OBILJEŽJA ZNANOSTI

 društveni karakter
 jedinstvenost i kreativnost
 dinamički karakter
 svjestan timski rad
 ubrzani razvoj
 znanost - dio kulture
 diferencijacija i integracija
 multidisciplinarnost i interdisciplinarnost

Znanstvena i umjetnička područja

1. PRIRODNE ZNANOSTI

2. TEHNIČKE ZNANOSTI ( INŽEN JERING I TEHNOLOGIJA)

3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO-MEDICINSKE ZNANOSTI

4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI (POLJOPRIVREDNE ZNANOSTI)

4.1. Poljoprivreda(agronomija),šumarstvo, i ribarstvo

4.2.Animalna znanost i mljekarstvo

4.3. Veterinarska znanost

4.4. Poljoprivredna biotehnologija

5. DRUŠTVENE ZNANOSTI

6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI

7. UMJETNIČKO PODRUČJE

8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI

9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI

Klasifikacija publikacija

Prema sadržaju i količini informacija:

 primarne publikacije
 sekundarne publikacije
 tercijarne publikacije

 primarne publikacije - izvorni cjeloviti radovi

  sekundarne i tercijarne publikacije

- dio informacija (izvodi) o primarnim radovima (publikacijama)

- pomoć u pronalaženju radova objavljenih u primarnim publikacijama

PRIMARNE PUBLIKACIJE:

! cjeloviti dokumenti u izvornom obliku (kako ih je priredio sam autor/i)

 neposredni rezultati znanstvenoistraživačkog rada

- nove spoznaje

- nova tumačenja poznatih ideja i činjenica

 stručni prikazi i primjena rezultata znanstveno-istraživačkih radova

 pregledi dosadašnjih znanstvenih spoznaja prilagođeni određenoj svrsi

SEKUNDARNE PUBLIKACIJE:

 pregledi i skraćeni prikazi radova objavljenih u primarnim publikacijama

 bibliografske reference s naslovima radova, sažeci radova

TERCIJARNE PUBLIKACIJE:

 samo bibliografski podaci o primarnim publikacijama

 bibliografske reference s naslovima radova

Publikacije s obilježjima znanstvenog rada:

 Izvorni znanstveni rad

 Stručni rad
 Znanstvena bilješka
 Prethodno priopćenje
 Pregledni članak
 Monografija
 Rad u zborniku radova s kongresa

Izvorni znanstveni rad:

 najčešće znanstveno djelo

 donosi uvijek nešto novo - nepoznato na svjetskoj razini

- prikaz novih, do tada ne objavljenih rezultata istraživanja ili razvoja nove metodologije,
iskazane na objektivno provjerljiv način.

 objavljeni rezultati i zaključci istraživanja:

- čine doprinos rješavanju znanstvene problematike u određenom području

– moraju biti jasno opisani, razumljivi i provjerljivi, po njemu su krojene određene definicije

 znanstvenicima u istom ili srodnom znanstvenom području - mora biti omogućeno:

 ponovljivost eksperimenata
 postizanje rezultata navedenih u radu:

– s jednakom točnošću

– unutar granica pogreške navedene od autora

 potvrđivanje autorovih zapažanja, proračuna ili teorijskih izvoda

 donošenje mišljenja o autorovim pronalascima

Struči rad:

• ne donosi nove spoznaje

- primjena postojećih znanja na određenu problematiku, obrađuje poznato

- koristi već korištenu metodologiju na sličnom uzorku

• značaj:

- doprinos praktičnoj primjeni

- unapređenje struke (proširenje znanja, pojašnjenje metodologija i rezultata znanstvenih

istraživanja ...)

Struktura izvornog znanstvenog/ stručnog rada:

• u osnovnoj strukturi - nema razlike

 razlika u suštini informacije!

• izvorni znanstveni rad donosi

- obrazloženje novih ideja

- objašnjenje novih rezultata

- objašnjenje i primjenu nove metodologije

- sadrži cjelovitiji pregled literature – češće nego stručni rad

Znanstvena bilješka:

• ima obilježja izvornog znanstvenog rada, samo je kraće - po opsegu - kratak ali kompletan
rad (sažetak, uvod, materijal i metode, rezultati, rasprava, reference, slike, tablice ...)

- izvješće o kraćem, ali potpunom istraživanju, ili

- opisi i primjena originalnih laboratorijskih tehnika

(metode, aparati ...)

