Professional Documents
Culture Documents
Pridevi
Pridevi
Pridevi
Pridevi su promenjive vrste reči koje stoje uz imenicu i bliže je određuju, odnosno označavaju
neku od osobina imenice uz koju stoje. Oni se slažu sa imenicom uz koju stoje po rodu, broju i
padežu. U rečenici pridevi nisu samostalne reči, a vrše službu atributa ili imenskog dela
predikata, odnosno imaju atributsku ili predikatsku funkciju.
PRIMERI:
Opisni pridevi: lep, ružan, visok, nizak, mali, veliki, star, mlad, tanak, debeo, mršav, gorak,
sladak, taman, mračan, osvetljen, glasan, tih, pametan, glup, lud, nestašan, nemiran, miran,
živahan, mek, tvrd, čvrst, jasan, šaren, dlakav, srećan, nesrećan, užasan...
Prisvojni pridevi: Milanov, Martinin, kragujevački, trebinjski, niški, srpski, školski, gradski,
kućni, poljski, rečni, planinski, morski, pozorišni, radnikov, seljakov, lekarski, dečiji, ljudski,
bakin, dedin...
Gradivni pridevi: drven, zlatan, bakarni, metalni, gvozdeni, betonski, pamučni, vuneni,
svileni, čokoladni, slan, medeni, šećerni, uljni, mastan, benzinski, plinski, naftni, krvav,
peščani, kameni...
Vremenski pridevi: letnji, zimski, prošli, budući, jučerašnji, nedeljni, mesečni, današnji,
tadašnji, večni, davni, trajni, dnevni, noćni...
Mesni pridevi: gornji, donji, prednji, zadnji, levi, desni, bočni, severni, južni, daleki...
1
Pridevi su najčešće izvedene reči. Izvedeni pridevi nastaju od imeničke osnove i korenskih
prideva na koje se dodaju tvorbeni nastavci. Neizvedeni ili korenski pridevi su jednoznačne reči i
njih u srpskom jeziku ima malo (beo, crn, lep, brz, lenj, star, mlad, živ, bled...).
Pridevi koji nastaju od vlastitih imena bića (Anin, Milošev, Ivanov...) pišu se velikim slovom.
Pridevi nastali od vlastitih imena koji se završavaju na -ski, -ški, -čki pišu se malim slovom
(srpski, kragujevački, fruškogorski, banjalučki, niški...).
Određeni pridevski vid označava nešto određeno, poznato. Dobija se na pitanje KOJI? U
muškom rodu određeni vid prideva ima nastavak –I koji se u govoru dugo izgovara. U ženskom i
srednjem rodu određeni i neodređeni vid prideva imaju isti oblik, a razlika je samo u akcentu i
dužini izgovora nastavka.
Neodređeni pridevski vid se odnosi na dotad nepoznat pojam. Imaju ga samo opisni i gradivni
pridevi, a dobija se odgovorom na pitanje KAKAV?
Neodređeni vid: U mojoj zgradi svaki zid je beo. Neki mlad čovek je pisao pismo. – u službi
imenskog dela predikata i atributa.
Određeni vid: Obojiću sutra onaj beli zid tamo. Ovaj mladi čovek piše pismo. – samo u službi
atributa.
Komparacija prideva
Izuzetak su pridevi go, bos, živ i mrtav koji nemaju poređenje, osim u figurativnom smislu: To
dete je življe od ostalih – nestašnije.
Ako se pridevom iskazuje osobina nekog predmeta ili bića, kažemo da je pridev u svom
osnovnom obliku koji se naziva pozitiv (pametan, mlad).
Ako se pridevom iskazuje da je osobina nekog bića ili predmeta jače izražena u odnosu na istu
osobinu nekog drugog bića ili predmeta sa kojim se poredi kažemo da je pridev u obliku koji se
naziva komparativ. Ovaj oblik se gradi dodavanjem nastavaka -iji (najčešći nastavak, npr.
pametniji), -ji (uz jotovanje, npr. mlađi), -ši (samo 3 prideva: lakši, mekši, lepši) na osnovni
oblik prideva.
2
Ako se pridevom iskazuje da je osobina nekog bića ili predmeta najjače izražena u odnosu na
istu osobinu nekog drugog bića ili predmeta sa kojim se poredi kažemo da je pridev u obliku koji
se naziva superlativ. Ovaj oblik se gradi dodavanjem rečce naj na komparativ prideva. Rečca
se uvek piše zajedno sa komparativom, a u slučaju kada pridev počinje slovom j, ono se piše dva
puta. (jak - jači - najjači, jasan - jasniji - najjasniji).
Pridevi stranog porekla se ne menjaju po padežima i nemaju komparaciju: bež cipele, teget
kaput…
U srpskom jeziku postoji nekoliko prideva kod kojih se komparativ i superlativ ne grade po
pravilima i oni spadaju u izuzetke.
dobar-bolji-najbolji
zao-gori-najgori
velik-veći-najveći
mali-manji-najmanji
PRIMERI: