JU Mješovita srednja rudarska škola

Tuzla

Predmet : Mineralogija

(pitanja i odgovori za vanredne polaznike )

Zanimanje –rudarski tehničar
Predmet i zadaci mineralogije

1.Definicija mineralogije

Mineralogija je nauka o mineralima (grč. logos - nauka).

2.Šta proučava nauka o mineralima

Mineralogija izučava:
- minerale,
- nihove osobine, vanjski izgled, - morfologiju,
- njihovu unutrašnju građu ili strukturu,
- hemijske osobine minerala,
- fizićke osobine,
- njihov postanak,
- rasprostranjenje minerala i
- njihovu upotrebu.
Mineralogija je složena nauka koja se sastoji iz niza posebnih disciplina koje vrlo detaljno obrađuju
pojedine osobine minerala.

Morfologija izučava vanjsi izgled minerala.

3.Šta izučaca kristalografija

Kristalografija je nauka koja izučava kristalno stanje minerala.

2. Razlika između minerala i stijena

4.Šta su stijene ?

Stijene nisu homogene, ne možemo ih izraziti jednom formulom, nego ih izražavamo mineralnim
sastavom.
 Stijena krečnjak se sastoji iz samo jednog minerala (CaCo3) kalcita ili dolomit se sastoji samo iz
minerala dolomita (CaCO3Mg3CO3),
TAKVE STIJENE NAZIVAMO MONOMINERALNE. (mono - jedan).
 Stijena krečnjak se sastoji iz samo jednog minerala (CaCo3) kalcita ili dolomit se sastoji samo iz
minerala dolomita (CaCO3Mg3CO3),
TAKVE STIJENE NAZIVAMO MONOMINERALNE. (mono - jedan).

5.Šta su rude?

Rude su minerali iz kojih se dobijaju metali. Ruda je boksit, koji se sastoji iz više minerala. To je
polimineralni agragat i služi za dobijanje aluminija.
 Boksit se sastoji od aluminiskih minerala y-bemita A1OOH, diaspora - AlOOH, hidrargilita

6.Kakava jevažnost minerala ?

 Neki se koriste za dobijanja metala (željeza, bakra, olovo, cinka, platine..)

 Neki se koriste u keramičkoj industriji (npr. minerali gline), termoizolacioni materijali (liskuni,
azbest...)

 Minerali su izvor pojedinih elemenata (npr. Ca, Fe, S, F...)

Minerali imaju direktan i indirektan značaj za život biljaka i čovjeka (kroz ishranu).

3.NAČIN POJAVLJIVANJA MINERALA

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 2

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 Minerali su čvrsti sastojci zemljene kore i izgrađeni su iz jedne ili iste vrste ili iz više vrsta atoma. Ti
atomi su večinom pravilno raspoređeni u prostoru, i u tom slučaju govorimo o pravilnoj unutrašnloj građi
ili rasporedu atoma i minerala.
Najčešće pravilna unutrašnja građa se manifestuje i pravilnim vanjskim izgledom ili kristalnim formama,
odnosno kristalima.

7.ŠTA SU KRISTALI?

Kristali su oblici ili forme omeđene:

- plohama,
- bridovima,
- i uglovima.
Pravilan raspored čestica ne manifestuje se uvijek i pravilnim vanjskim izgledom. Npr. glina ima
nepravilan oblik i po izgledu ne bi mogli zaključiti da ima pravilnu unutrašnju građu.

8.Kakvi su to AMORFNIminerali?

Pored minerala koji imaju unutrašnju građu, ima i onih koji imaju nepravilan raspored čestica. Ti
minerali se nazivaju AMORFNI i najčešče imaju zemljast, grozdast i bubrežast oblik. Ti minerali nisu
brojni, takav je limonit i opal.

limonit

GRANIČNI ELEMENTI KRISTALA

9.Nabrojati granične elemente kristala

 PLJOSNI su ravne površine kojima su kristali sa svih strana ograničeni.

 IVICE predstavljaju granične pravolinijske elemente koji nastaju na dodirima dveju pljosni.

 ROGLJEVI su granični elementi kristala koji se formiraju na dodirima najmanje triju ivica i
graničnih pljosni.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 3

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 Prema savršenosti oblika kristala, odnosno prema stepenu njihove simetrije, minerali se svrstavaju u
7 kristalnih sistema

4.NASTANAK MINERALA

Sve do pojave rengenskih zraka i njihove primjene u strukturnim istraživanjima minerala, mnogi
minerali su smatrani amorfnim mineralima, zbog svog izgleda. Međutim, primjenom ispitivanjem
pomoću rengena utvrđeno je da je, naprotiv, amorfnih minerala u prirodi veoma malo.

10.Koji su to uslovi koji utiču na nastanak minerala?

 Nastanak minerala je vezan za određene otopine i uslove u kojima minerali nastaju, a to su:
temperatura,
pritisak i
hemijski sastav.

 U zavisnosti od poredka čestica u minralu, zavisit će i sve druge osobine ili svojstva: fizička,
hemijska, kao i morfološki izgled.

Načini postanka minerala

11.Na koji način mogu nastati minerali?