• uredništvo časopisa određuje i u uputama autorima

naznačuje - što će se objaviti kao:

- izvorni znanstveni rad

- znanstvena bilješka

Prethodno priopćenje:

• razlog objavljivanja:

istraživanja dosegla stupanj za priopćenje prvih informacija o rezultatima

• svrha objavljivanja:

- obavijest o provedenom istraživanju i rezultatima, uz pretpostavku kasnijeg objavljivanja

cjelovitog rada.

- održavanje prvenstva u određenoj problematici

• donosi:

- najznačajnije rezultate i raspravu - ne nužno i detaljan opis metoda rada

- to je prva kraća obavijest o rezultatima

- autor/i naknadno objavljuju rad u standardnom obliku

izvornog znanstvenog rada

Pregledni članak:

• izvorni opsežan rad, ne mora sadržavati opsežne nove rezultate

- detaljan prikaz odabrane problematike:

 pregled literature uz primjedbe, komentare, rezultate, analizu, sintezu i prijedloge za

buduća istraživanja

• sadrži veliki broj navoda iz literature

- svaki navod ili tvrdnja nužno popraćeni bibliografskom referencom izvora

• autori obično eksperti za određeno područje

• prema Thomson Reuters (ISI): najcitiraniji radovi ISI-Institute for Scientific Information
  struktura preglednog članka

- sažetak

- opsežan uvod

- analiza ključnih aspekata problematike

- zaključak, uz naznaku mogućih pravaca razvoja i ideja za naredna istraživanja

- iscrpan pregled literature dokumentiran bibliografskim referencama

 klasifikacija preglednih članaka:

- kritičko tumačenje prethodnih rezultata s novim zaključcima:

 znanstveni rad

- isključivo prikaz rezultata drugih autora:

 stručni rad

Monografija

 publikacija (knjiga) znanstvenog obilježja

- usmjerena na određeno, uže znanstveno područje, predmet, problem ili bibliografija neke
osobe.

 iscrpan prikaz specifičnog znanstvenog problema, npr.:

 Pesticidi
 Monografija Konjica
 Šipak

 donosi pregled informacija objavljenih u znanstvenim radovima

• prikazi pojedinih rezultata - numerički podaci, tablice, slike

• izvodi iz rasprava i zaključaka

• bibliografske reference za korištene izvore informacija

 publikacija korisna npr. u počecima istraživanja

- upoznavanje sa spoznajama u području planiranog istraživanja

- često prethodi daljnjem pretraživanju literature

 Pišu je jedan ili više autora.

 Dominantna vrsta djela u prošlim stoljećima.
 Zamjenjuju je zbornici radova.
Rad objavljen u Zborniku radova s kongresa

• znanstveni skupovi (kongresi, simpoziji, konferencije ...)

 svrha:

- objava novih spoznaja

- razmjena informacija i iskustava

- postavljanje novih istraživačkih problema

 kongresna priopćenja:

- knjiga sažetaka (Abstract Book)

- zbornik radova (Proceedings of ...)-primarna publikacija , prvo objavljivanje

Primarne publikacije:

publikacije s obilježjima stručnog rada:

 Znanstveno-popularni članak
 Završni elaborat
 Enciklopedijski članak
 Osvrti ili uvodnici
 Nastavni tekstovi, udžbenici, priručnici
 Sveučilišni udžbenici i priručnici
 Skripta
 Bibliografije

Struktura izvornog znanstvenog rada:

 naslov rada (title)

 autori rada (authors)
 adrese autora: institucije u kojima su autori aktivni istraživači (addrsses)
 SAŽETAK (summary, abstract)
 ključne riječi (key words)
 UVOD (introduction)
 MATERIJALI I METODE (materials and methods)
 REZULTATI (results)
 RASPRAVA (discussion)-preporuka pojedinih časopisa:rezultate i raspravu ne
razdvajati, već pisati kao cjelinu (results and discussion)
 ZAKLJUČCI (conclusions)
 zahvale
 LITERATURA (references, literature)
CITIRANJE:

1. «autor-datum» (harvardski sustav),

2. «autor-naslov» (vankuverski sustav).

