DJELOVANJA NA MOSTOVE

Hrvatska će uskoro ući u Europsku uniju –

zato je nužno poznavati i europske propise
za djelovanja na mostove.

Međutim, još ćemo neko vrijeme projek-

tirati po domaćima, a i dugo ćemo pop-
ravljati mostove projektirane po njima –
zato treba poznavati i njih.

1
1 Osnovni pojmovi (1)
y Proračunska stanja jesu ona stanja u kojima se nosivi
sklop može naći u vijeku trajanja i u kojima mora zadržati
nosivost i uporabljivost.
y Proračunski vijek trajanja jest predpostavljeno
razdoblje u kojem je most uporabljiv za namije-njenu
svrhu uz primjereno uzdržavanje, ali bez znatnijih
popravaka. Uzima se da je to 100 god.
y Trajnost je vlastitost građevine (ili njezina nosi-voga
sklopa što jamči da će ona (ili njezin nosivi sklop) biti
sposobna za namijenjenu uporabu u proračunskom vijeku
trajanja uz odgovarajuće uzdržavanje.

2
1 Osnovni pojmovi (2)
y Granična stanja jesu ona stanja izvan kojih nosivi
sklop više ne zadovoljava zahtjeve na predviđeno
ponašanje.

Razlikujemo:
o granična stanja nosivosti i
o granična stanja uporabivosti.

3
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (1)
2.1 Glavne razredbe (1)
Djelovanja na mostove mogu biti izravna (poput
opterećenja) i neizravna (poput prisilnih ili sprije-čenih
izobličenja ili nejednolika slijeganja potpora, te poput
prisilnih ubrzanja /potres/).

Djelovanja se razvrstavaju u ove skupine:

a) po promjenjivosti u vremenu:
y stalna,
y promjenjiva i
y izvanredna.

4
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (2)
2.1 Glavne razredbe (2)
U stalna djelovanja (G) pripadaju vlastita težina, dodatni
stalni teret, prednapinjanje, potisak tla itd.
U promjenjiva djelovanja (Q) pripadaju prometno
opterećenje, djelovanje vjetra itd.
U izvanredna djelovanja (A) pripadaju rasprsnuća
(eksplozije) ili udarci vozila.

b) po promjenjivosti u prostoru:
y nepomična i
y slobodna.

5
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (3)
2.1 Glavne razredbe (3)
U nepomična djelovanja pripadaju sva stalna optere-ćenja i
sl.
U slobodna djelovanja pripadaju prometno optereće-nje,
djelovanje vjetra itd.
c) po svojoj naravi ili po odzivu sklopa:
y statička i
y dinamička.
Statička djelovanja ne izazivaju znatnijih ubrzanja sklopa ni
njegovih dijelova.
Dinamička djelovanja izazivaju znatnija ubrzanja.

6
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (4)
2.1 Glavne razredbe (4)
Dinamička se djelovanja pojednostavnjeno uzimaju u obzir
kao povećana ili istovrijedna statička djelo-vanja.
Neizravna djelovanja mogu biti:
y stalna i
y promjenjiva.
Primjer je stalnoga djelovanje slijeganje potpore, a
promjenjivoga – temperatura ili vlažnost okoliša.
Djelovanja se opisuju prorač. predloškom (modelom), a
veličine se iskazuju skalarom što može imati više
reprezentativnih vrijednosti.

7
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (5)
2.2 Vlastitosne (karakteristične)
vrijednosti djelovanja (1)
Vlastitosna vrijednost nekoga djelovanja njegova je
glavna reprezentativna vrijednost.
Vlastitosna se vrijednost određuje kao srednja ili kao
gornja ili kao donja vrijednost te kao nazivna
vrijednost.
Ako je promjenjivost nekoga djelovanja mala (npr. G0),
može se za Gk uzeti nazivna vrijednost.
U slučaju promjenjiva djelovanja za Qk uzimamo ili gornju
ili donju vrijednost. Ako statistička raspodjel-ba nije
poznata, uzimamo nazivnu vrijednost.

8
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (6)
2.2 Vlastitosne (karakteristične)
vrijednosti djelovanja (2)
Promjenjiva i izvanredna djelovanja mogu imati i druge
vlastitosne vrijednosti:
y kombinacijsku vrijednost, ψ0Qk, dotično ψ0Ak,
y čestu vrijednost, ψ1Qk, dotično ψ1Ak,
y nazovistalnu vrijednost, ψ2Qk, dot. ψ2Ak.
Ovako se uzima u obzir činjenica da ne mogu
istodobno nastupiti najnepovoljnije vrijed-
nosti nekoliko nezavisnih djelovanja.

9
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (7)
2.3 Modeliranje za proračun (1)
Razlikujemo dvije vrsti modeliranja:
y statičko i
y dinamičko.
Statičko se temelji na prikladnu izboru odnosa sila –
izobličenje dijelova nosivoga sklopa ili spojeva.
Ako su pri tomu učinci izobličenja veći za > 10 % od onih
na neizobličenu sustavu, moraju se uzeti u obzir pri
ponovnom proračunu.
Općenito su predlošci za dokaze graničnih stanja
uporabivosti i umora linearni.

10
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (8)
2.3 Modeliranje za proračun (2)
Dinamičko modeliranje može biti trojako:
y nazovistatičko,
y po modalnom proračunu i
y temeljeno na vremenskom zapisu odziva
nosivoga sklopa.
Po prvomu se mjerodavne statičke vrijednosti množe
dinamičkim faktorom.
Po drugom se obuhvaćaju titranja izazvana djelova-njem
vjetra ili potresa.
Treći je najprikladniji za prikaz djelovanja potresa.

11
 2 Djelovanja i utjecaji okoliša (9)
Djelomični (parcijalni) faktori sigurnosti (1)
U proračunskom se postupku dokazuje da u svim
proračunskim stanjima granična stanja nisu prema-šena ako
se u proračunskom predlošku upotrijebe prorač. vrijednosti
:
y djelovanja,
y vlastitosti gradiva i
y geometrijskih podataka.
Tako u dokazu graničnoga stanja nosivosti učinci
proračunskih djelovanja ne nadilaze proračunsku
otpornost nosivoga sklopa.

12
 2 Djelovanja i utjecaji okoliša (10)
Djelomični (parcijalni) faktori sigurnosti (2)
Spomenute proračunske vrijednosti odnose se, s jedne
strane, na:
y djelovanja (opterećenja i sile),
y učinke djelovanja (rezne sile, naprezanja, izobličenja i
pomake),
y vlastitosti gradiva i
y geometrijske podatke, te,
s druge strane na:
y proračunsku otpornost.

