Document PDF

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 7

Fizički fakultet

Univerzitet u Beogradu

Frank-Hercov eksperiment

Abstract
U eksperimentu smo dokazali da su energetski nivoi kvantovani,
specifično za neon smo odredili koja energija je potrebna da bi elek-
troni prešli u prvo pobudjeno stanje i talasna dužina pri deeksitaciji
iznosi:
 
λ = 80.2 ± 0.8 nm

Student: Asistent:
Ilija Bjelić 3113/2015 Dejan Dojić
1 Teorijski uvod

Frank Herc je sa Džejmsom Frankom 1925. godine dobio Nobelovu nagradu


za klasični eksperiment ispitivanja sudara elektrona sa atomima koji je potvrdio
teoriju kvanata (nazvan Frank - Hercov eksperiment).

Eksperiment koji su izveli Frank i Herc podržao je Borov model atoma i


bio je ”vodič” ka kvantnoj mehanici. Nils Bor je izneo svoj planetarani model
atoma 1913. godine: Izolovan atom se sastoji iz pozitivno naelektrisanog jez-
gra oko koga su rasporedjeni atomi u sukcesivnim orbitama. On je takodje
postulirao da se javljaju samo one orbite za koje je ugaoni moment elektrona
h h
celobrojni umnožak veličine 2π , tj. n 2π , gde je n ceo broj, a h je Plankova
konstanta. Borova slika elektrona podrazumeva postojanje diskretnih stanja
sa prelazima izmedju ovih stanja prilikom čega dolazi do emitovanja radijacije
čija se frekvenca može odrediti pomoću energetske razlike izmedju stanja. Na
osnovu Borovog modela elektroni mogu prelaziti sa dozvoljenog višeg na niži
energetski nivo, a takodje mogu biti ekscitovani u viša energetska stanja apsor-
bovanjem količine energije koja predstavlja razliku izmedju nižeg i višeg stanja.
Džejms Frank i Gustav Herc pokazali su da je ovo zaista slučaj u seriji eksperi-
menata tokom 1913. Iste godine kada je Bor objavio svoj model. Frank i Herc
su koristili snop ubrzanih elektrona da bi merili energiju potrebnu da se prebaci
elektron iz osnovnog stanja atoma žive u gasovitom stanju u prvo pobudjeno
stanje.

U okviru eksperimentalne studentske vežbe u našoj laboratoriji, koristi se


cev ispunjena neonom.

Slika 1. Postavka aparature

2
2 Aparatura
Postaviti eksperiment kao što je prikazano na slici 1. (Za dodatne detalje pogle-
dati uputstva za upotrebu u odeljku 09105.99.) Povezati Cobra3 Basic jedinicu
sa kompjuterskim ulazom COM1, COM2 ili sa USB portom (koristiti USB za
RS232 Adapter Converter 14602.10). Startovati program za merenje i selekto-
vati Cobra3 FrankHertz experiment Gauge. Prozor “Franck-Hertz-experiment
measuring” (pogledati sliku 2) će se pojaviti. Optimalni parametri su različiti
za svaku Ne-cev. Specifični parametri za vaš uredjaj se nalaze na listu koji se
nalazi u pakovanju Ne-cevi. Izabrati parametre U1, U2, U3 i UH kao što je
naznačeno na tom listu i postarati se da je sve ostalo postavljeno kao na slici 2.
Označena je automatska kontrola, tj. zahtevamo od sistema da sam isprati pro-
ces, bez naknadnog podešavanja. Kao rezultat želimo da dobijemo dijagram, što
se takodje označava u ovom prozoru. Nakon željenog podešavanja i zadavanja
odredjenih zadataka i uslova pri izvodjenju vežbe, u datom prozoru pritisnuti
dugme continue.

Slika 2. Podešavanje napona

Na slici 3. je dat izgled gasne cevi ispunjene gasom – neonom, zajedno sa


shemom električnog kola koje se koristi u pražnjenju pri ispitivanju Frank –
Hercovog eksperimenta.