R. S. Wilson: pravila dobrog pisanja

 Nikad ne koristi veliku riječ, ako ti je mala dovoljna

 Nikad ne koristi dvije riječi, ako ti je jedna dovoljna
 Izbjegavaj prvo lice, pasiv

IZBORI U ZVANJA:

 znanstvena zvanja

znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik doktorat znanosti i radove
(koje i koliko!!)

 znanstveno-nastavna zvanja docent, izvanredni profesor, redoviti profesor

PATENTI

 isključivo pravo priznato za izum koji se odnosi na proizvod, postupak ili primjenu i
nudi novo rješenje nekog tehničkog problema;
 patent osigurava nositelju patenta pravnu zaštitu izuma u zemlji u kojoj je patent
priznat;
 zaštita znači da se bez pristanka nositelja patenta izum ne smije izrađivati, koristiti,
stavljati u promet ili prodavati;
 trajanje patentne zaštite obično iznosi 20 godina

Karakteristike patentnih inovacija

1.Novina (neka nova karakteristika koja nije postojala prije u podrucju tehnike - prior art).

2. Inventivna razina (inovacija ne smije biti vidljiva nekom sa znanjem i iskustvom u

tehničkom području u kojem je inovacija).

3. Industrijska primjenjivost (može se proizvesti i koristiti na bilo koji način).

 Inovacija mora biti prihvatljiva i u skladu sa zakonima patentnog ureda gdje se

prijavljuje.

Primjeri nekih žigova

 riječi: Apple, Deutsche Bank

  imena: Ford, Peugot, Hilton
 slogani: “Fly me” (avio kompanija)
 brojke: 4711 (kolonjska voda)
 slova: GM, VW, KLM
 slike ili simboli: Lacoste (mali krokodil); Apple (jabuka)

 Zakon o žigu
 Sl. glasnik BiH 53/10

 Pravilnik o postupku za priznavanje žiga

 Sl.glasnik BiH 105/10

 Zakon o industrijskom dizajnu

 Sl.glasnik BiH 53/10

Zaštita novih biljnih vrsta

 uzgajivačima novih vrsta ili sorti biljaka daju se ekskluzivna prava na ograničeno
razdoblje

 Zahtjevi koje nova vrsta mora udovoljiti:

 novitet (da nova vrsta do tada nije bila komercijalno korištena);
 različitost (biološki opis);
 jedinstvenost (biljke moraju biti iste ili vrlo slične);
 stabilnost (stabilne karakteristike).

HRVATSKE 1.

 usp. - usporedi
 n.d. (nav.dj.) - navedeno djelo
 bilj.- bilješka
 str.- strana
 sv.- svezak(svezak, pojedinačno uvezana knjiga.sastavni dio nekoga djela u više
knjiga.)
 tom – tom
 knj. - knjiga
 god. - god
 v. - vidi
 br. - broj
 mj. – mjesto
HRVATSKE 2.

 pogl. – poglavlje
 nav. – navedeno (citirano)
 st. – stupac
 izd. – izdanje
 isti – isti autor
 isto – isto djelo
 par. – paragraf
 r. – redak
 b.br. – bez broja
 b.g. (b.god.) – bez godine
 prev. preveo, prevedeno

LATINSKE 1.

 cf. (cfr.)- confer = usporedi

 op.cit. (o.C.) - opus citatum = navedeno djelo
 p. - pagina = strana
 vol. - volumen = svezak
 vid. - videtur = treba vidjeti
 num. - numerus = broj
 loc. - locus = mjesto
 cap.- caput = poglavlje
 loc.cit (l.c.) loco citato = navedeno djelo
 idem - isti (autor)
 ib. (ibid.) - isto (na istom mjestu)
 s.a. - sine anno = bez godine
 s.l. - sine loco =bez mjesta

LATINSKE 2.

 art.- articulus = član

 all. - allegatio = dodatak
 alt. = drugo
 ap. - apud = kod
 ca (cca) - circa = oko
 corr. - correxit = ispravio
 etc.- et cetera = i tako dalje
 i.e. - id est = to jest
 N.B. - nota bene = pripazi
 N.N. - nomen nescio = ne znam imena
  P.S. post scriptum = naknadno napisano
 V.S. –versus =nasuprot; u usporedbi

SADRŽAJ:

 Popis sadržaja
 Naslov
 Sažetak projekta (zašto se predlaže, što će se istraživati, koji se rezultati očekuju i koje
bi moglo biti njihovo značenje)
 Preliminarne rezultate i plan istraživanja
 Uvod sa ciljevima
 Materijal i metode
 Očekivane rezultate i raspravu i nužne reference
 Troškovi
 Objavljena djela sudionika

METODE ISTRAŽIVANJA:

 istraživanja u znanosti imaju različite zadatke i svrhu :

