SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET

PRIJEDLOG PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA ZNANOSTI O KNJIŽEVNOSTI,

TEATROLOGIJE I DRAMATOLOGIJE, FILMOLOGIJE, MUZIKOLOGIJE I STUDIJA KULTURE

ZAGREB, svibanj 2015.

164
IME, PREZIME I TITULA KONTAKT OSOBE : Nikica Gilić, doktor znanosti, izvanredni profesor

FUNKCIJA: Predstojnik Katedre za filmologiju i pročelnik Odsjeka za komparativnu

književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

E-MAIL : ngilic@ffzg.hr

TELEFON: 091/556-4412

ADRESA :

Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost

Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

164
A. ELABORAT
A.1. OPĆE INFORMACIJE O PREDLOŽENOME DOKTORSKOM STUDIJU

A.1.1. N AZIV PREDLOŽENOG DOKTORSKOG STUDIJA

Doktorski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija
kulture

A.1.2. N OSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE /USTANOVA KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVOĐENJU
DOKTORSKOG STUDIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

suradna ustanova Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

A.1.3. N AZIV IZVODITELJA STUDIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

A.1.4. Z NANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE , POLJE I GRANA U KOJEM SE PLANIRA IZVOĐENJE (TJ. PODRUČJA
I/ ILI POLJA I/ ILI GRANE , AKO SE RADI O INTERDISCIPLINARNOM PROGRAMU )

Područje: Humanističke znanosti

Polja:
1. Filologija
2. Znanost o umjetnosti

A.1.5. P REDVIĐENO TRAJANJE DOKTORSKOG STUDIJA (U GODINAMA )

3 (tri)
A.1.6. BROJ OBVEZNIH PREDMETA /MODULA
8 (osam)

A.1.7. BROJ IZBORNIH PREDMETA /MODULA

5 (pet)

A.1.8. A KADEMSKI STUPANJ KOJI SE STJEČE PO ZAVRŠETKU DOKTORSKOG STUDIJA

Doktor humanističkih znanosti, polje filologija ili doktor humanističkih znanosti, polje znanost o
umjetnosti

A.1.9. P REDLOŽENI NAJMANJI BROJ DOKTORANADA

25 (Opći smjer) + 8 (Muzikološki smjer)

A.1.10 P REDLOŽENI NAJVEĆI BROJ DOKTORANADA

80

164
A.2. UVOD

A.2.1. R AZLOZI ZA POKRETANJE PREDLOŽENOGA DOKTORSKOGA STUDIJA

A.2.1.1. Opravdanost pokretanja novog studija s obzirom na postojanje sličnih doktorskih studija na
SuZ-u
Poslijediplomski studij književnosti bio je jedan od najstarijih poslijediplomskih studija ne samo na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu nego i na Sveučilištu u Zagrebu. Taj je studij pohađao i na njemu stekao
diplome magistara znanosti s područja filologije pretežit dio redovitih i izvanrednih profesora i docenata
koji su potom izradili i obranili svoje doktorske disertacije te danas predaju na svim katedrama za
književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kao i na drugim fakultetima i umjetničkim akademijama u
Zagrebu, Hrvatskoj i inozemstvu. Od svojih početaka Poslijediplomski studij književnosti bio je zamišljen i
izvođen multidisciplinarno te su se polaznicima, uz kolegije iz povijesti i teorije književnosti, periodički i
sustavno nudili teatrološki i filmološki kolegiji (pretežito u izvedbi nastavnika Filozofskog fakulteta i
Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), pa su i teme određenoga broja magistarskih
radova bile s tih područja, jednako kao i teme doktorskih disertacija što su se izrađivale izvan tog studija i
onih što se upravo izrađuju u sklopu spomenutoga proširenog programa. S proširenjem programa na tri
godine studiranja došlo je potom i do postupnog profiliranja usmjerenja u sklopu Poslijediplomskoga
doktorskog studija književnosti tako da su se njegovi polaznici, prema vlastitim znanstvenim interesima i
profesionalnim potrebama i zahvaljujući dosljednom provođenju načela izbornosti kolegija, mogli
opredjeljivati za skupine kolegija s naglaskom na povijesti i teoriji književnosti, kulturalnim studijima i,
napokon, teatrologiji i dramatologiji te filmologiji.
Pozitivna iskustva iz proteklih godina, među kojima su za budući studij neprijeporno najvažnija
multidisciplinarnost i izbornost kolegija te, susljedno, otvorenost i fleksibilnost nastavnoga programa, u
izvedbi kojega su sudjelovali gotovo svi profesori s katedara za književnost na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, ali i mnogi gosti s drugih fakulteta i sveučilišta, kao i iz znanstveno-istraživačkih institucija,
glavni su razlog zbog kojega se i u programu ovoga studija polazi od načela multidisciplinarnosti,
otvorenosti, fleksibilnosti, izbornosti i prilagodljivosti studija individualnim interesima, odnosno
profesionalnim potrebama kandidata. U skladu s tim načelima, ovaj prijedlog programa obuhvaća i
muzikologiju kao još jednu granu znanosti o umjetnosti koja će biti pokrivena posebnim smjerom, a u
suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu na čiju se tradiciju doktorskog obrazovanja ovaj
smjer izravno nadovezuje.
Predloženi program studija po strukturi je usporediv s interdisciplinarnim poslijediplomskim i doktorskim
studijima književnosti, kulture izvedbenih umjetnosti, likovnih umjetnosti i filma na engleskim,
američkim, francuskim i drugim vodećim sveučilištima, ali je važno naglasiti da u široj regiji kojoj pripada
i Sveučilište u Zagrebu, a podrazumijeva i susjedne države, nema ovako obuhvatnog i kompleksnog
doktorskog studija. U tom je svakako naša komparativna prednost. Sličan se program, pod imenom
Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture uspješno izvodi od 2008. godine, a
posebnu novost novog programa predstavlja i uključivanje Muzikološkog smjera, kojim se postiže još šira
interdisciplinarnost, ali na već postojećim temeljima, jer su kontakti izvedbenih umjetnosti i filma s
glazbom bili obrađivani u nizu kolegija te u nekim doktorskim disertacijama obranjenim u sklopu
navedenog studija.
Razlozi za razdvajanje studija na dva smjera – Opći smjer i Muzikološki smjer – slijedeći su: tradicija
doktorskog obrazovanja na Filozofskom fakultetu već desetljećima se postupno razvija u pravcu
interdisciplinarnosti i izbornosti kolegija – postupnim uvođenjem teatrološkog i kulturološkog smjera na
prethodnim doktorskim programima (koje su vodili akademik Milivoj Solar i akademik Boris Senker), te
uvođenjem filmoloških kolegija, postavljeni su temelji ovako integriranom Općem smjeru studija na
kojem se kolegiji iz svih tih disciplina prirodno povezuju s književnoznanstvenim kolegijima. Muzikološki
je smjer pridružen našem programu na preporuku predsjednika Odbora za doktorske studije Sveučilišta u
Zagrebu jer je, unatoč velikoj tradiciji i sjajnim međunarodnim vezama Muzičke akademije Sveučilišta u
Zagrebu, Odbor smatrao neizvedivim samostalno formiranje doktorskog programa muzikologije kao

164
mikro-struke u tendencijama okrupnjavanja doktorskih programa u Republici Hrvatskoj. Stoga smo
integrirali muzikološko doktorsko obrazovanje u naš program i putem obaveze studenata Muzikološkoga
smjera za slušanjem metodoloških kolegija na Općem smjeru studija i mogućnošću upisivanja izbornih
kolegija u oba smjera – i s Općeg na Muzikološki smjer i obratno. Uključivanje odmah u studij bez
posebnog smjera teško bi bilo moguće s obzirom na izgrađene tradicije doktorskog obrazovanja na oba
fakulteta, a iskustva u ovoj postupnoj integraciji i interdisciplinarnoj suradnji (na tragu teatrološkog i
kulturološkog smjera ranijih doktorskih programa na Filozofskom fakultetu) omogućit će u daljnjim
evaluacijskim, nastavnim i programskim ciklusima sagledavanje najefikasnijeg modusa budućeg
obrazovanja muzikoloških znanstvenika u sklopu suradnje znanstvenih, nastavnih i ostalih potencijala
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

A.2.1.2. Svrhovitosti predloženog doktorskog studija s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u

javnom i privatnom sektoru i mogućnost zapošljavanja
Reforma kroz koju naše visoko školstvo u ovim godinama prolazi, praćena kako povećanjem broja
sveučilišta, visokih škola, fakulteta i umjetničkih akademija na kojima se predaju kolegiji s područja
povijesti i teorije književnosti, poredbene književnosti, kulturalnih studija, teatrologije i studija
izvedbenih umjetnosti te filmologije, tako i povećanjem broja kolegija potrebnih za ispunjavanje
opsežnijih programa studija, nameće potrebu i za sve većim brojem doktora znanosti koji će na
primjeren način taj program nadalje i izvoditi. Krizno razdoblje kroz koje prolazimo vjerojatno će završiti
a, sudeći prema važnosti koja se visokoškolskom obrazovanju pridaje u razvijenim zemljama, ta se
potreba za obrazovanim sveučilišnim nastavnicima dugoročno neće smanjivati nego će, naprotiv, rasti pa
je to, uz dokazanu i zajamčenu sposobnost znanstveno-nastavnoga osoblja Filozofskoga fakulteta u
Zagrebu, jak razlog za nastavljanje ovog studija. Priključivanje muzikologije ovom programu doktorskog
studija logično će pridonijeti jačanju znanstvene komponente multidisciplinarnosti i zadovoljiti potrebu
za jačim obrazovanjem u muzikologiji kao grani znanosti o umjetnosti, jer u Hrvatskoj nema doktorskog
programa u sklopu kojega je predviđeno muzikološko obrazovanje, a takvi su programi veoma rijetki i u
regiji.

A.2.1.3. Svrhovitost predloženoga doktorskog studija s obzirom na poticanje društvenoga i

gospodarskoga razvoja
Humanističke znanosti imaju golemu ulogu u razvoju društva, pogotovo u vrijeme kulturalne integracije
u Europsku uniju, a naš studij širinom svoje interdisciplinarnosti predstavlja kvalitetan doprinos takvim
stremljenjima, osposobljavajući mlade stručnjake za lakšu komunikaciju s Europom. Područja kulturnog
turizma, kulturnih industrija i osmišljavanje upravljanja baštinom kao resursom, dakako, predstavlja
najočitiju moguću društvenu korist od razvoja disciplina obuhvaćenih ovim programom, no nastavnici
angažirani na ovom studiju smatraju da humanističke znanosti imaju i svoju vrijednost izvan ekonomskih
okvira, u području općeg društvenog razvoja koji predstavlja važnu komponentu nacionalnog i europskog
identiteta – u području književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma, glazbe, ali i drugih umjetnosti.
Obrazovanje humanističkih znanstvenika i samo po sebi pridonosi razvoju društva s obzirom na važnost
predmeta humanistike za društvene institucije u užem (škola, ustanove u kulturi) i širem smislu
(konstrukcija društvene zajednice).