 Minerali mogu nastati na različite načine. Mogu nastati iz:

- vodenih rastvora,
- iz magme,
- ili kristalizacijom iz plinova ili para.
Čestice obično zauzimaju određeni položaj, to znači minerali iste vrste uvijek imaju isti raspored čestica
(atoma ili iona) u prostoru. Po tome vidimo koliki ima značaj struktura minerala.
Nastanak različitih struktura je uslovljen različitim termodinamičkim uslovima (pritisak i
temperatura) u zemlji.

primjer
 Minerali grafit i dijamant imaju isti hemiski sastav.(C)
 Usled različite strukture (uslovljen pritiskom i temperature), nastaju i različite osobine minerala, a
hemijski sastav imaju isti.
 Razlika je u tvrdoći. Dijamant je vrlo tvrd a grafit mekan da se sa njim može pisati po papiru.
Različite tvari istog hemiskog sastava nazivamo alotropima ili alotropskim modifikacijama. Na primjer,
dijamant i grafit su dvije alotropske modifikacije ugljika C .

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 4

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 Grafit C C dijamant

5.KRISTALOGRAFIJA I NJENI USLOVI-KRISTALNA SISTEMA

Kristalografija je nauka koja svoj razvoj započinje 1699. godine.

12.Šta izućava kristalografija?

Kristalografija izučava:

- strukturu kristala (strukturna kristalografija),

- fizičke osobine minerala,
- hemijski sastav minerala (mineralna hemija) i
- morfološka svojstva ili oblik minerala.

13.Na osnovu zajedničkih osobina na koliko grupa se kristali mogu podijeliti ?

-Posmatrajuči kristale možemo uočiti određene zakonitosti i simetričnost na kristalima, pa na osnovu
zajedničkih osobinama kristali se mogu svrstati u određene grupe.
-Jedan od načina jeste da se kristalizirane supstance kristaliziraju u određenom kristalnom sistemu.

14,Na osnovu čega se kristalni sistemi međusobno razlikuju?

Kristalni sistemi se međusobno razlikuju na osnovu osnog krsta.

15.Šta su kristalografske osi i osni krst?

Kristalografske osi su zamišljeni smjerovi koji prolaze kroz središte kristala i tamo se sijeku, a služe zato
da, pomoću njih odredimo položaja ploha na kristalu.
Sve kristale na osnovu osnog krsta možemo svrstati unutar šest kristalastih sistema.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 5

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 To znači da u svijetu kristala postoji šest mogučnosti kako brojne kristalne forme možemo razvrstati, na
osnovu njihovih kristalnih osi. Svaki sistem ima određene kristalografske osi i sve zatvaraju određene
uglove međusobno.

16.Nabroji forme na osnovu kristalnih osi.

Ti sistemi su sljedeći:

1. KUBIČNI SISTEM
2. TETRAGONSKI SISTEM
3. HEKSAGONSKI SISTEM
4. ROMPSKI SISTEM
5. MONOKLINSI SISTEM
6. TRIKLNSKI SISTEM
17.Šta je kubični sistema?

KUBIČNI SISTEM
Kubični sistem se sastoji od tri međusobno okomite i jednake kristalografske osi.
Osi označavamo istim slovima a,
a1 je os koja je okomita na posmatrača,
a2 paralelna sa posmatračem,
a3 vertikalna.
Svaki od osi ima svoj smjer, to se na crtežu najlakše da objasniti. Ako matematički želimo označiti ovaj
sistem onda to možemo ovako opisati:

a1=a2=a

α =β=y=90

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 6

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Kuhinjska sol, kamena sol, halit

ISTU KRISTALNU STRUKTURU IMAJU I NEKI IONSKI SPOJEVI: AgCl, BaS, CaO, CeSe, DyAs,
GdN, KBr, LaP, LiCl, LiF, MgO, NaBr, NaF, NiO, PrBi, PuC, RbF, ScN, SrO, TbTe, UC, YN, YbO, ZrO.

18.Definiši tetragonski sistem

TETRAGONSKI SISTEM

Tetragonski sistem se da lako izvesti iz kubičnog, tako što vertikalna os postaje duža ili kraća od ove dvije
horizontalne.
U tetragonskom sistemu dvije osi su jednake i oznaćavamo ih sa a1 i a2. leže u istoj ravni, a treća, koja je
duža ili krača, je vertikalna i okomita na tu ravan, označavamo je slovom c.
tetragonski

a=b≠c
α=β=γ=90
tetragonski

http://bs.wikipedia.org/wiki/Vulfenit"

a=b≠c α = β = γ = 90° Piroluzit je mineral hemijskog sastava

MnO2 i najvažnija je ruda mangana.
Mangan se dobiva iz MnO2 redukcijom
pomoću natrijuma, magnezijuma,
aluminijuma elektrolizom.
Kristalni sistemtetragonski
19.Definiši heksagonski sistem.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 7

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 HEKSOGONSKI SISTEM

Heksagonski sistem se razlikuja od svih ostalih po broju kristalografskih osa.

Osni krst heksagonskog sistema čine četri kristalografske osi , od kojih su tri jednake i označavamo ih
istim slovima(a1 ,a2, a3 ,) ,svr leže u istoj ravni , a ćetvrta je duža ili kraća i okomita je na tu ravan a
označavamo je slovom c.Kristalografska os c zatvara sa svakom osi (a1 ,a2, a3 ,) ugao od 90 °.Da bi što
lakše shvatili položaj osi u heksogonskom sistemi , nacrtati ćemo samo one koje leže u istoj ravni .
Karakteristično je i to da pozitivni i negativni smijerovi zatvaraju ugao od 60° ,a samo pozitivni ili samo
negativni 120 ° (tj.istovrsni smjerovi).