3
Slika 3. Gasna cev za pražnjenje uz prikaz elemenata električnog kola
Elektroni koje emituje katoda se ubrzavaju izmedju katode C i anode A u cevi is-
punjenoj neonom a zatim se rasipaju usled elastičnog sudara sa atomima neona.
Odgovarajući anodni napon U1 omogućava da kinetička energija elektrona bude
dovoljna da pobudi valentne elektrone neona u prvi pobudjeni nivo pomoću nee-
lastičnog sudara. Zbog propratnog gubitka energije, elektron više ne može da
savladava suprostavljajuće polje izmedju anode A i kontra elektrode S: struja I je
na minimumu. Ukoliko se anodni napon još više poveća, kinetička energija elek-
trona je opet dovoljna za prevazilaženje suprostavljajućeg polja: jačina struje
I raste. Kada je U 1I = 2U 1 , kinetička energija je toliko visoka da se dva
atoma sukcesivno mogu ekscitovati od strane jednog elektrona: tako nastaje
drugi minimum (slika 4). Grafik I = f (U 1) prikazuje ekvidistantne maksimume
i minimume.

Slika 4. Primer pražnjenja u Frank Hercovoj cevi u slučaju neona kao radnog
gasa (Ne)

4
Ovi minimumi nisu veoma dobro definisani zbog prvobitne termalne distribucije
elektronskih brzina.
Prema klasičnoj teoriji energetski nivoi na koje se ekscituju atomi žive mogu
biti nasumični. Prema kvantnoj teoriji elektroni prelaze na tačno energetski
odredjene nivoe. Oblik krive I = f (U 1) je upravo objašnjen na osnovu ovakvih
posmatranja i samim tim predstavlja potvrdu kvantne teorije.
Ekscitovani atom neona oslobadja energiju koju je apsorbovao, uz emisiju fo-
tona.

3 Zadatak

1. U dozvoljenim okvirima menjati vrednosti napona u ”Prozoru za podešavanje


napona” i pratiti promene u obliku i položaju krive I = f (U 1). Diskutovati
posledice promene odredjenog napona.

2. Sračunati talasnu dužinu emitovanog zračenja.


Za evaluaciju odredjujemo vrednosti napona minimuma. Iz razlike izmedju ovih
vrednosti dobijamo ekscitacionu energiju E atoma neona uzimanjem srednje
vrednosti.
hc
λ=
eU
−34
c = 2.998 × 108 m
s , h = 6.626 × 10 Js

5
4 Rezultati

Grafik 1. Strujno naponska karakteristika neonske lampe

Prvi maksimum krive na I = 4.43nA čini skup tačaka vrednosti napona,

[15.31, ..., 15.6]

Za maksimum uzimamo srednju vred-


nost napona iz intervala tačaka koje
čine maksimum, U = 15.45V , a za
grešku uzimamo najveće odstupanje
od srednje vrednosti ∆U = 0.15V
hc hc
λ= → ∆λ = eU
eU 2 ∆U

 
λ = 80.2 ± 0.8 nm

Grafik 2. Prvi maksimum

6
5 Zaključak

Kada napon ubrzavanja U 1 dostigne 15.45eV (najniža potrebna energija za


ekscitaciju atoma neona), struja naglo opada. Ovaj pad je rezultat neelastičnih
sudara izmedju ubrzanih elektrona i elektrona u atomima neona. Nagli početak
sugeriše da elektroni neona ne mogu da prihvate energiju dok ne dostignu prag
da bi ih podigli do eksitacionog stanja. Struja pada na umnožcima od 15.45eV .
Na 30.8eV , svaki elektron prima dovoljno energije da učestvuje u dva neelastična
sudara. Oni pobudjuju dva atoma neona, a višak elektrona odlazi na anodu.
Ovaj proces će se ponoviti za svaki interval od 15.45eV .

You might also like