Professional Documents
Culture Documents
Eksploatacijske Karakteristike AM
Eksploatacijske Karakteristike AM
Eksploatacijske Karakteristike AM
6. EKSPLOATACIJSKE
KARAKTERISTIKE ALATNIH
MA[INA
6.1. UVOD
Tehnolo{ki sistem predstavlja skup razli~itih veli~ina koje imaju razli~ita me|udejstva.
Kao posljedica aktivnosti sistema javljaju se tehnolo{ki procesi. Proizvodni sistem ~ini
organizacijski sistem koji ima sljede}e elemente (slika 6.1): sistem pripreme rada P,
tehnolo{ki sistem T, transportni sistem Tr, sistem skladi{ta S, sistem kontrole K, sistem
upravljanja U, sistem odr`avanja O i sistem obezbje|enja potreba OP. Djelovanjem
proizvodnog sistema prouzrokuje se proizvodni proces koji ima za cilj da se na osno-
vu ulaznih veli~ina Xu daju izlazne veli~ine Xi. Pri tome je neophodno da se ovim pro-
cesom ostvari vi{ak vrijednosti (stvaranje nove vrijednosti). Ulazne veli~ine predstavljaju:
materijal, energija i informacije, a izlazne veli~ine: izradak (gotov proizvod), strugotina
(otpadak) i pokazatelji efekata rada sistema (cijena, kvalitet i koli~ina).
888
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Osim navedena tri glavne grupe uslova koji se postavljaju pred alatnu ma{inu ~esto se
postavljaju i posebni uslovi. Neki od njih su:
• mogu}nost ostvarivanja velikih brzina rezanja s ciljem primjene alata visokog kvalite-
ta i velike postojanosti s jedne strane, i primjene tehnologije visokobrzinske obrade,
s druge strane,
• mogu}nost ostvarivanja velikih sila rezanja, odnosno velikih popre~nih presjeka stru-
gotine s ciljem pove}anja produktivnosti ma{ine,
• mogu}nost pove}anja pogonske snage {to proizilazi iz pove}anja brzina rezanja i
veli~ine popre~nog presjeka strugotine,
• pove}anje krutosti ma{ine s ciljem ostvarivanja uslova ta~nosti obrade, primjene ve-
likih brzina rezanja i velike produktivnosti i
• pove}anje nivoa mehanizacije i automatizacije.
Kvalitet alatne ma{ine odre|en je pokazateljima kvaliteta. Ovdje se razlikuju po~etni po-
kazatelji koji se odnose na geometrijsku i kinematsku ta~nost ma{ine i pokazatelji koji
se odnose na razli~ite poreme}aje u koje spadaju: stati~ke defomacije, dinami~ko po-
na{anje, toplotne pojave, trenje i tro{enje, {um (buka) i pouzdanost. Neposredno u
vezi sa kvalitetom alatne ma{ine je ta~nost obrade. Glavna su ~etiri uticajna faktora
koji uti~u na ta~nost obrade: odstupanja geometrije alata, odstupanja usljed istro{enosti
alata, odstupanja usljed elasti~nih deformacija alatne ma{ine, pribora i alata i odstupa-
nja od zadatog relativnog kretanja alata i obratka, a {to je vezano za kretanja izvr{nih
889
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
organa ma{ine. Prema tome, od navedena ~etiri faktora, dva su neposredno vezana za
alatnu ma{inu. Pregled uticajnih faktora na kvalitet alatne ma{ine {ematski je prikazan
na slici 6.2. Po~etni pokazatelji (faktori) su kvalitet izrade elemenata ma{ina i ta~nost
sklapanja i monta`e. Ovim je u potpunosti odre|ene geometrijske i kinematske karakte-
ristike neoptere}ene ma{ine. Dio poreme}aja je uzrokovan procesom obrade (stati~ko,
dinami~ko i termi~ko pona{anje). Presudnu ulogu u ovom dijelu igra stati~ka i dina-
mi~ka krutost elemenata, kao i ma{ine u cjelini. Dalje je kvalitet alatne ma{ine odre|en
mjernim sistemom i ergonomskim karakteristikama, te vibracijama i bukom. Kona~no,
pouzdanost i sigurnost su karakteristike koje tako|er uti~u na kvalitet alatne ma{ine. U
tekstu koji slijedi, ne{to vi{e }e se re}i o gore navedenim uticajnim faktorima.
Kvalitet izrade
elemenata i Stati~ka Dinami~ko Termi~ko
ta~nost monta`e krutost pona{anje pona{anje
Geometrijsko i
kinematsko pona- Geometrijsko i kinematsko Mjerni
{anje neoptere- pona{anje optere}ene ma{ine sistem
}ene ma{ine
KVALITET
Vibracije,
Ergonomija ALATNE
buka
MA[INE
Mehanika
890
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Gre{ke izrade elemenata alatnih ma{ina kao i gre{ke sklapanja i monta`e uti~u na
geometrijsku i kinematsku ta~nost, a time i na tzv. radnu ta~nost alatne ma{ine.
Geometrijska ta~nost predstavlja skup parametara koji pokazuju odstupanja od idealnog
geometrijskog oblika elemenata ma{ine, odstupanja od nominalnog relativnog me|usob-
nog polo`aja pojedinih elemenata i odstupanja od relativnog odnosa pojedinih elemena-
ta ma{ine prema pravcima kretanja izvr{nih organa ma{ine. Me|u ove parametre spa-
daju, naprimjer, ravnost povr{ina radnih stolova, pravnost vodilica, upravnost (normal-
nost) stubova i stalaka prema radnim stolovima, upravnost ili paralelnost osa sa radnim
povr{inama, paralelnost osa sa vodilicama, centri~nost konusa glavnih vretena, radijalna
odstupanja cilindri~nih povr{ina zavr{etaka glavnih vretna, paralelnost osa glavnih vre-
tena sa pravcem kretanja nosa~a alata, upravnost osa glavnih vretena sa povr{inama
radnih stolova i t.d.
Prve norme, tj. postupak i procedure ispitivanja dao je tridesetih godina pro{log vijeka
G. Schlesinger pa se ~esto i danas ova ispitivanja nazivaju Schlesingerova ispitivanja.
Provjera radne ta~nosti alatne ma{ine vr{i se obradom opitnog komada ~iji je oblik i
dimenzije tako|er propisan standardom.
a) za univerzallni strug:
891
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
c) za vertikalni strug:
d) za bu{ilicu sa stalkom:
e) za radijalnu bu{ilicu:
892
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
f) za horizontalnu glodalicu:
g) za vertikalnu glodalicu:
893
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
j) za blanjalicu:
894
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
h) za rendisaljke:
* * *
Radi ograni~enosti prostora, ovdje se ne}e davati skice svih gore navedenih ispitivanja,
nego samo neki karakteristi~ni primjeri iz kojih se mo`e vidjeti smisao i postupak mje-
renja pojedinih parametara ta~nosti.