Heksagonska gusto slagana rešetka

Drugi elementi koji imaju istu kristalnu strukturu:
Be, Sc, Te, Co, Zn, Y, Zr, Tc, Ru, Gd, Tb, Py, Ho, Er, Tm, Lu, Hf, Re, Os, Tl
Cinabarit je sulfidni mineral

Kategorija sulfidi

20.Definišo rompski sistem kristalizacije.

ROMPSKI SISTEM
Osno krst rompskom sistemu se sastoji od trimrazličite i okomite osi označavamo ih slovima a,b,c ugao
između njh iznosi 90°.Os okomita na posmatrača je aparalelno sa posmatračem je b,a okomita na ove dvije
osi i i vertikalna je os c.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 8

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
a=b=c
α≠β≠γ≠90°

Kategorija Mineral
Hemijska Al2[SiO4](F,OH)2
formula
Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s hemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2.
21.Definiši monoklinski sistem

10.MONOKLINSKI SISTEM
Samo jedna os je nagnuta(mono grč.jedan;klino-naginjem se).U ovom sistemu os a u odnosu na os c je
nagnuta tako da se spušta prema posmatraču te je ugao β (između osi a i c različit od 90°)Ovaj sistem ima tri

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 9

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
kristalografske osi,koje su razlićite dužine.

Mg3Si4O10(OH)2 Talk i

a ≠b≠c
α=γ=90°≠
U monoklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine.
Dvije od njih (a i c) sijeku se pod šiljatim kutom i obično su smještene uspravno.
Treća os (b) siječe pod pravim kutom druge dvije osi i naziva se orto os.

22. Definiši triklinski sistem kristalizacije minerala.

TRIKLINSKI SISTEM

Kristalografska os a ima položaj kao što je imala u monoklinskom sistemu,a os b se takođe spušta s lijeva na
desno i osni krst izgleda ovako.
Karakteristiše osni krst čije su sve tri osi položene tako da zaklapaju različite uglove

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 10

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 Anortit

Kategorija
Hemijska CaAl2Si2O8
formula

23.Šta su to fizičke osaobine minerala?

Fizičke osobine minerala

Neki minerali se mogu poznati po ukusu, mirisu i opipu, te njihove osobine nazivamo fiziološkim. Ima
minerala koji otopljeni u vodi daju karakterističan okus, tako npr. halit otopljen u vodi daje slan okus, a
silvin gorko-slan.
Neki minerali kada ih mrvimo, ili kada ih udarimo čekićem, razvijaju oštar i karakterističan miris. Neki
dolomiti pod udarcem čekića razvijaju miris na sumpor-vodik. Ima krečnjaka i dolomita koji pri
mrvljenju u sitan prah razvijaju neugodan miris koji potiče od bitumena, daju miris nafte.
Arsenski minerali pri udarcu čekića razvijaju miris po bijelom luku. Glineni minerali ako ih nakvasimo
vodom razvijaju miris amonijaka. Ima minerala koji imaju karakterističan opip. Grafit i talk, ako ih
trljamo među prstima, osjećamo mastan i blag opip. Zbog toga je talk i dobio ime milovka, zbog milog,
blagog opipa. Neki minerali imaju hladan opip, hrapav itd.

24.Nabrojati fizičke osobine minerala.

Za identifikaciju minerala koriste se fizička svojstva minerala, a to je skup karakteristika koje određuju neki
mineral i odražavaju kemijski sastav, kao i tip veze i kristalnu strukutru tog minerala

Fizičke osobine ninererala su:

1. Fiziološka svojstva minerala

2. Specifična težina minerala
3. Kalavost minerala
4. Tvrdoća mineralaSadržaj
5. Ogreb minerala
6. Dvolom minerala
7. Boja minerala
8. Sjaj minerala
9. Magnetne osobine minerala
10. Električna svojstva minerala
11. Toplotne osobine minerala
12. Luminescentne osobine minerala
13. Radioaktivne osobine minerala

25. Šta je tvrdoća minerala?

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 11

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Tvrdoća minerala

Za identifikaciju minerala koriste se fizička svojstva minerala, a to je skup karakteristika koje određuju neki
mineral i odražavaju kemijski sasta
je svojstvo krutih tijela koje se očituje u otpornosti prema trajnim deformacijama (npr. kod mašinske
obrade).
U mašinstvu postoji nekoliko načina za određivanje tvrdoće:tvrdoća prema Vickersu, oznaka HV tvrdoća
prema Rockwellu, oznake HRc i HRb tvrdoća prema Brinellu, oznaka HB tvrdoća prema Shoru, oznaka HS
U mineralogiji se koristi Mohsova skala tvrdoće na kojoj je najtvrđi materijal dijamant, a najmekši talk.

Mohsova skala tvrdoće

Mohsova skala tvrdoće je empirijska skala prema kojoj se tvrdoća čvrstih supstanci određuje u poređenju sa

10 referentnih minerala, rangiranih od 1 do 10 na sljedeći način: [

 Talk (1)
 Gips (2)
 Kalcit (3)
 Fluorit (4)
 Apatit (5)
 Ortoklas (6)
 Kvarc (7)
 Topaz (8)
 Korund (9)
 Dijamant (10)

26.Šta je ogreb minerala?

