Nakladnik

NOVA AKROPOLA
Habdelićeva 2, Zagreb

Urednik
Andrija Jončić

Prijevod
Paulina Tomić

Redaktora
Dijana Kotarac
Ivan Tomašević

Lektura i korektura
Branka Žaja

Grafičko uredništvo
Atila Barta
Suzana Dobrić

Tisak
Forada d.o.o., Bauerova 29, Zagreb

ISBN 953-96431-4-7

2
MUDROST INDIJANACA

Ustrijeljen u Ruku, Apsaroke, 1908.

Izbor
drugo izdanje

Zagreb, 2004

3
Ples, Chinook, 1910.
4
 Predgovor

Mnogi stari narodi ostavili su nam u nasljeñe veliko bogatstvo koje

se ne mjeri samo kamenim grañevinama i skulpturama. Velik dio
tog bogatstva su načela i poruke za sva vremena koje jednako
vrijede za crnog, crvenog, žutog i bijelog čovjeka.
Bilo bi pogrešno tu baštinu shvatiti tek kao pametne dosjetke; one
su izraz dubokog životnog iskustva koje se naraštajima sakupljalo i
kao najveće blago prenosilo s koljena na koljeno.
Indijanci se sjećaju svojih predaka i s poštovanjem se odnose
prema svom nasljeñu jer je čovjek bez tradicije poput stabla bez
korijena.
Stara indijanska tradicija nam nudi jedno iskustvo koje je uvelike
primjenjivo i danas. Ono je rezultat razumijevanja odnosa čovjeka
i prirode. To je razumijevanje Indijanac iskazivao kroz duboko
poštivanje svega što živi. Za njega ne postoji neživa priroda. Sve je
živo: biljke, životinje, ali i voda, kamen, zemlja, zvijezde...
Ili kao što je rekao Medvjed Koji Stoji, poglavica Oglala Siouxa:
"Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postaje
tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućih
stvari takoñer vodi i nepoštivanju ljudi."
U prirodi je sve skladno povezano. Jedino čovjek može ozbiljno
narušiti taj sklad. Indijanac je iskreno vjerovao da svako narušavanje
prirodnog sklada uzrokuje bolest, siromaštvo i nesreću. Zato je
prema njihovom shvaćanju čovjekova zadaća održati taj sklad.
Indijanski roditelji su od malih nogu odgajali djecu u ovakvom duhu.
Poslušajmo stoga riječi Bika Koji Sjedi, koji nas poput oca
savjetuje i moli kada kaže: "Uzmite najbolje od puta bijelaca i
najbolje iz naše tradicije, i sačuvajte to..."

Damir Krivdić

5
Poglavica, Klamath, 1923

6
Američki Indijanac je od zemlje, šuma, ravnica, naselja
i visoravni. On izrasta iz prirode, jer zemlja koja je
oblikovala prirodu oblikovala je i čovjeka za ono što ga
okružuje. On je nekad rastao prirodno poput divljih
suncokreta; on joj pripada baš kao što joj bizon pripada...

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Zazivanje, Sioux, 1912.

7
 SVETA PRIRODA
Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je u
zraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je
naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona
nam vraća.
Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin

Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga.

Veliki Duh daje svetom čovjeku mudrost, moć
liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sve
ljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako je
i bizon svet, jer je dar Velikog Duha.
Poglavica Željezna Ploča (Maza Blaska), Oglala Sioux

Prvi mir, koji je najvažniji, je onaj koji dolazi u dušu

čovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo s
univerzumom i svim njegovim moćima, i kad shvati da
se u središtu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je to
središte svugdje, da se nalazi u svakom od nas.

Crni Los, Oglala Sioux

Sve što je stvoreno je sveto. I zato ne zaboravite: svaka

zora koja dolazi sveti je dogañaj i svaki dan je svet, jer
svjetlost dolazi od Velikog Duha. Uvijek morate imati
na umu i to da su dvonožni i sav ostali narod kojim je
napučena ova zemlja sveti i da s njima morate tako i
postupati.

Žena Bijelog Bivola, Oglala Sioux

8
Kad čovjek učini nešto vrijedno divljenja, kažemo da je to
čudesno; no gledajući izmjene dana i noći, Sunce, Mjesec
i zvijezde na nebu, promjenu godišnjih doba na zemlji s
plodovima što zriju, moramo shvatiti da je to djelo nekog
moćnijeg od čovjeka.
Onaj Koga Jure Medvjedi, Santee Yanktonai Sioux

Naša zemlja, naša vjera i naš život su jedno. Na ovoj smo

zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zečeve,
purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za naše
kuće i kive1.
Molitva Hopija

Volim zemlju i bizone, i neću se od njih odvojiti. Volim

lutati prerijom. Ondje se osjećam slobodno i
sretno.
Bijeli Medvjed, Santana

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam
na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao
ništa što mi nije prijatelj.
Navajo izreka