13
2 Djelovanja i utjecaji okoliša (11)
Djelomični (parcijalni) faktori sigurnosti (3)
Po vrijedećim propisima sigurnost nisivoga sklopa doka-zuje se
razlikovanjem:
y osnovnih,
y dodatnih i
y izvanrednih opterećenja.

Po europskim normama, razvrstanima po gradivima od kojih su

nosivi sklopovi, dokaz se temelji na djelomič-nim faktorima
sigurnosti.

14
3 Djelovanja po hrvatskim
normama (HRN) (1)
U HRN se u naslovu spominju opterećenja, a u daljem
tekstu – djelovanja.

Dijele se po trajanju ili učestalosti na:

- glavna,
- dodatna (u tekstu norme dopunska) i
- iznimna.
Glavna djeluju stalno, dotično vrlo često.
Dodatna djeluju povremeno.
Iznimna djeluju vrlo rijetko.

15
3 Djelovanja po HRN (2)
3.1 Glavna djelovanja (1)
U ovu skupinu pripadaju:
- stalna djelovanja i
- uporabna opterećenja.
U stalna djelovanja pripadaju:
- vlastita težina sklopa,
- dodatni stalni teret,
- prednapinjanje,
- potisak tla,
- potisak mirne vode,
- uzgon itd.

16
3 Djelovanja po HRN (3)
3.1 Glavna djelovanja (2)
Uporabno je djelovanje na mostove prometno opte-
rećenje, koje se gdjekada naziva korisnim, što nije
ispravno.
Određivanje – vrlo složen proces u kojem sudjeluju
međunarodne udruge vrhunskih znanstvenika i
stručnjaka. Zato se rabe zamjenjujuća opterećenja ili
tipski tereti.
Ako preko mosta mora prijeći vozilo što se ne može
svesti na tipsko – posebno dopuštenje mjerodavne
ustanove.

17
3 Djelovanja po HRN (4)
3.1 Glavna djelovanja (3)
a) Prometna djelovanja na cestovnim mostovima

Sastoje se od tipskog vozila zavisna od razredbe mosta i

od jednoliko rasprostrtih opterećenja.
Cestovni se m. Razvrstavaju po važnosti ceste u tri
skupine:
- mostovi na autocestama (I. skupina),
- mostovi na državnim i županijskim cestama i na
gradskim prometnicama,
- mostovi na svim ostalim cestama.
18
3 Djelovanja po HRN (5)
3.1 Glavna djelovanja (4)
Vozna ploha među rubnjacima sastoji se od glavnoga traka
š = 3,0 m i preostale plohe.
Glavni se trak smješta u najnepovoljniji položaj s obzirom
na dio sklopa što se promatra i usporedan je s osi
kolnika.
Nosivi sklop mosta (njegovi dijelovi) opterećuje se po
shemi zavisnoj od razredbe mosta, kako je predo-čeno u
sljedećoj tablici.

19
3 Djelovanja po HRN (6)
3.1 Glavna djelovanja (5)
Skupina Širina Proračunska
kolnika shema
I. Nije 600 + 300
II. važna 600
≥ 6,0 m 300 + 300
III.
‹ 6,0 m 300

20
3 Djelovanja po HRN (7)
3.1 Glavna djelovanja (6)
Tipsko se vozilo postavlja na najnepovoljnije mjesto
(gledano duž glavnog voznoga traka) i može dodi-rivati
rubnjak.

Teret
Ukupni Širine nalijeganja
Vozilo pojedinoga
teret kotača [m]
kotača
[kN] [kN] b1 b2
V 600 600 100 0,60 0,20
V 300 300 50 0,40 0,20

21
3 Djelovanja po HRN (8)
3.1 Glavna djelovanja (7)

Shema opterećenja 600 + 300

22
3 Djelovanja po HRN (9)
3.1 Glavna djelovanja (8)
Ispred tipskog vozila i iza njega nanosi se jednoliko
rasprostrto opterećenje p1. Na preostale plohe nanosi
se opterećenje p2.
Zamjenj. Jednoliko Jednoliko
jednoliko raspr. opt. raspr. opt.
Vozilo raspro-strto glav. traka izvan
opt. p1 [kN/m2] glav. traka p2
p’ [kN/m2] [kN/m2]
V 600 33,3 5,0 3,0
V 300 16,7 5,5 3,0
23
3 Djelovanja po HRN (10)
3.1 Glavna djelovanja (9)
Navedena mirna opterećenja imaju dinamičke učinke
zbog:
- naglog nailaska vozila,
- neravnosti površine kolnika,
- neugođenosti (neizbalansiranosti) kotača,
- djelovanja centrifugalne sile itd.
Svi se ti utjecaji nadomještaju dinamičkim faktorom,
zavisnim samo od raspona:

Fd = 1,4 – 0,008 × L
24
3 Djelovanja po HRN (11)
3.1 Glavna djelovanja (10)
Dinamičkim se faktorom ne množe opterećenja na koja
se računaju stupovi i upornjaci, ali ona na koja se
računaju ležajevi, lež. klupice i lež. grede množe se s
njim.
Ako se rasp. sklop proteže preko više polja, za ras-pon L
uzima se onaj na kojem je tipsko vozilo.
Opterećenje na kolniku uz most unosi se u proračun
upornjaka kao jednoliko rasprostrto opterećenje p’
bez dinamičkog faktora. Ono se rasprostire kroz tlo
pod kutom 600 prema vodoravnoj ravnini.

25
 3 Djelovanja po HRN (12)
3.1 Glavna djelovanja (11)
b) Prometna djelovanja na željezničkim mostovima
b1) Uspravna (vertikalna) opterećenja
U bivšoj su državi prihvaćene odredbe o opterećenjima
Međunarodne zajednice željeznica (UIC-71).Vrijede
za glavne pruge normalnoga kolosijeka – za sporedne: 80 %
tog opterećenja.

26
3 Djelovanja po HRN (13)
3.1 Glavna djelovanja (12)
Ako se preko mosta prevodi posteljica, uzima se jednoliko
rasprostrto opterećenje na širini 3,0 m po kolosijeku.
Opterećenje praznih kola uzima se s 13,0 kN/m i množi se
s dinamičkim faktorom. Na njih može djelovati i vjetar.
U željezničkih mostova dinamički faktor zavisi i o
mjerodavnoj duljini promatranog dijela sklopa, LΦ i o
brzini.
y za v > 80 km/h
1, 44
Φ= + 0,82
LΦ − 0, 2

27
3 Djelovanja po HRN (14)
3.1 Glavna djelovanja (13)
Izraz vrijedi u području 3,61 ≤ LΦ ≤ 65 m.
y za LΦ < 3,61 m, Φ = 1,67
y za LΦ > 65 m, Φ = 1,0
y za v < 80 km/h
(Φ − 1)
Φ 2 = 1 + 80 ⋅ v
Mjerodavna duljina LΦ zavisi od vrsti sklopa i svrstana
je u tablice.