Ogreb (mineralogija

Ogreb ili crt u mineralogiji je boja praha koja nastaje nakon grebanja ili struganja materijala (minerala) u
odnosu na bijeli porculanski tanjirić na koji prah ili strugotine padaju. Boja ogreba većinom se ne podudara s
vanjskom bojom minerala. Tako, naprimjer, mineral hematit, koji je tamnosiv do crn, ima crvenu boju
ogreba.

Pločica za ogreb minerala

27.Šta je habitus minerala?

HABITUS - Vanjski oblik kristala Oblik kristala ovisi o njegovoj pravilnoj unutarnjoj građi. Može se
definirati kristalnom formom koja prevladava na kristalu, npr. oktaedarski ili prizmatični, habitus. U opisu
habitusa kristala služimo se još izrazima kao što su: igličasti, lističasti, kratkoprizmatski, vlaknasti. Idealni

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 12

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
kristali su oni koji su nastali u idealnim uvjetima rasta i imaju pravilni poliedarski vanjski oblik. Deformirani
kristali nastaju za vrijeme rasta kristala zbog neravnomjernog pritjecanja mineralne tvari kristalnim plohama.

28.Šta je boja minerala ?

BOJA
Prva karakteristika koju većina ljudi zamjećuje na mineralima je njihova boja. Za neke minerale, boja je vrlo
važno svojstvo. Ti su minerali uvijek specifične boje. Npr. mineral malahit kem. formule Cu2 (OH)2CO3 je
uvijek ZELEN. To je zato što je sastavni dio formule malahita element bakar. Za takav mineral kažemo da je
IDIOKROMATSKI. Bakar se smatra jednim od elemenata koji su nosioci specifične boje. To su tzv.
KROMOFORI. Najčešći kromofori su: vanadij-narnčastocrven; krom-zelen, bakarzelen i modar, želj
Na žalost, boja nije jedinstveno identifikacijsko svojstvo. Ako promatramo brojne kristale kvarca, mogu se
pronaći uzorci bijele, ružičaste, crne, žute ili ljubičaste boje. Boja je ekstremno varijabilna kod kvarca (i
mnogih drugih minerala) jer su nosioci boje kvarca primjese KROMOFORA – elemenata u tragovima, koji
su u min rešetci inače bezbojnog kvarca-SiO2 sadržani u neznatno malim količinama. Kvarc je stoga
ALOKROMATSKI MINERAL Slično je i sa različito obojenim varijetetima minerala Korunda Al2O3 koji
su nam poznati kao drago kamenje: Crveni – rubin, Plavi – safir,
PODJELA MINERALA PREMA NACINU POSTANKA

29.Šta je sjaj minerala?

SJAJ

Kvaliteta i intenzitet svijetla koje se reflektira s površine minerala naziva se sjaj. (Fotografija ne može
pokazati ovu značajku). Sjaj minerala se opisuje njegovim uspoređivanjem s drugim tvarima. Sjaj je jači s
ravnih i glatkih ploha nego s neravnih. Prema jačini razlikuju se : Voštani, smolasti, svilenkasti, sedafasti,
masni, staklasti, dijamantni i metalni sjaj Metalni sjaj daje izgled kao da je tvar sačinjena od metala. Metalni
sjaj je vrlo blistav (sjajan), kao kromirani dijelovi vozila. Najčešći je staklasti sjaj, slično kao kod stakla ili
porculana. Mineral kvarc se odlikuje staklastim sjajem.

30.Šta je kalavost minerala?

KALAVOST

Kalavost je pravilno lomljenje minerala na koje djeluje vanjska sila duž kristalnih ploha. Imaju je minerali
kod kojih je kohezija različita u različitim smjerovima. Mineral se slama duž određenih ploha zbog veza
među atomima koje su oslabljene duž tih smjerova. U kvarcu su veze u svim smjerovima jednake, tako da
kvarc nema kalavost. Tinjci se, međutim, lako kalaju duž ploha baznog pinakoida na vrlo tanke listiće. Kada
bismo mogli pogledati uređenje atoma u kristalnoj strukturi tinjca, vidjeli bismo pojedine Si-O tetreaedre
koji su jako povezani jedan s drugim unutar jedne ravnine. Suprotno tome, veza među susjednim ravninama
je vrlo slaba; pa je stoga lako slomiti (kalati) mineral paraleleno ravnini ploče. Zato kalavost ovisi o strukturi
kristala. Minerali se mogu kalati jednom plohom ali i po više ploha.
• pirogeni -nastali kristalizacijom iz magme • pneumatogeni -nastali kristalizacijom iz plinova i para •
hidrotermalni -nastali kristalizacijom iz hidrotermalnih otopina • hidatogeni -nastali kristalizacijom iz
vodenih otopina

31 Šta je lom minerala ?

LOM
Nepravilno pucanje minerala pod djelovanja vanjske sile zove se lom. Prema obliku slomljene plohe
razlikujemo: nepravilni lom, školjkast lom, iverast lom itd. Mineral kvarc nema kalavost, već se nepravilno
lomi.

32 .Šta je specifična težina minerala?