A.2.1.4. Utemeljenost predloženog doktorskog studija na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima,

te na novim spoznajama, znanjima i vještinama
Naši su nastavnici i mentori redovito vrhunski istraživači, suradnici i voditelji znanstvenih projekata u
zemlji i inozemstvu, koji redovito objavljuju u znanstvenim zbornicima, monografijama i časaopisima,
iznoseći nove spoznaje i unaprijeđujući metodologiju znanstvenog rada. Studente obučavamo u svim
metodama istraživanja u humanističkim znanostima obuhvaćenim programom studija – od arhivskog
istraživanja do teorijskih sinteza i formuliranja vlastitih teorijskih modela. Studenti ovakvih studija često
su zaposleni kao suradnici na znanstvenim projektima ili su njihovi vanjski suradnici, rade kao asistenti,

164
predavači i lektori na hrvatskim i stranim humanističkim znanstveno-obrazovanim ustanovama, ali i na
umjetničkim akademijama (najčešće na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), a širenjem
dosadašnjeg modela obrazovanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kadrovske resurse i intelektualni
kapital suradne ustanove Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu znatno se širi i spektar znanja i
vještina dostupan našim studentima putem Muzikološkog smjera studija na kojem i studenti Općeg
smjera mogu slušati izborne kolegije.

A.2.1.5. Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnosti studija za stvaranje novih
i relevantnih znanja ili umjetničkih praksi
Ovako široko zamišljen i interdisciplinarno osmišljen program, strukturiran tako da ravnomjerno
obuhvaća sve sastavne komponente, dosad nije postojao ni na jednom od hrvatskih sveučilišta. No, u
najrazvijenijim akademskim sredinama, napose onima u kojima su načela izbornosti,
multidisciplinarnosti i fleksibilnosti doktorskog obrazovanja temeljna, s uspjehom se organiziraju i izvode
slični studiji. U našoj visokoškolskoj praksi ovaj studij donosi vidljivo poboljšanje i stoga što je studentsko
i nastavničko tijelo sastavljeno od pripadnika raznih struka, zaposlenih na različitim institucijama iz
područja znanosti, obrazovanja, kulture i javne uprave, što je poboljšalo kvalitetu suradnje među tim
strukama i omogućilo djelovanje u interdisciplinarnom znanstvenom području (dakle, ne samo u
znanosti o umjetnosti ili u filologiji). Nastava se vezuje na iskustva te će se obogaćivati znanstvenim
radom u okviru znanstvenih projekata vezanih uz istraživanja književnosti, kulture, izvedbenih
umjetnosti, glazbe i filma. Posebnom vrijednošću programa smatramo uvođenje posebnog Muzikološkog
smjera u ovaj program kako bi se nastavila tradicija međunarodno prepoznatljive znanstvene naobrazbe
i istraživanja započeta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

A.2.2. A NALIZA USKLAĐENOSTI DOKTORSKOG STUDIJA S ISTRAŽIVAČKOM STRATEGIJOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Doktorski studij usklađen je s ciljevima razvijanja istraživačke orijentacije sveučilišta i strategijom
prikupljanja podataka jer u svom programu poseban naglasak stavlja upravo na istraživačku
komponentu, a preko adekvatnih službi Filozofskog fakulteta, dokazanih na takvim poslovima, prikupljat
će podatke važne za sveučilišnu, nacionalnu i međunarodnu evaluaciju. Cilj međunarodnog usmjeravanja
svakako je zadovoljen predviđenim odlaskom studenata u inozemstvo na barem jedan semestar, pri
čemu će se u praksi ohrabrivati i dulji boravci. Studij i njegovi nastavnici nastavit će razvijati
međunarodne veze uspostavljene za vrijeme izvođenja Doktorskog studija književnosti, izvedbenih
umjetnosti, filma i kulture. U tom je razdoblju drastično povećan broj radova nastavnika i studenata
studija u međunarodno indeksiranom časopisima, jer su, kao prvo, domaći časopisi (Književna smotra,
Hrvatski filmski ljetopis, Arti musices i drugi) u kojima objavljujemo uvršteni u baze kao što su Current
Contents i Web of Science te, kao drugo, ohrabreno je apliciranje studenata na stipendije u inozemstvu i
pisanje na stranim jezicima, ponajprije engleskom jeziku.
U proteklom je razdoblju Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture također bio
jedan od najvećih centra privlačenja doktorskih studenata na čitavom sveučilištu (od doktorskih studija
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu samo je Doktorski studij pedagogije imao usporediv broj studenata),
a pridodavanjem doktorskog obrazovanja iz područja muzikologije kao grane znanosti o umjetnosti taj bi
broj, vjerujemo, mogao postati još veći. U razdoblju izvođenja ovog programa povećan je i broj doktora
znanosti koji su slušali program starijeg Doktorskog studija književnosti, počinje rasti broj doktora
znanosti koji su odslušali program Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture,
pa je za očekivati da će se trend nastaviti i s Doktorskim studijem znanosti o književnosti, teatrologije i
dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture.

A.2.3. D OSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGATELJA U PROVOĐENJU DOKTORSKIH STUDIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i suradna ustanova Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
imaju veliko iskustvo sudjelovanja u doktorskom obrazovanju u zemlji i inozemstvu, gdje su naši
nastavnici i mentori studirali, predavali i mentorirali, stjecali dragocjena iskustva, znanja i diplome te

164
sudjelovali kao nastavnici i ocjenjivači doktorskih radova. Sažeto iznosimo iskustvo i prepoznatljivost
naših nastavnika – pokretača studija u poslijediplomskom doktorskom obrazovanju:
- Dr. sc. Boris Senker, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti je profesor na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za komparativnu književnost). Od 1984. godine redovito
sudjeluje u nastavi Poslijediplomskog studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao
predavač i nositelj kolegija iz teatrologije i dramatologije. Od 2001. do 2006. godine zamjenik je voditelja
studija i voditelj teatrološkoga smjera na njemu. Od 2007. do 2008. godine je voditelj tog studija, a od
2008. do 2012. godine bio je voditelj Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture. Godine 2012. postao je zamjenik voditelja toga studija. Kao mentor je s uspjehom vodio
jedanaest doktorskih disertacija, bio je predstojnik Katedre za teatrologiju i filmologiju te Katedre za
teatrologiju i dramatologiju Odsjeka za komparativnu književnost.
- Dr. sc. Nikica Gilić, izvanredni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Od 2008. do 2012. godine bio je zamjenik voditelja Doktorskog studija književnosti, izvedbenih
umjetnosti, filma i kulture, godine 2012. je izabran za voditelja toga studija. Predavao je više filmoloških
kolegija na predmetima Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, gostovao
je na Doktorskom studiju hrvatske kulture. Kao mentor uspješno je vodio jedanaest znanstvenih
doktorskih disertacija (jednu na Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, ostale u Zagrebu),
trenutno je komentor u izradi jednog umjetničkog doktorata na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
U godini 2014. bio je gostujući nastavnik i savjetnik na doktorskoj školi Sveučilišta u Regensburgu i
Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu (Njemačka).
- Dr. sc. Stanislav Tuksar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti je profesor
Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Mentor većeg broja muzikoloških disertacija, profesor Tuksar
je stekao dragocjeno iskustvo i kao vanjski ocjenjivač na doktorskom studiju u Dublinu te kao nastavnik i
mentor na doktorskim studijima u Republici Hrvatskoj. Predavao je na više fakulteta i umjetničkih
akademija, usmjeravajući svoj znanstveni i nastavnički rad prema interdisciplinarnosti. Osmislio je i
pokrenuo Muzikološki smjer u sklopu ovog predloženog programa doktorskog studija. Bio je mentor šest
obranjenih znanstvenih doktorskih disertacija iz područja muzikologije.
- Dr. sc. Andrea Zlatar Violić, redovita profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. Od 1996. godine sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija književnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao predavačica i nositeljica kolegija iz teorije i povijesti književnosti.
Od 2003. godine suvoditeljica je poslijediplomskog interdisciplinarnog kursa iz područja teorije teksta i
teorije diskursa, koji se organizira u Zagrebu i Dubrovniku, u suradnji francuskog Sveučilišta Lille III i
Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008. do 2012. godine bila je zamjenica voditelja Doktorskog studija
književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na kojem je predavala više kolegija i bila mentor
većeg broja doktorskih disertacija.
- Dr. sc. Zvonko Kovač, redoviti profesor na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga
fakulteta u Zagrebu. Predavao je u nastavi poslijediplomskih studija književnosti u Zagrebu i Dubrovniku i
studijima u Osijeku i Tuzli, a uvršten je u programe doktorskih studija sveučilišta u Ljubljani, Mariboru i
Kopru (razvijena konzultativna nastava, član povjerenstava). Sudjelovao je, kao stipendist zaklade A. von
Humboldt, u radu doktorskoga studija na slavistici i komparativnoj književnosti na Sveučilištu u
Göttingenu. Predavao je više slavističkih i komparatističkih kolegija na Doktorskom studiju književnosti,
izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Bio je mentor deset s uspjehom obranjenih doktorskih radova.
Sudjeluje i u radu poslijediplomskih doktorskih studija Kroatistike te Hrvatske kulture Filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- Dr. sc. Marijan Bobinac, redoviti profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Predavao je više germanističkih, književnopovijesnih i kulturoloških kolegija na Poslijediplomskom
studiju književnosti, jedan je od pokretača Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture na istom fakultetu, na kojem je također predavao više germanističkih i književnopovijesnih
kolegija. Kao mentor je vodio šest uspješno obranjenih doktorskih disertacija.
- Dr. sc. Nikša Gligo, akademik, redoviti profesor Muzičke akademije, doktorirao je u Ljubljani, predavao
je na poslijediplomskom studiju iz informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike

164
Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu te na poslijediplomskome studiju na Odsjeku za kulturalne studije
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Izrazito interdisciplinarno usmjeren kao nastavnik, znanstvenik
i mentor diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Do sada su kod njega s uspjehom obranjena tri
znanstvena doktorska rada.
- Dr. sc. Dean Duda, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za komparativnu
književnost. Niz godina je predavao na Poslijediplomskom studiju književnosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, na kojem je pokrenuo kulturološko usmjerenje ta ga je vodio tri godine. Jedan je od pokretača
Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na kojem je predavao više kolegija
iz područja teorije književnosti i interdisciplinarnog područja kulturalnih studija, te je ispitivao razlikovne
ispite. Predavao je i na poslijediplomskim studijima na Sveučilištu u Rijeci. Bio je mentor deset s
uspjehom obranjenih doktorskih radova.
- Dr. sc. Tomislav Bogdan, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Jedan je od pokretača Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, na njemu
je predavao kolegije iz područja povijesti književnosti i poredbene književnosti, a gostovao je i na
Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Dr. sc. Jelena Šesnić, izvanredni profesor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Predavala je više kolegija na predmetima Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture, iz područja anglistike i povijesti književnosti. Koordinirala je suradnju Doktorskog studija
književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture s Fulbrightovim programom vlade SAD-a, omogućivši
tako gostovanje čitavog niza profesora iz SAD-a na tom doktorskom programu.
- Dr. sc. Tomislav Brlek, docent na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Predavao je više kolegija na predmetima Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture, na kojem je 2012. godine izabran za zamjenika voditelja studija. Redovito ispituje i razlikovne
ispite na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.
- U razdoblju od početka izvođenja prethodnog doktorskog studija na koji se ovaj program nadovezuje
(zaključno s 30. rujnom 2014. godine), Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture, naši su nastavnici i mentori proizveli trideset i šest doktora znanosti u tom studiju, a pritom je
obranjeno i prihvaćeno šezdeset devet tema doktorskih disertacija. Na taj je doktorski studij do trenutka
podnošenja ovog elaborata upisano sveukupno tristo osam studenata. U razdoblju izvođenja Doktorskog
studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture obranjena su i osamdeset i četiri doktorata
znanosti prihvaćena za izradu u sklopu prethodnog Doktorskog studija književnosti (u prethodnom
ciklusu doktorskog studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).
Ove brojke (sveukupno sto dvadeset doktorata znanosti iz polja filologije i znanosti o umjetnosti) ne
obuhvaćaju muzikologe koji su doktorirali u ovom razdoblju pod vodstvom nastavnika i mentora s našeg
smjera muzikologije, niti brojne doktore znanosti koji su kod naših nastavnika i mentora doktorirali izvan
doktorskog studija u skladu s donedavno važećim pravilima o izradi doktorata izvan doktorskog studija.
Navedene brojke jasno pokazuju da predloženi pokretači i drugi mentori i nastavnici ovog studija
predstavljaju nezaobilazan mentorski potencijal te da su svoju sposobnost dokazali proizvevši u doktore
znanosti nastavnike i znanstvenike aktivne u brojnim hrvatskim znanstvenim institucijama (Filozofski
fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Učiteljski fakultet, Hrvatski studiji i Leksikografski zavod
„Miroslav Krleža“ u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Splitu, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku i tako dalje), ali i na sveučilištima i
institutima drugih zemalja (Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i tako dalje).

A.2.4. M EĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST PREDLAGATELJA DOKTORSKOGA STUDIJA U ZNANSTVENOM ILI

UMJETNIČKOM ISTRAŽIVANJU , ODNOSNO UMJETNIČKOM STVARALAŠTVU

Zaposlenici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradne ustanove Muzičke akademije u Zagrebu
boravili su na najprestižnijim stipendijama u Europi i SAD-u (kao što su Humboldtova stipendija i
Fulbrightova stipendija), objavili velik broj znanstvenih i stručnih radova na stranim jezicima i u
inozemstvu (Njemačka, Austrija, Francuska, SAD, Velika Britanija, Italija, Slovenija, Poljska i tako dalje).

164
Sudjelovali su na velikom broju međunarodnih simpozija u zemlji i inozemstvu (Berlin, Pariz, New York,
Graz, Szeged, Beč, Rim, Limoges i tako dalje) te su održali brojna predavanja na vodećim humanističkim
sveučilištima, odnosno na humanističkim sveučilišnim odjelima, fakultetima i institutima (u Berlinu,
Konstanzu, Göttingenu, Pragu, Budimpešti, Fribourgu, Regensburgu, Lilleu, Udinama, Brnu i tako dalje),
sudjelujući u zajedničkim projektima sa stranim sveučilištima (poput Humboldtova sveučilišta u Berlinu i
sveučilišta Eötvös Loránd iz Budimpešte). Redovito recenziraju radove za strane zbornike i časopise.
Urednici su u većem broju domaćih časopisa recenziranih i evidentiranih u vodećim međunarodnim
bazama podataka (Web of Science, Current content i druge) ili s međunarodnim uredništvom (npr.
Književna smotra, Umjetnost riječi, Hrvatski filmski ljetopis, Arti musices, Images), kao i stranih časopisa
(npr. Poznańskie studie slawistyczne, Austriaca, Moderne).
Filozofski fakultet i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu imaju veoma živu međunarodnu suradnju u
okviru bilateralne razmjene i razmjene u sklopu programa kao što je Erasmus, dvojnih doktorata te
drugih modela suradnje, koristeći pritom sveučilišne kanale suradnje, ali i dogovarajući izravno suradnju
na manjim projektima.

A.2.5. U SPOREDBA SA SLIČNIM DOKTORSKIM PROGRAMIMA VISOKORANGIRANIH INOZEMNIH SVEUČILIŠTA

Predloženi je program doktorskog studija usporediv s programima doktorskog obrazovanja iz
komparativne književnosti i studija medija na sveučilištima Sorbonne u Parizu te Sveučilištu u Lilleu u
Francuskoj, sveučilištima Yale, Harvard i UC Irvine u SAD-u, britanskim sveučilištima University of
London, Queen's College London, Queen Mary, University of Essex i University of Warwick.
Svi ti programi potiču multidisciplinarnosti i interdisciplinarnost, povezujući proučavanje književnosti,
filma i drugih umjetnosti s proučavanjem kulture iz humanističke perspektive, a na sličan se način može
reći da je i doktorski studij glazbe i muzikologije na europskim i američkim sveučilištima povezan s
izvedbenim umjetnostima i drugim humanističkim fenomenima.

A.2.6. U VJETI UPISA NA STUDIJ

Prednost pri upisu imaju kandidati s priloženom izjavom znanstvenika u odgovarajućem zvanju o
prihvaćanju mentorstva nad njegovim doktorskim radom, te kandidati s priloženim prijedlogom teme
doktorskog istraživanja. Proces procjene i izbora među prijavljenim kandidatima (razredbeni proces)
obavezno uključuje razgovor s kandidatima: nakon uvida u diplome, prosjeke ocjena, publicirane radove,
prijedlog doktorskog istraživanja i motivacijsko pismo, razredbeno povjerenstvo obavlja razgovor s
kandidatom kako bi se dodatno osvjedočilo o njegovoj motivaciji, jasnoći ciljeva, vladanju akademskim
diskurzom i poznavanju stranih jezika.
Nakon završetka razredbenog procesa imena primljenih kandidata, njihove kvalifikacije i preporuke
objavljuju se na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sukladno razlozima pokretanja
studija podijeljenog u dva smjera iznesenim pod A. 2. 1. 1., postoje i stanovite razlike u postupku upisa
na doktorski studij u različite smjerove.

A.2.6.a) Uvjeti i procedura upisa na studij – Opći smjer:

Završen diplomski ili magistarski (stručni) studij komparativne književnosti, svjetske književnosti,
dramaturgije, teatrologije, filmologije, kulturologije ili jezika i književnosti, s prosjekom ocjena 4,0; dvije
preporuke profesora, od kojih bi bilo poželjno da jedan bude i kandidatov potencijalni mentor; položen
ispit iz jednoga svjetskog jezika za kandidate koji nisu diplomirali jedan od svjetskih jezika i poznavanje
dva svjetska jezika.
Ako kandidat nije stekao diplomu iz područja humanističkih znanosti, ili ne ispunjava dio propisanih
uvjeta upisa, Vijeće doktorskog studija će odlučiti može li – i pod kojim dodatnim uvjetima – ipak biti
primljen. Dodatni uvjeti u pravilu podrazumijevaju razlikovne ispite koji se polažu do upisa studenta u
drugi semestar doktorskog studija.

164
Ako kandidat ima magisterij znanosti stečen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili negdje drugdje, Vijeće
doktorskog studija može mu priznati određeni broj ECTS bodova i odobriti upis u višu godinu studija.

A. 2. 6. b) Uvjeti i procedura upisa na studij – Muzikološki smjer

Završen diplomski studij muzikologije po bolonjskom sustavu sa stručnim nazivom magistar/magistra
muzikologije (magisterij struke) ili završen diplomski studij po predbolonjskom sustavu (dipl. muzikolog ili
profesor povijesti glazbe). Ako kandidat ima magisterij znanosti iz muzikologije, Vijeće doktorskog
studija može mu priznati određeni broj ECTS bodova i odobriti upis u višu godinu studija. Pristupnici koji
su završili poslijediplomski magistarski studij glazbene pedagogije i stekli naziv magistra znanosti mogu
se upisati na doktorski studij muzikologije ispunjavajući dodatne uvjete koje određuje Vijeće studija.
Pristupnik mora dobro poznavati barem dva europska svjetska jezika (engleski, njemački, francuski,
talijanski, španjolski ili ruski). Na prijamnom ispitu pristupnici pišu: test i opširan esej na zadanu
muzikološku temu (na temelju unaprijed zadane literature). Na doktorski studij mogu se upisati i
pristupnici koji su završili diplomski studij (magisterij struke) glazbene pedagogije po bolonjskom sustavu
i programu ili diplomirani profesori glazbene kulture koji su završili diplomski studij po predbolonjskom
sustavu i programu, ako uz zadovoljene osnovne uvjete polože odgovarajući propisani razlikovni ispit.
Apsolventi znanstvenog magisterija po predbolonjskom sustavu i programu iz muzikologije (s odslušanim
kolegijima i položenim odgovarajućim ispitima, a koji nisu postigli stupanj magistra znanosti), mogu se
upisati na 3. godinu doktorskog studija (konzultacije s mentorom, pisanje doktorske teze) ako polože
odgovarajući propisani razlikovni ispit.
Apsolventi magisterija glazbene pedagogije po predbolonjskom sustavu i programu (s odslušanim
kolegijima i položenim odgovarajućim ispitima, a koji nisu postigli stupanj magistra) dužni su položiti
odgovarajući propisani razlikovni ispit i upisati ukupno dvije godine doktorskog studija (1. godina: 2
semestra, 60 sati predavanja, 30 ECTS; 2. godina: konzultacije s mentorom, pisanje doktorske teze).
Pristupnici koji su završili umjetnički magisterij predbolonjskog tipa iz drugih glazbenih studijskih
smjerova mogu upisati doktorski studij uz razlikovni ispit pred povjerenstvom poslijediplomskog
doktorskog studija, pod uvjetima koje, prema pojedinačnom slučaju, povjerenstvo predlaže Vijeću
studija. Pristupnici koji su završili druge sveučilišne znanstvene ili umjetničke studijske smjerove mogu
upisati Muzikološki smjer doktorskog studija uz razlikovni ispit pred stručnim povjerenstvom, pod
uvjetima koje, prema pojedinačnom slučaju, povjerenstvo predlaže Vijeću studija.

A.2.7. O PIS IZBORA PRISTUPNIKA S POSEBNIM NAGLASKOM NA OPIS KRITERIJA UPISA STUDIJA I TRANSPARENTNOST
POSTUPKA ODABIRA PRISTUPNIKA

Nakon završetka raspisanoga javnog natječaja za studij i prispjelih prijava imenovat će se

povjerenstvo/povjerenstva koje/koja će utvrditi imaju li kandidati završen odgovarajući diplomski studij,
ili stečen magisterij znanosti, i ispunjavaju li ostale uvjete navedene u točki 2.6. Nakon obrade prijava
provest će se razredbeni postupak, kojim će se provjeriti motivacija i stručna kompetencija svih
kandidata. Pri konačnom izboru uzet će se u obzir i zastupljenost kandidata svih stručnih usmjerenja i,
razumije se, znanstveni i nastavni interes Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u Zagrebu, te
mogućnosti mentorskog vođenja kandidata iz pojedinih područja.

A.2.8. O PIS INSTITUCIJSKOG VOĐENJA STUDIJA

Studijem upravlja Vijeće doktorskog studija, a čine ga voditelj studija, ujedno i voditelj Općeg smjera,
njegov zamjenik, potom koordinator Muzikološkog smjera, po jedan predstavnik svake katedre za
književnost Filozofskog fakulteta, Katedre za teatrologiju i dramatologiju te Katedre za filmologiju
Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potom predstavnik Odsjeka za
muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu i svi nastavnici koji u nekom semestru predaju na studiju.
Studijem rukovodi voditelj studija na mandat od dvije godine. Mandat se može ponoviti.
Voditelja studija Vijeće doktorskog studija predlaže Fakultetskom vijeću, a na čiji ga prijedlog imenuje
dekan. Voditelj odgovara Vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Operativne poslove obavljaju voditelj

164
studija, njegov zamjenik te koordinator Muzikološkog smjera. Zamjenika voditelja i koordinatora
Muzikološkog smjera bira Vijeće doktorskog studija.
Zamjenik voditelja studija mijenja studija u slučaju njegove spriječenosti, a koordinator Muzikološkog
smjera, u suradnji s voditeljem studija, održava kontakt sa svim nastavnicima, mentorima, savjetnicima i
studentima smjera, prati njihov rad, brine se o tehničkoj opremi potrebnoj za muzikološku nastavu (u
suradnji s tehničkim osobljem Filozofskog fakulteta i suradne ustanove Muzičke akademije Sveučilišta u
Zagrebu). Posebno je važna zadaća koodinatora Muzikološkog smjera vođenje komunikacije s brojnim
inozemnim suradnicima studija angažiranim na Muzikološkom smjeru te briga o njihovim nastavnim
potrebama, administriranju njihova putovanja i smještaja.

164
 A.3. PLAN I PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

A.3.1. O PIS USTROJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

A.3.1.A) OPĆI SMJER

Trajanje programa studija u punom radnom vremenu: 6 semestara. Ukupan broj ECTS bodova:
180

Ustroj studija:

Semestar Naziv predmeta Nastavnik Sati ECTS

I. Uvod u znanstveno T. Brlek i dr. 15 5

područje I
I. Stanje istraživanja I B. Senker i dr. 15 5
I. Izborni kolegij I M. Bobinac i 15 6
dr.
I. Izborni kolegij II S. Grgas i dr. 15 6
I. Konzultacije s 10 6
mentorom ili
savjetnikom
I. Seminarski rad I 2
Ukupno 70 30
II. Uvod u znanstveno N. Gilić i dr. 15 5
područje II
II. Stanje istraživanja II Z. Kovač i dr. 15 5
II. Izborni kolegij III J. Šesnić i dr. 15 6
II. Izborni kolegij IV Ž. Paić i dr. 15 6
II. Konzultacije s 10 6
mentorom ili
savjetnikom
II. Seminarski rad II 2
Ukupno 70 30
III. Izborni kolegij V L. Čale 15 6
Feldman i dr.
III. Sudjelovanje u 15 6
nastavi iz područja
doktorskog studija u
visokoškolskom
programu1
III. Konzultacije s 15 10
mentorom, obrana
teme
III. Sudjelovanje na 4
znanstvenom skupu
III. Objavljen stručni rad 4
Ukupno 35 30
IV. Boravak na drugom 20
studiju
IV. Konzultacije 15 10
Ukupno 15 30

1
S obzirom na potrebu povezivanja znanstvenog (doktorskog) istraživanja s nastavnim procesima, od velike je važnosti
studentovo stjecanje iskustava u sveučilišnoj nastavi, gdje aplicira stečena znanja i vještine te iskušava teze svoga istraživanja
u dijalogu sa studentima. To je način povezivanja istraživanja s nastavom i obogaćivanja nižih razina nastave spoznajama s
doktorskog studija.

164
 V. Rad na disertaciji i 20
radionice
V. Konzultacije 10
Ukupno 30
VI. Rad na disertaciji i 20
radionice
VI. Konzultacije 10
Ukupno 30
Ukupno 190 180

Za uvjetni upis u idući semestar dovoljno je prikupiti 20 bodova iz prethodnog semestra.

No, neprikupljeni bodovi se moraju ostvariti prije slijedećeg upisa semestra (dakle, u
studiju s punim radnim vremenom neprikupljeni bodovi mogu se prenijeti samo u
neposredno idući semestar, ne i onaj nakon toga). Za studente koji ne bi uspjeli ostvariti 20
ECTS bodova tijekom jednoga semestra provedenog na drugom, adekvatnom doktorskom
studiju u Hrvatskoj ili inozemstvu, organizirali bi se zamjenski sati individualne nastave (do
30 sati za punih 20 bodova), u načelu s nastavnicima na drugim sveučilištima u Hrvatskoj i
inozemstvu te znanstvenicima u znanstveno-istraživačkim institutima.

Studenti koji ne ostvaruju bodove u nastavi iz područja doktorskog studija u nekoj

visokoškolskoj ustanovi (sveučilištu, fakultetu ili visokoj školi) mogu ostvariti te bodove i
upisivanjem dodatnih izbornih kolegija. Izborni kolegiji mogu se već od I. semestra upisivati
i na drugim poslijediplomskim doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Smiju upisivati i
kolegije Muzikološkog smjera kada nastavnik procijeni da će moći sudjelovati u nastavi s
obzirom na muzikološka predznanja.

Tema doktorskog rada brani se pred povjerenstvom od najmanje tri člana početkom 3.
semestra, a prijavljuje do kraja 3. semestra. U četvrtom i petom semestru će se, u suradnji
s mentorima studenata, organizirati radionice na kojima će studenti prezentirati svoja
istraživanja te raspravljati s kolegama i nastavnicima o metodološkim i drugim problemima.
Studenti koji slušaju studij na pola radnog vremena upisuju sve obveze navedene u
prethodnoj tablici, ali moraju prikupiti upola manji broj bodova za upis idućeg semestra.

A.3.1.b) MUZIKOLOŠKI SMJER

4.9.1 PUNO RADNO VRIJEME

A. Popis predmeta

I. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelj predmeta

1.1 Suvremena muzikologija u Europi 10 2 Obvezno S. Leopold

(Njemačka) – jezik: engleski

1.2 Suvremena muzikologija u SAD-u, 10 2 Obvezno H. White

Kanadi, V. Britaniji i Irskoj – jezik: engleski

1.3 Suvremena etnomuzikologija u svijetu 10 2 Obvezno Ph. Bohlman

– jezik: engleski

164
1.4 Suvremena muzikologija u Europi 10 2 Obvezno I. Pustijanac / I. Cavallini
(Italija) – jezik: hrvatski/engleski

II. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelj predmeta

2.1 Suvremena muzikologija u Hrvatskoj 5 1 Izborno S. Tuksar

(starija razdoblja) – jezik: hrvatski
V. Katalinić

2.2 Suvremena muzikologija u Hrvatskoj 5 1 Izborno S. Majer-Bobetko / S.

(novija razdoblja) – jezik: hrvatski Tuksar

2. 3 Suvremena etnomuzikologija u 5 1 Izborno N. Ceribašić / G.

