Koga sve zanima tema boli?

bol – zdravstveno pitanje

BOL
bol – ekonomsko pitanje

bol – socijalno pitanje

Zrinka Pukljak Iričanin, prof.
bol – psihološko pitanje
Katedra za zdravstvenu psihologiju
Zdravstveno veleučilište, Zagreb

VIŠESTRUKO ZNAČENJE
BOL – fizička bol
BOL – patnja
DEFINICIJA
Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan
sa stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u
smislu takvog oštećenja.
Bol je uvijek subjektivna.
(WHO, 1986.)

DEFINICIJA OBILJEŽJA BOLI

GDJE?
KOLIKO JAKO?
KAKO?
Bol je lokacija boli KOLIKO DUGO?
što god osoba koja je doživjela kaže da jest i postoji jačina boli
kad ona kaže da postoji. kakvoća boli
trajanje boli

(McCafery & Beebe, 1994.)

1
 VRSTE BOLI
PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL
kriteriji

PRAG BOLI 1. prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih komponenti

najmanja jačina podražaja koji izaziva bol
2. uzrok koji bol izaziva
TOLERANCIJA NA BOL
najjača bol koju pojedinac može trpjeti 3. intenzitet i trajanje

2. podjela boli
1. podjela boli kriterij: uzrok boli
kriterij: tjelesne - afektivne komponente

somatogena bol
tjelesna bol uvjetovana tjelesnim oštećenjem
ozljeda tkiva ili patološki proces (sinonim: tjelesna bol)

emocionalna bol psihogena bol

patnja uvjetovana emocionalnim stanjima
slična boli koja nastaje zbog oštećenja tkiva, ali se od
može se manifestirati i kroz tjelesne simptome nje i bitno razlikuje

3. podjela boli
RAZLIKE IZMEðU TJELESNE I PSIHOGENE BOLI
kriterij: intenzitet i trajanje

TJELESNA BOL PSIHOGENA BOL AKUTNA BOL KRONIČNA BOL

dobro locirana slabo locirana • intenzivna • kontinuirana
povećava se kod pokreta, • javlja se iznenada • otporna na terapiju
slabo reagira na dodatne • dobro lokalizirana
pritiska podražaje • najčešće loše lokalizirana i tupa
• najčešće oštra i probadajuća
često prisutna noću • istegnuti mišić, slomljena kost, • traje dulje od 6 mjeseci
rijetko prisutna noću
jednako često učestala u opekotina,… • bol u donjem dijelu leña, artristis,
cijelom tijelu učestalija u glavi karcinom, glavobolje, fibromialigija

2
 RAZLIKE IZMEðU BOLI I DRUGIH OSJETA

podražaji – nisu specifični

vrijeme latencije – dulje
BOL = osjet? putovi prijenosa – manje poznati
centri u mozgu – slabije locirani
adaptacija - ne postoji
popratne fiziološke reakcije – češće
utjecaj psiholoških činilaca - jak

BOL – složeni doživljaj OSJETLJIVOST POJEDINIH TKIVA NA BOLNE

PODRAŽAJE
jako osjetljiva manje osjetljiva

FAKTORI pri nastajanju boli koža bubrezi

pokosnica mozak
(neuro)fiziološki potrbušnica pluća
moždane opne kosti
psihološki
spolne žlijezde
socio-kulturološki sluznica

TEORIJE BOLI Teorija specifičnih receptora

osnovna postavka
Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača • doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta
Max von Frey, 1890. • bol – osjet, nezavisan od drugih osjetnih modaliteta

Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa

Decartes (1644.)
Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.
• postoji neprekinuta veza izmeñu mjesta podražaja i
centra u mozgu gdje se bol odražava

Teorija kontrole prolaza Frey (1895.)

Melzack & Wall, 1965. • slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne
podražaje

3
 Teorija specifičnih receptora
nedostaci
• slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne
stimulacije (toplo, hladno,..)
• doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini
podraživanja tkiva
• nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na
doživljaj boli
Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
• uključuju isključivo fiziološke
komponente
• svaka ozljeda tkiva nužno bi trebala
dovesti do boli
• ne objašnjavaju boli bez ozljede, ni
razlike u intenzitetu doživljene boli uz
isto oštećenje
NOVA TEORIJA
Kako se bol prenosi?
fizikalni podražaj
receptori
kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin)
senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine)
transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar)
lateralni spinotalmički put
talamus
mozak
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
osnovna postavka
• bol nastaje kad je neki podražaj dovoljno jak ili čest
• zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije
bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja,
na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava
ako su podražaji dovoljno jaki
nedostatak
• ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall
• objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata:
anatomija, fiziologija, kemija i psihologija
• pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama - podražaji
nastali zbog oštećenja tkiva pod utjecajem su istovremene aktivacije
drugih uzlaznih i silaznih putova – mogu olakšavati ili blokirati
prijenos informacije o boli
• opisuje fiziološki mehanizam
koji objašnjava djelovanja psiholoških i socijalnih čimbenika na bol kao
neurološka “vrata”
(mogu se otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli)
• lokacija:
stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim dijelom)
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall
procesi u želatinoznoj supstanci
•
(hladetinasta tvar)
mogu dovesti do
odašiljanja
informacije o boli prema višim dijelovima živčanog sustava ili do
njihove
inhibicije
• objašnjava individualne i situacijske razlike u doživljaju
boli
4
 silazni
inhibicijski
procesi