Specifična težina

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 13

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Gustoća se najčešće izražava kao specifična težina, omjer mase tvari i mase jednakog volumena vode.
Tekuća voda ima specifičnu težinu 1. (Led, koji je lakši, ima specifičnu težinu oko 0.9). Većina silikatnih
minerala teži su dva i pol puta više od jednakog volumena vode: kvarc ima specifičnu težinu 2.65; feldspati u
rasponu 2.56-2.76. Za precizno određivanje specifične težine postoje posebni postupci. Međutim, čovjek
može u ruci razlikovati vrlo guste materijale kao što je mineral barit BaSO4 (poznat pod imenom TEŽAC) sa
specifičnom težinom 4,5) od puno manje gušćih silikatnih minerala. Zlato, sa specifičnom težinom od 19.3 je
puno teže od galenita. Zbog velike gustoće zlata, njega je moguće tražiti ispiranjem: čestice gline i praha
lako se ispiru, a zlato zaostaje na dnu posuda zbog svoje težine.

33.Šta su to optičke osobine minerala?

Optička svojstva

Dvolom svjetlosti - iz jedne zrake svjetla nastaju dvije (svjetlost se dvolomi), pa vidimo duplu sliku.
Glavna karakteristika kalcita: kalavost po plohi romboedra, dvolom svjetlosti

Primjer
KVARC – nepravilan lom - staklast sjaj - velika tvrdoća (para čekić) - različite boje (proziran, ružičast, crn...)
FELDSPATI – prizmatski habitus - mliječno bijel ili ružičast, - mutni sjaj - kalavost po plohi prizme
KALCIT – izrazito dobra kalavost po plohi romboedra - mala tvrdoća (može se zaparati iglicom) - otapa se u
razrijeđenoj solnoj kiselini uz oslobađanje CO2 (šumi) TINJAC (MUSKOVIT) – listićasti habitus -
bezbojan, proziran - mala tvrdoća - sedefasti sjaj HORNBLENDA – tamna, crna, tamno zelena -
dugoprizmatski habitus

34.Podjela minerala prema hemiskom sastavu?

Obzirom na njihov kemijski sastav i strukturnu gradu minerali su razvrstani u skupine:

silikati , oksidi i hidroksidi • karbonati • sulfati • sulfidi • ostali elementi

35. Nabrojati podjelu minerala

Mineralni GRUPE
Postoji ukupno trinaest grupa minerala. To su:

1. Borati
2. Fosfati (uključujući oksisole arsena i vanadija)
3. Halogenidi
4. Jodati
5. Karbonati
6. Nitrati
7. Oksidi (uključujući oksihidrokside i hidrokside)
8. Organski minerali
9. Samorodni elementi
10. Silikati
11. Sulfati (uključujući oksisole selena, telura i kroma)
12. Sulfidi (uključujući i selenide i teluride)
13. Volframati i Molibdati

Po svojem značenju izdvajajuse silikati, oksidi (i hidroksidi), karbonati te samorodni elementi.

34.Šta su silikatni minerali?

SILIKATNI MINERALI

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 14

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine
većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija. Neki važni minerali iz
ove grupe, a koji čine stijene jesu feldspati, kvarc, olivini, pirokseni, amfiboli, granati i tinjci.
Silikate klasificiramo prema strukturi njihove silikatne anionske grupe u nezosilikate, sorosilikate,
ciklosilikate, inosilikate, filosilikate i tektosilikate.
Mogućnost polimerizacije silikatnih tetraedara ([SiO4]), koji čine osnovnu strukturu svih silikata (i
nekih oksida) razlog je što postoji velik broj mineralnih vrsta unutar ovog razreda.

Silikati su najvažnija skupina petrogenih minerala (više od 90% zemljine kore) ciju osnovu strukturne grade
cine SiO4 tetraedri, ioni kisika nalaze se u vrhovima tetraedara, a mali ion silicija u njegovom središtu.

35.U zavisnosti o načinu vezivanja kod silikata u kristalnoj rešetki (po Bragg-u) nabrojati podjelu
minerala

Ovisno o načinu vezivanja SiO4 tetraedara u kristalnoj rešetki (po Bragg-u) silikate dijelimo na:
• nezosilikati (grupa olivina, grupa granata...)
• sorosilikati (epidot, coizit…)
• ciklosilikati (grupa turmalina, kordijerit...)
• inosilikati (pirokseni, amfiboli,hornblenda...)
• filosilikati (talk, tinjci, minerali glina...)
• tektosilikati (kvarc, feldspati...)

36.Šta su nezosilikati?

NEZOSILIKATI

Nezosilikati imaju svoje SiO42- tetraedre izolirane kao otoke u moru kationa.

• OLIVIN
• (Mg,Fe)2SiO4
• žutozelena do zelena ilibijela (forsterit)
• Kristalni habitus
kratkostupicasti ili debeloplocasti
• Kristalni sustav rompski,
-Kalavost jasna
• Mohsova tvrdoca 6,5(fajalit) – 7 (forsterit)
• Sjaj staklast

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 15

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
http://www.google.ba/imgres?imgurl

37.Šta su sorosilikati?

SOROSILIKATI

Sorosilikati imaju izolirane dvostruke silikatne tetraedre u kojima je omjer silicija i kisika 2:7, tj.
Si2O7.

 grupa Epidota:
 Zoisit
 Anyolit
 Tanzanit
 Tulit
 Kromov zoisit
 Klinozoisit
 Epidot
 Pijemontit
 Allanit
 Vezuvijan
 Ilvait
 Hemimorfit

• EPIDOT (monoklinski)Ca2(Fe,Al)Al2[SiO4Si2O7]O(OH)
Tvrdoca je 6.5 - 7.
Boja je zelena, siva,smeda do crna, alitipicna je žuckastozelena
nijansa iliboja pistacija

38.Šta su ciklosilikati? c

CIKLOSILIKATI
Ciklosilikati imaju prstenastu strukturu vezivanja tetraedara, u kojima je omjer silicija i kisika 1:3
(SixO3x). Prstene može činiti 3, 4 ili 6 (SiO4)-tetraedara.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 16

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 TURMALIN
• Na(Al,Fe,Li,Mg,Mn)M3Al(Si6O18)(BO3)3(OH,F)4•
Boja najcešce tamno obojen, skoro crn; alimože varirati•
Kristalni sustav heksagonski• Kalavost nema
• Tvrdoca7-7.5
• Sjaj staklast
• Specificna gustoca2.9 - 3.3

40.Šta su inosilikatati?

INOSILIKATI
Inosilikate čine jednostruki ili dvostruki lanci silikatnih tetraedara u kojima je odnos silicija i kisika
1:3 kod jednostrukih, odnosno 4:11 kod dvostrukih lanaca.

• PIROKSENI
• Kemijska formula XY(Si,Al)2O6
• Kristalni habitus kratkoprizmatičan
• Kristalni sustav rompski(ortopirokseni), monoklinski(klinopirokseni)
• Kalavost dobra po {210}(ortopirokseni), dobra po {110}
(klinopirokseni)

41.Šta su ambfiboli?

AMBFIBOLI

• sastoje od dvostrukih lanaca [SiO4]-tetraedara,povezanih preko vrhova, te koji opcenito sadržeione željeza
i/ili magnezija unutar svoje strukture.
Amfiboli kristaliziraju u dva kristalna sustava,monoklinskom i rompskom. Po kemijskomsastavu i opcim
karakteristikama jednaki su grupi
piroksena.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 17

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Osnovna razlika izmedu amfibola i
piroksena je u tome što:
• amfiboli sadrže hidroksidni ion, [OH]-
• osnovna struktura amfibola sastoji se od
dvostrukih lanaca [SiO4]-tetraedara, a kod
piroksena to su jednostruki lanci

42.Šta su filosilikati ?

FILOSILIKATI

Kod filosilikata silikatni tetraedarski anioni tvore niz paralelnih slojeva, a u tetraedrima je omjer silicija i
kisika 2:5.
• TALK
• TINJCI
• MINERALI GLINA

PREDSTAVNIK FILOSILIKATA
• Talk ili milovka je vrsta minerala koji je naMohsovoj skali na broju 1, što znaci da jeod deset Mohsovih
minerala on najmekši.

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 18

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Kemijska formula mu je Mg3 Si4O10(OH)2
• Nastaje metamorfozom minerala: olivina,piroksena, amfibola. Talk je blagog opipa,pa ga nazivaju milovka.
Koristi se uindustriji, u kozmetici kao puder.

42.Nabrojati minerale gline

MINERALI GLINA

• To su hidroalumosilikati, nastaju trošenjemalumosilikata pri djelovanju atmosferilija ili hidrotermalnih

procesa pri nižoj temperaturi. Glavni su sastojak rezidualnih glina, a preneseni i istaloženi stvaraju značajne
sedimente. Njihove čestice su obično manje od 5 mikrona. Dijelimo ih u tri skupine: kaolinit, montmorilonit
i ilit. 487Kaolin se javlja u skoro svim tipovima glina,
posjeduje osobinu plasticnosti, važan je sastojak porculanske zemlje a koristi se u proizvodnjiporculana i
vatrostalnih materijala.
• Montmorilonit
bubri u kontaktu s vodom ali nije plastican. Koristi se u suspenzijama za injektiranje sredina kojima treba
smanjiti vodopropusnost. Njegova pojava je
jako opasna u tunelogradnji, zato što povecanje volumena uslijed bubrenja izaziva velika naprezanja, pucanje
podgrade, deformacije
profila i slično.
• Ilit i montmorilonit se obicno medusobno iskljućuju. On slabo apsorbira vodu i malo povećava volumen.

43.Šta si tetrosilikati?

TEKTOSILIKATI

Tektosilikati imaju trodimenzionalne okvire silikatnih tetraedarskih aniona u kojima je omjer silicija i
kisika 1:2. Ovo je najveća grupa silikata, a njeni minerali čine gotovo 75% kore Zemlje.
• Struktura u kojoj su tetraedri prostorno povezani preko svih kisikovih iona. Primjer za to je kremen ili
kvarc SiO2.
• Kod ove strukture jedan dio iona silicija može biti zamijenjen aluminijem pri
cemu nastaje važna skupina minerala: feldspati i feldspatoidi.

FELDSPATI
To je naziv za grupu minerala, koji ucestvuju sa 60% u izgradnji Zemljine kore. Postoje mnogi varijeteti
feldspata, od kojih najvecu vrijednost imaju ortoklas, albit, anortit.
Kristaliziraju monoklinski i triklinski. Upotrebljavaju se kao materijali za proizvodnju stakla (oko 68 kg na
svakih 454 kg pijeska).

