Professional Documents
Culture Documents
Nemanja Đurić 292mi
Nemanja Đurić 292mi
Nemanja Đurić 292mi
SADRŽAJ:
1. UVOD.............................................................................................................................4
2. TEHNOLOŠKI SISTEM..............................................................................................7
3. OBRADNI SISTEM.....................................................................................................10
2
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
APSTRAKT
Cilj ovog rada je objašnjenje strukture poslovno proizvodnog sistema u funkciji od vremena.
Istraživanje optimalnog proizvodnog programa od višestrukog je značaja. Ako pri istraživanju
razmatramo raspoložive proizvodne kapacitete tada optimalni proizvodni program služi kao cilj
kome sistem treba da teži.
Ukoliko pri istraživanju uzmemo u obzir i spoljašnje determinante (tržišna i druga
ograničenja) tada je moguće utvrditi „viškove” i „manjkove” kapaciteta i saglasno tome
preduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se obezbedio opstanak i razvoj sistema uz
najpovoljnije finansijske efekte.
3
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
APSTRACT
The aim of this paper is to explain struture business production system as a function of time.
Investigation of optimal production program of the multiple significance.If we consider in the study of
available production capacity then the optimal production program serves as a goal we should seek to
achieve.
If in the study taking into account the external determinants (commercial and other constraints) then
it is possible to determine the "surplus" and "deficits" capacity and accordingly take appropriate action to
ensure the survival and development of the system with the most favorable financial effects.
4
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
1. UVOD
Kod produktivnih preduzeća, potreba za sirovinama su velike, sa obzirom da proizvode veće
količine robe. U otakvim preduzećima potrebno je obezbediti određene količine zaliha sirovina,
kako bi se proizvodnja odvijala neprekidno. Isto tako, da bi se u svakom trenutku, trđžištu mogla
isporučiti potrebna količina proizvoda, stvaraju se zalihe gotovih proizvoda.
Problem zaliha nije jednostavan. On postaje sve složeniji zbog sve strožijih zahteva tržišta.
Zalihe prouzrokuju troškove: nabavke, kamate, skladištenja, održavanja… Optimalna količina
zaliha je ona koja uz minimalne troškove obezbeđuje neprekidan rad sistema I podmirenje
zahteva tržišta.
Za određene modele zaliha potrebno je, između ostalog, odrediti sledeće veličiine:
- Optimalne serije uz minimalne troškove za određeni vremenski period;
- Vreme naručivanja artikla da bi troškovi bili minimalni;
Smisao upravljanja zalihama je da se na osnovu tih informacija, poruči po potrebi nova količina
u cilju održavanja u cilju kontinuiteta proizvodnje.
5
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Slika 1. Grafički prikaz stvarnog (a) i idealanog (b) procesa dostave i konvertovanja zaliha
6
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Za bilo koji period t, f-ja troškova jednaka je zbiru troškova nabavke zaliha i troškova
skaldištenja (čuvanja) zaliha. To se može zapisati kao:
𝑓(𝑞) = 𝑘𝑜 + 𝑘1 𝑞̅ ∗ 𝑡[𝑛𝑗],
Gde je:
𝑘0 - [nj] – troškovi nabavke u jednoj dostavi (osim cene nabavke ovde spadaju I troškovi
utovara, prevoza i istovara),
𝑛𝑗
𝑘1 ⌈𝑘𝑜𝑚 𝑡𝑗.⌉ - jedinični troškovi artikla u toku jedne terminske jedinice (obično je to dan).
𝑞
𝑞̅ - prosečna količina zaliha. Sa obzirom na usvojenu linearnost f-je troškova, biće: 𝑞̅ = 2
𝑞
𝐹(𝑞) = n * f (𝑞) = n * (𝑘0 + 𝑘1 ∗ ∗ 𝑡) [nj].