28
3 Djelovanja po HRN (15)
3.1 Glavna djelovanja (14)
b2) Vodoravna djelovanja
Od vodoravnih djelovanja valja uzeti u obzir:
y centrifugalnu silu,
y bočne udarce i
y zaustavnu i silu pokretanja.
Centrifugalna se sila dobije množenjem opterećenja što se
zateče na duljini luka krivine izrazom
v2/127R, pri čemu je v brzina u km/h, a R polumjer
zakrivljenosti u m.
Centrifugalna sila djeluje zajedno s uspravnim
opterećenjem i ne množi se s dinam. faktorom.
Njezino je hvatište na razini 1,8 m iznad GRT.
29
3 Djelovanja po HRN (16)
3.1 Glavna djelovanja (15)
Bočni je udarac sila H = 100 kN što djeluje okomito na os
kolosijeka na razini GRT i zajedno s uspravnim opterećenjem.
Zaustavna i sila pokretanja djeluju usporedno s osi kolosijeka na
razini GRT.
y L ≤ 30 m
◦ prekinute tračnice: 33 kN/m
◦ protežne tračnice: 22 kN/m
y L > 30 m
◦ prekinute tračnice: 1000 kN/m (jednoliko na duljini 30 m)
◦ protežne tračnice: 660 + 1,25 (L – 30) [kN]; kao gore
Zaustavna (kočna) sila iznosi četvrtinu uporabnog
opterećenja na duljini L.
Na dvokolosječnomu mostu, na jednom se kolosijeku vlak
pokreće, a na drugom zaustavlja; veća od sila 0,75.
30
3 Djelovanja po HRN (17)
3.1 Glavna djelovanja (16)
c) Prometna djelovanja na pješačkim mostovima

Uzima se kao jednoliko rasprostrto opterećenje

p = 5,0 kN/m2 i ne množi se s dinam. faktorom.
Ako je raspon nosivih dijelova mosta > 10 m uzima se da
je p = 5,5 – 0,05 × L, gdje je L raspon toga dijela [m].
Međutim, opterećenje ne može biti < 4,0 kN/m. Ovo znači
da počev od L = 30,0 m opterećenje ne zavisi od
raspona nosivog dijela što se proračunava.

31
3 Djelovanja po HRN (18)
3.2 Dodatna djelovanja (1)
a) Prirodna promjena temperature
Predpostavlja se da je srednja temperatura okoliša, pa tako i
izvedbena temperatura mosta, 10o C.
Tri su vrsti odstupanja u odnosu na nju:
y jednolika promjena temperature,
y nejednolika promjena temp.
y nejednoliko zagrijavanje različitih dijelova (npr. luk/zatega,
vješaljke/ukrutni sklop, gornji/donji pojas rešetke); uzima se
da je 15 K.
Kolebanje temperature uzrokuje promjenu duljine ili kuta
zaokreta, a ako su pomaci spriječeni – promjene
reznih sila i dodatna naprezanja.

32
3 Djelovanja po HRN (19)
3.2 Dodatna djelovanja (2)
Promjena duljine, Δl, računa se po izrazu:
Δl = kt ΔT l
gdje je:
o kt – koeficijent temperaturne promjene za 1 K,
o ΔT – promjena temperature.
Obje veličine zavise od gradiva od kojih je most. Tako
je za beton kt = 1,0 10-5, a za čelik 1,2 10-5.
ΔT je za beton (AB i PB) 25 K, a za čelik 35 K.
Nejednolika je promjena temperature u presjeku
mosta za beton 10 K, a za čelik i spregnute
sklopove 15 K.

33
3 Djelovanja po HRN (20)
3.2 Dodatna djelovanja (3)
b) Djelovanje vjetra
Razlikujemo mostove što ih vjetar može dovesti u stanje
titranja i trome mostove.
U prve pripadaju viseći i ovješeni mostovi, ali i uski gredni
mostovi velika raspona.
Ograničit ćemo se na trome mostove.
Djelovanje vjetra zavisi od:
o visine napadne plohe nad ozemljem (sred. vodost.)
o jesu li na mostu vozila (pješaci, biciklisti)
o ima li most bukobrane.
Vjetar puše vodoravno i jednoliko je rasprostrt.
Izložena ploha = ploha pročelja (+ bukobran ako ga ima).
34
3 Djelovanja po HRN (21)
3.2 Dodatna djelovanja (4)
Na opterećenu mostu treba dodati pojas visine:
o 3,5 m (cestovni m.)
o 3,8 m (željeznički m.)
o 1,8 m (pješački ili biciklistički m.).
Ako je bukobran viši – mjerodavan je.
Veličina opterećenja:
o na neopterećenu m: 2,5 kN/m2,
o na opterećenu m: 1,25 kN/m2.
Za vrijeme građenja postupnim prepuštanjem – jedan
prijepust opterećen punim iznosom, a drugi polovicom.

35
3 Djelovanja po HRN (22)
3.2 Dodatna djelovanja (5)
c) Opterećenje snijegom
Uzima se u obzir samo na otvorenim pokretnim i na
pokrivenim mostovima i to samo pri prorač. krova.
d) Zaustavljanje i pokretanje vozila
Točan bi proračun bio vrlo zamršen. Zato se uzima da
iznosi 25 % opterećenja glavnog voznoga traka, ali: ≤
900 kN, dotično ≥ 1/3 Q, gdje je Q – težina vozila
na glavnom i pokrajnjem voznom traku. Pri tomu se
ne množi s dinam. faktorom.
Opterećuju se samo polja s pozitivnim ordinatama
utjecajne krivulje.
Uzima se da djeluje na površini kolnika.

36
3 Djelovanja po HRN (23)
3.2 Dodatna djelovanja (6)
e) Otpori u ležajevima i prijelaznim napravama
Zavise od vrsti ležajeva (i naprava) i najčešće se uzimaju po
podatcima isporučitelja.
Važno je znati: i pomični ležajevi pružaju otpor!
Sve ove sile na potezu pomačne cjeline (to je razmak
između prijelaznih naprava), zajedno s kočnom si-lom,
preuzima nepomični ležaj (i potpora pod njim).
Ove se sile “kombiniraju” sa stalnim i polovicom
prometnog opterećenja.