Dijele se na dvije grupe:

1. alkalijski feldspati: mikroklin
ortoklas KAlSi3O8
sanidin
2. plagioklasi: albit NaAlSi3O8
anortit CaAl2Si2O8

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 19

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
FELDSPATOIDI

• Koriste se za procišcavanje radioaktivnih otpadaka, otpadnih i kanalizacijskih voda, čišcenje dimnih

plinova, odstranjivanje ulja s vodenih površina i tako dalje.
45.Nabrojati nesilikatne minerale

PODJELA NESILIKATNIH MINERALA

• OKSIDI I HIDROKSIDI
• KARBONATI
• SULFATI
• SULFIDI
• MINERALI OSTALIH GRUPA
• ELEMENTI

46.Šta su oksidni minerali?

Oksidni minerali
Oksidni minerali su jako važna klasa, jer se koriste kao rude za ekstrakciju vrijednih metala (npr. hematit).
Oni također nose podatke o promjenama Zemljinog magnetnog polja. Obično dolazi blizu površine Zemljine
kore, zatim kao produkti oksidacije drugih minerala. Ova klasa uključuje i hidroksidne minerale. Veliki
diverzitet ove klase minerala se objašnjava velikom zastupljenošću oksigena u Zemljinoj kori (preko 45%
masenih procenata). Mnogi minerali iz drugih klasa bi se mogli svrstati pod klasu oksida (npr. kvarc SiO 2,
koji ipak pripada silikatnim mineralima), ali se po konvenciji, ova grupa ograničava
na nekompleksne minerale koji sadrže oksigen ili hidroksid.

OKSIDI I HIDROKSIDI
• OKSIDI SU SPOJEVI KISIKA S NEKIM DRUGIM KEMIJSKIM ELEMENTIMA
• HIDROKSIDI SU SPOJEVI ELEMENATA S HIDROKSILNOM GRUPOM (OH)-

OKSIDI
• VODA H2O
• KREMEN (KVARC) SiO2
• HEMATIT Fe2O3
• RUTIL TiO2
• OPAL Si2OxH2O
• LIMONIT Fe2O3x H2O
• GETIT FeO(OH)
• KORUND Al2O3
• HIDRARGILIT (DŽIPSIT) Al(OH)3

KREMEN (KVARC) SiO2

• Modifikacije: kvarc, kristobalit, tridimit
• Kristalizira heksagonski u formi prizme koja završava piramidom
• Staklaste sjajnosti, tvrdoće 7, nema kalavosti
• Alokromatski mineral (boju dobiva od primjesa
• čest u prirodi, kemijski otporan

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 20

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
POLUDRAGO KAMENJE
(VARIJETETI KREMENA)

• SIVI “CAÐAVAC”

• AMETIST POLUDRAGO KAMENJE

(VARIJETETI KREMENA)

LJUBICASTI
AMETIST

• GORSKI KRISTAL

PRIMJENA

• TELEKOMUNIKACIJSKA INDUSTRIJA
• VATROSTALNA OPEKA
• STAKLARSKA INDUSTRIJA
• KVARCNE LAMPE
• ABRAZIVNI MATERIJAL
• NAKIT

47. Šta su oksidi i hidroksidiželjeza?

OKSIDI I HIDROKSIDI ŽELJEZA

(magnetit, kromit, hematit, getit)

• Važne željezne, kromske i titanske rude
• Ako su u sklopu stijena onda su akcesorni minerali u malim kolicinama
• Nestabilni na djelovanje atmosferilija, željezo oksidira i hidratizira prelazeci procesom limonitizacije u
limonit
• Limonit najrašireniji pigment u prirodi daje kamenju i tlima smede-žutu boju

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 21

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
 mamagnetit hematit IZ

limonit getit

HIDRARGILIT
I OSTALI HIDROKSIDI ALUMINIJA
• Nastaju trošenjem alumosilikata u tropskim klimatskim uvjetima, pri cemu se kremicna kiselina ispire a
zaostaje
aluminijski hidroksid. Taj proces se zovejoš i lateritizacija
U našim krškimkrajevima ovi minerali su važan sastavni dio
zemlje crvenice (terra rossa) i boksita, a nastali su kao netopivi ostatak pri raspadanju vapnenaca u posebnim
uvjetima

48.Šta su karbonatni minerali?

KARBONATI

• To su soli karbonatne kiseline.

• Nastaju taloženjem iz toplih i hladnih voda,
• Manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme, a koji u sebi sadrže kalcij, magnezij i željezo.
• Izgraduju veci dio sedimentnih stijena u prvom redu vapnenaca i dolomita.
Najvažniji karbonatni minerali su kalcit idolomit.

KALCIT CaCO3
• Kristalizira heksagonski, u romboedrijskoj hemiedriji.
• Cesto u kristalnim formama ili zrnast, vlaknast ili u gustim agregatima,
• Kala se plohi romboedra,
• Proziran i bezbojan ako je cist, ili obojen drugim
tvarima
• tvrdoca 3, gustoca 2.72g/cm3

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 22

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
U vodi se teško topi ali ako je voda bogata ugljicnim dioksidom (atmosferska) tada
prelazi u kalcijev hidrokarbonat koji je topiv u vodi:
CaCO3 + H2 O + CO2 = Ca(HCO3)2

Bitan je sastojak vapnenaca, mramora, lapora, breca, vapnenackih pješcenjaka što mu daje poseban znacaj u
gradevinskoj praksi.