Prije bilo kog mjerenja, alatnu ma{inu treba pripremiti na odgovaraju}i na~in. Ovo se
odnosi, prije svega, na dovo|enje ma{ine u horizontalan polo`aj pomo}u osjetljive libe-
le. Du`ina nalijeganja libele ne smije biti manja od 200 mm. Na slici 6.3 prikazan je
postupak izravnavanja univerzalnog struga. Libela L se prvo postavi na lijevi kraj L1, a
zatim i na desni kraj L2 vodilice. Postupak se prvo uradi na prednoj, a zatim i na
zadnjoj vodilici. Na mjerno mjesto na vodilici prvo se postavi prizma sa `lijebom koji
ta~no odgovara profilu vodilice, a zatim se na ovu prizmu postavlja libela. Mjerenje u
popre~nom pravcu vr{i se na taj na~in {to se na vodilice postavi popre~ni most a na
njega libela.
Kod alatnih ma{ina koje imaju temeljnu plo~u, naprimjer kod radijalnih bu{ilica (slika
6.4), mjerenje horizontalnosti se vr{i unakrsnim (dijagonalnim) postavljanjem libele. Libe-
la se postavlja na precizno obra|eni planparalelni lenjir.
Kod ispitivanja ta~nosti glavnih vretena kao pribor koristi se komparator i mjerni {tap
(mjerni trn), slika 6.5. Mjerni {tap je pribor cilindri~nog oblika precizno obra|en sa
konusnim zavr{etkom. Ovaj konus u potpunosti odgovara konusu glavnog vretena.
895
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
L1 L2 L2
L1
L
Korisna mjerna du`ina cilindri~nog dijela
mjernog {tapa L je obi~no 300 mm, ali
mo`e biti manja, ili ve}a, u granicama od
75 do 500 mm. Cilindri~ni dio mjernog {ta-
pa je radi smanjenja sopstvene te`ine ura-
Mjerni cilindrični štap |en sa {upljinom zatvorenom ~epom.
Slika 6.5. sa konusnim završetkom
Kod ispitivanja centri~nosti ose konusa
glavnog vretena kod ma{ina sa horizontal-
nim vretenom, slika 6.6.a, mjerni {tap 1 se postavi u konus glavnog vretena. Stalak
komparatora 2 se postavi na nosa~ alata, a njegov pipak nasloni na desni kraj mjer-
nog {tapa A. Glavno vreteno zajedno sa mjernim {tapom okrene se za jedan puni
obrtaj pri ~emu se odstupanje od centri~nosti o~ita na komparatoru. Zatim se kompa-
rator postavi na lijevu stranu mjernog {tapa B i postupak mjerenja ponovi. Za strugove
visine {iljaka 400 mm dozvoljeno odstupanje na mjernom mjestu A je 0,02 mm, a na
mjestu B, 0,01 mm. Za strugove visine {iljaka preko 400 mm, dozvoljena odstupanja
su 0,04 mm (mjerno mjesto A ) i 0,025 mm (mjerno mjesto B ). Kod revolverskih stru-
gova promjera glavnog vretena do 80 mm, dozvoljena odstupanja su 0,02 mm (mjerno
mjesto A ) i 0,01 mm (mjerno mjesto B ), a kod ovih strugova sa {upljim glavnim vre-
tenom promjera preko 80 mm, 0,03 mm, odnosno 0,02 mm.
1 2
B
A
B A
a) b)
896
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Kod ispitivanja centri~nosti konusa glavnog vretena kod ma{ina sa vertikalnim vretenom,
naprimjer kod bu{ilica, vertikalnih glodalica i dr., slika 6.6.b, postupak je identi~an pret-
hodnom. Ovdje se koriste mjerni {tapovi du`ine L = 100 mm za vretena sa Morze ko-
nusom manjim od MK2, a du`ine L = 300 mm za Morze konus ve}i od MK2. Dozvo-
ljena odstupanja za stubne i bu{ilice sa stalkom su: 0,02 mm (mjeno mjesto A ) i
0,015 mm (mjerno mjesto B ). Ovi podaci se odnose na vretena sa Morze konusom
manjim od MK2, a za Morze konus ve}i od MK2 dozvoljena odstupanja su 0,03 mm,
odnosno 0,02 mm. Za radijalne bu{ilice dozvoljena odstupanja su ista kao i kod stub-
nih bu{ilica sa Morze konusom ve}im od MK2. Za vertikalne glodalice se koristi mjerni
{tap du`ine L = 300 mm, s tim da su dozvoljena odstupanja 0,02 mm (mjerno mjesto
A ) i 0,01 mm (mjerno mjesto B ).
* * *
Kod ispitivanja paralelnosti ose glavnog vretena sa pravcem kretanja nosa~a kao pribor
koriste se tako|er komparator i mjerni {tap, slika 6.7. Ovdje se pipak komparatora 2
dovede u dodir sa mjernim {tapom 1 u ta~ki A, a zatim se pomjeranjem nosa~a alata
komparator dovede do ta~ke B mjernog {tapa. Mjerenje se vr{i u vertikalnoj V i hori-
zontalnoj ravni H. Pri tome se mora voditi ra~una o srednjem polo`aju gre{ke centri~-
nosti konusa glavnog vretena. Naime, da bi se eliminisao uticaj gre{ke centri~nosti ko-
nusa glavnog vretena na ispitivanje paralelnosti njegove ose sa pravcem kretanja nosa-
~a alata, potrebno je glavno vreteno zakrenuti za ugao od 90° u odnosu na ravan
izmjerenih najve}ih odstupanja centri~nosti konusa glavnog vretena. Dozvoljena odstupa-
nja kod ovog ispitivanja su:
• univerzalni strugovi visine {iljaka do 400 mm (koristi se mjerni {tap du`ine 300
mm): u horizontalnoj i vertikalnoj ravni 0,02 mm,
• univerzalni strugovi visine {iljaka preko 400 mm (mjerni {tap du`ine 500 mm): u
horizontalnoj ravni 0,03 mm, a u vertikalnoj ravni 0,04 mm,
• precizni strugovi (mjerni {tap du`ine 300 mm): u horizontalnoj i vertikalnoj ravni
0,01 mm,
• revolver strugovi sa horizontalnom i vertikalnom revolver glavom (mjerni {tap du`ine
100 mm za glavno vreteno sa promjerom {upljine do 30 mm): u horizontalnoj i
vertikalnoj ravni 0,01 mm; (mjerni {tap du`ine 300 mm za glavna vretena sa
promjerom {upljine ve}im
od 30 mm): u horizon-
1 2 V
talnoj i vertikalnoj ravni
0,02 mm; (za glavna vre-
tena promjera {upljine
B A H ve}im od 80 mm): u ho-
rizontalnoj i vertikalnoj
ravni 0,03 mm).
Ispitivanje paralelnosti ose glavnog vre-
Slika 6.7. tena sa pravcem kretanja nosača alata
897
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
* * *
Ispitivanje ta~nosti radne ose (ispitivanje paralelnosti spojne linije izme|u {iljaka sa
pravcem kretanja nosa~a alata) vr{i se na dva na~ina, slika 6.8. Za strugove sa raz-
makom izme|u {iljaka do 3000 mm, slika 6.8.a, ispitivanje se vr{i pomo}u cilindri~nog
mjernog {tapa 1 i komparatora 2. Mjerni {tap koji je precizno obra|en sa pa`ljivo i
ta~no ura|enim sredi{njim gnijezdima se postavi izme|u {iljaka. Mjerna du`ina kod
ovih {tapova se kre}e od 150 do 1600 mm. Pipak komparatora se osloni na mjerni
{tap i uzdu`no pomjera na nosa~u alata. Mjerenje se u vertikalnoj ravni vr{i pomjera-
njem koparatora du` izvodnice mjernog {tapa, dok se u horizontalnoj ravni mjerenja
izvr{e samo u krajnjim ta~kama mjernog {tapa. Dozvoljena odstupanja u horizontalnoj
ravni su 0,02 mm za mjernu du`inu 600 mm, a u vertikalnoj ravni tako|er 0,02 mm
za mjernu du`inu od 300 mm.