1 - kiva - ceremonijalna soba

9
Zemlja Vrana je dobra zemlja. Veliki Duh smjestio ju je
baš na pravo mjesto. Ima snježne planine i sunčane
ravnice, sve vrste klime i blagodati u svako doba. Kad
ljetne vrućine sprže preriju, možeš se povući u podnožje
planina gdje je zrak sladak i prohladan, trava svježa, a
bistre se rijeke obrusavaju sa snježnih obronaka. Ondje
možeš loviti bizone i dabrove. A kad doñe zima, možeš
se skloniti u šumovita podnožja uz rijeke; ondje ćeš za
sebe pronaći bizonovo meso, te koru pamukovog drveta
za svoje konje. Zemlja Vrana je baš na pravom mjestu.
Ondje se može naći sve što je dobro. Nema takvog
mjesta kao što je zemlja Vrana.
Arapooish, poglavica Vrana

Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke i one koji

se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji
ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, životinja, riba i
drveća.
Poglavica Qwatsinas (Edward Moody), Nuxalk

Uskoro će doći vrijeme kad će moje unuče čeznuti za

zovom gnjurca, mesom lososa, šumom iglica omorika ili
kliktajem orla. Ono se neće sprijateljiti ni s jednim od ovih
bića, a kad ga srce zaboli od čežnje -proklet će me. Jesam
li učinio sve kako bih sačuvao zrak svježim? Jesam li se
dovoljno brinuo o vodi? Jesam li pustio orla da se
slobodno vine u visinu? Jesam li učinio sve za ljubav svog
unučeta?

Poglavica Dan George, Salish

10
Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim
nogama? Sve je sveto - od zrnca pijeska do planine. Na ovoj
zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari
smo ovih svetih mjesta.
Peter Plavi Oblak, Mohausk

Sveta Majko Zemljo, drveće i čitava priroda svjedoci su

tvojih misli i djela.
Winebago

Ljepota ispred mene

Iza mene
Ispod mene
Svud oko mene
U ljepoti govorim.
Annie Kahn, Navajo

Mi smo zvijezde što pjevaju

Mi pjevamo našim sjajem
Mi smo vatrene ptice
Mi letimo nebom
Mi gledamo dolje na planine
Ovo je pjesma zvijezda.
Pjesma Algonquiana

11
0 Zemljo, majko naša,
o Nebo, oče naš,
mi smo vaša djeca, na umornim leñima
donosimo vam darove koje volite.
Ispletite nam stoga sjajnu odjeću,
nek joj osnova bude bijela svjetlost jutra,
nek joj potka bude crvena svjetlost večeri,
nek joj rese budu od kiše koja pada,
nek joj rub bude ravna duga.
Istkajte nam takvu sjajnu odjeću,
da bismo mogli hodati kako priliči
tamo gdje je trava zelena,
o Zemljo, majko naša,
o Nebo, oče naš.
Winebago

12
Majka s djetetom, Chinook, 1908.

13
 ODGOJ

Pohvala, laskanje, prenemaganje i prazne riječi nisu bile

dio uljudnosti Lakota Indijanaca. Prenemaganje se
smatralo neiskrenim, a onaj tko neprestance govori
nepristojnim i lakomislenim. Razgovor se nikad nije
započinjao odjednom niti užurbano. Nitko nije ishitreno
postavljao pitanje, ma koliko važno ono bilo, i nikoga se
nije požurivalo na odgovor. Stanka za razmišljanje bila je
uistinu uljudan način razgovaranja. Tišina je kod Lakota
Indijanca imala značenje, a poklanjanje trenutka tišine
sugovorniku i vlastiti trenutak tišine prije govora bili su
izraz istinske uglañenosti i uvažavanja pravila da "misao
dolazi prije govora".
Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Naše je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost

koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni dio, a ako joj
se dopusti, s vremenom će poremetiti čovjekovu duhovnu
ravnotežu. Zbog toga djeca zarana moraju naučiti ljepotu
darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako
bi mogla osjetiti radost davanja.

Ohijesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee

Sioux

14
Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne
shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj
indijanske duhovnosti.
Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pored

njega, pozdravi čak i stranca na osamljenom mjestu.
Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.

Kad se ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost

života. Ako tome ne vidiš razloga, greška je jedino u tebi.
Ne iskorištavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace
u budale i zarobljava duh vizije.
Poglavica Tecumseh, Shaumee

Mi smo naučeni vjerovati da Veliki Duh vidi i čuje sve i da

nikad ne zaboravlja: da će poslije ovoga ovdje dati svakom
čovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama...
U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu.
Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

15
Dok sam bio dijete, majka mi je pričala legende o
našem narodu; govorila mi je o Suncu i nebu,
Mjesecu i zvijezdama, oblacima i olujama. Naučila me
klečati i moliti Usena za snagu, zdravlje, mudrost i zaštitu.
Rečeno nam je da Usen ne mari za sitne ljudske
razmirice.
Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce

postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje
živih, rastućih stvari takoñer vodi nepoštivanju ljudi.
Stoga su uvijek podučavali mlade da se ne udaljavaju od
njenog umirujućeg utjecaja.
Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s

tobom i tako ćete se meñusobno upoznati. Ako ne
razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne
poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš.
Poglavica Dan George, Salish

16
Dok živim, želim živjeti dobro

Znam da jednom moram umrijeti

Ali ako će i nebesa na mene pasti
Želim raditi ono što je ispravno
Samo je jedan Bog koji gleda dolje na sve nas
Svi smo mi djeca jednog Boga
Bog me čuje
Sunce, tama, vjetrovi
Svi oni čuju
Što mi sada govorimo...

Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Podmuklost zatamnjuje lanac prijateljstva, a

iskrenost ga čini svjetlijim.

Canassatego

Ne treba mnogo riječi da se izrekne istina.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

17
Moja riječ

Sram me je pred zemljom

sram me je pred nebom
sram me je pred zorom
sram me je pred sumrakom
sram me je pred plavim nebom
sram me je pred Suncem
sram me je pred onim što je u meni
i što govori kroz mene.
Nešto me uvijek gleda.
Zato moram govoriti istinu.
Svoju riječ držim čvrsto na grudima.

Navajo

18
Medvjed Bik, Crne Noge, 1926.

19
 UMIRANJE I SMRT

Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova.

Poglavica Seattle, Suquamish

Život nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako.

Crne Noge

Kroz zrak
Letim na oblaku
K nebu, daleko, daleko, daleko
Da tamo nañem sveto mjesto
Velika me promjena obuzima!

Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

20
Pjesma čovjeka koji umire u nepoznatoj zemlji

Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji,

Ako umrem u zemlji koja nije moja,
Ipak će me grom,
Prašteći grom,
Odvesti kući.
Ako umrem ovdje, vjetar,
Vjetar koji puše prerijom,
Vjetar će me odvesti kući.
Vjetar i grom svuda su isti, Kakve razlike ima
Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji?
Ojibwa

Posebno odijevanje za bitku nije zbog uvjerenja kako

će to pomoći borilačkoj sposobnosti. Ono je priprema za
smrt, u slučaju da do nje u sukobu doñe. Svaki
Indijanac želi izgledati najbolje kad ide ususret Velikom
Duhu, i zato se posebno odijeva prije bitke.
Drvena Noga, Cheyenne

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uñe u tvoje

srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vjere, poštuj tuña
mišljenja i traži da oni poštuju tvoje. Voli svoj život,
usavršavaj ga i uljepšavaj sve oko sebe. Nastoj živjeti dugo
i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pjesmu smrti za
dan kad ćeš prijeći na drugu stranu.
Poglavica Tecumseh, Shatvnee

21
Kad doñe vrijeme umiranja, ne budi poput onih čija su
srca ispunjena strahom od smrti, pa kad doñe njihovo
vrijeme, oni plaču i mole za još malo vremena kako bi još
jednom preživjeli svoj život na drugačiji način. Pjevaj svoju
pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraća kući.
Poglavica Aupumut, Mohican

22
Ratnik, Crne Noge, 1832.

23
 CRVENI I BIJELI ČOVJEK

Griješim li što volim svoj narod? Jesam li loš zato što

mi je koža crvena? Zato što sam Sioux? Zato što sam
roñen gdje je živio moj otac? Zato što bih umro za svoj
narod i svoju zemlju? Bog me stvorio Indijancem.

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa

Sioux

Mi nismo tražili od vas, bijelih ljudi, da doñete ovamo.

Veliki Duh dao nam je ovu zemlju kao dom. Vi ste
imali svoju zemlju. Mi vas nismo dirali. Veliki Duh dao
nam je puno zemlje da na njoj živimo, dao nam je
bizone, jelene, antilope i drugu divljač. Ali vi ste došli
ovamo; vi nam uzimate zemlju, vi ubijate našu divljač i
nama je teško živjeti. Sad nam kažete da radi¬mo za
život, ali nas Veliki Duh nije tjerao da radimo, već da
živimo od lova. Vi, bijeli ljudi, možete raditi ako želite.
Mi se ne miješamo u vaše poslove, a vi nas pitate zašto
ne postanemo civilizirani. Mi ne želimo vašu
civilizaciju! Mi želimo živjeti poput naših očeva i očeva
naših očeva.
Poglavica Ludi Konj, Oglala Sioux

24
Bijelci su uvijek pokušavali prisiliti Indijance da
napuste svoj način života i da žive poput njih - da se
bave zemljoradnjom i teško rade. Ali Indijanci nisu
znali kako to činiti, a nisu to ni željeli. Da su Indijanci
pokušali natjerati bijelce da žive poput Indijanaca,
bijelci bi se opirali, a tako je bilo i s mnogim
Indijancima.

Veliki Orao (Wamditanka), Santee Sioux

S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se pri-

lagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam
svoje.

Poglavica Wicomessea

Ako bijeli čovjek želi živjeti u miru s Indijancima, neka

živi... Postupaj sa svima jednako. Daj im zakon koji
vrijedi za sve. Daj svima jednaku priliku da žive i rastu.
Sve je ljude stvorio isti Veliki Duh. Svi smo braća.
Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj žive
pripadaju jednaka prava. Pusti me da živim slobodno, da
putujem slobodno, da stanem gdje želim, da radim što
želim, da trgujem slobodno... da izaberem učitelje po
svojoj volji, da budem slobodan
slijediti vjeru svojih očeva, slobodan misliti, govoriti i
činiti kako želim, i ja ću poštivati svaki zakon i pokoriti
se svakoj kazni.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