~dokazati hipotezu

~razviti teoriju

~provesti usporedbu zbog utvrđivanja razlika kontrolnih i proučavanih uzoraka

Razlikujemo dvije vrste metoda:

1.metoda znanstvenog istraživanja

2.metode znanstvenog sistematiziranja

METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA:

a) Analiza i sinteza
 grč. ana-lio=raz-riješiti- “postupak znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti
putem raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zaključaka) na
njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i izučavanje svakog dijela za sebe i
u odnosu na druge dijelove, odnosno cjeline”

b) Induktivno-deduktivna metoda
 najčešće korištena u znanstvenim istraživanjima
 razlog zbog kojeg se naziva i “znanstvena metoda”
 Induktivna metoda (lat. inducere= uvesti, dovesti):
 postupak zaključivanja od pojedinačnog prema općem
 temeljem analize pojedinačnih činjenica (pojedinačnih slučajeva) dolazi se do općih
zaključaka
Indukcija

 “jest način zaključivanja od partikularnog k univerzalnome u kojemu se na temelju

pojedinačnih ili posebnih činjenica dolazi do zaključaka o općem sudu, od zapažanja
konkretnih pojedinačnih slučajeva i činjenica dolazi se do općih zaključaka, iz
posljedica zaključuje se na principe.

Dedukcija

 Deduktivna metoda:
 postupak zaključivanja od općih sudova prema pojedinačnim ili prema drugim općim
sudovima
 služi za:

~provjeravanje hipoteza

~objašnjavanje činjenica i zakona

~otkrivanje novih činjenica

~uspostavljanje novih zakona

Deduktivna metoda

uključuje:

 prikupljanje činjenica zapažanjem i eksperimentom

 stvaranje radne hipoteze koja predstavlja objašnjenje tih činjenica
 zaključivanje na temelju rezultata eksperimenata i zapažanja
 provjera ili potvrđivanje odnosno dedukcija, ili zaključivanje pomoću novih
eksperimenata
 prihvaćanje hipoteze – tek nakon verifikacije dedukcijom

c) Apstrakcija i generalizacija
 lat. abs-trahere= vući van, odvajati
 Apstrakcija je misaona operacija kjojom se namjerno odvajaju nebitni, a ističu bitni
elementi i osobine određenog predmeta ili pojave istraživanja.
 Oblikuju se općeniti pojmovi, metoda se primjenjuje u svim znanostima.
 Nezaobilazna je u istraživanju, otkrivanju i formuliranju bilo kojeg pojma, spoznaje,
zakona ili teorije.
d) Analogija
 grč. ana-logia =odnos, razmjer, slično značje
 Zaključivanje iz jednog posebnog slučaja na drugi posebni slučaj (za razliku od
indukcije i dedukcije).
  “Analogijski je zaključak onaj u kojem se od sličnosti predmeta u nekim
svojstvima zaključuje na njihovu sličnost u nekim drugim svojstvima.”
Filozofijski rječnik, p.25.
 Često se služimo u svakodnevnom životu – nepouzdano (za metafiziku-
nezamjenjiva metoda)
e) Hipoteza i teorija
 grč. hipothesis = pretpostavka
 znanstvena hipoteza – pretpostavka kojom nastojimo objasniti činjenice
 pretpostavka koju treba provjeriti (prihvatiti –odbaciti)
 koja pruža rješenje problema koji je bio svrha istraživanja
 prihvaćeni i priznati zakoni prošli su kroz fazu hipoteze; mogućnost izmjena
primjenom novih metoda istraživanja-otkrivanja novih činjenica
 potvrda hipoteze- nužnost !
 od presudne je važnosti za napredak znanosti
 zahtjevi i očekivanja od znanstvenih metoda:
- eksperimentalnim metodama potvrđujemo ili odbacujemo hipotezu
- odbacivanje ili modifikacija hipoteze ako su rezultati eksperimentalnih testova jasno i
ponavljano suprotni pretpostavci

f) Eksperimentalna metoda
- lat. eksperimentum- pokus, dokaz temelj razvoja znanosti u 20. stoljeću
- prihvaćena postavka : “sve što je moguće mora se dokazati eksperimentom”
- “eksperiment je osnovna znanstvena metoda istraživanja”
- primjenjiva je za sva znanstvena područja, osim društvenog i humanističkog

 postupak promatranja pojava ispitivanih pod točno određenim uvjetima koji dopuštaju
praćenje tijeka pojave, te mogućnost ponovnog izazivanja pojave ponavljanjem istih
uvjeta
 eksperiment-plansko, organizirano i metodsko proizvođenje i/ili mjerenje realnih
pojava sa ciljem provjeravanja hipoteza

2. METODE ZNANSTVENOG SISTEMATIZIRANJA:

a) Definicija
 lat. definitio = ograničenje, određenje
 “logički postupak pojmovnog određivanja sadržaja nekog predmeta, točno mu
određujući narav ili bit”
 Prema Aristotelu je određivanje biti stvari
 Razlikujemo: realnu, nominalnu, konceptualnu, verbalnu, deskriptivnu, pokaznu,
genetičku...