Kod strugova sa razmakom izme|u {iljaka preko 3000 mm ovo ispitivanje se vr{i
pomo}u `ice i mikroskopa, slika 6.8.b. @ica 1 se na lijevoj strani centri~no u~vrsti u
glavnom vretenu, a njen desni kraj zategne pomo}u utega. Mikroskop 2 se postavi na
nosa~ alata i pomjera u uzdu`nom pravcu. Mjerenje se vr{i o~itavanjem odstupanja
pomo}u kon~anice mikroskopa. Za ove strugove dozvoljena odstupanja su sljede}a:
• visina {iljaka do 400 mm, du`ina obrade do 5000 mm: 0,03 mm,
• visina {iljaka do 400 mm, du`ina obrade preko 5000 mm: 0,04 mm, me|utim, u
oba navedena slu~aja odstupanje ne smije biti ve}e od 0,02 mm/m,
• visina {iljaka preko 400 mm, du`ina obrade do 5000 mm: 0,04 mm,
• visina {iljaka preko 400 mm, du`ina obrade preko 5000 mm: 0,05 mm, me|utim, i
ovdje, odstupanje ne smije biti ve}e od 0,02 mm/m.
1 2 1
2
B A
a) b)
* * *
Ispitivanje upravnosti ose glavnog vretena prema radnom stolu vr{i se kod ma{ina sa
vertikalnim glavnim vretenom kao {to su bu{ilice, vertikalne glodalice i dr. Ovo ispitiva-
nje se vr{i pomo}u planparalelnog lenjira i komparatora sa odgovaraju}im nosa~em,
slika 6.9. Komparator 1 je stegnut na savijenom nosa~u koji je postvaljen u glavno
898
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
* * *
* * *
Ispitivanje upravnosti stuba prema radnoj povr{ini temeljne plo~e kod radijalnih bu{ilica
vr{i se pomo}u libele i lenjira du`ine 1000 mm, slika 6.11. Lenjir 1 se postavlja na te-
meljnu plo~u ma{ine u ravni simetrije. Na njega se postavi okvirna libela 2. Nakon
899
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Ispitivanje upravnosti stuba prema radnom stolu kod vertikalnih strugova vr{i se tako|er
pomo}u libele i lenjira, slika 6.12. Lenjir 1 se postavlja na radni sto struga u ravni si-
metrije. Na lenjir se postavi okvirna libela 2, o~ita horizontalnost, zatim libela postavi
na stub i o~ita vertikalnost. Razlika ova dva o~itavanja predstavlja odstupanje. I ovdje
se mjerenje vr{i i u ravni simetrije i u ravni normalnoj na ovu ravan. Dozvoljena odstu-
panja u ravni simetrije, kao i u ravni normalnoj na ovu ravan su 0,04 mm/m.
2
2 1
900
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Ranije, u ta~ki 5.1.1 dat je zakon puta (jedna~ina (5.2)) koji se mo`e napisati u obliku:
nv P
= , ... (6.1)
ng H
nv
=i , ... (6.2)
ng
z1 z 3 z 5
gdje je: i = ⋅ ⋅ , prijenosni odnos svih zup~anika uklju~enih u prijenos.
z 2 z4 z6
Svaki zup~anik ima svoju gre{ku podjele izra`enu najve}im raskorakom Δi. Raskoraci
svih zup~anika }e uzrokovati da stvarni prijenosni odnos kinematskog lanca bude razli-
~it od ra~unskog i to za veli~inu ±Δi, tj. bi}e:
Uzimaju}i u obzir i gre{ku koraka zavojnog vretena struga ΔH, tada }e izra|ivati navoj
stvarnog koraka:
P = (H ± ΔH ) ⋅ (i ± Δi ) . ... (6.4)
901
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Prakti~ni problem predstavlja odre|ivanje vrijednosti Δi. Ako se poznaju pojedina~ni ras-
koraci Δi za sve zup~anike, tada se veli~ina Δi mo`e izra~unati iz izraza:
z1 z 3 z 5 z z z5
i1 = ⋅ ⋅ , i2 = 3 ⋅ 5 i i3 = .
z 2 z4 z6 z4 z6 z6
Ovim se zapravo defini{e uticaj neta~nosti svakog para zup~anika u zavisnosti od nje-
govog polo`aja u kinematskom lancu.
Naredni parametar kvaliteta alatne ma{ine je stati~ka krutost. Usljed djelovanja stati~kih
sila dolazi do deformacija elemenata alatnih ma{ina {to se manifestuje pomjeranjima
(pomacima) pojedinih karakteristi~nih ta~aka tih elemenata. Ova pomjeranja direktno uti-
~u na ta~nost obrade. Stati~ke sile koje proizvode navedena pomjeranja su sile reza-
nja, sile stezanja, sile sopstvene te`ine, sile trenja i inercijalne sile.
F
c = , N/mm; N/μm, ... (6.6)
y
gdje je: F, stati~ka sila i y, pomjeranje.
U okviru analize stati~ke krutosti alatne ma{ine treba imati na umu sljede}e. Stati~ka
krutost alatne ma{ine definisana je stati~kom kruto{}u njenih elemenata. S druge strane
i obradak ima svoju stati~ku krutost, pa se, uzimaju}i u obzir stati~ka krutost alatne
ma{ine i obratka, govori o stati~koj krutosti obradnog sistema. Ovaj sistem ima ~etiri
glavna elementa: ma{ina – pribor – alat – obradak. Kao primjer, na slici 6.14 prikazana je
{ema optere}enja struga u horizontalnoj ravni i {ema pomjeranja elemenata obradnog
sistema. Za posmatrani slu~aj, sila prodiranja F predstavlja stati~ku silu. Krutost obrad-
nog sistema je:
F
c os = . ... (6.7)
y os
902
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
y os = y m + y a + y o , ... (6.8)
gdje je: c{
yo
ym, pomjeranje nastalo usljed cv F
deformacije elemena ma- F/2
y{
F/2 (yv+y{)/2
yos
ym
yv
{ine,
ya yna
ya, pomjeranje nastalo usljed
deformacije alata, F
yo, pomjeranje nastalo usljed ca cna
deformacije obratka.
yv y {
y m = y na + + , ... (6.9)
2 2
Pomjeranje alata ya nastaje usljed sabijanja njegove dr{ke i mo`e se odrediti na osno-
vu izraza:
F ⋅ln
ya = , ... (6.10)
E ⋅A
gdje je: ln, slobodna du`ina dr{ke alata,
E, modul elasti~nosti materijala dr{ke alata,
A, povr{ina popre~nog presjeka dr{ke alata.