25
Tamo gdje se nitko ne nameće, mnogi mogu živjeti u skladu.
Poglavica Dan George, Salish

Naši su nam očevi dali mnoge zakone koje su usvojili od

svojih očeva. Ti su zakoni bili dobri. Nosim težak teret na
svojim leñima još od vremena kad sam bio dječak.
Shvatio sam tada da nećemo opstati s bijelim ljudima. Mi
smo bili poput jelena. Oni su bili poput grizlija. Imali smo
malu zemlju. Njihova je bila velika. Bili smo zadovoljni
da sve ostane onako kako je stvorio Veliki Duh. Njima to
nije bilo dovoljno i promijenit će i rijeke i planine ako im
ne budu po volji.
Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

Ja sam crveni čovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac,

učinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne želje i
planove, u moje srce druge. Svaki je čovjek dobar u njegovim
očima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromašni, ali
slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire naše korake. Ako
moramo umrijeti... umrijet ćemo braneći svoja prava.
Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa
Sioux

26
Tražiš od mene da orem zemlju. Zar da uzmem nož i
rasparam grudi svoje majke? Pa kad umrem, ona me neće
uzeti na svoje grudi da počivam. Tražiš od mene da kopam
tražeći kamenje. Zar da kopam pod njenom kožom
tražeći kosti? Pa kad umrem, neću se vratiti u njeno tijelo da
bih se ponovno rodio. Tražiš od mene da kosim travu,
sušim sijeno i prodajem ga kako bih postao bogat kao bijeli
čovjek, ali zar bih se usudio rezati kosu svojoj majci? Želim
da moj narod ostane ovdje sa mnom. Svi koji su umrli tada
će se ponovno vratiti u život. Njihove će se duše ponovno
vratiti u svoja tijela. Ovdje, u domovima naših očeva moramo
čekati i biti spremni susresti ih u njedrima naše majke.
Wovoka, Paiute

Gle, braćo moja, stiglo je proljeće. Zemlja je primila

zagrljaje Sunca i uskoro ćemo vidjeti plodove te ljubavi!
Probudilo se svako sjeme i sav životinjski svijet. Zahvaljujući
ovoj mističnoj snazi i mi živimo, i zato svojim susjedima,
čak i životinjama u našoj blizini, dajemo ista prava na život na
ovoj zemlji kao i sebi. Ipak, poslušaj moj narode, sad se
trebamo suočiti s jednom drugom rasom - malom i slabom
kad su ih naši očevi prvi put susreli, ali sada velikom i
oholom. Začudo, oni hoće obrañivati zemlju, a ljubav za
posjedovanjem je bolest u njima... Tvrde da je zemlja,
ova naša majka, njihova, i ograñuju se od svojih
susjeda... Nagrñuju je svojim zgradama i svojim
smećem... Prijete da će nam je uzeti. Braćo moja,
hoćemo li se predati ili ćemo im reći: "Prije nego što mi
uzmete zemlju, morate prvo ubiti mene."
Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa
Sioux

27
Iz Odgovora misionaru Cramu

Brate, čuj što imamo za reći. Postojalo je vrijeme kad je

našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova
su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca.
Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je
bivola, jelena i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio
je medvjeda i dabra. Njihove su nam kože služile kao
odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio
nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz raña kako bismo
imali kruha. Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih
voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično
su se rješavale bez mnogo krvoprolića. Ali, zao nas je dan
zadesio. Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali
se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na pri-
jatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz
svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli
da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su
malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im
što su tražili i sjeli su meñu nas. Dali smo im kukuruza i
mesa; zauzvrat, dali su nam otrov.
Bijeli je narod, brate, našao našu zemlju. Pronio se glas o
tome i još je bijelaca došlo meñu nas. Nismo ih se bojali,
smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom.
Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom,
njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje;
željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i
duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci
su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših
ljudi nastradalo. Donijeli su žestoko piće meñu nas. Bilo
je jako i moćno i pokosilo je tisuće.

28
Brate, naša je zemlja nekada bila velika, a vaša mala. Vi
ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta
raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste
zadovoljni - želite nam nametnuti svoju vjeru.
Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš
kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu
odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi
bijelci propovijedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u
pravu, a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da je
to istina? Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi. Ako
je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zašto je
onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, već
zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj
knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo
ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam
možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta
prevario?
Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i
služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zašto se
vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite,
kada možete čitati knjigu?
Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su
vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s
koljena na koljeno. Mi takoñer imamo vjeru, koja je data
našim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas,
njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da
budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se
volimo meñusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne
svañamo oko vjere.

29
Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike
razlike izmeñu svoje bijele i crvene djece. Dao nam je
različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario
vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je
sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika izmeñu nas
u drugim stvarima, zašto ne bismo mogli zaključiti da
nam je podario drugačiju vjeru, koju možemo razumjeti?
Veliki Duh ispravno djeluje. On zna što je najbolje za
njegovu djecu. Mi smo zadovoljni.
Brate, mi ne želimo uništiti vašu vjeru, niti vam je
oduzeti. Mi jedino želimo poštivati svoju.

Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca

Prodajete zemlju! Zašto ne prodate i zrak, oblake i veliko

more? Nije li ih Veliki Duh sve napravio na korist svojoj
djeci?

Poglavica Tecumseh, Shawnee

Naša je zemlja vrednija od vašeg novca. Ona će trajati

vječno. Neće nestati ni u plamenu vatre. Dok god Sunce
sja i vode teku, ova će zemlja biti ovdje kako bi podarila
život ljudima i životinjama. Za nas ju je ovdje stvorio
Veliki Duh i mi je ne možemo prodati, jer ne pripada
nama.

