Ljubo Malešević

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
I Dio

UVOD

SVEUČILIŠTE U SPLITU
STUDIJ RAČUNARSTVA
Split, 2004.
 a 1

UVOD

• Međunarodni sustav jedinica (SI)

• Kratka povijest razvoja elektrotehnike

Međunarodni sustav jedinica:

Mjerenje je svakodnevna potreba mnogih ljudi. Mjeriti znači uspoređivati.

Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o mjernim jedinica ( Narodne novine
br. 58, 18. lipnja 1993. ) te Hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i niz HRN ISO 31), sve slijedom
međunarodnih dogovora temeljenih na Dogovoru o metru iz 1875. godine. Zakonite se jedinice
razvrstavaju u pet skupina:
1. jedinice Međunarodnog sustava, tzv. jedinice SI
2. decimalne jedinice od jedinica SI tvore se pomoću decimalnih predmetaka
3. iznimno dopuštene jedinice izvan SI sustava
4. decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica
5. složene mjerne jedinice
Popisi su jedinica prilagođeni posljednjem izdanju Le Systeme International d´ unites 1998. g.
prema kojemu će se usklađivati norme i državni zakoni o mjernim jedinicama, pa tako i hrvatski
Zakon o mjernim jedinicama.

OSNOVNE JEDINICE SI SUSTAVA

Naziv Znak Veličina

metar m duljina

kilogram 1) kg masa

sekunda s vrijeme

UVOD
2 a

amper A električna struja

termodinamička
kelvin K
temperatura
mol mol množina (količina)

kandela Cd svjetlosna jakost

1)
Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.

Temeljni sustav jedinica u elektrotehnici: MKSA (metar, kilogram, sekunda, Amper):

METAR - duljina jednaka 1650763,73 valnih duljina zračenja u vakuumu koje odgovara
prijelazu između razine 2p10 i 5d5 atoma kriptona 86
KILOGRAM - masa međunarodne pramjere kilograma (u Sevru kraj Pariza)
SEKUNDA – trajanje 9192631770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju
hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133
AMPER – jakost stalne električne struje koja kad se održava u dva ravna paralelna vodiča
neograničene duljine i zanemariva kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnoj
udaljenosti 1 metar, uzrokuje među tim vodičima silu koja je jednaka 2x10-7 newtona po metru
duljine

IZVEDENE JEDINICE SI SUSTAVA

Sa sedam osnovnih veličina mogu se izvesti sve ostale veličine, odnosno izvedene jedinice.

Veza s drugim
Naziv Znak Veličina
jedinicama SI
bekerel Bq s–1 aktivnost radioaktivnog izvora
Celzijev stupanj1) °C K Celzijeva temperatura
džul J Nm rad, energija, toplina
farad F C/V električni kapacitet
apsorbirana doza ionizirajućeg
grej Gy J/kg
zračenja
henri H Wb/A induktivnost
herc Hz s–1 frekvencija
kulon C As elektricitet

NEKE OD IZVEDENIH JEDINICA SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA

NAZIV ZNAK VELIČINA

četvorni metar m2 ploština
kubni metar m3 obujam
metar u sekundi m/s brzina
metar u sekundi na kvadrat m/s2 ubrzanje
UVOD
 a 3

kubni metar u sekundi m3/s obujamni protok

kilogram po kubnom metru kg/m3 gustoća
džul po četvornom metru j/m2 energijska gustoća
džul po kilogramu j/kg energijski tijek
džul po kilogramkelvinu j/(kgk) specifični toplinski kapacitet
kandela po četvornom metru cd/m2 svjetlosna gustoća
mol po kubnom metru mol/m3 množinska koncentracija

NEKE OD IZNIMNO DOPUŠTENIH JEDINICA

NAZIV ZNAK VEZA S VELIČINA Uporaba samo za

JEDINICAMA SI
pomorski, riječni i zračni
morska milja 1852 m duljina
promet
astronomska
~1,495 978 7·1011 m astronomiju
jedinica
ar a 100 m2 ploština ploštinu zemljišta
hektar ha 10 000 m2
litra l, l 10–3 m3 = dm3 obujam
stupanj 1°
minuta 1´ kut
sekunda 1″
atomska jedinica
u ~1,66057 · 10–27 kg fiziku i kemiju
mase
karat 2 · 10–4 kg masa masu dragulja
gram g 10–3 kg
tona t 103 kg
minuta min 60 s
sat h 3 600 s vrijeme
dan d 86 400 s
pomorski i
čvor kt 1 milja / sat brzina
zračni promet
bar bar 105 pa
milimetar živina izražavanje tlaka tjelesnih
mmhg 133,322 pa tlak
stupca tekućina
elektronvolt eV ~1,60219·10–19 J energija posebna područja
reaktivnu (jalovu) snagu
var var 1w snaga
izmjenične električne struje