Pomjeranje obratka yo se manifestuje ugibom, ako se obradak stegnut izme|u {iljaka
posmatra kao greda optere}ena koncentrisanom popre~nom silom na sredini raspona
izme|u oslonaca, tj.:
F ⋅l 3
yo = , ... (6.11)
3 ⋅E ⋅I
903
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
1 y y + ya + yo 1 1 1
= os = m = + + , ... (6.12)
c os F F c m c a co
F F F
Po{to je c na = , cv = i c{ = , uz pretpostavku da se najve}e pom-
y na 2 ⋅ yv 2 ⋅ y{
jeranje elemenata ma{ine de{avaju za slu~aj djelovanja stati~ke sile na sredini obratka,
pri ~emu su reakcije u glavnom vretenu i zadnjem {iljku u tom slu~aju iste i jednake
polovini stati~ke sile F, dobije se popustljivost ma{ine:
Fmax
Optere}enje
y{
yv
yna
Rastere}enje
Elasti~na
Zazor y
deformacija
904
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
1 y y y + y{ 1 1 ⎛1 1 ⎞
= m = na + v = + ⋅ ⎜⎜ + ⎟⎟ . ... (6.13)
cm F F 2 ⋅F c na 4 ⎝ cv c { ⎠
1 1 1 ⎛1 1 ⎞ 1 1
= + ⋅ ⎜⎜ + ⎟⎟ + + . ... (6.14)
c os c na 4 ⎝ cv c { ⎠ c a c o
2000
1 2 3 1 2
F, N
3
1000
a)
20 40 60 80 100
y, μm
2000
1000
Nepritegnuti
svi kliza~i
905
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
6000
1 2
F, N 1
2
4000
2000
Pove}anje stati~ke krutosti alatne ma{ine mo`e se posti}i ugradnjom dodatnih eleme-
nata u strukturu ma{ine. Na slici 6.17 prikazani su neki primjeri ove ugradnje gdje se
otvorena struktura pretvara u zatvorenu oblika rama.
a)
b)
906
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
c)
Obradni sistem kojem je glavna sprega alatna ma{ina – pribor – obradak – alat, predstav-
lja jedan dinami~ki sistem koji u op{tem slu~aju ima beskona~no mnogo stepeni slo-
bode. Obradni sistem ima karakter dinami~kog sistema zbog dvije zna~ajke: elementi
alatne ma{ine vr{e razli~ita periodi~na kretanja i slu~ajni uticaji razli~itih faktora uzrokuju
dinami~ki karakter promjene sile rezanja. Osim procesa rezanja, ovdje spadaju razni
procesi koji zavise od vremena, naprimjer, trenje, procesi u pogonskom elektromotoru,
procesi u hidrauli~nim komponentama i ure|ajima, procesi u prijenosnicima i t.d.
907
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Y = yd / y
odnos izme|u stati~ke i dinami~ke
krutosti Y = c / cd, za F = Fd. Ako ξ=0
se postavi zavisnost Y = yd / y od 4
odnosa frekvencija f / fo dobije se ξ = 0,125
dijagram prikazan na slici 6.18. Sa
3
navedenog dijagrama se vidi da
ξ = 0,5 ξ = 0,2
se najmanja dinami~ka krutost do-
bije za maksimalnu vrijednost fak- 2
ξ = 1,0 ξ = 0,3
tora uve}anja Y, a ta vrijednost
ξ = 0,7
korespondira odnosu frekvencija f / 1
fo = 1, tj. slu~aju kada je f = fo.
Prema tome, dinami~ka stabilnost ξ = 2,0
ma{ine }e biti ve}a ukoliko je ve-
0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5
}a dinami~ka krutost, a to je slu-
f / fo
~aj manjih vrijednosti faktora uve-
}anja Y. Ove vrijednosti korespon- Slika 6.18. Zavisnost Y = f(f / fo)
diraju slu~ajevima kada se frek-
vencije f i fo razlikuju. [to se vi{e
razlikuju izazvane od sopstvenih frekvencija, to je dinami~ka stabilnost ma{ine ve}a.
Slu~aj kada su frekvencije iste je slu~aj rezonancije. Ovaj slu~aj se po svaku cijenu
treba izbjegavati jer je tada dinami~ka stabilnost ma{ine potpuno ugro`ena {to se od-
ra`ava na kvalitet obrade. Na dijegramu na slici 6.18 prikazana je promjena odnosa Y
od odnosa frekvencija za razli~ite faktore prigu{enja ξ (ξ = 0 bez prigu{enja, ξ > 0 pri-
gu{enje). Pri rezonanciji, a pri malim vrijednostima faktora prigu{enja (naprimjer, ξ < 0,1)
faktor uve}anja Y dosti`e svoju maksimalnu vrijednost pri odnosu f / fo = 1. To je slu~aj
poklapanja frekvencija izazvanih i sopstvenih oscilacija. U slu~aju da je faktor prigu{e-
nja ξ = 0, tada bi amplituda oscilovanja bila beskona~no velika. Me|utim, u stvarnosti
uvijek postoji prigu{enje ~ijim se porastom smanjuje maksimalna vrijednost faktora uve-
}anja Y, a time i maksimum amplitude oscilovanja pomjera ka manjim vrijednostima
odnosa f / fo, slika 6.18. Na osnovu navedenog mo`e se zaklju~iti da se visoka dina-
mi~ka krutost (tj. mala vrijednost odnosa stati~ke prema dinami~koj krutosti Y = c / cd)
posti`e ako je frekvencija izazvanih oscilacija ili ve}a, ili manja od frekvencija sopstve-
nih oscilacija i ako je faktor prigu{anja {to ve}i.
Za prora~un dinami~kih karakteristika alatnih ma{ina (ili obradnih sistema) koriste se ra-
~unske i eksperimentalne metode. Ra~unske metode se dijele u dvije grupe: determi-
nisti~ke i statisti~ke. Kod prvih je karakteristika dinami~ke sile unaprijed odre|ena kao
funkcija u vremenu, dok je kod drugih dinami~ka sila slu~ajna veli~ina. Za obe grupe
metoda neophodna je primjena ra~unara. Eksperimantalne metode su zasnovane na
eksperimentalnom mjerenju frekventnih karakteristika i ove metode se nazivaju frekvent-
ne metode. Ispitivanjem se dakle snimaju frekventne karakteristike, i to: amplitudno –
frekventna, amplitudno – fazna i fazno – frekventna karakteristika. Na slici 6.19 prikazana
908
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Na slikama 6.20, 6.21 i 6.22 prikazani su rezultati ovakvih mjerenja za univerzalni strug,
horizontalnu glodalicu i radijalnu bu{ilicu. Na navedenim slikama su dati i podaci o po-
budnim silama. Sa prikazanih dijagrama (amplitudno – frekventna karakteristika i ampli-
tudno – fazna karakteristika) vidi se da je zna~ajno rezonantno podru~je za univerzalni
stug u oblasti od 0 do 500 Hz, za horizontalnu glodalicu od 0 do 250 Hz i za radijal-
nu bu{ilicu od 0 do 70 Hz (ovo vrijedi za konkretne uslove ispitivanja).