Vranino Stopalo, Crne Noge

30
Kako li istančan mora biti jezik bijelaca kad mogu učiniti
da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno.

Crni Sokol, Sauk

Govorite jasno tako da vaše riječi mogu ući u naša srca

poput Sunčevih zraka. Govorite, Amerikanci. Ja neću
lagati vama, nemojte ni vi meni.

Poglavica Cochise (Hardtvood), Chiracahua Apache

Povrijediti me ne možete. Povrijediti me ne možete,

Čovjeka koji je imao san kao ja.

Pjesma Dakota

Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju

kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno
pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno
sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom
preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj
braći što su je ubrzali.
Poglavica Seattle, Suquamish

Sada se spremamo na odlazak i tihi rastanak sa svojom

rodnom zemljom, s domovinom koju je Veliki Duh darovao
našim precima, spremamo se na oproštaj s ovom zemljom
što nas je rodila... tužno je što nas je bijeli čovjek prisilio da
napustimo prizore našeg djetinjstva... rastajemo se s njom i
sa svim što nam je drago.
Charles Hicks, Cherokee

31
Indijanci vide dva puta koja se nalaze pred bijelom rasom:
put tehnologije i put duhovnosti. Smatramo da je put
tehnologije doveo suvremeno društvo do oštećene i spržene
zemlje. Nije li put tehnologije brzi put prema uništenju, dok
je put duhovnosti, put kojim su išli starosjedioci i koji sad
ponovno traže, sporiji put? Zemlja na tom putu nije spržena.
Tamo trava još uvijek raste.
William Commanda, Mamiuiinini

Roñen sam u preriji, gdje vjetar slobodno puše, gdje nema

ničega što bi zaklanjalo svjetlost Sunca. Roñen sam tamo
gdje nema ograda i gdje sve slobodno diše... Poznajem svaki
potok i svako stablo izmeñu Rio Grandea i Arkansasa.
Lovio sam po toj zemlji. Živio sam kao moji očevi prije
mene, i poput njih, živio sam sretno.
Poglavica Deset Medvjeda, Yamparethka Comanche

32
Spreman za napad, Apsaroke, 1908.

33
 RAT I MIR

Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za

umrijeti.
Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux

Naši životi u rukama su Stvoritelja. Odlučni smo u obrani naše

zemlje, a ako je njegova volja, na njoj želimo ostaviti naše
kosti.
Poglavica Tecumseh, Shaivnee

Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik.

Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne
uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam.
Poglavica Tecumseh, Shatvnee

U tvojoj sam milosti. Učini sa mnom što god ti je drago.

Naštetio sam bijelim ljudima koliko god sam mogao; borio sam
se protiv njih, borio sam se hrabro. Da imam vojsku, još uvijek
bih se borio... ali nemam je, mojih ljudi više nema. Sada
mogu samo plakati nad sudbinom svoga naroda.
Crveni Orao, Creek

34
Narod nije pokoren sve dok srca njegovih žena nisu
slomljena.
Cheyenne

Ratnik se hrabri pred bitku

Ja sam lisica. Jednom moram umrijeti! Ako postoji nešto
teško, ako postoji nešto opasno, moj je zadatak to učiniti!

Dakota

S juga dolaze ptice, ptice rata šumeći krilima. Želio bih

se pretvoriti u ovu pticu. Odbacujem svoje tijelo u
borbi.

Ojibwa

Ratna pjesma
Da vidimo je li stvaran, da vidimo je li stvaran, ovaj
život koji živim? Vi sile koje boravite svugdje, da
vidimo je li stvaran, ovaj život koji živim?

Ojibwa

35
Dar Suncu, San Ildefonso, 1925.

36
 ZAKONI

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga

svijeta uvijek djeluje u krugovima, i sve pokušava biti
okruglo... Nebo je okruglo, a čuo sam da je i Zemlja
okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar, kad
je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima, jer
njihova je vjera ista kao i naša... Čak i godišnja doba u
svojoj izmjeni čine veliki krug i uvijek se ponovno
vraćaju tamo gdje su bila. Čovjekov život je krug od
djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u čemu se
snaga kre
Crni Los, Oglala Stota

U početku svih stvari mudrost i znanje bili su sa živo-

tinjama, jer Tirawa, Onaj Gore, nije govorio izravno
čovjeku. Poslao je životinje neka kažu ljudima da se on
pokazuje kroz zvijeri te da od njih, od zvijezda, Sunca i
Mjeseca čovjek treba učiti... sve govori o Tirawi. Sve su
stvari na svijetu dvostruke. U svojem umu mi smo
podijeljeni na dva dijela - dobro i loše. Svojim očima
vidimo dvije stvari - stvari koje su lijepe i stvari koje su
ružne... Imamo desnu ruku koja udara i radi za zlo, i lijevu

37
ruku punu ljubaznosti, u blizini srca. Jedno nas stopalo
može voditi prema zlom putu, drugo nas može voditi prema
dobru. Tako su sve stvari dvostruke.