37
3 Djelovanja po HRN (24)
3.2 Dodatna djelovanja (7)
f) Opterećenje na ogradu
Na rukohvat (naslon) djeluje jednoliko rasprostrto
vodoravno opterećenje od 0,8 kN/m. Može djelo-vati i
prema hodniku i prema vani.
Ako su na ogradi ugrađeni rasvjetni uređaji ili ako se na nju
mogu pričvrstiti kolica za preglede ili kakvi vodovi, i
njihova se težina treba uzeti u obzir.
g) Centrifugalna sila
Uzima se kao mirna vodoravna sila što djeluje u teži-štu
vozila u smjeru suprotnu središtu zakrivljenosti. U
cestovnih se mostova obično zanemaruje, ali u
željezničkih i mješovitih (gdje sudjeluju i tračna vozila)
mora se uzeti u obzir. 38
3 Djelovanja po HRN (25)
3.2 Dodatna djelovanja (8)
h) Očekivano pomicanje temeljnoga tla
Slijeganje i/ili zaokretanje temelja što uzrokuje suslje-dne
pomake potpora, pa onda i odgovarajuće sile u njima i u
rasponskomu sklopu, mora se uzeti u obzir.
Međutim, povoljno djelovanje slijeganja ili zaokreta-nja
temelja dopustivo je uzeti u obzir samo ako se može
dokazati da je ono trajno.

39
3 Djelovanja po HRN (26)
3.3 Iznimna djelovanja (1)
a) Udarci vozila i plovila
Ako pojedini dijelovi mosta (stupovi, krajnji štapovi
rešetke) nisu zaštićeni od udarca vozila, udarac se
mora uzeti u obzir.
On se uzima kao mirno opterećenje što djeluje na razini
1,2 m iznad kolnika, a sila je:
o u smjeru vožnje: 1 000 kN
o okomito na smjer vožnje: 500 kN
Ove dvije sile ne mogu djelovati istodobno.
Rubnjaci i čelične odbojne ograde nisu pouzdana
zaštita. I njih treba opteretiti, zavisno od razredbe
mosta. Za razred 600/300 sila je 100 kN, okomito
na os kolnika, 5 cm ispod GR, ali ≤ 1,2 m iznad
kolnika.
40
3 Djelovanja po HRN (27)
3.3 Iznimna djelovanja (2)
Udarac plovila u riječni stup – vodoravna sila na ra-zini
najvišeg plovidbenog vodostaja, do 15o otklo-njena od
smjera matice. Sila je:
o za Dunav i Savu do Siska 15 MN,
o za ostale plovne rijeke 10 MN
b) Djelovanje potresa
Mostovi se svrstavaju u dvije kategorije:
o mostovi izvan kategorije
o mostovi I. kategorije.
U prvu skupinu pripadaju mostovi raspona ≥ 50 m i
visine stupova > 30 m. Svi ostali pripadaju u drugu.
Mostovi prve sk. Proračunavaju se dinamički, a druge
– spektarskom analizom.
41
3 Djelovanja po HRN (28)
3.3 Iznimna djelovanja (3)
Podatci za prvi postupak – iz uvjeta smjestišta (loka-cije).
Jačina – % zemljina ubrzanja, a zavisi od udaljenosti od
žarišta (epicentra) i od mjesnih uvjeta tla.
Ako ne postoji zapis potresa na smjestištu, prihvaća se više
tipova zapisa što se svode na jednaku jačinu, pa se za
svaki tip proračunava spektar odziva.
Nosivi se sklop provjerava najmanje u dva okomita smjera.

42
3 Djelovanja po HRN (29)
3.3 Iznimna djelovanja (4)
c) Privremena stanja pri građenju
Treba uzeti u obzir:
• opterećenje postrojenjima, napravama i skelama,
gradivom i predgotovljenim dijelovima privremeno
odloženima na sklopu što se gradi;
• nepredviđene vodoravne sile od neizbježivih nesa-
vršenosti (imperfekcija) izvedbe;
• sile što potječu od zahvata pri sklapanju ili polaga-nju
predgotov. Dijelova, te od dizanja rasp. sklopa pri
navlačenju i od pomicanja navlačnih i premjes-tivih skela.

43
 4 Djelovanja po europskim
normama (EN) (1)
4.1 Stalna proračunska stanja (1)
a) Prometna opterećenja na cestovnim mostovima
a1) Uspravna (vertikalna) opterećenja
Prvo se kolnička ploha razdjeljuje u prometne trakove š =
2,7÷3,0 m, po sljedećoj tablici:

Širina kolnika Broj voznih Širina voznih Širina preos-

w trakova trakova [m] tale plohe [m]
< 5,4 1 3 w–3
5,4m≤w<6m 2 w/2 0
w≥6m n = Int(w/3) 3 w–3×n

44
4 Djelovanja po EN (2)
4.1 Stalna proračunska stanja (2)
Vlastitosna (karakteristična) djelovanja suvremenih
europskih vozila nadomještaju se proračunskim
predlošcima (modelima)
Predložak 1 (v. sliku)
Navedena su nazivna opterećenja, a mjerodavna cestovna
uprava može propisati svoja. Dobiju se množenjem
nazivnih prilagodbenim faktorima
o αQi – za pojedinačne sile
o αqi – za rasprostrto opterećenje
Preporučuje se αQi ≥ 0,8 i αqi = 1,0 na svim trako-vima
osim prvoga.
Nijemci u dokumentu DIN Fachbericht 101 preporu-čuju
αQi = 0,8 za prvi i drugi trak.
45
 4 Djelovanja po EN (3)
4.1 Stalna proračunska stanja (3)

Opterećenje po predlošku 2

Prometno opterećenje po predlošku 1

46
4 Djelovanja po EN (4)
4.1 Stalna proračunska stanja (4)
Predložak 2 (v. sliku)
Vrijedi za vrlo male raspone (kolnička ploča, poprečni nosači i
sl.). Pojedinačne sile
αQi × Qak; Qak = 400 kN
Gdjekada se rabi i jedan kotač – sila 200 kN
U Njemačkoj Qak = 240 kN; trag kotača 40 × 40 cm
Predložak 3 (v. sliku)
Služi samo za provjeru glavnih nosivih sustava m. Na osobitim
cestama.
Osam mogućih izvanrednih tereta po 600 kN (4×150) do 3 600
kN (18×200 ili 15×240). Lakša vozila na jednom voznom
traku, teža na dvama.
Na vozne trakove zaposjednute izvanr. Teretima nanijeti opt. po
predl. 1. Dinam. faktor uključen u nazivne vrijed.
47
4 Djelovanja po EN (5)
4.1 Stalna proračunska stanja (5)
←Opterećenja izvanrednih vozila

↓Kombinacija predložaka 1 i 3

48
4 Djelovanja po EN (6)
4.1 Stalna proračunska stanja (6)
a2) Vodoravne sile
Zaustavne i sile pokretanja jednako su velike, a sup-rotno
usmjerene.
Iznose 60 % pojedinačnih sila + 10 % rasprostrtog tereta,
ali moraju biti ≥ 180 kN i ≤ 900 kN.
Centrifugalna sila zavisi od polumjera tlocrtne zakriv-
ljenosti mosta i od zbroja pojedinačnih sila po pred-
lošku 1, Qv, kako je predočeno u tablici.