Elektrodinami~ki
pobu|iva~
Poja~iva~ sa Sinus
Osciloskom
instrumentom generator
909
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Pobudna sila:
F(t)=Fo⋅sin(2⋅π⋅f⋅t)
Fo=95 N
170 360 1 2 3 U
f01=145
8 f04=345
A, μm
f03=289
100 1 2 U
186 260 40
6 300
40
190 60 90
330 220 140 50
f01=85 f02=201 310 70 60
4
320
190
110 70
f03=256 330
2 280 80
120
f02=174
290
-iV
140
130
100 200 300 400 -iV
f, Hz
Amplitudno-frekventna karakteristika Amplitudno-fazna karakteristika
Pobudna sila:
F(t)=Fo⋅sin(2⋅π⋅f⋅t)
Fo=125 N
90 100
74
103
f04=143
87 125 U
30
234
A, μm
73 52 140
67
20 37
f02=71 72
71
f01=32 f03=100 f05=253 70
10 141
145
142
910
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
1 2
Pobudna sila:
F(t)=Fo⋅sin(2⋅π⋅f⋅t)
Fo=80 N
300 22 38
40
20 U U
26
A, μm
f01=13,6
19
40 13 36
50 34
200 14
17
47
1 35
48 13
f02=35,4 15
100
18
f01=16,6 f02=48 14
16
-iV
10 15 20 30 40 60
f, Hz -iV
Fo ⋅Q
• krutost: c = , ... (6.15)
Amax
Fo ⋅Q
• masa: m = , ... (6.16)
Amax ⋅ 4 ⋅ π 2 ⋅ fo2
Fo
• prigu{enje: b = i ... (6.17)
Amax ⋅ 2 ⋅ π ⋅ fo
Fo c
• dinam~ka krutost: c d = = . ... (6.18)
Amax Q
gdje je: Fo, amplituda pobudne sile, Amax, maksimalna amplituda odgovaraju}eg stepe-
na slobode iz amplitudno-frekventne ili amplitudno-fazne karakteristike, fo, sop-
stvena frekvencija, Q, dinami~ki faktor poja~avanja koji se odre|uje iz frek-
ventnih karakteristika.
911
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Ukupna koli~ina toplote koja se generi{e u obradnom sistemu kao ekvivalent utro{enog
korisnog rada (rad rezanja) i energetskih gubitaka (radi trenja u le`ajevima, vodilicama
i prijenosnicima) tro{i se na zagrijavanje pojedinih elemenata obradnog sistema. Pro-
centualna raspodjela ukupne toplote na pojedine elemente zavisi od niza faktora,
naprimjer, vrsta alatne ma{ine, re`im obrade, efikasnost sistema hla|enja elemenata,
efikasnost sistema hla|enja i podmazivanja zone rezanja i sl. Na slici 6.23 prikazan je
toplotni bilans pri obimnom glodanju sa upotrebom sredstva za hla|enje i podmaziva-
nje. Cjelokupna ulazna snaga tro{i se na savladavanje otpora u elektromotoru, prijenos-
nicima za glavno i pomo}no kretanje i savladavanja otpora rezanja. Dio ulazne snage
koja se tro{i na savladavanje otpora rezanja naziva se korisnom snagom. Ovaj dio
snage se transformi{e u toplotu
kojom se zagrijavaju alat, obra-
Ulazna snaga, 100%
dak i strugotina.
912
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
macijama cijele ma{ine. Toplotni izvori obilje`eni na navedenoj slici su: 1 – le`ajevi glav-
nog vretena, 2 – rezervoari ulja i sredstva za hla|enje i podmazivanje, 3 – prijenosnik za
glavno i pomo}no kretanje, 4 – pogonski elektromotor, 5 – klizne vodilice, 6 – proces ob-
rade.
5 6
913
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
I-1 II-1
1 2
θ θmax A
4 3
Vertikalna ravan
4 3
Horizontalna ravan Zagrijavanje Hla|enje
I-2 II-2 t
1 2 b)
a)
I II
II-2
ΔI-2
ΔII-2
I-2
Horizontalna ravan
t
c) d)
Pored temperatura, mjere se i deformacije glavnog vretena (ose glavnog vretena) izaz-
vanih promjenom temperature. U konus glavnog vretena se postavi mjerni {tap, a pom-
jeranja se mjere u dvije paralelne ravni I i II, sa razmakom od 300 mm, i to u hori-
zontalnoj (mjerne ta~ke I-2 i II-2 ) i vertikalnoj ravni (mjerne ta~ke I-1 i II-1 ). Mjerenje
se vr{i preciznim komparatorima. Dijagram promjene pomjeranja (temperaturne deforma-
cije) za navedene mjerne ta~ke u zavisnosti od vremena rada ma{ine prikazan je na
slici 6.25.c. Jasno je vidljiva sli~nost promjene temperaturnih deformacija i temperatura
(slika 6.25.b i slika 6.25.c). Uo~ljive su tako|er ve}e temperaturne deformacije u verti-
kalnoj, u odnosu na horizontalnu ravan. Tako|er su ve}e deformacije u ravni II u od-
nosu na ravan I. Ako se izmjerene temperaturne feformacije Δ za horizontalnu i verti-
kalnu ravan mjerenja nanesu u odnosu na nedeformisanu osu glavnog vretena, dobi}e
se polo`aj deformisane ose vretena u posmatranim ravnima, slika 6.25.d. Navedene de-
formacije (pomjeranja) mogu zna~ajno uticati na ta~nost obrade.
914
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Jedan od va`nih uticajnih faktora kvaliteta alatnih ma{ina je ta~nost izrade elemenata
ma{ine i ta~nost sklapanja i monta`e ma{ine. Za iznala`enje veze izme|u tolerancija
pojedinih elemenata, sklopova i cijele ma{ine slu`i metoda mjernih lanaca. Mjerni lanac
predstavlja niz mjera (dimanzija) koje se kontinuirano, u odre|enom redosljedu, ni`u od
neke (ili u odnosu na neku) po~etne povr{ine, ivice ili ose. Metoda mjernih lanaca
omogu}ava predvi|anje krajnje ta~nosti ma{ine.
Prosti mjerni lanac sa du`inskim mjerama prikazan je na slici 6.26.a. Veza izme|u
glav~ine zup~anika i vratila definisana je mjerama A1, A2 i AΔ i ove mjere predstavljaju
mjerni lanac. Mjera AΔ predstavlja zazor izme|u elemenata i naziva se zavr{ni ~lan
mjernog lanca. Na slici 6.26.b prikazan je mjerni lanac sa vi{e ~lanova. Mjere A1 do
A7 predstavljaju mjere pojedinih elemenata, mjera A ukupnu mjeru i mjera AΔ zavr{ni
~lan mjernog lanca. Zavr{ni ~lan mjernog lanca mo`e imati razli~ita zna~enja, naprimjer
zazor, toleranciju, gre{ku i sl.