Poglavica Orao (Letakots Lesa), Paumee

Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je

liječi, a svaki čovjek poslanje. Ovo je indijansko učenje o
postojanju.
Žalosna Golubica (Christine Quintasket), Salish

Indijanci nisu imali pisane zakone. Običaji koji su se prenosili s

koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko
se mogao ponašati drugačije od onoga što se smatralo
ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio...
Taj strah od osude djelovao je kao moćna spona koja
povezuje sve u jednu društvenu, časnu cjelinu.
Poglavica George Copway, Ojibuia

Naši su nam djedovi govorili da je čovjekovo prirodno

stanje biti slobodan, i mi vjerujemo da je sloboda svoj-
stvena životu. U ovom načelu nalazimo ključ za mir,
meñusobno poštivanje i razumijevanje prirodnog zakona
koji vlada cijelim svemirom, a poštivanje tog zakona
jedini je spas za našu budućnost na ovom planetu, Majci
Zemlji.

Oren Lyons, Onondaga

38
Iz indijanskog pristupa životu proizlazi velika sloboda -
duboka i sveobuhvatna ljubav prema prirodi, poštivanje
života, obogaćujuća vjera u vrhovnu snagu, te načela
istine, poštenja, velikodušnosti, jednakosti i bratstva kao
vodilje u odnosima meñu ljudima.

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se

rijetko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mje-
sta. Stari su ljudi doista voljeli zemlju i na njoj su sjedili
i počivali s osjećajem da su blizu majčinske snage.
Svoje su šatore gradili na zemlji, a svoje žrtvenike od
zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i
liječila. Zbog toga stari Indijanac još uvijek sjedi na
zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje
život daju. Za njega sjediti ili ležati na zemlji znači
moći razmišljati dublje i osjećati snažnije. On može
jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa
životom oko sebe.

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Mi živimo, umiremo, i poput trave i drveća obnavljamo se iz

mekane zemlje s groba. Kamenje se mrvi i raspada, vjera stari i
zaboravlja se, ali rañaju se nova vjerovanja. Vjera sela je sada
prah, ali će ponovno narasti poput drveća. Neka spokoj kruži
na tihim krilima i hvata šapat vjetrova.
Ishi, Yahi

39
Mudar čovjek duboko vjeruje u tišinu - znak savršene
ravnoteže. Tišina je potpuna uravnoteženost tijela, uma i
duha. Onaj tko uspije ostati miran i netaknut olujama
postojanja - da mu list ne zatreperi na stablu, niti se valić
pokrene na površini sjajnog jezera - ima po shvaćanju
mudraca savršen način života. Tišina je temelj karaktera.

Ohiyesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton Santee

Sioux

Shvatio sam da u bilo kojem velikom pothvatu nije dovoljno

da se čovjek oslanja samo na sebe.
Usamljeni Čovjek, Teton Siotvc

Ne možemo svi sjediti s iste strane vatre. Vatra Savjeta

tvori krug, ne crtu ili kvadrat. Kad se pomaknemo u stranu,
još uvijek sjedimo kraj vatre s braćom i sestrama, a kako se
odmičemo od jednoga, primičemo se drugome. Krug nas,
poput obruča sna, uvijek vraća tamo otkud smo krenuli. Svaki
put kad se izgovore riječi poštovanja i ljubavi, vratit će se
kako su dane. Gruba riječ trči u krug sve dok se konačno ne
istroši. Ljubav se nastanjuje unutar kruga, obuhvaćajući ga i
zauvijek tako trajući, okrećući se unutar sebe.

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

40
Znanje je u svim stvarima. Svijet je knjižnica, a kamenje,
lišće, trava, potoci, ptice i životinje koje zajedno s nama
prolaze kroz oluje i blagoslove zemlje - njene su knjige. Mi
učimo ono što samo učenik prirode može naučiti, a to je
osjećati ljepotu. Mi se nikad ne ljutimo zbog oluja, žestokih
vjetrova, oštrih mrazova i snjegova. Takvo ponašanje samo
potiče ljudsku jalovost, tako da što god se dogodilo, mi se
tome moramo prilagoditi, ako je potrebno uz dodatni napor i
više snage, ali bez prigovora. I svijetli i tamni dani izraz su
Velike Tajne, a Indijanac slavi blizinu Velike Svetosti.
Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioivc

Život je poput svjetla krijesnice u noći, daha bizona zimi.

Crne Noge

Kada izgubiš ritam bubnja Velikog Duha, ostao si bez mira i

ritma života.
Cheyenne

41
Dva Mjeseca, Cheyenne, 1910.

42
 PORUKA POGLAVICE

Veliki Poglavica šalje poruku da želi kupiti našu zemlju.

