Islamski stav o kocki

O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da
biste postigli što želite. Cijenjena braćo! Arapski je narod koji je prije objave Kur’ana živio na
arapskom poluotoku, optočen sa svih strana morem i pustinjom, rastavljen od svih, u ono doba,
kulturnih naroda. Živeći većinom u pustim krajevima, oskudijevao je svim i svačim, bio je u strašnoj
bijedi i nevolji, pa nije ni čudo što se kod njega nisu mogli učvrstiti nazori o ljudskom pravu i svojini,
niti moralu uopće. Nije se vodila briga o utjecaju strasti na moral i plemenitost duše, kao ni o
sredstvima koja te strasti pobuđuju, a među koja spadaju opojna pića i igre na sreću. Nevolja ga je
gonila da od svog brata otima koru hljeba, da se s njim kolje i bije, da djecu svoju živu u zemlju
zakopava, kako bi se riješio tereta uzdržavanja. Pod takvim okolnostima vječite borbe na smrt i život
sa svojom braćom, ne bi Arapi dugo opstali; propali bi i nestali da Uzvišeni nije htio drugima pokazati
kako se i ovakav narod može osvijestiti i oplemeniti ako bude išao stazom koju On preko Svojeg
miljenika pokazuje. Islam je svojim ustanovama i odredbama, potpuno pridigao i preporodio tako
nisko pali arapski narod, pa su Arapi ubrzo, sa lučom islama u ruci, pregazili toliki svijet, pokorili
tolike narode, a svijetle islamske ustanove zasadili na razne dijelove starog svijeta.
Islam je odmah na početku, ali postupno, zabranjivao svako djelo koje se nije moglo slagati sa
moralom i zdravim ljudskim razumom. Kao sredstvo suzbijanja ovakvih djela, odredio je kazne onog
svijeta, a za vrlo nevaljala djela, određena je i kazna na ovome svijetu, a sve s ciljem uspješnijeg
otklanjanja tog zla. Jedan ružan običaj i veliko zlo po čovjeka jeste i odavanje kocki i igrama na sreću
tzv. hazardnim igrama. Svaka igra, u kojoj se može nešto dobiti ili izgubiti, je hazardna igra ili na
arapskom jeziku „mejsir“. Mejsir je u Kur’anu spomenut zajedno sa alkoholnim pićima u istom ajetu i
kategorički zabranjen kao i alkoholna pića.

„Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na
Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti.’’Al-Ma’ida 9.

Između zlih posljedica igara na sreću i kocke, Kur’an ističe dvije: 1. Hazardne igre, kockanje i
alkoholizam donose mržnju i neprijateljstvo. Ljudi skloni ovim radnjama s prijekorom gledaju svoje
prijatelje, ako su suparnici, nastojeći im napakostiti. U velikim kockarnicama zadijevaju se svađe i
tuče, koje nerijetko završavaju ubojstvima. 2. Čovjek bi uvijek u svojoj duši trebao njegovati sjećanje
na Boga, jer je to temelj vjere i hrana za dušu. Stoga je i naređen namaz koji čovjeka potiče na svijest
o Bogu. Hazardne igre odvraćaju čovjeka od svakog ozbiljnog rada, pa i od zikra. One ga zabavljaju
od namaza ometajući njegov um, navodeći ga da ne misli ni na što osim na igru. Božja mudrost je da
čovjekov život na ovom svijetu bude povezan sa radom, trudom i brigom. Brižni i programirani rad je
ljudska odlika i vrlina. Uzvišeni islam od nas traži da samo na pošten način zarađujemo i da se u
svojem radu natječemo. U tome i jeste napredak jedne zajednice, pa i napredak čovječanstva uopće.
Sve druge načine zarade islam zabranjuje, smatrajući ih nečasnim i nepoštenim, ne dozvoljavajući
svojim sljedbenicima da svoj imetak stavljaju na kocku, čekajući da im puki slučaj donese zaradu i
pribavi opskrbu: Ve la te’kuluu emvalekum bejnekum bi-l-batili… Nemojte prisvajati imetke jedan
drugoga na nedozvoljen način i nemojte s njima potkupljivati sudce, svjesno griješno prisvajajući tuđe
imetke. Muhammed a.s. je rekao: „Tko kaže svome prijatelju hajmo kockati, neka podijeli sadaku.“ Iz
ove Poslanikove izreke razumijevamo, da je i sami poziv na kockanje grijeh koji treba nadoknaditi i
ispraviti jednim dobrim djelom, dijeljenjem sadake, jer samo dobrim djelima možemo obrisati i
ukloniti posljedice loših djela.
Kockanje i igre na sreću nisu samo bolest i ovisnost jedne osobe; to za sobom povlači i društvenu
odgovornost. Kockanje, ma u kom vidu i iz bilo kojeg razloga, smatra se opasnim društvenim zlom.
Zlo je naročito onda kada pređe u naviku, a to je gotovo, redovita pojava kod svakog, tko nauči
kockati. Što je još gore, od ove se navike vrlo teško odvikava, pa se, po mnogim istraživanjima –
kockanje, uz ovisnost o drogama, smatra najvećom ovisnošću. Posljednjih mjeseci se u našem društvu
često skreće pozornost na to kakav je stav vjerskih zajednica i koliko se vjerski službenici svojim
propovijedima ili hutbama bave kockanjem i kockarima – ljudima koji cijele dane provode u
kockarnicama, kladionicama, u prodavaonicama srećaka ili lutrija, zalažući u njima svoju imovinu i
svoje obitelji? Možda jedan od razloga što se o ovom društvenom problemu ne govori, više leži i u
tome što se u našemu društvu kockanje zove umilnim imenom „igra na sreću“ i u kojemu je mnogo
toga podređeno upravo kockanju. Kladionice su postale sastavni dio našega života. Udarni termini na
javnim televizijama i radijskim postajama posvećeni su upravo igrama na sreću – kockanju i
kockarima. Većina kafića je urešena posebnim uređajima za kockanje i praćenje rezultata sa svjetskih,
ali i domaćih kladionica, odnosno sportskih terena. S nestrpljenjem se čekaju izvlačenja za loto, bingo
i kakvih sve brojeva Lutrije koji bi trebali donijeti sreću svakome onome tko igra. Trenutačno za
kockanje postoji izraz rekreacijske igre ili igre radi zabave. Igre na sreću su uzbudljive. Zabavne. Ali
mogu postati više od toga. Intenzivnost i uzbuđenje koje prati kockanje kod nekih dovodi do promjene
u hemiji mozga, koja vodi u istu ovisnost kao droge ili alkohol. Najčešće posljedice patološkog
kockanja su trošenje emocionalnih i materijalnih resursa, dugovi, stečaj, upropaštene obitelji, rastave i
čak samoubojstvo. Ovisnost o klađenju u Hrvatskoj je poprimila epidemijske razmjere. Broj ovisnika
o drogi pada, dok broj opsesivnih kockara raste. Rezultati istraživanja ovisnosti o kockanju, koje je
nedavno proveo jedan od uglednih hrvatskih znanstvenika u 37 od 44 registrirane vjerske zajednice u
Republici Hrvatskoj, doista su veoma zanimljivi. Kako sam autor ističe, oni ne bi ništa bili drukčiji da
je istraživanje provedeno i u Bosni i Hercegovini. Temeljem provedenog istraživanja, samo 7
ispitanika je odgovorilo da je kockanje veliki grijeh, no unatoč tome, na pitanje bi li članu svoje
vjerske zajednice preporučili da uđe u brak s osobom za koju se pouzdano zna da se bavi kockanjem,
nitko nije odgovorio potvrdno. Brojni su razlozi odavanja kocki i drugim porocima.
U BiH je danas prevelik broj mladih koji zbog želje da sebi na neki način osmisle svakodnevicu živi
od danas do sutra, prepušta se stihiji zabave i izlaže se pritom brojnim nepotrebnim rizicima. Brojni su
razlozi, motivi, potrebe i životne situacije zbog kojih pojedinac može započeti, a kasnije i nastaviti s
ovisnosti do stanja potpunog gubitka kontrole. Ako već iz našeg života ne možemo ukloniti
kockarnice, jer su one “svugdje”, potrebno je od malena educirati ljude kako živjeti uz njih i kako
prema svemu što nas okružuje stvarati razborit odnos. A tu nam vjera i vjeronauk itekako mogu
pomoći. Zadovoljstvo i osjećaj životne radosti djece i mladih uglavnom ovisi o kvaliteti života
porodice i načinu odgoja i obrazovanja u školi i džamiji. Svi problemi vezani uz bolest ovisnosti
općenito, a posebno ovisnosti o kocki, prvo dolaze do izražaja u obitelji, školi ili užem životnom
okruženju te ih na tim razinama treba i rješavati. Roditelji moraju paziti na svoje ponašanje da bi
njihova djeca imala razloga cijeniti ih kao osobe. Naposlijetku, zaključimo. Kockanje, kao predmet
zabave i uopće kao pojavu, treba suzbijati svakom prilikom jer je veliki grijeh i sramota svakog
razumnog muslimana. Uz malo truda, svatko se može oduprijeti kockanju i prema tome grijehu
osjećati odbojnost, ako zna da će mu ono donijeti samo nevolje. Govori se da je bio čovjek koji je
imao sina ogrezlog u kocki. Kako njegovi brojni savjeti nisu nailazili na razumijevanje, on se dosjeti
sljedećem: preporuči sinu da potraži najboljeg kockara s kojim bi ogledao svoje kockarske
sposobnosti. Kad je ovaj, s tom namjerom došao u kafanu, pokazaše mu jednog bijednog i neobrijanog
čovjeka koji je slovio za najboljeg kockara. „Kad ovako jadno izgleda najbolji kockar, kako bih tek
izgledao ja, koji sam mnogo slabiji od njega“ – pomisli mladić, vrativši se ocu s čvrstom odlukom da
se više nikad neće kockati. Nalazimo se pred mubarek mjesecom ramazanom , mnogi od nas će praviti
različite vrste inventura. Promislimo, koliko ozbiljno pristupamo inventuri vlastitih djela i vlastitog
života? Imajući u vidu da vrijeme u islamu igra ogromnu ulogu i da se tim prolaznim vremenom Allah
zaklinje, trebali bi se preispitati kako i gdje smo svoje vrijeme provodili, u što smo svoju imovinu
ulagali. Promislimo kojim smo to grijesima bili skloni, pa uz namjeru da se tom grijehu više ne
povratimo, učinimo tevbu Uzvišenom! Draga braćo! Znajmo da je koristan novac samo onaj koji
zaradimo svojim radom, na halal način. Budimo svjesni da će nam Bog podariti nafaku i zadovoljstvo
onim što imamo ako se strpimo u neimaštini.
Znajmo da igre na sreću nude samo iluzije o bogatsvu i lahkoj dobiti koje nas udaljavaju od ozbiljnog
planiranja budućnosti i mukotrpnog rada. Budimo svjesni da ćemo pred Bogom odgovarati za način
stjecanja i trošenja svog imetka. Molim Uzvišenog Boga da nam podari halal-opskrbu i zadovoljstvo
onim što imamo. AMIN