Hrvatskoj – jezik: hrvatski Marošević

III. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelj predmeta

3.1 Metode istraživanja u historijskoj 10 2 Obvezno F. K. Prassl / V. Katalinić

muzikologiji – jezik: engleski/hrvatski

3.2 Metode istraživanja u sistematskoj 10 2 Obvezno D. Davidović / N. Gligo

muzikologiji – jezik: hrvatski

3.3 Metode istraživanja u etnomuzikologiji 10 2 Obvezno N. Caribašić / G.

– jezik: hrvatski Marošević

3.4 Tehnike pisanja znanstvenog rada – 10 2 Obvezno

jezik: hrvatski. Sluša se na Općem smjeru
izborom kolegija iz predmeta Uvod u
znanstveno područje ili Stanje istraživanja

IV. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelj predmeta

4.1 Metode istraživanja u povijesnim 10 2 Izborno L. Steindorff

znanostima – jezik: hrvatski

10 2 Izborno
4.2 Metode istraživanja u znanostima o
umjetnosti I. (filmologija). Sluša se na
Općem smjeru izborom kolegija iz
predmeta Uvod u znanstveno područje II ili
Stanje istraživanja II – jezik: hrvatski

10 2 Izborno
4.3 Metode istraživanja u znanostima o
umjetnosti II. (znanost o književnosti) Sluša
se na Općem smjeru izborom kolegija iz
predmeta Uvod u znanstveno područje II ili
Stanje istraživanja II – jezik: hrvatski

V. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelji

164
 predmeta

5.1 Seminari i izlaganja kandidata 20 4 Obvezno D. Davidović / N. Gligo

/ I. Pustijanac / S.
Tuksar / M. Piškor

20 4 Obvezno D. Davidović / N. Gligo

5.2 Konverzatorij o temama
/ I. Pustijanac / S.
Tuksar / M. Piškor

1.1 Konzultacije s mentorom (do 40 sati)

1.2 Pisanje doktorskog rada: 140 ECTS

Rekapitulacija:

Obvezatna predavanja: 80 sati

Seminari i konverzatorij: 40 sati

Izborna predavanja: 30 sati  45 sati

______________________________________

Ukupno predavanja: 150 sati

Konzultacije s mentorom: do 40 sati

______________________________________

Ukupno: do 190 sati

ECTS bodovi:

Obvezatna predavanja: 16 ECTS

Seminari i konverzatorij: 8 ECTS

Izborna predavanja: 6 ECTS Ukupno nastava: 30 ECTS bodova

konzultacije s mentorom: 10 ECTS

Pisanje doktorskog rada: 140 ECTS

_______________________________________

Ukupno: 180 ECTS bodova

4.9.2 DJELOMIČNO RADNO VRIJEME Kolegiji (5. semestar)

V. semestar

Predmeti Sati ECTS Status Nositelji predmeta

5.1 Seminari i izlaganja kandidata 20 4 Obvezno D. Davidović / N. Gligo /

I. Pustijanac / S. Tuksar/
M. Piškor

20 4 Obvezno D. Davidović / N. Gligo /

5.2 Konverzatorij o temama
I. Pustijanac / S. Tuksar/
M. Piškor

164
 3.2.2.1 Seminari i konverzatorij: 8 bodova

3.2.2.2 Konzultacije s mentorom (do 40 sati): 10 bodova

3.2.2.3 Pisanje doktorskog rada: 140 bodova

A.3.2. O PIS NAČINA OSPOSOBLJAVANJA DOKTORANDA ZA STJECANJE ZNANSTVENIH ILI UMJETNIČKIH SPOZNAJA ,
ZNANJA , ISKUSTAVA I VJEŠTINA KOJE ĆE IM OMOGUĆITI KREATIVNO I NA ISTRAŽIVANJIMA UTEMELJENO RJEŠAVANJE
SLOŽENIH DRUŠTVENIH I GOSPODARSKIH PROBLEMA

Studenti Općeg smjera se u kolegijima iz metodoloških predmeta Uvod u znanstveno područje I, Uvod u
znanstveno područje II, Stanje istraživanja I i Stanje istraživanja II, te u predmetu Individualna nastava,
Seminarski rad I i Seminarski rad II obučavaju u temeljnim metodološkim obrascima humanističkih
znanosti – od arhivskog i kinotečnog istraživanja do teoretiziranja na temelju ključnih teorijskih modela
europske i američke humanistike. Razrađuju svoje vještine analize, sinteze, kao i tehničke vještine
pronalaženja i izbora prikladne literature i drugih izvora, te služenja odabranom literaturom i drugim
izvorima, kao i vještinama i pravilima logičnog, znanstvenog mišljenja i zaključivanja.
Teme poput pregovaranja o identitetima (negotiating identities), rodne politike, politike identiteta i
kulturnih politikama, koje su označile prodor metoda filozofije i sociologije u suvremenu znanost o
književnosti i znanost o umjetnosti u ovom skupu znanja i vještina zauzimaju posebno mjesto, jamčeći
mogućnost naših doktoranada i doktora znanosti obrazovanih na našem studiju da izravno utječu na
stvaranje kulturnih politika bilo zapošljavanjem u javnom sektoru i javnim službama i institutima, bilo
kroz osmišljavanje kulturnih politika, aktivizma, djelovanja kroz institucije civilnog društva te razvijanja i
nuđenja alternativnih kulturnih politika, utemeljenih na novim medijima, lokalnim zajednicama i
globaliziranim mehanizmima kulturne komunikacije. Studenti će analizirati književnea i druga umjetnička
djela s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom, filmskom, glazbenom ili kazališno-
izvedbenom povijesnom razdoblju, rodu i vrsti te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i
interpretacija. Studenti Muzikološkog smjera u uvodnim i metodološkim kolegijima stječu kompetencije
opisane kod Općega smjera, a stječu i specifične muzikološke znanstvene spoznaje, te potrebna znanja,
iskustva i vještine pohađanjem predavanja, aktivnim sudjelovanjem na seminarima, učenjem za provjeru
znanja, vlastitim istraživanjem, sudjelovanjem na znanstvenim skupovima, pisanjem seminarskih i
znanstvenih radova te izradbom doktorske radnje. Program studiranja na Muzikološkom smjeru
prilagođen je upravo tom cilju, a neki se metodološki kolegiji, kako je i naznačeno, slušaju na Općem
smjeru.
Sukladno preporučenom Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF), uvodnim će se kolegijima (na prva dva
semestra studija) jače obrađivati teorijski pojmovi i metodološki postupci potrebni za kasniju analizu
problema suvremene filologije i znanosti o umjetnosti, uključujući i suvremene istraživačke protokole i
tradicionalne metode istraživanja (povijesno sagledavanje istraživanja u humanističkim znanostima), kao
i zahtjeve etike znanstvenog istraživanja. Dakle, riječ je o temeljima teorijskih znanja kao i o temeljnim
spoznajnim vještinama (cognitive skills), kao što su logičko i kreativno razmišljanje koji se u prvim
semestrima trebaju razviti u dovoljnoj mjeri da bi u kasnijim semestrima student već savladavao najteže
zadaće u svom doktorskom istraživanju. Već u prva dva semestra pred studente će biti postavljeni
napredniji analitički zadaci na izbornim kolegijima i u pisanju seminarskih radova, a u kasnijim bi se
semestrima studija čitava pažnja u radu sa studentima posvetila upravo tim složenijim aspektima,
posebice samostalno provedenim studentskim istraživanjima (dakako, pod nadzorom i uz punu
raspoloživost nastavnika i mentora) te vještinama izlaganja rezultata tih istraživanja u pisanom obliku. U
prva dva semestra (obilježenim nižim razinama učenja u odnosu na semestre od trećeg do šestog) veliku
će stoga ulogu u predavanjima i seminarskom radu imati poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom,
te izravno poučavanje i rasprava, a u kasnijim će semestrima veću važnost imati samostalno učenje i
istraživanje te samostalno uobličavanje uočenog i otkrivenog u tekstovima kojima će kandidati pokazivati
završne kompetencije na pojedinim kolegijima, te u tekstu doktorske disertacije. Ovdje će, dakako,

164
obujam ishoda učenja biti manji nego u kasnijim semestrima, a kvaliteta još neće biti takva da bi se
stečenim kompetencijama mogli proizvesti autonomni i izvorni doprinosi znanstvenoj zajednici.
U kasnijim semestrima studija, kada doktorandi trebaju postići maksimalnu moguću kvalitetu ishoda
učenja, sukladno Europskom kvalifikacijskom okviru, posebna se pažnja posvećuje razvijanju
samostalnosti i odgovornosti (autonomy and responsibility competence), nužnim za kvalitetnu izradu
izvornog znanstvenog rada kao što je doktorska disertacija. Osim klasičnih predavanja i seminara, te
pisanja seminarskih radova kao zasebnog kolegija nužnog za razvijanje vještina akademskog pisanja u
humanistici, u kasnijim su semestrima studija predviđene i radionice te konzervatoriji na kojima se
prezentiraju rezultati istraživanja te studenti, nastavnici i mentori mogu kritički preispitivati i najsloženija
istraživačka pitanja s kojima se susreću u svom radu. Ishodi učenja (learning outcomes) podrazumijevaju
potrebna znanja i vještine za znanstveno istraživanje, pripadajuća samostalnost i odgovornost, sve
dokazano i ispitima, ali ponajprije obranom doktorske disertacije na kraju studija kao najvažnijim
dokazom stečenih kvalifikacija. Dakako, profil ishoda učenja označava se nazivom ishoda učenja i
kvalifikacije doktora znanosti – u polju filologije ili u polju znanosti o umjetnosti.

A.3.3. O PIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN , ISTRAŽIVAČKI I INTERDISCIPLINARNI

PRISTUP PROBLEMIMA , ZA SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE TE ZA KRITIČKO OCJENJIVANJE RADA DRUGIH

Doktorandi se, kroz individualni rad sa savjetnicima i mentorima, pisanje seminarskih radova i
istraživanja u sklopu drugih predmeta konstantno obučavaju za samostalno istraživanje. Program našeg
doktorskog studija obuhvaća veliki broj kolegije pripadnih različitim granama i poljima humanističkih
znanosti temeljnim za naš studij (poredbena književnost, teorija i povijest književnosti, filmologija,
teatrologija i dramatologija), ali i interdisciplinarnom području kulturnih politika te drugim
humanističkim disciplinama, poput filozofije i muzikologije. Pritom su mnogi kolegiji (primjerice Hrvatska
filmska glazba, Dvojnik, Filmski modernizam i postmodernizam, Strukturalizam) po definiciji
interdisciplinarni jer je za razumijevanje filmske glazbe potrebno imati i filmološka i muzikološka znanja,
za razumijevanje fenomena dvojništva potrebno je poznavati i teatrološku i književnoznanstvenu
metodologiju, za proučavanje filmskog modernizma i postmodernizma potrebno je razumjeti i poznavati
zbivanja u drugim umjetnostima i medijima, a strukturalizam se može proučavati samo tako da obuhvati
spoznaje iz različitih umjetnosti, ali i iz etnologije i antropologije i drugih humanističkih znanosti.
Radionice u V i VI semestru oba smjera studija zamišljene su upravo za osposobljavanje studenata za
evaluaciju i samoevaluaciju znanstvenog rada.