Veliki Poglavica takoñer šalje poruku prijateljstva i dobre
volje. To je veoma ljubazno od njega, jer nam je poznato
da je naše prijateljstvo njemu malo potrebno. Ali
razmotrit ćemo vašu ponudu, jer znamo da bi, ako ne
budemo htjeli prodati zemlju, bijelci mogli doći s
puškama i uzeti nam je. Kako je uopće moguće kupiti ili
prodati nebo, toplinu zemlje? Tako nešto jako nam je
strano. Budući da ne posjedujemo svježinu zraka i
svjetlucanje vode, kako vi to onda od nas možete kupiti?
Pokojnici bijelaca zaboravljaju zemlju svog roñenja kad
krenu na put meñu zvijezde. Naši pokojnici nikad ne
zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka
crvenokožaca. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas.
Mirisni su cvjetovi naša braća; jelen, konj i orao naša su
braća. Stjenovite gorske kose, livadski sokovi, toplina
ponijevog tijela i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki Poglavica iz Washingtona pošalje

poruku da želi kupiti našu zemlju, on mnogo traži od nas.
Veliki Poglavica šalje poruku da će nam osigurati mjesto
gdje ćemo moći ugodno živjeti onako kako želimo. On će

43
biti naš otac, a mi njegova djeca. Stoga ćemo razmotriti
vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti lako,
jer je nama ova zemlja sveta. Ovdje i sada postavljam
prvi uvjet - da nam ne uskratite pravo da posjećujemo
grobove naših preda ka, prijatelja i djece, i da nas ne
uznemirujete kada to budemo činili.
Blještava voda rijeka i potoka nije samo obična voda,
nego krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju,
zapamtite da je ona sveta i prenesite to svojoj djeci, a
svaki je odraz duha u jasnoj vodi jezera priča o
dogañajima i uspomenama iz života mnogih ljudi. Žubor
vode jest glas oca moga oca.
Rijeke su naše sestre - one nam gase žeñ. Rijeke nose
naše kanue i hrane našu djecu. Prodamo li vam zemlju,
morate to imati na umu i tome naučiti i svoju djecu: da su
rijeke naše i vaše sestre, te im trebate iskazivati
ljubaznost kao prema roñenim sestrama.
Crvenokožac je uvijek bježao od bijelaca kao što
planinska magla bježi pred jarkim suncem. Ali pepeo je
naših otaca svet. Njihovi su grobovi sveto tlo, isto kao i
ova brda, ovo drveće; svaki nam je komad zemlje svet.

Mi znamo da nas bijelci ne razumiju. Njima je svaki

komad zemlje isti kao i neki drugi jer su oni stranci koji
dolaze noću i uzimaju od zemlje sve što im treba. Zemlja
im nije sestra, već neprijateljica; kad je osvoje, idu dalje.
Bijelac ostavlja grobove svojih predaka za sobom i ne
mari za njih. On otima zemlju svojoj djeci i za tim ne
mari. Zaboravlja na grob svog oca i na pravo svoje djece
na roñenje. Prema svojoj se Majci Zemlji i prema svom
Bratu Nebu ponaša kao prema stvarima koje se mogu

44
kupiti, opljačkati, prodati kao ovce ili sjajne ogrlice. S
takvim apetitom proždrijet će zemlju i za sobom ostaviti
pustoš. Ne znam. Naš je način života drugačiji od vašeg.
Pogled na vaše gradove zadaje bol očima crvenokosca.
No možda je to zato što je crvenokožac divljak i što ništa
ne razumije.
Nema tihih kutaka u gradovima bijelaca, nema mjesta na
kojem bi se čuo šum lišća u proljeće ili zujanje kukaca.

Meñutim, možda je to zato što sam ja divljak i ništa ne

razumijem.
Izgleda da buka samo vrijeña uši. Ali kakav je to život
ako ne možete čuti usamljeno noćno glasanje ćuka ili
svañu barskih žaba? Ja sam crvenokožac i ništa ne
razumijem.
Indijanac voli nježan dašak vjetra nad zrcalom jezera,
miris vjetra pročišćen podnevnom kišom ili osvježen
mirisom bora.
Zrak je dragocjen crvenokošcima, jer sve stvari dijele isti
dah; zvijeri, drveće, čovjek - svi oni dijele isti dah.
Izgleda da bijelac i ne primjećuje zrak koji udiše. Poput
čovjeka koji već danima umire, neosjetljiv je na smrad.
Meñutim, prodamo li vam zemlju, znajte da nam je zrak
vrlo dragocjen i da zrak dijeli svoj duh sa svim životom
na zemlji. Vjetar koji je našim djedovima podario prvi
dah, prima i njihov posljednji izdah.
A ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao sve-
tinju, kao mjesto gdje i bijelac može osjetiti vjetar
zaslañen mirisom poljskog cvijeća.
Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju.
Odlučimo li je prihvatiti, postavit ću drugi uvjet: bijelac

45
se mora ponašati prema životinjama kao prema vlastitoj
braći. Ja sam divljak i ne razumijem nijedan drugi način.
Vidio sam na tisuće bizona u preriji ostavljenih da trunu
jer ih je bijelac ubijao iz vlaka koji je jurio. Ja sam divljak
i ne razumijem kako može biti važniji željezni konj koji
se dimi od bizona kojeg ubijamo samo zato da bismo
preživjeli.
Što je čovjek bez životinja? Kad bi sve životinje nestale,
ljudi bi umrli od velike duhovne samoće. Jer što god se
desi životinjama, uskoro će se desiti i ljudima. Sve su
stvari meñusobno povezane.