49
4 Djelovanja po EN (7)
4.1 Stalna proračunska stanja (7)
Polumjer, R [m] Centrifugalna sila [kN]
< 200 m 0,2Qv
200 ≤ R ≤ 1 500 40Qv/R
1 500 < R Zanemariva

a3) Umorno opterećenje

Ima čak pet predložaka. Provjerava se po mjerodav-noj
razlici naprezanja (σLM,max – σLM,min).
Moment se računa iz mirnog optereć. po predlošku 1
za 0,7Qk i 0,3qk.
Ima pokušaja da se sve nadomjesti jedinstvenim
teretnim vozilom (po slici), 120 kN po osovini.
50
4 Djelovanja po EN (8)
4.1 Stalna proračunska stanja (8)

Predložak 3 umornog opterećenja

51
4 Djelovanja po EN (9)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (1)
4.2.1 Udarac vozila u stup
Sile su jednake kao po HRN, samo je razina djelo-vanja
nešto viša, 1,25 m.
o u smjeru vožnje 1 000 kN
o okomito na nj 500 kN.
4.2.2 Djelovanje vozila na mostu
Vozilo na hodniku ili na biciklističkoj stazi
Ako nema rubnjaka > 25 cm ili krute odbojne ograde
(limena nije dostatno kruta) uzima se 1 osovina
αQ2Q2k što može stajati uzduž ili poprijeko (slika).
Kotač može dospjeti 1,0 m iza odbojne ograde, a ako
je nema – na sam rub.
Ako je ograda kruta – sila 40 kN na 20 20 cm.
52
4 Djelovanja po EN (10)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (2)
Udarac u rubnjak
Vozilo djeluje silom 100 kN okomito na smjer vožnje.
Istodobno (ako je to nepovoljno), na rubu kolnika
djeluje 0,75αQ1Q1k. Nema rasprostiranja sile kroz
upornjak jer on puca pri udarcu.
Udarac u odbojnik
To je sila od 100 kN okomita na smjer vožnje, raspro-strta
na 0,5 m, s hvatištem 0,1 m ispod GR odboj-nika ili 1,0
m iznad kolnika ili hodnika. Mjerodavna je manja
vrijednost. Dodatno djeluje (ako je to ne-povoljno) 0,5
αQ1Q1k.

53
4 Djelovanja po EN (11)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (3)
Udarac na dijelove sklopa iznad kolnika
I u pojedine dijelove sklopa iznad kolnika, poput čel-nog
okvira (portala) rešetkastog nosača, može udariti vozilo.
Uzima se kao udarac vozila u stup, s tim što se sila
rasprostire na 0,5 m po visini. U pra-vilu ne djeluje
drugo promjenjivo opterećenje.
Djelovanje na ogradu
To je rasprostrto vodoravno opterećenje od 0,8 kN/m
(od kolnika ili prema njemu) s hvatištem na razini GR
rukohvata.

54
4 Djelovanja po EN (12)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (4)
4.2.3 Djelovanje vjetra
Zavisno od osjetljivosti sklopa mosta na titranje, rabi se tz.
pojednostavnjeni ili točniji proračun. Po pr-vom (koji je
još uvijek vrlo složen i dugotrajan) w je mirno
opterećenje što može djelovati u bilo kojem
vodoravnom smjeru. Primjenjiv je na cestovne i
željezničke mostove raspona do 200 m i na pješač-ke
raspona do 30 m. Pri tomu je važan omjer ras-pona i
visine sklopa, te je li sklop slobodno poduprt ili
protežan. Na druge sklopove, osobito one u kojih je Fd
> 1,2 primjenjuje se točniji proračun.
Djelovanje vjetra uza spomenuta pojednostavnjenja sažeto
je predočeno u sljedećoj tablici.
55
4 Djelovanja po EN (13)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (5)
Bez prometa i bez bukobrana
b/d2) ze ≤ 20 m 20m<ze<50m 20m<ze<100m
≤ 0,5 3,50 4,30 5,00
4 1,90 2,30 2,70
≥5 1,90 2,30 2,70
S prometom1) ili s bukobranom
b/d2) ze ≤ 20 m 20m<ze<50m 20m<ze<100m
≤ 0,5 2,90 3,55 4,10
4 1,55 1,90 2,25
≥5 1,20 1,50 1,70
1) Za cest. i pješ. mostove kombin. faktor ψ0 = 0,3; za želj. Ψ0 = 0,6.
2) Mogu se umetnuti (interpolirati) međuvrijednosti.
56
4 Djelovanja po EN (14)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (6)
Ulazni su podatci:
b – ukupna širina mosta,
d – u mostova bez bukobrana: visina između kolnika i
podgleda kolničkoga sklopa,
- u mostova pod prometom ili s bukobranom:visina
između GR prometnog pojasa i podgl. koln. skl.
ze – najviša razina rezultante tlaka vjetra iznad oze-
mlja ili srednjeg vodostaja.
U opterećenih mostova visina je prometnog pojasa 4,0 m
iznad kolnika, ali se ne uzima tlak vjetra na ograde,
bukobrane i sl.
57
 4 Djelovanja po EN (15)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (7)
4.2.4 Djelovanje promjene temperature okoliša
Opet posežemo za njemačkim normama jer su europ-ske
prezamršene, s tim što ćemo temperature uzeti za
Hrvatsku.
Mostovi se svrstavaju u tri skupine po gradivima:
• skupina 1 čelični, rešetkasti ili gredni rasp. sklop,
• skupina 2 spregnuti sklop: betonska ploča na čelič.
sanduku, rešetkama ili gredama,
• skupina 3 betonska puna ploča ili sanduk ili beton-
ske grede s kolničkom pločom.

58
4 Djelovanja po EN (16)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (8)
Jednoliki udio promjene temperature
Prvo ćemo predočiti zemljovide s klimatskim poja-sima
(zonama) najviših i najnižih temperatura zraka što se
mogu očekivati u pojedinim mjestima jednom u 50
godina u zavisnosti od nadmorske visine.
Isto ćemo predočiti u odgovarajućim tablicama.
Slijedi tablica najnižih i najviših mogućih temperatura
mosta u zavisnost od gradiva i od krajnjih tempera-tura
okoliša po EN 1991-2-5.

