ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3

Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:1

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROCESI U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA

RAZVOJ:

- 1896. - otkrivena radioaktivnost

(Antoine-Henry Becquerel)

- 1938. - dokazano cjepanje (fisija) atoma urana

(Otto Hahn i Friedrich Strassmann)

- 1942. - dokazana lančana reakcija fisije urana

(Enrico Fermi)

- 1951. - prva proizvodnja električne energije iz nuklearne

energije (eksperimentalni reaktor, Idaho, SAD)

- 1954.- proizvodnja električne energije u nuklearnj elektrani

(Obninsk, SSSR)

- 2001. - cca 17 % svjetske proizvodnje električne energije

u nuklearnim elektranama
(preko 430 nuklearnih elektrana u 32 zemlje svijeta)

PORAST INSTALIRANE SNAGE

NUKLEARNIH ELEKTRANA
400
Instalirana snaga

300
(GW)

200

100

0
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Godina
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:2
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVI RADA NUKLEARNOGA REAKTORA:

Atom: jezgra + elektroni

Jezgra: protoni + neutroni = nukleoni

Redni broj elementa= broj protona

Maseni broj (A)= broj nukleona = protoni + neutroni

Primjer:
 Atom 92U238 ima:
- redni broj u sustavu elemenata, 92
- broj protona u jezgri, 92
- broj neutrona u jezgri, 146
- maseni broj (A)= 92+146=238 (broj nukleona)

Energija veze = energija koju treba dovesti da se jezgra

atoma razbije na nukleone.

- Jezgra atoma je stabilnija što je veća energije veze

- Kod elemenata s masenim brojem (A) iznad 50,

energija veze pada porastom masenoga broja

- Najteži je prirodni element, s najvećim masenim

brojem, uran (U) koji ima 11 različitih izotopa

- Zbog manje stabilnosti jezgre, uran je prikladan

za umjetno cijepanje (fisiju) jezgre

U prirodnome obliku urana postoje sljedeći izotopi urana (U):

U234 - 0,006 %
U235 – 0,714 %
U238 – 99,38 %
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:3
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mogućnosti pridobivanja nuklearne enegije:

 Cijepanje (fisija) jezgri najtežih elemenata u
jezgre s manjom atomskom masom
 Spajanje (fuzija) jezgri najlakših elemenata u
jezgru s većom atomskom masom

Kod fisije i kod fuzije ukupna masa se nakom nuklearnih reakcija

smanjuje, a taj dio mase pretvara se u energiju prema jednadžbi
Einsteina:
E=∆m.c2
- ∆m - promjena mase tijekom reakcije
- c - brzina svijetlosti (3x108 m/s)

Lančana reakcija cijepanja jezgre atoma

Izotop U235 je najprikladnji za lančanu reakciju iniciranu neutronom

Da bi se omogućila lančana reakcija, prirodni uran, koji sadrži

uglavnom U238 i samo 0,714 % izotopa U235, mora se "obogatiti" na
način da mu se doda 3 do 4 % izotopa U235.
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:4
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Jedna od mogućih reakcija cijepanja jezgre atoma izotopa 92U235

(postoji preko 200 mogućih reakcija s 35 uključenih elemenata)

U235
U236 Sr95
U235
n
n
n

Xe139

Jednadžba raspada izotopa U235:

n1 + U235 U236 Sr90 + Xe143 + 3n1

236

Izotopi urana U236, stroncija Sr90 i ksenona Xe143 su nestabilni i sami

od sebe dalje se raspadaju.

Na osnovi gornje jednadžbe lančane reakcije proizlazi

jednadžba masene bilance:

m(n)+m(235U)=m(90Sr)+m(143Xe)+3m(n)+E/c2
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:5
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 Primjer proračuna osloboñene energije:

- Na račun gubitka mase se po jednome atomu U235može

iskoristiti energija: EA= 3,06.10-11 J
___________________________________
- Avogardov broj iznosi: N=6,02.1026 mol -1
- Molna masa U235: M=235
_________________________________________________
Količina osloboñene energije za slučaj raspada 1kg U235:

NE A 6,02.10 26.3,06.10' −11

E= = = 7,84.1013 ( J / kg ) = 2,2.107 (kWh / kg )
M 235

Ova energija ekvivalentna je energiji oko 2000 tona loživa ulja.