2
7
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Slika 3. Prikaz zavisnosti ttroškova nabavke zaliha, troškova skladištenja zaliha i ukupnih
troškova
Minimalni troškovi (𝐹(𝑞 ∗ )) dobijaju se kada prvi izvod ukupnih troškova po količini q
izjednači sa nulom:
𝑑𝐹(𝑞) 1
= 0 ⇒ 0 = − 𝑘0 ∗ 𝑄 ∗ 𝑞 −2 + ∗ 𝑘1 ∗ 𝜏
𝑑𝑞 2
Prema tome, optimalna količina zaliha iznosi:
2 ∗ 𝑘0 ∗ 𝑄
𝑞∗ = √
𝑘1 ∗ 𝜏
8
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Ova optimalna količina obezbeđuje najniže troškove po seriij koji se dobijaju iz izraza:
Primer 1.
Za period od godinu dana poterbno je naručiti količinu od Q = 32000 [kom] određenih sirovina.
Troškovi nabavke jedne serije mogu se smatrati fisknim i iznose 𝑘0 = 2000 [nj]. Jedinični
𝑛𝑗
troškovi skladištenja iznose 𝑘1 = 0,035 [𝑘𝑜𝑚 𝑑𝑎𝑛]. Potrebno je odrediti optimalni obim
porudžbine 𝑞 ∗ , optimalni ritam ( vremenski period) nabavke 𝑡 ∗ I ukupne godišnje troškove
F(𝑞 ∗ ).
𝑛𝑗
𝐹(𝑞 ∗ ) = min 𝐹(𝑞) = 40437,6 [ ]
𝑔𝑜𝑑
Ovaj model upravljanja zalihama je kompleksniji od prethodnog. Pored redovne nabavke (p),
ovde su predviđene I naknadne, interventne nabavke zaliha (∆𝑞). Zalihe u količini ∆𝑞 su
potrebne radi održavanja kontinuiteta proizvodnje. Ovakav model zaliha grafički je prikazan na
sledećoj slici:
9
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
𝑝 𝑝
𝑡1 = 𝑞 ∗ 𝑡 i 𝑡2 = 𝑡 − 𝑡1 = (1 − 𝑞 ) ∗ 𝑡
Gde su:
𝑡1 - vremenski periodi u kojima se normalno podmiruje proizvodnja,
𝑡2 - vremenski periodi u kojima se troše zalihe od interventne nabanke.
𝑞−𝑝 𝑞−𝑝
U toku vremena 𝑡2 srednja vrednost zaliha iznosi ∆𝑞̅ = , a troškovi iznose ∗ 𝑘2 ∗ 𝑡2 .
2 2
Za bilo koji period t, f-ja troškova jednaka je zbiru troškova nabavke zaliha, troškova
skladištenja zaliha u period 𝑡2 :
𝑃 𝑞−𝑝
𝑓 (𝑞, 𝑝) = 𝑘0 + 𝑝̅ ∗ 𝑘1 ∗ 𝑡1 + ∆𝑞̅ ∗ 𝑘2 ∗ 𝑡2 = 𝑘0 + ∗ 𝑘1 ∗ 𝑡1 + ∗ 𝑘2 ∗ 𝑡2 ,
2 2
Gde su:
𝑛𝑗
𝑘0 - troškovi skladištenja zaliha u period [ ], (označava koliko se novčanih jedinica
𝑘𝑜𝑚 𝑡𝑗
troši za skladištenje jednog komada u određenom period – terminskoj jedinici);
𝑛𝑗
𝑘1 - troškovi skladištenja zaliha u period 𝑡1 [ ].
𝑘𝑜𝑚 𝑡𝑗
10
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
𝑝 𝑞−𝑝
𝐹 (𝑞, 𝑝) = [𝑓 (𝑞, 𝑝)] ∗ 𝑛 = (𝑘0 + ∗ 𝑘1 ∗ 𝑡1 + ∗ 𝑘2 ∗ 𝑡2 ) ∗ 𝑛 [𝑛𝑗].