59
 4 Djelovanja po EN (17)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (9)

Klimatski pojasi najnižih

temperatura zraka Tmin,50
60
4 Djelovanja po EN (18)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (10)

Klimatski pojasi najviših

temperatura zraka Tmax,50
61
4 Djelovanja po EN (19)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (11)
Tablica: Zavisnost najviše temp. od nadmorske visine

Klimatski pojas Tmax,50 [°C]

I. kontinentalni dio RH (Gorski kotar
Lika, Banovina, Kordun, i područ. 38,6-0,0068h
sjeverno od Save
II. Istra i Hrv. primorje s otocima 36,4-0,0048h
III. dalmatinsko priobalje 38,6-0,0052h
IV. dalmatinski otoci 37,8+0,0016h
V. dalmatinsko zaleđe 41,9-0,0070h

62
4 Djelovanja po EN (20)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (12)
Tablica: Zavisnost najniže temp. od nadmorske visine
Klimatski pojas Tmin,50 [°C]
I. područja sjeverno od Kupe i Save -26,1+0,0078h
II. Gorski kot. Banovina, Kordun, Lika -26,5+0,0012h
III. unutrašnjost Istre -16,3-0,0056h
IV. jadr. priobalje i otoci sjev. Primorja -9,1-0,0094h
V. otoci srednje i južne Dalmacije -5,3-0,0120h
VI. dalmatinsko zaleđe -15,9-0,0044h

63
4 Djelovanja po EN (21)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (13)
Tablica: Najniže i najviše temperature mosta u zavis-nosti od
gradiva i od krajnjih temperatura okoliša

Te,max Te,min Te,max Te,min

Raspon- [°C] za [°C] za [°C] za [°C] za
ski sklop Tmax,50 Tmin,50 Tmax,50 Tmin,50
= 42 °C = -16 = 39 °C = -27
°C °C
čelični 58 -18 56 -29
spregnuti 46 -11 44 -22
betonski 43 -8 41 -19

64
4 Djelovanja po EN (22)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (14)
Pogledajmo ovo na konkretnom primjeru betonskog mosta
u Osijeku (~ 100 mnm).
Krajnje su temperature okoliša:
Tmax,50 = 38,6 – 0,0068 × 100 ≈ 38 °C
Tmin,50 = -26,1 + 0,0078 100 ≈ -25 C
One se malo razlikuju od onih u tablici (39 C i -27 C)
pa je Te,max = 41 C; Te,min = -19 C.
Za usporedbu: u Njemačkoj ove temperature ne
zavise od zemljopisnog položaja.

65
4 Djelovanja po EN (23)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (15)
Nejednoliki (linearni) udio promjene temperature
Ovoga se puta betonski mostovi svrstavaju u tri pod-
skupine (tablica).
Rasponski Pozitivna razlika Negativna razlika
sklop temperature temperature
ΔTM,pos [ C] ΔTM,neg [ C]
čelični 18 -13
spregnuti 15 -18
betonski
- sandučasti, 10 -5
- rebrasti, 15 -8
- pločasti 15 -8
Vrijedi za zastor d = 50 mm; inače × popr. koef. (0,6÷1,6).
66
4 Djelovanja po EN (24)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (16)
Istodobno djelovanje jednolike i mejednolike promjene
temperature
Gdjekada (npr. okvirni sklopovi) može biti mjerodavna
kombinacija s obama udjelima promjene tempera-ture.
Pri tomu ih ne treba uzimati obje u punu iznosu
ΔTM + 0,35ΔTN ili
0,75ΔTM + ΔTN.
Razlika jednolikih temperatura među pojedinim
dijelovima sklopa
To je, npr. zatega/luk; vješaljke/ukrutni sklop. Uzima se
da je razlika 15 K.
67
4 Djelovanja po EN (25)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (17)
4.2.5 Djelovanje zamjene ležajeva
Nadomješta (oponaša) se podizanjem rasponskoga sklopa
duž potporne crte. U pravilu je dosta 1 cm, alo ako je
nužno više, treba vidjeti jesu li potrebne osobite mjere.

68
4 Djelovanja po EN (26)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (18)
4.2.6 Djelomični faktori sigurnosti i kombinacijski
koeficijenti (1)
Djelovanje Oznaka Proračunsko stanje
S/P I
Stalna djelovanja:
Vlast. tež. nos i nenos. dijelova,
stalna djelov. građ. tla, podz. vode i
vode
- nepovoljno γGsup 1,351)2)3) 1,00
- povoljno γGinf 1,001)2)3) 1,00
Vodoravni potisak tla od vlast.
težine i nadopterećenja6)
- nepovoljno γGsup 1,50 -
- povoljno γGinf 1,00 -

69
4 Djelovanja po EN (27)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (19)
4.2.6 Djelomični faktori sigurnosti i kombinacijski
koeficijenti (2)
Djelovanje Oznak Proračunsko stanje
a
S/P I
Prednapinjanje γP 1,004) 1,00
Slijeganja7) γGset 1,005) -
Promet
- nepovoljno γQ 1,50 1,00
- povoljno 0 0
Ostala promjenjiva djelovanja
- nepovoljno γQ 1,50 1,00
- povoljno 0 0
Izvanredna djelovanja γA - 1,00

70
4 Djelovanja po EN (28)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (20)
4.2.7 Djelovanje potresa
Eurokod 8 u pravilu vrijedi za gredne mostove, ali je
primjenjiv i na lučne, okvirne i ovješene mostove.
Ne vrijedi za viseće, te za znatno zakrivljene, kose, te za one
u veliku uzdužnom nagibu.
Mostovi se svrstavaju po važnosti (značenju), pa im se
pridjeljuju odgovarajući koeficijenti:
• značenje veće od prosječnoga (γi = 1,3),
• mostovi prosječna značenja (γi = 1,0),
• mostovi značenja manjeg od prosječnoga (γi = 0,7).
U prvu skupinu pripadaju m. od ključnoga značenja za
promet na nekom pravcu i oni čije bi rušenje izaz-valo
velike ljudske žrtve, te m. s vijekom trajanja većim od
prosječnoga.
71
 4 Djelovanja po EN (29)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (21)
Potresno djelovanje računa se iz ubrzanja zemljine teže što
odgovara povratnom razdoblju od 475 god.
Zavisi od stupnja seizmičkog rizika, a određuje se na osnovi
seizmološkog ispitivanja smjestišta građevine ili po
prihvaćenim vrijednostima za potresna podru-čja
državnog ozemlja (tablica).
Područje jačine VII. VIII IX. X.
.
Računsko ubrzanje Po posebnim
0,1g 0,2g 0,3g
tla istraživanjima
Potresno se djelovanje obično predočuje trima sastav-
nicama (dvjema vodoravnim i jednom okomitom). Po
spektralnom odzivu čini se jednako.
72
4 Djelovanja po EN (30)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (22)
Određivanje jedne sastavnice potresnoga djelovanja
Obično se rabi spektar potresnog ubrzanja u jednom
smjeru. Elastični spektar ubrzanja određen je ovim
izrazima:
⎛ T ⎞
0 < T < TB Se (T ) = ag S ⎜1 + (ηβ 0 − 1) ⎟
⎝ TB ⎠