A.3.4. O PIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA STJECANJE RADNIH KOMPETENCIJA , UKLJUČUJUĆI POPIS PREDMETA ZA
RAZVIJANJE GENERIČKIH I TRANSFERNIH VJEŠTINA

Program je našeg doktorskog studija u prvim godinama studija usmjeren na razvijanje generičkih i
transfernih vještina – od vještine pisanja u različitim akademskim žanrovima, preko verbalne prezentacije
savladane i istražene građe i vještine diskutiranja do obrade materijalne i duhovne građe iz muzeja i
arhiva. To se prvenstveno odnosi na metodološke predmete:
1. Uvod u znanstveno područje I i
2. Uvod u znanstveno područje II.
Smjer muzikologije kao jedini takve vrste u zemlji obrazuje znanstvene kadrove najviše kompetentnosti
na području koje se relativno kasno razvilo u Hrvatskoj. Time su nastavlja pružati prilika izobrazbe
znanstvenika muzikologa koji će na suvremeno kompetentan način istraživati, prezentirati i vrednovati
dosad neistražene aspekte nacionalne glazbene kulture, a izrazita orijentacija na internacionalnost
sadržaja i nastavničkog kadra osigurava međunarodnu konkurentnost u informiranosti i plasmanu
znanstvene produkcije na području muzikologije. Popis predmet
1 Metode istraživanja u historijskoj muzikologiji
2 Metode istraživanja u sistematskoj muzikologiji
3 Metode istraživanja u etnomuzikologiji

164
4 Tehnike pisanja znanstvenog rada
5. Metode istraživanja u povijesnim znanostima
6. Metode istraživanja u znanosti o umjetnosti I (filmologija)
7. Metode istraživanja u znanosti o umjetnosti II (znanost o književnosti)

A.3.5. MOGUĆNOSTI STUDIJA ZA USPOSTAVLJANJE SURADNJE S DRUGIM VISOKIM UČILIŠTIMA , ZNANSTVENIM

INSTITUTIMA , TE PRIVATNIM I JAVNIM POSLOVNIM SEKTOROM

Veliki broj naših nastavnika dolazi s drugih fakulteta, akademija i sveučilišta, a u suradnji s Muzičkom
akademijom Sveučilišta u Zagrebu uključili smo i muzikologiju u naš studij. Obrazovanje asistenata i
znanstvenih novaka na našem studiju odvija se kroz blisku suradnju s profesorima, mentorima i
voditeljima programa i projekata iz matičnih institucija na kojima oni rade (sveučilišta u Zagrebu, Zadru,
Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i tako dalje) a, posebno u Muzikološkom smjeru, angažirali smo znatan broj
nastavnika iz inozemstva. Bilo koji znanstvenik izabran u odgovarajuće znanstveno ili znanstveno-
nastavno zvanje u nas i u inozemstvu može biti mentor na našem doktorskom studiju, neovisno o tome
gdje je zaposlen što, dakako, uključuje i javni i privatni poslovni sektor te državnu upravu. Naši studenti
mogu slušati dio izbornih kolegija na bilo kojem doktorskom studiju u zemlji ili inozemstvu.
Studenti, nakon konzultacije s mentorom ili savjetnikom, podnose molbu za odobrenje slušanja izbornog
kolegija Voditelju studija. Studenti Muzikološkog smjera koji žele slušati kolegije Općeg smjera, ili kolegije
na drugom studiju, moraju se prethodno konzultirati s koordinatorom smjera. Preporuča se da svi
studenti našeg studija prije upisivanja izbornih kolegija izvan studija odslušaju po barem jedan uvodni
kolegij iz predmeta Uvod u znanstveno područje I i II te Stanje istraživanja I i II.

A.3.6. U VJETI ZA NAPREDOVANJE U VIŠU GODINU STUDIJA

Za napredovanje u višu godinu studija Općeg smjera potrebno je prikupiti sve ECTS bodove prvog
semestra prethodne godine studija i dvije trećine bodova drugog semestra te, prethodne godine studija
(dakle, za upis 2. godine studija potrebno je prikupiti sve bodove 1. semestra i 20 od 30 ECTS bodova
drugog semestra 1. godine studija).
U Muzikološkom smjeru uvjet za upis druge godine studija su položeni ispiti iz prvog semestra i dio ispita
iz drugog semestra te ostvarenih 10 ECTS bodova. Za upis u treću godinu moraju biti položeni svi
preostali predmeti iz drugog, trećeg i četvrtog semestra i ostvareno daljih 12 ECTS bodova (ukupno 22
ECTS boda).

A.3.7. U VJETI ZA PRIHVAĆANJE TEME DOKTORSKOG RADA

Da bi tema doktorskog rada bila prihvaćena, kandidat iz Općeg smjera mora položiti doktorski ispit i
upisati 3. semestar studija. Dakle, mora prikupiti sve bodove iz prvog semestra studija i 20 bodova iz
drugog semestra studija. U Muzikološkom smjeru povjerenstvo od tri člana, uz suglasnost koordinatora
smjera, šalje Vijeću doktorskog studija prijedlog za prihvaćanje teme doktorata.

A.3. 8. UVJETI ZAVRŠETKA STUDIJA

Studij završava prikupljanjem 180 ECTS bodova i obranom doktorske disertacije pred stručnim
povjerenstvom. Sastav stručnog povjerenstva određuje Vijeće studija na prijedlog voditelja studija i
koordinatora Muzikološkog smjera.

A.3. 9. MOGUĆNOST IZVEDBE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA NA ENGLESKOM JEZIKU

U Muzikološkom smjeru našeg studija svi nastavnici iz Hrvatske mogu održavati nastavu i na engleskom
jeziku, dok će nastavnici iz inozemstva održavati svoj dio nastave na engleskom. U Općem smjeru

164
pokušat ćemo nastaviti suradnju Filozofskog fakulteta i Fulbrightovog programa koji je na ranijim
doktorskim programima omogućavao angažman nastavnika iz Sjedinjenih američkih država
(Fulbrightovog stipendista), a angažirat ćemo i druge strane nastavnike. Mnogi nastavnici iz Hrvatske po
potrebi mogu izvoditi kolegije na engleskom jeziku, posebno naši nastavnici anglisti, amerikanisti,
komparatisti, muzikolozi, teatrolozi te filmolozi profesori Stipe Grgas, Jelena Šesnić, Tatjana Jukić–
Gregurić, Borislav Knežević, Iva Polak, Vanja Polić, Boris Senker, Željka Matijašević, Marin Blažević, Darko
Lukić, Hrvoje Turković, Nikica Gilić, Stanislav Tuksar, Nikša Gligo, Dalibor Davidović i Tomislav Brlek.
Nastavnici našeg studija po potrebi mogu izvoditi nastavu i na drugim jezicima – španjolskom (npr.
profesori Mirjana Polić–Bobić, Tomislav Brlek), francuskom (profesori Nenad Ivić, Lada Čale Feldman,
Andrea Zlatar Violić, Cvijeta Pavlović, Željka Matijašević, Bruno Kragić), talijanskom (profesori Morana
Čale, Dean Duda, Tatjana Peruško, Marin Blažević), njemačkom (profesori Marijan Bobinac, Slaven Jurić,
Davor Dukić) i ruskom (profesori Jasmina Vojvodić, Dean Duda, Josip Užarević, Dubravka Oraić Tolić).
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedno je od najvažnijih središta poučavanja na stranim jezicima u
Hrvatskoj na svim razinama sveučilišne nastave, a suradna ustanova Muzička akademija Sveučilišta u
Zagrebu podjednako je ekipirana nastavnicima visokih kompetencija u engleskom i drugim jezicima a,
kao što se vidi u popisu nastavnika, ima veoma žive i razgranate međunarodne aktivnosti te veliki broj
stranih suradnika.

A.3. 10. P OPIS PREDMETA/MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU

U općem se smjeru na engleskom se jeziku mogu izvoditi predmeti Uvod u znanstveno područje I, Uvod
u znanstveno područje II, Stanje istraživanja I, Stanje istraživanja II, Izborni kolegij I, Izborni kolegij II,
Izborni kolegij III te Izborni kolegij IV. Čitav se Muzikološki smjer po potrebi može izvoditi na engleskom
jeziku.

A.3. 11. K RITERIJI I UVJETI UPISA PREDMETA /MODULA S DRUGIH DOKTORSKIH STUDIJA
U skladu s temeljnim kriterijem izbornosti studenti mogu upisivati bilo koji predmet s drugih doktorskih
studija u Hrvatskoj ili u inozemstvu nakon konzultacija sa svojim mentorom ili savjetnikom.

A.3. 12. O RGANIZACIJA STUDIJA U PUNOM RADNOM VREMENU (FULL -TIME) I STUDIJA S DIJELOM RADNOG
VREMENA ( PART -TIME)

U Općem smjeru studenti upisuju sve kolegije kao i studenti koji studiraju po punom programu, ali ne
moraju prikupiti jednak broj bodova. S prikupljenih 10 bodova mogu upisati idući semestar. U
Muzikološkom smjeru našeg studija u punom radnom vremenu (full-time) studenti upisuju sve kolegije
prema punom programu (dvogodišnja nastava u kolegijima, konzultacije s mentorom, pisanje teze). U
djelomičnom radnom vremenu (part-time) studenti imaju obavezu pohađanja konverzatorija,
konzultacije s mentorom, pisanje teze).

A.3. 13. O PIS SUSTAVA SAVJETOVANJA I VOĐENJA DOKTORANADA KROZ DOKTORSKI STUDIJ , DODJELJIVANJA
STUDIJSKOG SAVJETNIKA TIJEKOM UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ I NJEGOVE OBVEZE

Prednost pri upisu na studij imaju kandidati koji već imaju potvrdu o prihvaćanju mentorstva. Ukoliko
upišemo kandidata koji još nema mentora, nakon upisa studija student bira mentora među
znanstvenicima u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima bez institucijskih ograničenja, a u skladu
s kompetencijama mentora te znanstvenim interesima u sklopu filologije i znanosti o umjetnosti. Ukoliko
student ne može pronaći mentora, pronalazi savjetnika koji ga vodi kroz studij dok ne pronađe mentora.
Ukoliko student ne može pronaći savjetnika ili mentora, voditelj studija, njegov zamjenik i koordinator
Muzikološkog smjera pronalaze mu savjetnika ili mentora. Savjetnik i mentor pomažu studentu u biranju
kolegija, pronalaženju literature i drugih izvora, izboru teme istraživanja te u razvijanju metodologije
istraživanja.

164
Svi studenti i mentori moraju podnositi Vijeću studija godišnja izvješća o svom radu. U prvom
mentorovom izvješću moraju biti navedeni radovi koji ga kvalificiraju za predloženo mentorstvo, kako bi
Vijeće studija procijenilo mentorske kompetencije. U slučaju neprihvaćanja studentovog izvješća, mentor
ili, ako ga student nema, savjetnik, Voditelj studija i koordinator Muzikološkog smjera dužni su pomoći
studentu da ispuni sve obaveze. U slučaju odbijanja mentorovog izvješća Voditelj studija i koordinator
Muzikološkog smjera moraju pomoći studentu da nađe novog mentora. Svi studenti moraju prikupljati i
čuvati svoje pisane radove kako bi Voditelj studija i koordinator Muzikološkog smjera mogli imati lakši
uvid u njegov rad.