~ 90 % osloboñene energije pretvara se u kinetičku energiju

slobodnih neutrona, koji svojim usporavajem predaju tu energiju
u obliku topline na okolni materijal (moderator i rashladnu vodu).

~ 10 % osloboñene energije pretvara se u energiju zračenja.

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:6
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
OSNOVNI DIJELOVI TERMIČKOGA REAKTORA

Jezgra termičkoga nuklearnog reaktora

Rashladna
Rashladno
voda
sredstvo

Moderator

Zaštitna
košuljica
goriva

Nuklearno
gorivo

Nuklearno gorivo
- Keramičke tablete uranova oksida (UO2) - otporne na visoke
temperature. Temperatura u središtu goriva je preko 2000 0C.
- Najveći dio goriva čini U238obogaćen s 3-4 % U235.

Zaštitna košuljica goriva

- Štiti gorivo od erozijskiga djelovanja rashladnog sredstva
- Smanjuje radioaktivnost u rashladnom sredstvu
- Materijal košuljice mora apsorbirati što manje neutrona
(Cirkonij-Zr)

Rashladno srestvo
- Tekuće: voda (H2O), teška voda (D2O)
- Plinovito: ugljični dioksid (CO2), helij (He)
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:7
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Moderator
- Smanjuje brzinu (kinetičku) energiju brzih neutrona, koja se
pretvara u toplinsku energiju (elastični udari neutrona i jegri
atoma materijala moderatora)
- Apsorbira malo slobodnih neutrona
- Materijal moderatora: voda (H2O), teška voda (D2O), grafit,
berilij (Be), berilij-oksid (BeO)

Reaktorska školjka (reflektror)

- Zatvara reaktorsku jezgru
- Reflektrira neutrone da zadrži u jezgri što više neutrona

Regulacijske šipke
- Namijenjene su za regulaciju toplinskoga učina reaktora
- Izrañene su iz materijala koji ima svojstvo da jako apsorbira
slobodne neutrone kao: bor (B), kadmij(Cd), srebro (Ag)
- Pomične su po visini, čime se mijenja uronjenost u reaktorsku
jezgru, odnosno apsorpcija neutrona, a time i toplinski učin
reaktora

Tlačna posuda reaktora

- Zatvara reaktorsku jezgru, školjku i rashladno sredstvo
- Izrañuje se iz debeloga čeličnog lima (pločevine)

Primarni zaštitni (biološki) štit

- Betonska zaštita tlačne posude reaktora
- Smanjuje zračenje iz jezgre reaktora

Sekundarni zaštitni štit

- Izrañen iz debele čelične pločevine i masivnoga betona
- Zatvara prostor reaktora, isparivača (generatora pare), te
primarni cirkulacijski krug hlañenja
 ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:8
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

REAKTOR

LEGENDA:
1- Kontrolne šipke
2- Poklopac reaktora
3- Nosač ovojnice
4- Ovojnica (reflektor)
5- Gornja ploča jezgre
6- Elementi goriva
7- Donja ploča jezgre
8- Donji nosač ovojnice
9- Toplinski rukavac
10- Vodilica kontr. šipki
11- Pog. osovina kontr. šipki
12- Izlazni priključak rashl. sr.
13- Ulazni priključak rashl. sr.
14- Usmjerivač protoka
15- Detektori neutrona
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:9
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GORIVI ELEMENT

1
5

2 6

LEGENDA:
1- Svežanj reg. štapova
2- Gornja mlaznica
3- Vodilica reg. štapova 4
4- Donja mlaznica
5- Apsorpcijski štap
6- Rešetka
7- Štap goriva
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:10
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

REAKTORSKI RASHLADNI SUSTAV

LEGENDA:
1- Generatori pare
2- Ureñaji za održavanje tlaka
3- Rashladne pumpe
4- Reaktor
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:11
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNE VRSTE NUKLEARNIH ELEKTRANA

Temeljne razlike nuklearne elektrane u odnosu na klasičnu:

NUKLEARNA KONVENCIONALNA
Gorivo Nuklearno Fosilno
Mjesto pretvorbe
energije goriva u Reaktor Ložište
toplinski energiju

Proces pretvorbe toplinske energije u električnu je isti – Clausius-

Rankine-ov.
Stoga se nuklearne elektrane uglavnom dijele prema vrsti
reaktorskoga postrojenja.