TB < T < TC Se (T ) = agη S β 0

k1
⎛T ⎞
TC < T < TD Se (T ) = agη S β 0 ⎜ C ⎟
⎝T ⎠
k1
⎛T ⎞ ⎛T ⎞
k2

TD < T Se (T ) = agη S β 0 ⎜ C ⎟ ⎜ D ⎟
⎝ TD ⎠ ⎝ T ⎠

73
 4 Djelovanja po EN (31)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (23)
U ovim su izrazima:
Se(T) - ordinata spektra odziva u jedinici ubrzanja tla,
ag - osnovno računsko ubrzanje tla,
S - ugođeni (modificirani) faktor tla,
T - osnovni period titranja linearnog sustava,
TB, TC - granice odsječka stalnog spektralnog ubrzanja
TD - granica početka spektra sa stalnim pomacima,
β0 - faktor spektralnog ubrzanja
k1, k2 - eksponenti što utječu na oblik spektra odziva
za T ≥ TC,

74
4 Djelovanja po EN (32)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (24)

Elastični spektar odziva 75

4 Djelovanja po EN (33)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (25)
Oznake u izrazima (nastavak)
η - popravni faktor prigušenja (= 1,0 za viskozno
prigušenje 5 %)
7
η= ≥ 0, 7
2+ξ
ξ - viskozno prigušenje u postotcima (obično 5 %)
inače dano propisima za različita gradiva.
Spektar odziva zavisi od tla na kojem je most; opis
triju kategorija dan je niže, a potrebni parametri u
tablici.

76
4 Djelovanja po EN (34)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (26)
Kategorija A: stjenovita tla s brzinom posmičnih valova
vs ≥ 800 m/s, te pjeskovita i šljunkovita tla
s vs ≥ 400 m/s na dubini 10 m
Kategorija B: duboke naslage srednje gustog pijeska,
šljunka i srednje gustih glina, debljine od
n 10 do n 100 m, s vs ≥ 200 m/s na
dubini 10 m do vs ≥ 350 m/s na dub. 50 m
Kategorija C naslage rastresita tla s vs ≤ 200 m/s u gor-
njih 20 m, naslage s mekim do srednje kru-
tim koherentnim tlom s vs ≤ 200 m/s u gor-
njih 20 m.

77
 4 Djelovanja po EN (35)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (27)
Tablica 4.*: Potresni parametri zavisni od kategorije tla

Kateg.
S β0 k1 k2 TB TC TD
tla
A 1,0 2,5 1,0 2,0 0,10 0,40 3,0
B 1,0 2,5 1,0 2,0 0,15 0,60 3,0
C 0,9 2,5 1,0 2,0 0,20 0,80 3,0
Vodoravno potresno djelovanje predočuje se dvjema
nezavisnim sastavnicama što pripadaju istom spek-tru
odziva, dok se okomita smanjuje faktorom εl=0,7.
Uzima se u obzir rasap (disipacija) energije zbog duk-
tilnosti njegovih dijelova, pa se linearni proračun
zasniva na računskom spektru odziva, umanjenu u
odnosu na elastični.
78
 4 Djelovanja po EN (36)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (28)
Računski spektar dobije se iz elastičnoga množenjem fakto-rom
ponašanja q, te primjenom ugođenih eksponenata kd1 = 2/3 i
kd2 = 5/3. On je još normaliziran na zemljino ubrzanje g, po
izrazima:
⎛ T ⎛1 ⎞⎞
0 < T < TB S d (T ) = α S ⎜1 + ⎜ β 0 − 1 ⎟⎟
⎝ TB ⎝ q ⎠⎠

1
TB < T < TC Sd (T ) = α S β0
q
kd 1
1 ⎛ TC ⎞
TC < T < TD S d (T ) = α S β 0 ⎜ ⎟
q ⎝ TD ⎠
kd 1 kd 2
1 ⎛ TC ⎞ ⎛ TC ⎞
TD < T S d (T ) = α S β 0 ⎜ ⎟ ⎜ ⎟
q ⎝ TD ⎠ ⎝ TD ⎠

79
4 Djelovanja po EN (37)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (29)

Računski spektar odziva

80
4 Djelovanja po EN (38)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (30)

Seizmičko ponašanje zavisno od faktora ponašanja 81

 4 Djelovanja po EN (39)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (31)
Faktor ponašanja odražava duktilnost sklopa – preuzimanje
smanjenih potresnih sila bez krhkih slomova, a određuje se po
slici 4.*.
Most na području visoke seizmičnosti mora se ponašati duk-tilno ili
ograničeno duktilno, što se postiže sklopovnim mjerama.
Eurokod 8 dopušta nepovratna izobličenja u plast. zglobovima u
podnožju stupova, gdje se troši energija potresa.
Najveće vrijednosti faktora ponašanja dane su u tablici 4.*
Ako mjesta plast. zglobova nisu dostupna za pregled, vrijed-nosti se
dijele s 1,4.
Za okomito potresno djelovanje vrijedi faktor ponašanja = 1,0.

82
4 Djelovanja po EN (40)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (32)
Postelast. ponašanje
Duktilni dijelovi Ograničeno
Duktilno
duktilno
Armiranobetonski stupovi
Okomit stup, savijanje 1,5 3,5
Nagnut stup, savijanje 1,2 2,0
Kratak jak stup 1,0 1,0
Čelični stupovi
Okomit stup, savijanje 1,5 3,0
Nagnut stup, savijanje 1,2 2,0
Osno podupiranje, stup 1,5 2,5
Mimoosno podupir. stup 3,5
Upornjaci 1,0 1,0
Lukovi 1,2 2,0

83
4 Djelovanja po EN (41)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (33)
Proračunski postupci
Bitno je da proračunski postupak primjereno odrazi
raspodjelbe krutosti i masa, tako da se svi važniji načini
izobličenja i sve tromosne sile ispravno uzmu u obzir.
Prevladavaju dva postupka:
• višemodalni spektarski proračun ili metoda račun-skoga
spektra odziva i
• pojednostavnjeni spektarski proračun ili metoda
osnovnog moda.
Drugi je postupak razrađeniji.

