
rada, Informator, Zagreb, 1987.
51. Krbek, I.: Suverenitet, JAZU, knjiga 339, Zagreb, 1965.
52. Kulušić, Jasminka: Isplati li se fleksibilnost?, TIM Press, Zagreb, 2009.
53. Kuzmanović, dr. Rajko: Ustavno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj
Luci,
Banja Luka, 2002.
54. Larner, Robert: Managment control and Large Corporation, New York,
Dunellen
Publishing Company, 1970.
55. Leovac, Stanislav; Kovač, Andrija: Inspekcijski nadzor u području radnih
odnosa,
PZ, Zagreb, 2006.
56. Lukić, dr. Radomir: Ustavnost i zakonitost, Beograd, 1966.
57. Lukić, dr. Radomir: Teorija države i prava, II. izdanje, Savremena administracija,
Beograd, 1976.
58. Lukić, dr. R., Greb, dr. Z., Jojić, dr. B.: Osnovi pravnog sistema SFRJ, Savremena
administracija, Beograd, 1982.
59. Lukić, dr. Radovan: Uvod u pravo, Naučna knjiga, Beograd, 1976.
60. Mandić, dr. Oleg; Sokol, dr. Smiljko: Država, Informator, Zagreb, 1977.
61. Matulović, Miomir: Jezik, pravo, moral, Izdavački centar Rijeka, 1986.
62. Mecanović, dr. Ivan: Ustavno pravo, Pravni fakultet, Osijek, 1978.
63. Maritain, Jacques: Čovjek i država, Globus, Zagreb, 1992.
198
64. Marčetić, Gordana: Javni službenici i tranzicija, Suvremena javna uprava,
Zagreb,
2005.
65. Milardović, dr. Annelko: Globalizacija, Pan Liber, 1999.
66. Miličić, dr. Vjekoslav: Pravo i metodologija prava, Alinea, Zagreb, 1992.
67. Miličić, dr. Vjekoslav: Opća teorija prava i države, Sveučilišna tiskara d.o.o.,
Zagreb, 1994.
68. Mirić, dr. Jovan: Sistem i kriza, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1985.
69. Mlikotin-Tomić, Deša, et al., Europsko tržišno pravo, Školska knjiga, Zagreb,
2006.
70. Mlinarić, Vesna; Obradović, Željka: Plaće, TIM press, Zagreb, 2006.
71. Montesquieu: O duhu zakona, Demetra, Zagreb, 2003.
72. Mratović, Filipović, Sokol: Ustavno pravo I, Pravni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu,
Zagreb, 1976.
73. Muhić, dr. Fuad: Teorija države i prava, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
74. Neuman, F.: Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb, II. izdanje
75. Nozick, Robert: Anarhija, država i utopija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
2003.
76. Omejec, Jasna: Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir,
Novi
informator, Zagreb 2008.
77. Perić, dr. Berislav: Osnove teorije države i prava, Pravni fakultet Osijek, 1977.
78. Perić, dr. Berislav: Struktura prava I. dio, Narodne novine, Zagreb, 1972.
79. Perić, dr. Berislav: Struktura prava, Zagreb, SNL, 1978.
80. Platon: Zakoni, Kultura, Zagreb, 1957.
81. Platon: Država, Naklada Jurčić d.o.o., Zagreb, 1997.
82. Platon: Obrana Sokratova, Demetra, Zagreb, 2000.
83. Pravna enciklopedija 1. i 2., Savremena administracija, Beograd
84. Potočnjak, Željko; Vukorepa, Ivan: Zakon o radu i drugi izvori radnog prava,
Narodne novine, Zagreb, 2006.
85. Pusić, dr. Eugen: Upravni sistemi, Pravni fakultet, Zagreb
86. Ramet, P. Sabrina: Postkomunistička Europa i tradicija prirodnog prava, Alinea,
Zagreb, 2004.
87. Ravnić, Anton: Osnove radnog prava, Pravni fakultet, Zagreb, 2004.
88. Rawls, John: Pravo naroda i „Preispitivanje ideje javnog uma“, KruZak, Zagreb,
2004.
89. Sarić, R. Miloje: Opšti principi naučnog rada, Naučna knjiga, Beograd,1989.
90. Smerdel, dr. Branko: Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Pan Liber, Osijek,
1994.
199
91. Sokol, dr. Smiljko i Smerdel, dr. Branko: Ustavno pravo, Informator, Zagreb,
1998.
92. Sušić, dr. Stefan: Pravna znanost i ostvarivanje samoupravljanja, Štampa,
Šibenik,
1981.
93. Šimić, Dražen: Europska unija danas i sutra, Hrvatski zemljopis, Zagreb, 2002.
94. Šimonović, dr. Ivan: Globalizacija, državna suverenost i menunarodni odnosi,
Narodne novine, 2005.
95. Šokčević, Svjetlana: Industrijska demokracija i zaštita na radu, Tim press,
Zagreb,
2006.
96. Tintić, Nikola: Radno i socijalno pravo, Knjiga prva, Radni odnosi (II), Narodne
novine, Zagreb, 1969.
97. Učur, d. Marinko i Laleta, Sandra: Konvencije menunarodne organizacije rada s
komentarima, Timm press, Zagreb, 2007.
98. Villey, Michel: Pravo i prava čovjeka, Politička kultura, Disput, Zagreb, 2002.
99. Vujčić, Vladimir: Politička kultura demokracije, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split,
2001.
100. Vujević, dr. Miroslav: Uvonenje u znanstveni rad u području društvenih
znanosti,
Informator, Zagreb, 1988.
101. Vukadinović, Radovan: Vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država,
Politička
kultura, Zagreb, 2008.
102. Weiss, Dimitri: Industrijska demokracija: samoupravljanje ili radnička
kontrola?
Iskustva i projekti, Globus, Zagreb, 1980.
103. Windelband, Wilhelm: Povijest filozofije, Naprijed, Zagreb, 1988.
104. Visković, dr. Nikola: Država i pravo, Birotehnika, Zagreb, 1997.
105. Visković, dr. Nikola: Pravo kao kultura, Izdavački centar, Rijeka, 1990.
106. Visković, dr. Nikola: Teorija države i prava, Birotehnika, Zagreb, 2006.
107. Vuković, dr. duro: Pravna država, Zgombić&Partneri, Zagreb, 2005.
108. Zakić, dr. Milorad: Metodologija naučnog rada, Pravni fakultet, Centar za
izdavačku djelatnost, Banja Luka, 1983.
109. Ziherl, Boris: Osnovi marksističke opšte sociologije, Rad, Beograd, 1977.
110. Zvonarević, dr. Mladen: Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb, 1981