otklanjanje
pozornosti

humor

vizualizacije

relaksacija
leñna
moždina
uzlazni
inhibicijski
vlakna za prijenos
procesi informacije o boli

toplina
tanka A delta vlakna

hladnoća
nemijelinizirana C

masaža vlakna

TENS

MOGUĆI NAČINI
PSIHOLOŠKI ČIMBENICI I BOL
DJELOVANJA
psiholoških čimbenika na bol TRENUTAČNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE:

značenje ozljede
emocionalna stanja
uzroci bol prijašnja iskustva
očekivanja
pozornost
ublaživači boli sugestija
psihofiziološka stanja
pojačivači boli
TRAJNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE:
osobine ličnosti

značenje ozljede
emocionalna stanja

osobna iskustva – nedovoljna za točnu procjenu tuñih mogu blokirati, ali i olakšavati prijenos informacija o
bolova boli objašnjenje teorijom kontrole prolaza

ozljede koje su očekivane, koje se smatraju dobrim
ishodom te one uslijed kojih se okolinski uvjeti mijenjaju
na bolje se lakše podnose (usp. radnici – ratnici)

emocionalno uzbuñenje blokira informacije o boli:

pokušaji samoubojstva – samoozljeñivanje ne
izaziva bol

sport – bol zbog ozljede tek nakon završetka
aktivnosti

vjerski obredi – hodanje po vatri bez boli i opekotina

5
 emocionalna stanja prijašnja iskustva

potištenost (depresija), tjeskoba (anksioznost) i strah • negativna iskustva s različitim aspektima zdravstva
izrazito pojačavaju doživljaj boli pojačavaju doživljaj boli

- antidepresivi djelotvorno smanjuju i somatogene, • pridavanje velike pažnje i velika zabrinutost vezana uz
i psihogene boli bol u djetinjstvu, teže podnošenje boli u odrasloj dobi
- složeni odnos: dugotrajna bol povećava vjerojatnost
pojave depresije, a onda depresija dodatno smanjuje
toleranciju na bol

očekivanja
• bol se bolje podnosi ako znamo
 GDJE i KADA će se javiti
 KOLIKO DUGO će trajati
 KOLIKO JAKA i KAKVA će biti
 ZAŠTO nastaje
pozornost

usmjeravanje pozornosti na druge podražaje smanjuje
intenzitet doživljaja boli (poticanje pacijenta na
razgovor, brojanje, glazba, TV, slike, vizualizacije…)

 osjećaj kontrole nad bolnim
što zahtjevniji je paralelni misaoni proces, to je veća
podražajem vjerojatnost da bude uspješan u smanjenju boli
• priprema za operacije i sve vrste medicinskih
postupaka
• neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do
doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka

sugestija psihofiziološka stanja

Trepancija je postupak uklanjanja kroničnih boli
koji se provodi u nekim plemenima istočne Afrike.
Vrač presijeca kožu lubanje i mišiće ispod nje da bi
se vidjela što veća površina lubanje. • umor

Kako bi otklonio bol, vrač struže po lubanji, a pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i liječenja
pacijenti, bez grčenja lica i drugih bolnih
manifestacija, drže pod svojom bradom posudu u
koju kaplje krv.

• placebo • relaksacija - smanjuje bol

• hipnoza

6
 osobine ličnosti ODNOS IZMEðU BOLI I OZLJEDE

ozljede bez boli - uroñena analgezija

• ekstrovertirane osobe lakše podnose bol nego

boli bez ozljede
introvertirane

boli neproporcionalne težini ozljede

• sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na percepciju boli

boli nakon izlječenja ozljede - kauzalgija, fantomska bol

kauzalgija fantomska bol

nakon brzih i nasilnih oštećenja perifernih živaca koja

sadrže veliki broj simpatičkih vlakana
vrlo jaka, žareća
prvi put opisana u 16. st., naziv iz 19. st
traje i nakon što su ozlijede zacijelile
bol i druge senzacije u amputiranom dijelu tijela
može je potaknuti vrlo slab taktilni podražaj na mjestu
mehanizam nastajanja nije posve objašnjen
ozljede, ali i podražaji iz drugih osjetnih modaliteta

NAČINI SUZBIJANJA BOLI PSIHOLOŠKI POSTUPCI SUZBIJANJA BOLI

kirurški zahvati placebo

- presijecanje živčanih putova za prijenos boli
biofeedback
farmakološki pripravci
relaksacija
- uzimanje lijekova za blokiranje prijenosa informacija o
boli
buñenje pozornosti
- nedostatak: tjelesna i psihička ovisnost

hipnoza
psihološki postupci
psihoterapijski postupci