 Prema vrsti rashladna fluida:

- voda (H2O)
- teška voda (D2O)
- ugljični dioksid (CO2)
- helij (He)
- tekući metal (Na)

 Prema tipu moderatora:

- voda (H2O)
- teška voda (D2O)
- grafit

Preko 80 % reaktora u nuklearnim elektranama hlañeno je i

moderirano s vodom , koji prema izvedbi mogu biti:
 tlakovodni reaktori (Pressurized Water Reactor – PWR)
 reaktori s kipućom vodom (Boiling Water Reactor –BWR)
 reaktori hlañeni i moderirani s teškom vodom (Heavy water
Reator –HWR)
Reaktori hlañeni plinom (CO2) moderirani su grafitom
(Gas Graphite Reactor –GGR).
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:12
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNA SHEMA NUKLEARNE ELEKTRANE

PRIMARNI DIO SEKUNDARNI DIO

T G
R

GP
K

P P

LEGENDA:
R – reaktor, GP – generator pare (isparivač),T – parna turbina
K – kondenzator, P – pumpa
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:13
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlañenim vodom pod tlakom

(PWR)

Shema elektrane s reaktorom hlañenim vrelom vodom

(BWR)
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:14
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlañenim teškom vodom

(HWR)

Shema elektrane s reaktorom hlañenim organskom tvari

(OCR)
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:15
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema elektrane s reaktorom hlañenim plinom

(GCR)

Shema elektrane s reaktorom hlañenim tekućim metalom

(LMFBR)
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:16
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema parnog dijela postrojenja u nuklearnoj elektrani

6 C
A B
Wodv
Qdov

I
5 9
7 D
K
4 J
Wdov,2 H
G 7'' E
3 8
7'

2 F
Wdov,1 Qodv

LEGENDA:
A-generator pare, B-visokotlačna turbina, C-niskotlačna turbina,
D-generator električne energije, E-kondenzator, F- niskotlačna pumpa,
G-niskotlačni zagrijač, H-visokotlačna pumpa, I-visokotlačni zagrijač,
J-odvajač kondenzata, K-pregrijač pare
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:17
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SHEMA NUKLEARNE ELEKTRANE

LEGENDA:
1-Reaktor, 2-Reaktorske rashladne pumpe, 3-Generatori pare, 4-Tlačna
ekspanzijska posuda, 5-Visokotlačni dio turbine, 6-Niskotlačni dio
turbine, 7-Generator el. energije, 8-Separator pare, 9-Pregrijač pare,
10-Kondenzator, 11-Pumpa kondenzata, 12-Niskotlačni predgrijač,
13-Napojne pumpe, 14-Visokotlačni predgrijač, 15-Pumpe rashladne
vode,
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:18
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

T-s dijagram toplinskoga procesa u nuklearnoj elektrani

6 8

7’
5
7 7’'
4
3

2
1 9

Tijek idealnog kružnog procesa:

 1-2 Tlačenje napojne vode (kondenzata) u nisko-tlačnoj pumpi
 2-3 Regenerativno grijanje u nisko-tlačnim grijačima
 3-4 Tlačenje napojne vode u visoko-tlačnoj pumpi
 4-5 Regenerativno grijanje u visoko-tlačnim grijačima
 5-6 Dogrijavanje i isparivanje u isparivaču nuklearnog reaktora
 6-7 Ekspanzija pare u visoko-tlačnoj turbini
 7-7'' Odvlaživanje pare
 7''-8 Pregrijavanje pare
 8-9 Ekspanzija pare u nisko-tlačnoj turbini
 9-1 Kondenzacija pare
ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje 3
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List:19
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

USPOREDBA KLASIČNE I NUKLEARNE

ELEKTRANE

Usporedba parnoga procesa u nuklearnoj i klasičnoj elektrani

T
t=550 0C

P=180 bar

t=281 0C P=65 bar

P=0,05 bar

s
Nuklearna elektrana
Klasična elektrana