DOLOMIT CaCO3 MgCO3

• Kristalizira heksagonski ali je niže simetrije od kalcita kojem
je slican
• Tvrdoca 3.5-4, gustoca 2.86g/cm3
• Dolomit se ne topi hladnoj razrijedenoj solnoj kiselini
• Izgraduje istoimene stijene dolomite i dolomitne mramore, u manjoj kolicini
ima ga i u vapnencima.

49.Šta su sulfatni minerali?

Sulfatni minerali
Sulfatni minerali često nastaju u evaporitima pri sporom isparavanju vode, gdje dolazi do kristalizacije
sulfatnih i halidnih minerala. Sulfatni minerali se također pojavljuju u hidrotermalnim žilama, zajedno sa
sulfidnim rudama. Još jedan način nastajanja sulfatnih minerala je sekundarna oksidacija sulfidnih minerala.
Neki od sulfatnih minerala su barit, gips, celestin, itd. U sulfatnu klasu se ubrajaju i hromati, molibdati,
selenati, sulfiti, telurati i volframati.
. KAO PETROGENI SULFATNI MINERALI NAJVAŽNIJI SU GIPS I ANHIDRIT

GIPS CaSO4 2H2O

Kristalizira monoklinski,najcešce se pojavljuje u zrnastim agregatima.
• Tvrdoca 2 gustoca 2.3
• Vodu gubi na 1000 (75%)
• Ohladen lako prima vodu i brzo ocvrsne (štukaturni gips)
• Zagrijavanjem iznad 500 dobivamo “estrih” gips

ANHIDRIT CaSO4
• Slican gipsu,
• U zrnastim i vlaknastim agregatima se javlja
• Tvrdoca 3-4 a gustocaoko 3 g/cm3
• U praškastom stanju lako prima vodu i prelazi u gips pri cemu poveca volumen za oko 60% i razvija tlak
od oko 1100 bara, što u tunelogradnji predstavlja problem 72

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 23

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
SULFIDI
• Pirit FeS2
• Markasit FeS2
• Pirotin FeS
• Halkopirit CuFeS2

Pirit FeS2 Pirotin FeS

OSTALE SOLI
• Halit (kuhinjska sol) NaCl
• Boraks
• Cilska šalitra itd

50.Nabrojati samorodne elemene.

Samorodni elementi su minerali koji su po hemijskom sastavu čisti hemijski element, npr. zlato, sumpor,
dijamant (ugljik), itd. Prema klasifikaciji J. D. Dana i H. Strunza tretiraju se kao zasebna klasa.
Kao samorodni elementi u prirodi dolaze: bakar, srebro, zlato, platinski
metali, antimon, arsen, željezo, živa,selen, telur, sumpor, ugljik i aluminij.

• Grafit – stabilna polimorfna modifikacija ugljika s slojevitom rešetkom

tvrdoce1-2, gustoce 2.15 g/cm3, boja crna, kalavost savršena,
nastaje metamorfozom ugljena u dubljim dijelovima litosfere.

Grafit

DIJAMANT
• Dijamant – stabilna polimorfna modifikacija ugljika, tvrdoce 10, gustoce 3.51 g/cm3, u ultrabazicnim
stijenama kimberlitima

Dijamant

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 24

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se
koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. NaMohsovoj
skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija
se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u
atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji
se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C),
toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali
tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.
Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u
grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i
dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
ZLATO Au

ZLATO Au
Zlato (simbol Au, od latinskog naziva aurum) je kemijski element iz skupine plemenitih metala.
Elementarno zlato je mekan metal (tvrdoća po Mohsu 2,5 do 3), sa karakterističnom jakom žutom sjajnom
„zlatnom“ bojom, i ima plošno centriranu kubičnu strukturu. Samorodno zlato rijetko može biti do
žutonarančaste sjajne boje.
Zlato je jedan od samo tri obojena metala; uz bakar i cezij.
U prirodi se javlja samo jedan stabilni izotop 197Au, a postoji i šesnaest prirodnih radio aktivnih izotopa
(najpoznatiji radioaktivni izotop je 198Au).
Temperatura taljenja i vrenja zlata je prilično visoka, velika mu je relativna gustoća, a razmjerno
mala tvrdoća.
Čisto zlato je na zraku apsolutno stabilno i općenito otporno na utjecaje iz zraka (ponajviše sumpor
i sumporovodik), te se s kisikom se ne spaja ni na kojoj temperaturi.
Izvanredno je otporno na utjecaje vode, rastaljenih alkalija, lužina, pojedinih kiselina i većini solnih otopina.

Korišteni podatci :

Mineral - Wikipedia
https://bs.wikipedia.org/wiki/Minera
http://www.mindat.org/min-3659.html
http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/silver.pdf
http://www.webmineral.com/data/Silver.shtml
http://www.mindat.org/min-1422.html
http://www.mindat.org/min-2045.html iridijum
http://www.galleries.com/minerals/elements/class.htm

Predmet :Mineralogija i petrologija - pitanja i odgovori za vanredne polaznike 25

Nastavnik: Hajdarević Ismeta, dipl.inž.geol.