2 2
𝜏
Zamenom izraza za 𝑡1 i 𝑡2 i n = , dobija se:
𝑡
𝑄 𝑝2 (𝑞 − 𝑝)2
𝑓 (𝑞, 𝑝) = 𝑘0 ∗ + 𝑘1 ∗ ∗ 𝜏 + 𝑘2 ∗ ∗ 𝜏 [𝑛𝑗],
𝑞 2𝑞 2𝑞
U f-ji kriterijuma postoje dve nepoznate> q i p, pa treba naći njen minimum i po jednoj i
po drugoj. Vrednosti q i p za koje f-ja troškova postiže minimum, predstavljaju optimalna rešenja
𝑞 ∗ i 𝑝∗ . Ona se dobijaju tako što se nalazi prvi izvod f-je kriterijuma i izjednači nsa nulom za
svaku nepoznatu. Kada se prvi izvod traži po promenjivoj q, dobija se:
2 ∗ 𝑘0 ∗ 𝑄 𝑘1 + 𝑘2
𝑞2 = + 𝑝2 ∗ ( ).
𝑘2 ∗ 𝜏 𝑘2
𝑘2
𝐹(𝑞 ∗ , 𝑝∗ ) = min 𝐹 (𝑞, 𝑝) = √2 ∗ 𝑘0 ∗ 𝑘1 ∗ 𝑄 ∗ 𝜏 ∗ √ [nj].
𝑘1 + 𝑘2
Primer 2:
Optimalni program proizvodnje jednog proizvoda za period od godinu dana iznosi Q = 44000
[kom]. Za izradu ovog proiyvoda troši se material šiji su fiskni troškovi nabavke u jednoj dostavi
𝑛𝑗
𝑘0 = 8300 [𝑛𝑗]. Jedinični troškovi održavanja zaliha iznose 𝑘1 = 80 [𝑘𝑜𝑚 𝑚𝑒𝑠]. Sa obzirom da
je potražnja veća od zaliha, dozvoljene su i interventne nabavke čiji su troškovi 𝑘2 = 320 [nj/kom
mes]. Za ovaj slučaj potrebno je odrediti:
11
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Rešenje:
Optimalni obim potražnje:
𝑘𝑜𝑚
∆𝑞̅ = 𝑞 ∗ − 𝑝∗ = 975,2 − 780,2 = 195 [ ]
𝑠𝑒𝑟
𝜏 𝑞∗ 975,2
𝑡∗ = = ∗ 𝜏= ∗ 12 = 0,266 [𝑚𝑒𝑠] = 8 [𝑑𝑎𝑛]
𝑛∗ 𝑄 44000
𝑝∗ 780,2
𝑡1 ∗ = ∗ 𝑡∗ = ∗ 0,266 = 0,213 [𝑚𝑒𝑠] = 1 [𝑑𝑎𝑛] 𝑖 15 [ℎ]
𝑞∗ 975,2
𝜏 12
𝑛∗ = = = 45,1 [𝑐𝑖𝑘]
𝑡∗ 0,266
𝑘2
𝐹 (𝑞 ∗ , 𝑝∗ ) = min 𝐹 (𝑞, 𝑝) = √2 ∗ 𝑘0 ∗ 𝑘1 ∗ 𝑄 ∗ 𝜏 ∗ √𝑘 =
1 + 𝑘2
320
F (𝑞 ∗ 𝑝∗ ) = min 𝐹 (𝑞, 𝑝) = √2 ∗ 8300 ∗ 80 44000 ∗ 12 ∗ √80+320 = 748964 [nj]
12
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
5. SKLADIŠTENJE
Skladište sirovina obično se nalazi u blizini početka proizvodnog procesa kako bi se izbegli
nepotrebni troškovi transporta, Iz istih razloga skladište gotovih proizvoda treba, po mogućnosti,
locirati na kraju proizvodnog procesa. Skladišta ostalih materijala, poluproizvoda I predmeta koji
se koriste u industrijskoj proizvodnji, nalaze se u sklopu navedenih skladišta ili u samim
proizvodnim objektima (međufazna skladišta). Skladišta sa zapaljivim materijalima (goriva,
maziva, boje, lakovi…) grade se posebno iz bezbedonosnih razloga.