Mora zadovoljiti zahtjeve:

1. mora biti adekvatna

2.mora sadržavati bitne oznake pojma

3.ne smije se kretati u krugu

4.definicija pozitivnog pojma ne smije biti negativna

5.ne smije biti slikovita

6.mora biti jasna, jasnija od onoga što se definira

b) Klasifikacija (divizija)
 “logički postupak kojim se mnoštvenost u stvarnosti skuplja u određene zajedničke
cjeline prema kriteriju njihove sličnosti i različitosti.”
 Najjednostavnija i najstarija znanstvena metoda
 Posebice važna za neke prirodne znanosti

Pravila klasifikacije:

1. pojam ili predmet koji se klasificira mora biti jasno određen

 Klasifikacija se mora obaviti temeljem jedinstvenog načela

 Mora biti potpuna, odnosno iscrpna i adekvatna
 Mora biti točna

c) Dokaz(ivanje) i opovrgavanje
 (lat. demonstartio, argumentatio, probatio)
 logički postupak kojim se obrazlaže i utvrđuje istinitost nekog suda, stava ili teorije.
 Uključuje gotovo sve druge metode

Bitni elementi dokaza:

1. Teza-stav koji treba dokazati
2. Načela – logički zakoni na temelju kojih se izvodi postupak dokazivanja
3. Argumenti – činjenice, stavovi, sudovi koji se iznose u prilog tezi
4. Demonstracija –temeljem odgovarajućih načela, uspostavlja se veza između teze i
argumenata

Pravila pri dokazivanju:

1.Teze moraju imati određeno značenje za znanstvene spoznaje

2. Teze moraju biti određene jasno i precizno formulirane

3. Argumenti za tezu moraju biti jasni, precizno formulirani i znanstveno vrijedni, tj. istiniti
ili vjerojatni
4. Argumenti moraju biti neovisni o tezi

5. Dokazivanje mora biti u skladu s pravilima dokazivanja u sustavu logike

6. U cijelom postupku teza mora ostati nepromijenjena

Metode prikupljanja podataka

 Promatranja
 Razgovori
 Intervjui
 Okrugli stolovi
 Case studije
 Statistički podaci
 Anketni upitnici
 Testovi....

Anketa

 Anketa se realizira ispitivanjem osoba cijele populacije ili dijela populacije (uzorak)
 Precizno definirati populaciju
 Precizno definirati potrebitu informaciju u funkciji cilja i predmeta istraživanja

Vrsta anketa:

-bez anketara (pismo, putem maila, preko Web-a)

- uz pomoć anketara, intervjuom (direktno, preko telefona)

Upitnik

 Pažljivo planiranje pitanja

 kratkoća i razumljivost
 ispitivanje na prethodnom uzorku

Dva tipa pitanja:

-otvorena

-zatvorena

 Pitanja otvorenog tipa: npr. 1. Godina rođenja

 Pitanja zatvorenog tipa: gdje kupujete voće: a), b), c)
 Pitanja zatvorenog tipa-Likertova ljestvica
- Iznesite stavove zaokruživanjem samo jednog odgovora:

1- uopće se ne slažem
2- uglavnom se ne slažem

3 -nemam stav

4 – uglavnom sam suglasan

5 – sasvim sam suglasan

Kategorije znanstvenih istraživanja

• znanstveno-istraživačka djelatnost obuhvaća :

 znanstvena istraživanja:

-temeljna

- primijenjena

- razvojna istraživanja

 objavljivanje rezultata znanstvenih i razvojnih istraživanja; znanstveno

osposobljavanje; odražavanje i razvoj znanstveno- istraživačke infrastrukture

Temeljna istraživanja

• teorijski ili eksperimentalni radovi čiji je cilj pronalaženje novih znanja o porijeklu i
uzrocima pojava i činjenica