UVOD
4 a

PREDMETCI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA

Predmetak ZNAK VRIJEDNOST

peta P 1015
tera T 1012
giga G 109
mega M 106
kilo K 103
hekto H 102
deka Da 10
deci D 10–1
centi C 10–2
mili m 10–3
mikro µ 10–6
nano n 10–9
piko p 10–12
femto f 10–15

Grčka slova

Αα alfa
Ββ beta
Γγ gama
∆δ delta
Εε epsilon
Ζζ zeta
Ηη eta
Θθ theta
Κκ kapa
Λλ lambda
Μµ mi
Νν ni
Ξξ ksi
Ππ pi
Pρ ro
Σσ sigma
Tτ tau
Φφ fi
Χχ hi
Ψψ psi
Ωω omega

UVOD
 a 5

Kratka povijest razvoja elektrotehnike

•Grčki filozof Thales iz maloazijskog Mileta (640.–547. g.p.kr.) - jantar natrljan vunenom krpom
privlači lagane predmete kao što su suhi komadići lišća, komadići papira. Grčki naziv jantara
elektron (latinski ELECTRUM), je korijen današnjeg naziva za elektricitet. Kinezi otkrili prvi
kompas.
•1600. g. engleski liječnik William Gilbert – eksperimenti sa staklenim štapom i vunenom krpom.
Dva staklena štapa se odbijaju Þ pored privlačnih javljaju se i odbojne sile.
•1663. g. Nijemac Von Guericke - prva naprava za elektriziranje (trenjem sumporne kugle o
svileni rubac), rotirajući elektrostatički generator.
•1729. g. Englez Grey - neke tvari imaju sposobnost vođenja elektriciteta, a druge nemaju. Danas
ih nazivamo vodičima, odnosno izolatorima.
•1734. g. Francuz Du Fay - elektrizirani stakleni predmeti međusobno se odbijaju, a privlače
elektrizirane predmete od jantara Þ postoje dvije vrste elektriciteta (smolasti i staklasti
elektricitet).
•1745. g. u Leidenu u Nizozemskoj od staklene boce napravljen je spremnik elektriciteta (prvi
električni kondenzator) - Lajdenska boca. Proširila je opseg eksperimentiranja sposobnošću da
pohrani velike količine električnog naboja.
•1752. g. Amerikanac Benjamin Franklin - letećim zmajem skuplja električni naboj za vrijeme
oluje i utvrđuje električnu prirodu munje. Postavlja temelj kasnijeg razvoja teorije o elektricitetu.
Uvodi pojmove pozitivnog i negativnog električnog naboja. Uočava da trenjem nastaju jednake
količine pozitivnog i negativnog naboja. 1760. g. otkriva gromobran.
•1785. g. Francuz Charles Augustin de Coulomb - mjeri silu između dviju nabijenih kugli. Izvodi
izraz za električnu silu između dvaju naboja (Coulombov zakon).
•1791. g. talijanski liječnik Galvani - pokus sa životinjskim elektricitetom (žablji krakovi) koji
vodi prema otkriću prvog naponskog izvora.
•1796. g. Talijan A. Volta - osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu se razdvojiti i
kemijski (između dvaju raznih metala uronjenih u vodljivu tekućinu). 1800. g predstavljen je prvi
kemijski izvor elektriciteta (Voltin članak). Ta se godina smatra početkom stjecanja znanja iz
područja elektrotehnike.
•1812. g. Englez Davy – otkriće električnog luka.
•1820. g. Danac Oersted - veza elektriciteta i magnetizma (magnetska igla se otklanja u blizini
vodiča protjecanog strujom).
•Francuz Andre Maria Ampere - izračun električne sile između paralelnih vodiča protjecanih
strujom.
•Francuzi Biot i Savart - eksperimentalno određuju zakon djelovanja magnetskih sila.
•1826. g. Nijemac Ohm - formulira zakon o odnosu električnog napona i struje kojim se definira
električni otpor (Ohmov zakon).
•1831. g. Englez Michael Faraday - promjenljivo magnetsko polje izaziva pojavu električnog
napona (elektromagnetska indukcija). Uvodi pojmove električnog i magnetskog polja te ukazuje
na njihovu povezanost. Usavršava spremnik elektriciteta i uvodi naziv kondenzator.
•1834. g. Nijemac Lenz - inducirani napon suprotstavlja se uzroku (promjeni magnetskog polja) –
Lenzovo pravilo.
•1837. g. S. Morse – električni telegraf
•1841. g. Englez Joule - zakon o toplinskom djelovanju električne struje.
•1845. g. Nijemac Kirchhoff - temeljni zakoni strujnih krugova (Kirchhoffovi zakoni).
•1867. g. Nijemac Werner fon Siemens – dinamoelektrični stroj (dinamo) proizvodnja električne
energije na industrijskoj bazi.
•1869. g. – prvi električni generator za industrijske svrhe
•1875. g. – Graham Bell - telefon.
UVOD
6 a