Mjerni lanci sa paralelnim mjerama se ni`u u dvije paralelne grane i ~ine zatvoreni la-
nac. Dijele se u ~lanove koji rastu i ~lanove koji opadaju pri ~emu izme|u zavr{nog
~lana AΔ i ostalih ~lanova postoji sljede}a veza:
A
AΔ
A2
A1
a) b) A1 A2 A3 A4 A7 AΔ
A5 A6
915
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Osim prikazivanja du`inskih mjera u okviru mjernog lanca, koriste se na~ini obilje`ava-
nja drugih mjera, kao i polo`aja, naprimjer, odstupanje od paralelnosti, odstupanje od
upravnosti, ekscentri~nost, ugaona odstupanja.
AΔ
rastojanje radne povr{ine radnog stola
A2 A3
A
Rje{avanje mjernog lanca predstavlja zadatak nala`enja veze izme|u propisane ta~nosti
zavr{nog ~lana i ta~nosti ostalih ~lanova mjernog lanca. Pri tome se primjenjuju sljede-
}e metode:
916
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
• metoda pode{avanja i
• metoda regulisanja.
Po metodi apsolutne zamjenljivosti pojedini elementi ma{ine (~lanovi mjernog lanca) ug-
ra|uju se u ma{inu pri ~emu, bez izuzetka, obezbje|uju propisanu ta~nost zavr{nog
~lana mjernog lanca. Ovo podrazumijeva da nema nikakvog prethodnog izbora eleme-
nata niti njihovog pode{avanja.
Kod metode grupne zamjenljivosti propisana ta~nost zavr{nog ~lana mjernog lanca se
posti`e na sljede}i na~in. Elementi koji se uklju~uju u mjerni lanac se prethodno obra-
|uju sa ekonomi~nim tolerancijama, a zatim premjeravanjem svrstavaju u vi{e grupa.
Ovo grupisanje predstavlja kombinovanje postignutih tolerancija ~lanova, a s ciljem
ostvarenja tra`ene tolerancije zavr{nog ~lana
Metoda pode{avanja se sastoji u tome da se svi ~lanovi mjernog lanca, osim jednog,
izra|uju sa ekonomi~nim tolarancijama koje odgovaraju raspolo`ivim proizvodnim uslovi-
ma i mogu}nostima. Pri tome se obavezno dobije tolerancija zavr{nog ~lana ve}a od
propisane. Tada se s ciljem postizanja propisane ta~nosti, preostali ~lan mjernog lanca
(element sklopa), koji se naziva kompenzacijski ~lan, dora|uje sve dok se ne postigne
tra`ena tolerancija zavr{nog ~lana.
ηe = ηd ⋅ ηr ⋅ ηs , ... (6.20)
917
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
K d = K1 ⋅ K 2 , ... (6.21)
L
gdje je: K 1 = , odnos du`ina,
Lmax
D B
K2 = ; = , odnos du`ina, ili {irina,
D max B max
L, D, B, teku}e vrijednosti dimenzija obraka i
Lmax, Dmax, Bmax, projektovane maksimalne vrijednosti ma{ine.
Proizvodni stepen dimenzionog iskori{tenja ma{ine je:
1 +a
ηd = , ... (6.22)
a
1+
Kd
tp
gdje je: a = , odnos pomo}nog i glavnog (ma{inskog) vremena.
tg
Na slici 6.29 prikazan je dijagram promjene snage od brzine koji predstavlja dijagram
za odre|ivanje re`imskog i stepena iskori{tenja snage ma{ine. Ta~ka A je ta~ka kojoj
odgovara optimalan re`im obrade (optimalna dubina rezanja di i posmak si). Ako se za
neki obradak koristi re`im (v, s ) u ta~ki B,
slika 6.29, tada je faktor re`imskog iskori{-
Snaga, P
tenja ma{ine:
PM
v ⋅s
A
Kr = , ... (6.23)
B v i ⋅ si
Pmax
918
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
P
Ks = . ... (6.25)
Pmax
ηs = K s ⋅ K 11 − y1 , ... (6.27)
s
gdje je: K 1 = , za x1 = 1.
s max
* * *
P = Po + ∑ Pi , ... (6.28)
gdje je: Po, snaga praznog hoda (obuhvata snagu pri praznom hodu ma{ine uklju~u-
ju}i dijelove snage za neoptere}enu i optere}enu ma{inu),
ΣPi, zbir snaga komponenti sila rezanja (korisna snaga):
∑ Pi = Pk = PF1 +PF 2 + PF 3 . ... (6.29)
Ako je brzina u pravcu neke od komponenti sila rezanja jednaka nuli, tada je i odgo-
varaju}a snaga jednaka nuli.
919
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
P
PM = , ... (6.33)
η
gdje je: η, stepen iskori{tenja ma{ine.
U~e{}e korisne snage Pk i snage praznog hoda Po u ukupnoj pogonskoj snazi P, di-
jagramski je prikazano na slici 6.30.a. Snaga praznog hoda mo`e se podijeliti na dva
dijela: Po′ - snaga praznog hoda neoptere}ene ma{ine koja ima konstantnu vrijednost i
Po″ - snaga praznog hoda izazvana dodatnim gubicima pri optere}enoj ma{ini (ovaj
dio snage praznog hoda se blago linearno pove}ava sa pove}anjem korisne snage).
P η
n3
n2
n1
Pk
P
n1 < n2 < n3
Po″
Po
Po′
Pk Pk Pk
a) b)
Slika 6.30. Elementi ukupne pogonske snage i stepen iskorištenja alatne mašine
920
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
1
Qi = , kom/min. ... (6.34)
tg
1
Qi = , kom/min. ... (6.35)
tg +tp
1
Qi = , kom/min. ... (6.36)
t g + t p + tv
Qt tg 1
ηn = = = , ... (6.37)
Qi t g + t p 1 + a
gdje je: a =tp / tg , odnos pomo}nog i glavnog vremena (mjera neprekidnosti procesa).
Qs tg +tp 1 +a
ηi = = = , ... (6.38)
Qt t g + t p + t v 1 + a + b
921
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Qs tg 1
ηp = = = , ... (6.39)
Q i t g + t p + tv 1 + a + b
ili, ako se stepen proizvodnosti izrazi preko stepena tehnolo{ke neprekidnosti i ste-
pena iskori{tenja ma{ine:
Q s Qt Q t Q s
ηp = ⋅ = ⋅ = ηn ⋅ ηi . ... (6.40)
Q i Qt Q i Qt
tg +tp
ηg = , ... (6.41)
t g + t p + t so
1
Qt 1
ηg = = . ... (6.42)
1 1 + Qt ⋅ t so
+ t so
Qt
1
Qs + so = . ... (6.43)
t g + t p + tv + t so
ηi ⋅ ηg
Qs + so = Qt ⋅ . ... (6.44)
ηg + ηi − ηi ⋅ ηg
Qs + so
Odnos predstavlja stepen tehni~kog iskori{tenja, pa se iz (6.44) dobije:
Qt
ηi ⋅ ηg
ηT = . ... (6.45)
ηg + ηi − ηi ⋅ ηg
922
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
Tu = T M + T N + T m + T A + T R , ... (6.48)
t1 ⋅ N t ⋅M tg
TN = , Tm = 1 , TA = ⋅ AT , ... (6.49)
60 60 Te
gdje je: t1, min, ukupno vrijeme izrade jednog komada,
N, faktor nadnica (tro{kovi nadnica za jedan sat rada),
M, tro{kovi ma{ine za jedan sat rada,
tg, min, glavno (ma{insko) vrijeme,
Te, min, ekonomski period rezanja,
AT, tro{kovi alata za jedan ekonomski period rezanja.