13
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Kod malih i srednjih preduzeća, skladišta se uglavnom lociraju pod istim krovom sa
proizvodnim pogonima. Skladišta imaju smer tehnološkog procesa, a skladišta gotovih proizvoda
na kraju procesa. Jedan slučaj skladištenja kod malih i srednjih preduzeća prikazan je na sledećoj
slici.
14
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Gde su:
𝑃𝑖 - i-ti proizvodni pogon;
𝑄𝑖 - količine materijala i-tog pogona od ordinatne ose;
𝑥𝑖 – udaljenost i-tog pogona od ordinatne ose;
𝑦𝑖 - udaljenost i-tog pogona od apscisne ose;
𝑇 – težište sistema sa koordinatama 𝑥𝑇 , 𝑦𝑇 .
∑𝑛𝑖=1 𝑥𝑖 ∗ 𝑄𝑖 ∑𝑛𝑖=1 𝑦𝑖 ∗ 𝑄𝑖
𝑥𝑇 = ; 𝑦𝑇 =
∑𝑛𝑖=1 𝑄𝑖 ∑𝑛𝑖=1 𝑄𝑖
15
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Primer 3.
Preduzeće u svom krugu ima tri proizvodna pogona u kojima se, radi obavljanja proizvodnog
procesa, troši dekapirani lim. Potrošnja lima po pogonima je sledeća: 𝑃1 - 30t, 𝑃2 - 45 t, 𝑃3 – 60
t. Radi stavranja neophodnih zaliha lima, preduzeće namerava da podigne objekat za
skladištenje.
Utvrditi optimalnu lokaciju budućeg skladišta primenjujući metodu težišta, ako je proctor
preduzeća pravougaonog oblika približnih dimenzija 200 x 140 m, a rastojanja pojedinih pogona
su:
- Od zapadne ivice prostora: 𝑃1 − 160𝑚, 𝑃2 − 140𝑚, 𝑃3 − 60𝑚
- Od južne ivice prostora: 𝑃1 − 20𝑚, 𝑃2 − 80𝑚, 𝑃3 − 100𝑚.
Rešenje
Prvo se uradi tlocrt kruga fabrike koji se predstvai u koordinatnom sistemu O, X, Y sa
koordinatama svih pogona što se može videti na sledećoj slici.
∑𝑛𝑖=1 𝑌𝑖 ∗ 𝑄𝑖 𝑦1 + 𝑦2 𝑄2 + 𝑦3 𝑄3 20 ∗ 30 + 80 ∗ 45 + 100 ∗ 60
𝑦𝑇 = 𝑛 = = = 75,5𝑚
∑𝑖=1 𝑄𝑖 𝑄1 + 𝑄2 + 𝑄3 30 + 45 + 60
16
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
Optimalna lokacija skladišta za lim nalazi se na udaljenosti 109m od zapadne ivice i 75,5
m od južne ivice fabričkog prostora.
𝑆 = 𝑆𝑚 + 𝑆𝑝 + 𝑆𝑡𝑠 + 𝑆𝑜 + 𝑆𝑎𝑠
- Prijem u skladište. Materijali moraju biti uskladišteni tako da se pri tome ne deformišu i
ne oštećuju. Limovi i slični komadi koji se slažu jedni na druge mogu biti naslagani
toliko da se ne preture. Burad ne smeju biti složena jedno na drugo jer se ne oštećuju.
Šipkasti materijali moraju biti oslonjeni na dovoljnom broju oslonaca da se ne bi
deformisali.
17
Nemanja Đurić 269/MI
Seminarski rad Predmet: Upravljanje zalihama i skladišta
6. ZAKLJUČAK
18
Nemanja Đurić 269/MI