•1877. g. američki izumitelj T. A. Edison – ugljeni mikrofon

•1879. g. T. A. Edison - električna žarulja
•1879. g. - prva javna elektrana (CEL)
•1875. g. Škot J.C. Maxwell - matematički razrađuje ideje Faradaya o sprezi električnog i
magnetskog polja (Maxwellowe jednadžbe).
•1881. g. – Prva električna željeznica (Siemens)
•1888. g. Nikola Tesla - trofazni asinkroni motor
•1888. g. Nijemac Hertz proizvodi elektromagnetske valove čime potvrđuje Maxwellovu teoriju i
postavlja temelj bežičnog prijenosa signala.
•1895. g. Rontgen – X zrake
•1896. g. N. Tesla – bežični prijenos signala (32 km)
•1897. g. Englez Thompson - električna struja sastoji se od ELEKTRONA koji su sastavni dio
svakog atoma.
•1897. Brown – Katodna (Brownova) cijev
•1901. g. Marconi - radiotelegrafska veza preko Atlantika
______________________________________________________________________
•1904. g. Fleming – prva elektronska cijev (dioda)
•1906. g. Lee de Forest – trioda Þ električno pojačalo
•1911. g. Kamerdingh-Onnes - supravodljivost
•1915. g. Claude – neonska cijev
•1923. g. Engl&Vogt – prvi javni tonfilmski uređaj
•1925. g. – snimanje gramofonske ploče (BELL)
•1929. g. - Elektronski TV sustav (Zworykin)
•1931. g. – Elektronski mikroskop (Ruska)
•1935. g. – Radarsko lociranje (Watsson-Watt)
•1939. g. – Prvi redoviti TV program (NBC)
•1940. g. – TV prijamnik u boji (RCA)
•1946. g. – Elektroničko računalo (ENIAC) (Univ. of Pens.)
•1947. g. – Poluvodički tranzistor (BELL)
•1958. g. – Integrirani krug – IC (TEXAS instruments)
•1960. g. – Laser (Maimann)
•1960. g. – Komunikacijski satelit (NASA)
•1971. g. – Proizvodnja mikroprocesora (INTEL)
------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------
------------------------------------------------------------------

UVOD
 a 7

TEMELJNI POJMOVI O
ELEKTRICITETU

• Struktura materije
• Podjela materije obzirom na električna svojstva
• Elektriziranje materije

Struktura materije
•Elektron – najmanja subatomska negativna čestica koja se može naći u prirodi.
Naboj elektrona: e− = −1,602 ⋅ 10 −19 As

Masa elektrona : meo = 9 ,11 ⋅ 10 −31 kg

meo
Masa elektrona u gibanju: me =
v2
1−
c2

Proton – najmanja subatomska pozitivna čestica jednakog iznosa naboja kao i elektron.

Naboj protona: p+ = +1,602 ⋅ 10 −19 As

Masa protona (1800 puta veća od mase elektrona): m p = 1,67 ⋅ 10 −27 kg = mn

Neutron – neutralna subatomska čestica približno jednake mase kao i proton.

Podjela materije obzirom na električna svojstva

Električna svojstva materijala određena su energijskim razinama njegovih atoma.
•Vodiči – slobodni elektroni u zadnjoj ljusci se minimalnim utroškom energije izbacuju iz nje i
prelaze u susjednu ljusku. Usmjereno gibanje e je električna struja.
primjer: 29Cu 2(K) + 8(L) + 18(M) + 1(N)

UVOD
8 a

•Poluvodiči – pod utjecajem električnih sila stvaraju se parovi slobodni elektron – šupljina kao
nositelji vodljivosti.
primjer: 14Si 2(K) + 8(L) + 4(M)
•Izolatori – električne sile ne izbacuju elektrone iz orbitalnih ljuski. Kemijski elementi koji u
posljednjoj ljuski imaju 8 elektrona (oktet) su stabilni kemijski elementi.
primjer: 36Kr 2(K) + 8(L) + 18(M) + 8(N)

Elektriziranje materije

• Materija je općenito električki neutralna

• Dovođenjem materiji kvantuma energije materija se ionizira i postaje elektrizirana.

Kation (pozitivni ion) Anion (negativni ion)

•ION – Atom (ili molekula) s viškom ili manjkom elektrona
• Atom DONOR – Atom koji predaje jedan ili više elektrona
• Atom AKCEPTOR – Atom koji prima jedan ili više elektrona

•ANION se u procesu elektrolize taloži na pozitivnu elektrodu - ANODU

• KATION se u procesu elektrolize taloži na negativnu elektrodu – KATODU

UVOD