Prema tome, ukupni proizvodni tro{kovi su:
t1 ⋅ (N + M ) t g
Tu = + ⋅A +K , ... (6.50)
60 Te T
923
6. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE ALATNIH MA[INA
Od re`ima obrade najvi{e zavisi glavno vrijeme. S druge strane, brzina rezanja je fak-
tor koji je najva`niji element re`ima obrade i od nje najvi{e zavisi ovo vrijeme. Ako se
u izraz (6.50) uvede Taylorov izraz kao veza izme|u postojanosti alata i brzine rezanja,
T = CT ⋅v k , te grupisanjem odgovaraju}ih veli~ina, dobije se:
K2 K
Tu = K 1 + + K 3 ⋅v k −1 + K = K o + 2 + K 3 ⋅v k −1 , ... (6.51)
v v
gdje je: Ko, K2, i K3, konstante.
Zavisnost navedenih tro{kova od brzine rezanja kao glavnog elementa re`ima obrade
prikazana je na slici 6.31. Konstanta Ko koja obuhvata konstantne tro{kove kao {to su
tro{kovi materijala i re`ijski tro{kovi, ne zavisi od brzine rezanja. Tro{kovi nadnica i
ma{ine koji su obuhva}eni ~lanom K2 / v se smanjuju sa pove}anjem brzine rezanja.
k −1
Kona~no, tro{kovi alata koji su obuhva}eni ~lanom K 3 ⋅v tako|er zavise od brzine
rezanja, ali na sljede}i na~in. Ovi tro{kovi opadaju do neke vrijednosti brzine, a zatim,
s pove}anjem brzine ovi tro{kovi rastu. Navedena vrijednost brzine rezanja predstavlja
onu vrijednost kojoj odgovara ekonomska postojanost alata. Dalje pove}anje brzine re-
zanja dovodi do pove}anja tro{kova proizvodnje usljed pove}anog tro{enja alata.
D
Ke = , ... (6.52)
K
gdje je: D, godi{nja dobit ostvarena ulo`enim sredstvima, D = V − C ,
V, vrijednost godi{nje proizvodnje posmatrane ma{ine,
C, cijena ko{tanja godi{nje proizvodnje i
K, ukupna ulo`ena sredstva.
Tu
K 3 ⋅v k −1
K2
v
Ko
924
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
LITERATURA
1. Abele E., Versch A., Ekinovic S., Kulas N.: Drilling at the Stability Limits with
Mechatronic Toolholders, Proceedings of the 8th Int. Conference on Porduction
Engineering, CIM2002, pp.I-010-I-016, Brioni, 2002,
2. Abramov F.N. i dr.: Spravo~nik po obrabotke metallov rezaniem, Tehnika, Kiev,
1983,
3. A~erkan N.S. (redaktor): Metalore`u{}ie stanki, Tom 1, Tom 2, Ma{inostroenie,
Moskva, 1965,
4. Altan T., Lilly B., Yen Y.C.: Manufacturing of Dies and Molds, Annals of the CIRP,
Vol.51/2, 2002,
5. A{ihmin V.N.: Protjagivanje, Ma{inostroenie, Moskva, 1981,
6. Autorenkollektiv: Stahlfibel Werkzeuge, VEB Deutscher Verlag für Grundstoffindustrie,
Leipzig, 1982,
7. Barba{ov F.: Thread-Milling Practice, Mir Publishers, Moscow, 1984,
8. Barba{ov F.A., Silvestrov B.N.: Frezernie i zuboreznie raboti, Vis{aja {kola, Minsk,
1983,
9. Bendelja B.: Osnove projektovanja i ispitivanja alatnih ma{ina, Ma{inski fakultet,
Sarajevo, 1978,
10. Bendelja B.: Hidrauli~ni pogoni alatnih ma{ina, Ma{inski fakultet, Sarajevo, 1979,
11. Bobrov V.F.: Osnovi teorii rezanija metallov, Ma{inostroenie, Moskva, 1975,
12. Bobrov V.F.: Mnogoprohodnoe narezanie krepe`nih rezb rescom, Ma{inostroenie,
Moskva, 1982,
13. Boguslovski B.L. (redaktor): Spravo~nik metalista – Tom 5, Ma{inostroenie,
Moskva, 1978,
14. Boothroyd G.: Fundamentals of Metal Machining and Machine Tools, McGraw-Hill
Book Company, New York, 1975,
15. Brdarevi} S.: Obrada metala rezanjem i alatne ma{ine, Ma{inski fakultet, Zenica,
1989,
16. Cebalo R.: Moderna tehnika bru{enja, [kolska knjiga, Zagreb, 1991,
17. Cebalo R.: Alatni strojevi – odabrana poglavlja, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000,
18. Cebalo R.: Alatni strojevi i obradni sistemi – obra|ena pitanja i zadaci, Vlastito
izdanje, Zagreb, 2000,
19. Chernov N.: Machine Tools, Mir Publisher, Moscow, 1984,
20. Dolin{ek S., Kopa~ J.: Odrezavanje – Dopolnilno gradivo za predavanja in vaje,
Univerza v Ljubljani, Fakultet za strojni{tvo, Ljubljana, 1992,
21. Dolin{ek S., Ekinovi} S., Kopa~ J., Sokovi} M.: High-Speed Hard Milling of Steel,
- Proceedings of the 13th AMME Conference, 2002,
22. Ekinovi} S.: Prilog odre|ivanju mjere obradljivosti ~eli~nih materijala, Doktorska
disertacija, Ma{inski fakultet, Zenica, 1996,
23. Ekinovi} S.: Obrada rezanjem, Dom {tampe, Zenica, 2001,
925
LITERATURA
24. Ekinovi} S.: Postupci obrade rezanjem, Ma{inski fakultet, Zenica, 2003,
25. Ekinovi} S., Vivancos J., Dolin{ek S.: The Comparison of High-Speed Turn-Milling
and Conventional Turning from the Aspect of Machined Surface Quality,
Proceedings of the 3rd International Confetence RIM 2001, Biha}, 2001,
26. Ekinovi} S., Petkovi} D.: High-Speed Turn-Milling and Vibration Problem,
Proceeding of the 12th International DAAAM Symposium, Jena, 2001,
27. Ekinovi} S. i saradnici: Istra`ivanje i razvoj visokobrzinskog struganja-glodanja,
Nau~no-istra`iva~ki projekat, Ma{inski fakultet, Zenica, 2002,
28. Fedotenok A.A.: Kinemati~eskie svjazi v metalore`u{}ih stankah, Ma{inostroenie,
Moskva, 1960,
29. Feirer J.L.: Machine Tool Metalworking, McGraw-Hill Book Company, New York,
1973,
30. Gilbert W.W.: Economics of Machining, Machining - Theory and Practice, ASM,
Clevland, Ohio, 1950,
31. Grupa autora: In`enjersko-tehni~ki priru~nik, V dio, Obrada, monta`a, tehnologija,
Rad, Beograd, 1976,