Morate svoju djecu učiti da je tlo pod njihovim nogama

pepeo njihovih djedova. Kako bi vaša djeca poštivala
zemlju, recite im da je zemlja bogata životima njihovih
roñaka. Učite djecu o onome o čemu mi učimo svoju, o
tome da je zemlja naša majka. Ako pljuju po zemlji, ljudi
pljuju po sebi samima.
Znam ovo: zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada
zemlji. Mi to znamo.
Sve su stvari meñusobno povezane, poput krvi koja
sjedinjuje jednu obitelj. Sve su stvari povezane. Što god
se desi zemlji, desit će se i sinovima zemlje. Čovjek nije
istkao paučinu života, on je samo jedna od njezinih niti.
Što god učini paučini, čini samome sebi.
Ali razmotrit ćemo vašu ponudu da odemo u rezervat koji
biste osigurali za moj narod. Živjet ćemo odvojeno i u
miru. Malo je važno gdje ćemo provesti preostale dane;
nema ih mnogo. Naša su djeca vidjela svoje očeve
ponižene i poražene. Naši su ratnici postiñeni, tenakon
poraza provode dane u besposlici i pijanstvu. Još

46
nekoliko sati, još nekoliko zima i nijedno dijete iz velikih
plemena, koja su nekoć nastanjivala ovaj široki prostor ili
u manjim skupinama lutala šumama, neće preostati da
nariče nad grobovima naroda nekoć moćnog i punog nade
kao što je i vaš.
Ali zašto da tugujem nad svojim narodom? Plemena čine
pojedinci, a i oni nisu ništa bolji od plemena. Ljudi
dolaze i odlaze poput morskih valova. Takav je prirodni
poredak. Čak ni bijelac, čiji je bog hodao i razgovarao s
njim kao prijatelj s prijateljem, ne može umaći
zajedničkoj sudbini. Nakon svega, mogli bismo biti
braća. Vidjet ćemo.
Jedno znamo sigurno, a bijelac će to možda tek otkriti
jednog dana - naš bog je taj isti Bog. Vi možete misliti da
ga posjedujete kao što želite posjedovati našu zemlju, ali
to je nemoguće. On je Bog svakog čovjeka, a svojim
milosrñem obasipa jednako crvenokošce i bijelce. Zemlju
smatra dragocjenom, a ugrožavate li zemlju, vi iskazujete
svoj prezir prema Stvoritelju.
I bijelci će jednom nestati; možda i brže negoli ostala
plemena. Zagadite li svoju postelju, jedne ćete se noći
ugušiti u vlastitom smradu.
Ali u svom nestajanju jarko ćete sjati, razoreni snagom
Boga koji vas je doveo na ovu zemlju i zbog neke
posebne svrhe omogućio vam da vladate nad ovom
zemljom i nad crvenokošcima. Ovakva sudbina nama
ostaje tajnom jer ne razumijemo da svi bizoni moraju biti
pobijeni, a divlji konji ukroćeni, da tajna mjestašca po
šumama budu obilježena mirisom mnoštva ljudi, a pogled
na zrele brežuljke zatrpan žicama koje bruje.

47
Gdje je šikara? Nema je više.
Gdje je orao? Nema ga više.
Kraj života i početak preživljavanja.

Stoga ćemo razmisliti o vašoj ponudi da kupite našu

zemlju. Ako je prihvatimo, to će biti zato da sebi
osiguramo rezervat koji ste nam obećali. Možda ćemo
tamo moći proživjeti svoj kratki vijek onako kako želimo.
Kad i posljednji crvenokožac nestane s lica zemlje, a
sjećanje na njega bude meñu bijelcima samo mit, ove će
obale vrvjeti nevidljivom smrću mog plemena. Moje
pleme voli ovu zemlju kao što novoroñenče voli otkucaj
majčina srca.

Bijelac nikada neće biti sam. Neka sad bude pravedan i

ljubazan prema mom narodu jer mrtvi nisu potpuno nemoćni.
Zar sam rekao "mrtvi"? Ne postoji smrt. Radi se samo o
promjeni svjetova!

Tako, ako vam prodamo svoju zemlju, volite je kao što

smo je i mi voljeli. Brinite se o njoj kao što smo se i mi
brinuli. Sačuvajte u mislima sjećanje na nju onakvu
kakvu ste je preuzeli.
Sa svom svojom snagom, sa svim svojim umom čuvajte
je za svoju djecu i volite je... kao što Bog voli. Jedno
znamo sigurno. Naš Bog je isti Bog. Zemlja mu je vrlo
dragocjena.

Poglavica Seattle, Suquamish

48
Zemlja je stvorena uz pomoć Sunca i trebalo bi je ostaviti
onakvom kakva jest... Zemlja je stvorena bez linija
razgraničenja i nije na čovjeku da je dijeli... Vidim bijelce
širom zemlje kako se bogate i vidim njihovu namjeru da
nam daju bezvrijednu zemlju... Zemlja i ja jedan smo um.
Mjere zemlje i naših tijela iste su. Recite nam, ako to
možete reći, da vas je poslala stvaralačka snaga da s nama
razgovarate. Možda mislite da vas je Stvoritelj poslao da
nas uništite. Kad bih mislio da vas je poslao Stvoritelj,
mogao bih i povjerovati da imate pravo sa mnom
raspolagati. Nemojte me krivo shvatiti, već shvatite u
potpunosti moju privrženost zemlji. Ja nikad nisam rekao
da sa zemljom mogu raditi što god mi se pro- htije. Jedini
tko ima pravo raspolagati zemljom jest onaj koji ju je
stvorio. Ja imam pravo živjeti na svojoj zemlji, a tako i ti
imaš pravo živjeti na svojoj.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

49