84
 4 Djelovanja po EN (42)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (34)
Metoda računskoga spektra odziva (1)
Obuhvaća ekstreme svih važnijih titranja, primjenjujući računski spektar.
Ukupan odziv dobiva se statističkim “zbrajanjem” naj-većih
pojedinačnih prinosa titranju. Zbroj djelotvornih masa pri razmatranju
svojstvenih oblika mora biti najmanje 90 % ukupne mase sklopa.
Djelotvorna modalna masa mk što odgovara svojstvenom obliku k i
djeluje istosmjerno s potresom izražava se kao:
Fbk = Sd(Tk)mkg
Najveća vrijednost učinka potresa (rezna sila, pomak) dobije se iz izraza

S = Si2
gdje je Si učinak i-tog odziva.

85
 4 Djelovanja po EN (43)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (35)
Metoda računskoga spektra odziva (2)
Vjerojatni najveći učinak potresnoga djelovanja istodobno u trima
glavnim smjerovima dobije se vektorskim zbrajanjem

S = S x2 + S y2 + S z2

Za mjerodavno potresno djelovanje može se uzeti najnepo-voljnija

od kombinacija:

Ex + 0,3Ey + 0,3Ez
0,3Ex + Ey + 0,3Ez
0,3Ex + 0,3Ey + Ez

Pri čemu su Ex, Ey i Ez djelovanja u dotičnim smjerovima.

86
 4 Djelovanja po EN (44)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (36)
Metoda osnovnog moda (1)
Jednakovrijedne statičke sile dobiju se iz svedenih tromos-nih sila
osnovnog perioda titranja u promatranom smjeru uporabom
računskoga spektra odziva.
Primjenjuju se tri proračunska predloška:
• kruti rasponski sklop,
• savitljivi rasponski sklop i
• predložak pojedinačnih stupova.
Rabe se kada se dinamičko ponašanje sklopa može dostat-no
točno predočiti predloškom s jednim stupnjem slobode

87
4 Djelovanja po EN (45)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (37)
Metoda osnovnog moda (2)
To je moguće:
• za uzdužni smjer: približno ravan protežan most; potr. sile
preuzimlju stupovi mase manje od petine mase rasp. sklopa,
• za poprečni smjer: približno ravan protežan most simetr.
sustava u odnosu na središte masa koln. sklopa ili kada je
razmak e0 između središtā masa gornjeg i donjeg ustroja
manji od 5 % duljine sklopa,
• kada stupovi podupiru slobodno poduprte grede i nema
međudjelovanja stupova, a djelotvorna je masa stupa manja
od petine mase sklopa što ga taj stup nosi.

88
4 Djelovanja po EN (46)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (38)
Metoda osnovnog moda (3)
a) Kruti rasponski sklop
Predložak vrijedi kada su vodoravna izoblič. rasp. sklopa od potr.
sila zanemariva u odnosu na pomake vrhova stupova. To je
redovito u u uzdužnom smjeru u protež. sklopova. U popreč.
je smjeru sklop krut ako je L/B≤0,4 i ako je zadovoljeno:
Δd/da≤0,2.
L – ukupna duljina; B – širina koln. sklopa, Δd – najveća
razlika pomaka i da – srednji pomak u popr. smjeru svih
vrhova stupova od potr. sile.
Izraz za vodoravnu statičku potresnu silu:

F = γI M Sd(T).
89
 4 Djelovanja po EN (47)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (39)
Metoda osnovnog moda (4)
Ovdje su:
γI - faktor značenja (važnosti)
M - ukupna djelotv. masa sustava (rasp. sklop + gor.
polovica stupova + nazovipromj. djelov. ψ21Qk1)
ψ21=0,2 - gradski mostovi ili mostovi sa živim prometom
Ψ21=0 - mostovi s običnim prometom ili pješački m.
Ψ21=0,3 - željeznički mostovi
Sd(T) - ordinata rač. spektra odziva što odgov. periodu
titranja mosta T = 2π M / K
K = ΣKi - krutost sustava = zbroj krutosti stupova otpornih
na potres.
Sila F poprijeko na most raspodj. se uzduž koln. sklopa sraz-
mjerno raspodjelbi djelotv. masa, a na stupove srazmjerno
njihovim krutostima.
90
 4 Djelovanja po EN (48)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (40)
Metoda osnovnog moda (5)
b) Savitljivi rasponski sklop
Osnovni period titranja – po Rayleighovu postupku (1 st. sl.):

T = 2π
∑m ⋅di i
2

∑ f ⋅d
i i
gdje su:
mi - masa u i-tom čvoru
di - pomak u promatr. smjeru od sila fi = mig što u svim
čvorovima djeluju u istom smjeru.
Potresno djelovanje – to su vodor. sile u čvorovima; sila u i-tom
čvoru:
4π 2γ I S d (T )
Fi = 2
⋅ di ⋅ mi
T g
91
 4 Djelovanja po EN (49)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (41)
Metoda osnovnog moda (6)
Torzijske učinke treba uvijek odrediti.
Mt = F (e0 + ea +ed)
gdje su:
e0 - teorijski razmak izm. središta krutosti i
središta masa,
ea = 0,03L - slučajna mimoosnost (ekscentricitet)
ed = 0,05 - pribl. nadomjestak dinamičkog učinka
F - vodoravna statička sila
4π 2γ I R (T )
F = γI M R(T) ili ∑ Fi = ∑ T 2 ⋅ g di ⋅ mi
Torzijski se momenti raspodj. na potpore po predlošku krutog
rasponskoga sklopa.
92
 4 Djelovanja po EN (50)
4.2 Izvanredna proračunska stanja (42)
Metoda osnovnog moda (7)
c) Metoda pojedinačnih stupova
Rabi se kada nema znatnijeg međudjelovanja susjednih stu-pova.
Potresno djelov. na i-ti stup ≈ jednakovrijedna stati-čka sila.
Fi = γI Mi Sd(Ti)
pri čemu su:
Mi - djelotvorna masa na jedan stup
Ti = 2π - osnovni period titranja jednog stupa
M i / Ki
Pojednostavnjenje je dopustivo ako vrijedi za susjedne stu-
pove: 0,95 ≤ Ti/Ti+1 ≤ 1,05. Inače se moraju preraspodijeliti
djelotvorne mase.

93