32. Ivkovi} B.: Osnovi tribologije u industriji prerade metala, Gra|evinska knjiga,
Beograd, 1983,
33. Ja{}ericin P.I., Martinov A.N.: ^istovaoja obrabotka detalej v ma{inostroenii,
Vijej{aja {kola, Minsk, 1983,
34. Jela~i} R.: alatne ma{ine za obradu rezanjem, Ma{inski fakultet, Sarajevo, 2003,
35. Jevti} D.: Tehnologija odr`avanja alatnih ma{ina, Tehni~ka knjiga, Beograd, 1980,
36. Jurkovi} M.: Matemati~ko modeliranje in`enjerskih procesa i sistema, Ma{inski
fakultet, Biha}, 1999,
37. Kalajd`i} M.: Tehnologija ma{inogradnje I – I dio, Univerzitet u Beogradu, Ma{inski
fakultet, Beograd, 1981,
38. Kala{nikov C.N., Kala{nikov A.S.: [evingovanie zub~atih koles, Vis{aja {kola,
Moskva, 1985,
39. Kopa~ J.: Odrezavanje, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojni{tvo, Ljubljana,
1991,
40. Kopa~ J., Sokovi} M.: Tehnika odrezavanja – Sobodna rezalna orodja, Univerza v
Ljubljani, Fakulteta za strojni{tvo, Ljubljana, 1993,
41. Kosilovskij A.G., Me{}erjakova R.K. (red.): Spravo~nik tehnologa ma{inostroitelja,
Ma{inostroenie, Moskva, 1985,
42. Kova~ P., Miliki} D.: Rezanje metala, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehni~kih
nauka, Novi Sad, 1998,
43. Konig W.: Fertigunsverfahren, Band 1, Drehen, Frasen, Bohren, VDI – Verlag
GmbH, Dusseldorf, 1980,
44. Konig W.: Fertigunsverfahren, Band 2, Schleifen, Honen, Lappen, VDI – Verlag
GmbH, Dusseldorf, 1980,
45. Kozi} B., Simeunovi} Z.: Tehnologija obrade, Svjetlost, Sarajevo, 1984,
46. Kuki} S., Bukta Z.: Eksploatacija ma{ina alatki, Vi{a tehni~ka {kola, Novi Sad,
1988,
926
D – KONVENCIONALNO UPRAVLJANE ALATNE MA[INE
47. Kulikov S.I., Rizvanov F.F., Roman~uk V.A., Kovalevskij S.V.: Progresivnie metodi
honingovanija, Ma{inostreoenie, Moskva, 1983,
48. Linek A.: Spanabhebende Werkzeugmaschinen, Teil I – VII, Fachverlag Schiele &
Schon, Berlin, 1953,
49. Lostukov V.V.: Grinding of Metals, Mir Publishers, Moscow, 1982,
50. Meißer E., Schenkel H.: Tehnologie des Maschinenbaus, Verlag Technik, Berlin,
1979,
51. Metals Handbook, Vol.16, Machining, ASM, International, 1989,
52. Mila~i} V.R.: Ma{ine alatke I, Univerzitet u Beogradu, Ma{inski fakultet, Beograd,
1980,
53. Mila~i} V.R.: Ma{ine alatke II, Univerzitet u Beogradu, Ma{inski fakultet, Beograd,
1981,
54. Mi{kovi} A.: Glodanje – postupci obrade, Sveu~ili{te u Mostaru, Strojarski fakultet,
Mostar, 2002,
55. Modern Metal Cutting – A Practical Handbook, Sandvik Coromant, Sandviken,
1994,
56. Muren H.: Odrezavanje in odna{anje, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za stroni{tvo,
Lubljana, 1995,
57. Muren H.: Alatni strojevi, FSB – Zagreb, Zagreb, 1972,
58. Muren H.: Elementi odrezalnih strojev, Svezak I, Fakulteta za stroji{tvo, Ljubljana,
1991,
59. Muren H.: Elementi odrezalnih strojev, Svezak II, Fakulteta za stroji{tvo, Ljubljana,
1991,
60. Obumjan G.G., Adam J.I.: Spravo~nik zuboreza, Ma{inostroenie, Moskva, 1983,
61. Pticin G.A., Koki~ev V.N.: Zuborezni stanki, Ma{inostroenie, Moskva, 1957,
62. Reeber R.: Der Energie Bedarf bei Trenneden Fetigunsverfahren, Werkstatt und
Betriebe, No.113, 1980,
63. Rossi M.: Macchine utensili moderne, Tomo I, Heopli, Milano, 1965,
64. Rossi M.: Macchine utensili moderne, Tomo II Heopli, Milano, 1965,
65. Schlesinger G.: Die Werzeugmaschinen, Julius Springer, Berlin, 1936,
66. Schulz H.: Hochgeschwindigkeitsbearbeitung – High-Speed Machining, Carl Hanser
Verlag, Munchen, 1996,
67. Stankovi} V.: Tehnologija mehani~ke obrade metala – obrada rezanjem, Tehni~ka
knjiga, Beograd, 1981,
68. Stankovi} P.: Ma{inska obrada – Knjiga I – Obrada metala rezanjem, Gra|evinska
knjiga, Beograd, 1979,
69. Stankovi} P.: Ma{ine alatke – koncepcijska i eksploatacijska analiza ma{ina za
obradu rezanjem, Gra|evinska knjiga, Beograd, 1979,
70. Tehnologija obrade rezanjem – priru~nik (red. Kalajd`i} M.), Univerzitet u
Beogradu, Ma{inski fakultet, Beograd, 1999,
71. Tool and Manufacturing Engineers Handbook, Third Edition, McGraw-Hill, New
York, 1976,
72. Trent E.M.: Metal Cutting, Butterworth and Co. Ltd., London, 1971,
73. Trofinov A.M.: Metalore`u{}ie stanki, Ma{inostroenie, Moskva, 1979,
927
LITERATURA
74. Tufek~i} D`., Brdarevi} S.: Obrada rezanjem i alatne ma{ine, Fakultet
elektrotehnike i ma{instva Univerziteta u Tuzli – Ma{inski fakultet u Zenici
Univerziteta u Sarajevu, Tuzla, 1995,
75. Vinnikov I.Z.: Ustrojstvo sverliljnih stankov i rapota na nih, Vis{aja {kola, Moskva,
1983,
76. Waters F.: Fundamentals of Manufacturing for Engineers, UCL Press Ltd, London,
1996,
77. Weck M.: Handbook of Machine Tools, Vol. 1, Types of Machines, Forms of
Construction and Applications, John Wiley&Sons, Chishester, 1980,
78. Wieregge G.: Zerspanung der Eisenwerkstoffe, Verlag Stahleisen m.b.H.,
Düsseldorf, 1970,
79. Wright P.K.: 21st Century Manufacturing, Prentice Hall, Upper Saddle, 2001,
80. Zdenkovi} R.: Obrada metala skidanjem, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb, 1965,
81. Zdenkovi} R.: Atlas alatnih strojeva, FSB –Zagreb, Zagreb, 1976,
82. @igalko N.I., Jacura E.S.: Obrabotka materialov, stanki i instrumenti, Vij{ej{aja
{kola, Minsk, 1984,
928