• nemaju u vidu industrijsku ili komercijalnu primjenu i korištenje

• rezultati temeljenih istraživanja -nemaju tržišnu vrijednost (u obliku gotovog proizvoda)

-objavljuju se u obliku znanstvenih radova

- izmjenjuju se između zainteresiranih institucija, ili izravno između istraživača

Temeljna neusmjerena istraživanja

• nemaju svrhu odgovora na praktična pitanja:

- ne moraju imati praktična ciljeve

- niti njihovi rezultati neposrednu praktičnu primjenu

• povećanja opći fond znanstvenih činjenica i znanja

• znanstvenicima prepušten izbor teme istraživanja (nekada samo pojedinci – danas

organiziran timski rad u raznim područjima znanosti)

• imaju najznačajniju ulogu u razvoju društva i znanosti

Temeljna usmjerena istraživanja

• u početku nisu primjenjiva, ali

- usmjerena su prema rješavanju praktičkih problema

- ili se nazire mogućnost njihove primjene u budućnosti

• danas

-većina znanstvenika usmjerenih na temeljna istraživanja bave se u stvari “temeljnim

usmjerenim istraživanjima”

Primijenjena istraživanja

• planirana istraživanja sa ciljem stjecanja novih znanja i rješenja:

-za razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda ili proizvodnih postupaka,
tehnologija, materijala i sl.

• originalni su radovi usmjereni prema određenom cilju, neposrednoj primjeni ili rješenju

• oslanjaju se na pozitivne znanstvene rezultate temeljnih istraživanja

▫ postojeća znanja se produbljuju radi rješavanja posebnih problema

Primijenjena istraživanja

• imaju izravnu praktičnu vrijednost – omogućuju da ideje dobiju operativan oblik

• rezultati primijenjenih istraživanja odnose se ponajprije na:

- jedan proizvod, ili ograničeni broj proizvoda, operacija, metoda ...

• rezultati se, prije nego postanu opća svojina čovječanstva, često zaštićuju patentom, ili
zadržavaju u tajnosti i primjenjuju u proizvodnom procesu

Razvojna istraživanja

• ili eksperimentalni razvoj - sustavni su radovi temeljeni na postojećim znanjima, radi

započinjanja proizvodnje novih materijala, proizvoda i uređaja, uvođenja novih postupaka,
sustava ili općeg poboljšanja postojeće proizvodnje

• razvojna istraživanja obuhvaćaju već poznate metode i primjenu postojećih znanja sa

svrhom uspostave neposredne proizvodnje

Razvojna istraživanja

• rezultat razvojnog istraživanja:

- originalni model ili prototip (model sa suštinski novim karakteristikama)

• cijena razvojnih istraživanja 10x veća od cijene temeljnih i primijenjenih istraživanja
(sufinanciranje industrije)

• cijena proizvodnog procesa cca 100x veća od cijene razvojnog istraživanja

• industrijski I/R (istraživanje/razvoj) provodi se radi tehnološke inovacije (npr. dobivanje

novog proizvoda ili tehnoloških postupaka)

Bibliografska referenca:

minimalni podaci za rad objavljen u periodičkom časopisu:

- prezime s inicijalom imena autora (ili prvog autora uz naznaku “i sur.”, ako ih je više na
radu)

- godina izdanja (objavljivanja)

- skraćeni naziv časopisa

- volumen

- prva stranica

 Survase, S. A. i sur. (2006) Food Technol. Biotechnol. 44,

381.

Bibliografska referenca:

potpuni podaci za rad objavljen u periodičkom časopisu:

- prezimena s inicijalima imena svih autora

- godina izdanja (objavljivanja)

- naslov rada u izvornom obliku

- skraćeni naziv časopisa

- volumen

- prva i posljednja stranica rada u časopisu

 Survase, S. A., Bajaj, I. B., Singhal, R. S. (2006) Biotechnological production of

vitamins. Food Technol. Biotechnol. 44, 381-396.

IF - Impact Factor

-čimbenik utjecaja (odjeka)

mjera prosječne učestalosti citiranja radova objavljenih u časopisu

 tijekom određene godine
 određivanje IF za pojedini časopis - primjer za 2010. godinu:
 C = A / B = IF časopisa u 2010. godini
 A = broj citiranja tijekom 2010. g. radova objavljenih u casopisu u 2009. i 2008. g.
 B = broj radova objavljenih u casopisu u 2009. i 2008. g.
 C = IF u 2010. godini