A.3.14. P RAVA I OBVEZE DOKTORANADA , MENTORA I NOSITELJA STUDIJA

Doktoranda, mentora i nositelja studija obvezuju svi akti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u
Zagrebu, uključujući i akte o etici. Svi navedeni imaju pravo na korektan profesionalni odnos i obvezu da
se tako odnose prema ostalim sudionicima nastavnog i istraživačkog procesa. U slučaju neprimjerenog
ponašanja ili odluka, svakom sudioniku nastavnog i istraživačkog procesa stoje na raspolaganju svi
mehanizmi zaštite prava Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Svi sudionici nastavnog i
istraživačkog posla imaju pravo na zdravu radnu sredinu, bez mobinga, diskriminacije ili uznemiravanja
prema bilo kojoj osnovi, te svi imaju obvezu aktivno pridonositi stvaranju takve radne sredine.
Doktorandi imaju pravo na pomoć mentora i savjetnika u svom radu i obvezu slušanja njihovih uputa.
Nositelj studija ima obvezu osigurati temeljne tehničke i prostorne uvjete nastave i istraživanja
(prostorije, nastavna pomagala, literatura i tome slično). Doktorandi sva imaju prava koja proizlaze iz
ugovora s nositeljem studija, a tiču se izdavanja dokumenata o ostvarenim postignućima, priznavanja
ECTS bodova i obavljanja predviđene nastave i ispita. Mentor ima pravo na novčanu naknadu za svoj
mentorski rad.

A.3.15. T ROŠAK STUDIJA PO DOKTORANDU

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa i trošak studija po studentu. 2

Elementi po kojima je izrađen proračun:

Studij traje 3 godine, odnosno 6 semestara, a predviđeni broj studenata je 33

U tablici su prikazani troškovi za cijeli studij

Jedinica mjere za predavanja i mentorski rad je sat

Broj ispita je izračunat prema broju ispita i kolegijima u programu

Materijalni troškovi planirani su prema postojećim cijenama prijevoza i stručne literature

2
Honorar koordinatora muzikološkog modula predviđen je sukladno zadaćama održavanja kontakta sa svim nastavnicima,
mentorima, savjetnicima i studentima smjera, praćenja njihovog rada, brige o tehničkoj opremi potrebnoj za muzikološku
nastavu. Posebno je važna zadaća koodinatora Muzikološkog smjera vođenje komunikacije s inozemnim suradnicima te briga
o njihovim nastavnim potrebama kao i o administriranju njihova putovanja i smještaja.

164
164
A.4. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA
A.4.1. P OPIS INDIKATORA KVALITETE KAO ŠTO SU ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA PRODUKCIJA NASTAVNIKA I
DOKTORANADA , KVALITETA NASTAVE , RELEVANTNOST I KVALITETA DOKTORSKIH RADOVA , STATISTIČKI POKAZATELJI
TRAJANJA STUDIRANJA , STATISTIČKI POKAZATELJI GODIŠNJEG BROJA NOVIH DOKTORA U ODNOSU NA BROJ
DOKTORANADA , OSTVARENA MEĐUNARODNA SURADNJA , ZAPOŠLJIVOST DOKTORA

Kvaliteta ovog doktorskog studija biti će praćena svim sveučilišnim, nacionalnim, europskim i ostalim
mehanizmima kontrole, koji će biti u potpunosti preuzeti i implementirani.
Uzimat će se u obzir, primjerice, ovi pokazatelji kvalitete:
znanstvena produkcija nastavnika i doktoranada; kvaliteta nastave vidljiva u anketama; relevantnost i
kvaliteta doktorskih radova; statistički pokazatelji trajanja studiranja; ostvarena međunarodna suradnja;
zapošljivost doktora znanosti. Studenti, mentori i nastavnici izjašnjavat će se o kvaliteti doktorskog
studija u upitnicima koje će dobiti na kraju svake godine, a sukladno smjernicama Odbora za doktorske
studije Sveučilišta u Zagrebu, u tim će upitnicima posebna pažnja biti posvećena broju objavljenih
znanstvenih radova i postotku završavanja studija, kvalifikacijama nastavnog osoblja i prosječnom
vremenu potrebnom za završetak studija, odnosno stjecanje doktorata znanosti, od trenutka upisa u
doktorski studij. Također će se nadzirati uspjeh i napredak doktoranada i njihovih projekata, mentorski
rad i ostale komponente studija (usvajanje vještina i ponuda kolegija), i to pomoću iscrpnih upitnika i
izvještaja koje će podnositi mentori. Sposobnost fakulteta, odsjeka i pojedinačnih studija za provođenje
kvalitetnih istraživanja i kvalitetno obrazovanje doktoranada bit će najvažniji prioritet, te će se upitnici
baviti upravo propitivanjem tog dijela našeg akademskog rada. Što se tiče uvjeta za istraživački rad,
znatna će se pažnja posvećivati kvaliteti znanstveno-nastavnog osoblja, istraživačkoj infrastrukturi i
dostupnosti financiranja, kao i postojanju domaćih i međunarodnih mreža znanstvenika, te
zastupljenosti različitih profila znanstvenika, kao i interdisciplinarnosti.
S obzirom da je nužno imati uključivu okolinu koja potiče međusobno poštovanje i interakciju između
svih članova znanstvene zajednice na određenoj ustanovi, uključujući i doktorande, od kandidata će se
tražiti da ocjenjuju i taj dio svoga iskustva na doktorskom studiju.

A.4.2. O PIS NAČINA SUDJELOVANJA DOKTORANADA U POSTUPCIMA OCJENJIVANJA PROGRAMA DOKTORSKOG

STUDIJA

Doktorandi svake godine svoga studija ispunjavaju interne anonimne ankete o pojedinim kolegijima i
studiju u cjelini. Studij će osigurati njihovu anonimnost u ovom postupku. Studentima je osigurano
anonimno sudjelovanje i u svim mjerama vanjskog vrednovanja studija.
Ankete će se provoditi na kraju akademske godine među svim upisanim studentima.

A.4.3. P OSTUPCI ZA PRAĆENJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOGA STUDIJA (POSTUPCI

VREDNOVANJA I SAMOVREDNOVANJA – GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA , GODIŠNJE
SAMOOCJENJIVANJE DOKTORANADA , REVIZIJA I UNAPRJEĐENJE DOKTORSKOG STUDIJA U SKLADU S REZULTATIMA
PRAĆENJA KVALITETE I REZULTATIMA SAMOVREDNOVANJA DOKTORSKOG PROGRAMA )

Studij će preuzeti sve relevantne sveučilišne, državne i međunarodne obrasce i procese evaluacije, te će
primijeniti njihove upute i korigirati nezadovoljavajuće komponente provođenja studija.
Svake godine će na kraju akademske godine provoditi samovrednovanje (samoevaluacija) te će na Vijeću
studija donositi odluke kojima će se ispravljati uočene nepravilnosti. Važan su aspekt samovrednovanja
godišnja izvješća što ih studenti i mentori podnose Vijeću doktorskog studija.
Program će redovito biti revidiran na osnovu zabilježenih primjedbi i uočenih nedostataka.

164
A.5. POPIS PREDMETA/MODULA

UVODNA NAPOMENA

SVI POBROJANI PREDMETI I KOLEGIJI NAŠEG STUDIJA ORGANIZIRANI SU

TAKO DA DVIJE TREĆINE VREMENA STUDENTI PROVEDU ISKLJUČIVO U
SEMINARSKOM RADU , RASPRAVAMA, RADIONICAMA I IZLAGANJIMA,
DOK JEDNU TREĆINU VREMENA NASTAVNIK , U DOGOVORU S
POLAZNICIMA I OVISNO O NJIHOVOM PREDZNANJU , ORGANIZIRA U
UVODNA PREDAVANJA I SEMINARSKE RADOVE.

1. OPĆI SMJER DOKTORSKOG STUDIJA

UVOD U ZNANSTVENO PODRUČJE I

REDNI BROJ PREDMETA : 1

NAZIV PREDMETA /MODULA: UVOD U ZNANSTVENO PODRUČJE I: Metodološki problemi književne
povijesti
VRSTA: Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA /MODULA: Slaven Jurić
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Slaven Jurić
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA : hrvatski
BROJ SATI NASTAVE : 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA /MODULA
Kolegij će se baviti različitim teoretskim paradigmama koje leže u pozadini književne povijesti.,
kao i načinima njihove narativne reprezentacije. Problemi znanstvenoga utemeljenja književne
povijesti. Imanentna i kontekstualna književna povijest. Raskorak između teorijskih modela i
književne historiografije. Periodizacijske kategorije i pitanja njihove valjanosti. Formalistički
strukturalistički i poststrukturalistički pristupi. Zaključna razmatranja. Cilj je kolegija upoznati
polaznike s ključnim metodološkim problemima koji proizlaze kako iz teoretskih promišljanja o
književnoj povijesti kao znanstvenoj disciplini, tako i iz otvorenih ili prikrivenih pretpostavki na
kojima počiva praktična književna historiografija. Kako je ideja književne povijesti jedna od
nezaobilaznih sastavnica modernoga razmišljanja o književnosti, nužno je polaznicima približiti
osnovne okvire u kojima se teoretska misao o književnoj povijesti kretala u dvadesetom stoljeću, i
u kojim se okvirima istim pitanjima danas prilazi.
Popis literature

OBVEZATNA LITERATURA:

164
 J. Tinjanov, Pitanja književne povijesti, (prev. D. Duda), Zagreb, 1998. str. 5-45.
F. Vodička, Problemi književne istorije, (prev. A. Ilić), Novi Sad, 1987.
K. Giljen (C. Guillen), Književnost kao sistem, (prev. T. Vučković), Beograd, 1981. str.
337-456.
D. Perkins, Is Literary History Possible?, Baltimore & London, 1992.

DOPUNSKA LITERATURA:
P. Medvedev, Formalni metod u nauci o književnosti, Beograd, 1976. str. 214-261.
R. Wellek, Concepts of Criticism, New Haven & London, 1964. str. 128-221.
H. R. Jauss, Povijest književnosti kao izazov znanosti o književnosti, (prev. B. Tolić), u: M.
Beker, Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999. str. 281-301.
H. White, The Content of the Form, Narrative Discourse and Historical Representation,
Baltimore, 1990.
Reading the Past, ur. T. Spargo, New York, 2000. str. 103-167.
Theoretical Issues in Literary History, ur. D. Perkins, Harvard English Studies 16,
Cambridge Mass. & London, 1991.
V. Biti, Strano tijelo (pri)povijesti, Zagreb 2000.
D. Šporer, Novi historizam, Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005.
The New History of French Literature, ur. D. Hollier, Cambridge Mass & London, 1994².
(odabrana poglavlja)
S. Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987. str. 11-25.
P. de Man, Blindness and insight. Essays in the rhetoric of contemporary criticism,
London, 1983. str. 142-166.
A. Eysteinsson, Concept of Modernism, Ithaca & London, 1990.
K. Jenkins, Re-thinking History, London & New York, 2006.
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.

BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 2
NAZIV PREDMETA /MODULA : Uvod u znanstveno područje I: Rane i klasične teorije
filma
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Nikica Gilić
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Nikica Gilić
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij obuhvaća rane teorije filma (npr. radove Vachela Lindseya i ruskih formalista), tekstove koji se danas rijetko čitaju
premda anticipiraju a katkada i nadmašuju brojne kasnije filmološke dosege. Posebna će pozornost biti posvećena tzv.
«klasičnim» teorijama filma (npr. radovi Sergeja Ejzenštejna i Jeana Mitryja), koje nisu često citirane u većini novijih
promišljanja filmskoga medija i filmske umjetnosti, ali se često podrazumijevaju kao temelj promišljanja filma i temelj
akademskih programa filmološke naobrazbe. Formalističke, realističke, kontekstualističke, psihološke i druge teorijske
škole bit će kritički analizirane, pri čemu će izbor tekstova i tema biti prilagođen predznanjima i interesima polaznika
kolegija. Cilj je kolegija rasvijetliti temeljne preokupacije rane i klasične teorije filme i postaviti temelje kritičkog
promišljanja filmskog medija kao i novijih filmoloških teorija. Polaznici kolegija trebaju razviti sposobnost distingviranja
različitih načina teorijskog promišljanja filmskog medija i filmske umjetnosti, te naučiti analizirati umjetnička djela
metodama rane i klasične teorije filma.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

1. Filmske sveske 1971, br. 3 (III), Beograd. (J. Tinjanov, «Osnovi filmske umetnosti», B. Ejhenbaum «Problemi
filmske stilistike», V. Šklovski, «Osnovni zakoni filmskog kadra»)
2. Mitry, Jean, 1966 [Mitri, Žan], Estetika i psihologija filma I, Beograd: Institut za film.
3. Peterlić, Ante, 1995, «Filmska umjetnost - sedma, nova mlada?», u Hrvatski filmski ljetopis, br. ½ (I), str.
70-4.
4. Stam, Robert, 2000, Theory of Film, an introduction, Malden – Oxford: Blackwell.
5. Teorija filma, 1978, ur. D. Stojanović:
(R. Canudo «Teorija sedam umetnosti», H. Müstenberg «Svrha umetnosti», L. Delluc, «Fotogeničnost i
mašta», R. Arnheim, «Film i stvarnost», E. Panofsky, «Stil i medijum filma», L. Kulješov, « Montaža kao
osnova filma», S. Ejzenštejn «Montaža atrakcija», «Izjava», «Četvrta dimenzija u filmu», «Razmišljanja nad
kadrom», «Vertikalna montaža», F. T. Marinetti «Futuristički film», D. Vertov «Kinoki. Prevrat», J. Grierson
«Prva načela dokumentarnog filma», S. Vorkapić, «Ka pravom filmu», C. Zavattini, «Teze o neorealizmu»).
6. Czeczot-Gawrak, Z., 1984, Filmske teorije do 1945, Beograd: Institut za film.
ili Czeczot-Gawrak, Z., 1982, O počecima filmologije, Beograd: Institut za film.
ili Wollen, P., 1972, Znaci i značenje u filmu, Beograd: Institut za film
ili Andrew, J. D., 1980, Glavne filmske teorije, Beograd: Institut za film
ili Tudor, A., 1979, Teorije filma, Beograd, Institut za film.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 A Companion to Film Theory, 1999, ed. T. Miller, R. Stam, Malden-Oxford: Blackwell, str. 9-145.
Aristarco, Guido [Aristarko, Gvido], 1974, Istorija filmskih teorija, Beograd: Univerzitet umetnosti u
Beogradu.
Arnheim, Rudolf, [Arnhajm, Rudolf], 1962, Film kao umetnost, Beograd: Narodna knjiga.
Avangardni film 1895-1939, 1984, prir. Branko Vučićević, Beograd: radionica SIC.
The Avant-garde Film, A reader of Theory and Criticism, 1978, ur. P. Adams Sitney, New York: New York UP.
Balász, Béla, 1948, Filmska kultura, Beograd: Filmska biblioteka.
Bazin, André, 1967, [Bazen, Andre] Šta je film? I-IV, Beograd: Institut za film.
Braudy, Leo, 1977, The World in a Frame. What We See in Films, New York: Anchor.
Burch, Noël, 1972, [Birš, Noel] Praksa filma, Beograd: Institut za film.
Ejzenštejn, Sergej, 1964, Montaža atrakcija, Beograd: Nolit.
Film. An Antology A diverse collection of outstanding writing on the film, 1967, ed. Daniel Talbot, Berkeley,
Los Angeles: University of California Press
Gardies, André, Bessalel, Jean, 1996, 200 mots-clés de la theorie du cinéma, Paris: Clef.
Gilić, Nikica, 2007, Uvod u teoriju filmske priče, Zagreb: Školska knjiiga
Karacauer, Sigfried, 1971-2, Priroda filma I-II, Beograd: Institut za film.
Lindsey, Vachel, 1970, The Art of the Moving Picture, New York: Liveright.
Maraković, Ljubomir, 1997, «Umjetnost filma» u Maraković, Lj./Bogner, J., Rasprave i kritike, Zagreb: MH
(Stoljeća hrvatske književnosti), str. 262-275.
Mitry, Jean, 1966, [Mitri, Žan] Estetika i psihologija filma II-IV, Beograd: Institut za film.
Morin, Edgar, 1967, Film ili čovek iz mašte, Beograd: Institut za film.
Panofsky, Erwin, 1997, Three Essays on Style, Cambridge, London: MIT Press.
Perkins, V. F., 1972, Film as Film. Understanding and Judging Movies, Penguin.
Pudovkin, Vsevolod Ivanovič, 1970, Film Technique and Film Acting – Memorial Edition, prev. i ur. Ivor
Montagu, New York: Grove Press.
Russian Formalist Film Theory, 1981, ed. Herbert Eagle, Michigan Slavic Materials, No. 19, University of
Michigan.
Turkoni, S., ur., 1961, Neorealizam, Beograd: Kultura, str. 5-104.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.

BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 3
NAZIV PREDMETA/MODULA: Uvod u znanstveno područje I: Strukturalizam
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Tomislav Brlek
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Tomislav Brlek
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Svrha kolegija je pregled aktualnosti problema osvijetljenih uvidima strukturalističkog pristupa književnom djelu. Polazeći
od premještanje naglaska s dijakronijskog slijeda na sinkronijske međuodnose, kako unutar pojedinog djela, tako i u
sistemu književnosti u cjelini, izložit će se ključni pojmovi i problemski interesi “strukturalističke djelatnosti” (Barthes),
dok će Lotmanov analitički model poslužiti kao ogledni primjer strukturalističkog shvaćanja književnog djela. Budući da se
smješta na presjecištu koncepcijskih pretpostavki lingvistike, klasične retorike i semiotike, u prikazu strukturalizma
posebno će mjesto pripasti opusu Romana Jakobsona. Konstitutivna interpretativna važnost strukture kao “autonomne
cjeline unutarnjih ovisnosti” (Hjelmsljev) u različitim sferama ljudskog djelovanja, potvrđena analitičkim primjerima iz
slikarstva (Foucault) i antropologije (Lévi-Strauss), poslužit će kao podloga za razumijevanje specifičnosti uvjeta
mogućnosti značenja književnog teksta. Cilj je kolegija o brazložiti temeljne značajke i metode književnoznanstvene,
antropološke i kulturalne metode strukturalizma, s naglaskom na uporabu u analizi knjževnosti i srodnih diskurzivnih
formi. Osposobljavanje studenata za samostalnu uporabu ove metode na različite, prvenstveno umjetničke tekstove.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Strukturalizam, ur. B. Donat i Z. Mrkonjić, posebno izdanje časopisa Kritika, sv. 4, 1970 [=S]
Strukturalni prilaz književnosti, ur. M. Bunjevac, Beograd: Nolit, 1978 [=SPK]
Suvremene književne teorije, ur. M. Beker, Zagreb: SNL, 1986 [=SKT]
Strukturalistička kontroverza, ur. E. Donato i R. Macksey, prev. J. Lukić, Beograd: Prosveta, 1988 [=SK]
Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb: Globus, 1992 [=STP]
****
Roland Barthes: Kritika i istina, prev. L. Čale Feldman, Zagreb: Algoritam, 2009
____________: "Od djela do teksta," SKT, str. 181-186
____________: "Pisati – neprelazni glagol?," SK, str. 163-187
____________: "Smrt autora," SKT, str. 176-180
____________: "Strukturalistička djelatnost," SKT, str. 171-175
____________: "Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova," STP, str. 47-78
Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: MH, 2000
Claude Bremond: "Logika narativnih mogućnosti," SPK, str. 73-80
Ferdinand de Saussure: Tečaj opće lingvistike, prev. V. Vinja, Zagreb: ArTresor, 2000
Umberto Eco: Kultura, informacija, komunikacija, prev. M. Drndarski, Beograd: Nolit, 1973 [=KIK]
Michel Foucault: Riječi i stvari, prev. S. Rahelić, red. R. Kalanj, Zagreb: Golden marketing, 2002
_____________: "Odgovor na jedno pitanje," S, str. 76-92
Northrop Frye: Anatomija kritike, prev. G. Gračan, Zagreb: Naprijed, 1978
Gérard Genette: "Strukturalizam i književna kritika," S, str. 119-133
A.J. Greimas: »Les actants, les acteurs, et les figures« [1973], u: Du Sense II (Paris: Éditions du Seuil, 1983),
str. 49-66. ["Aktanti, akteri, figure," SPK, str. 98-122]
__________: "Refleksije o aktantskim modelima," Republika, 1989, br. 5-6, str. 32-49
Roman Jakobson: Ogledi iz poetike, ur. M. Komnenić i L. Kojen, Beograd: Nolit, 1978 [=OP]
_______: "Lingvistika i poetika," prev. R. Bugarski, Lingvistika i poetika, ur. M. Ivić i S. Marić (Beograd: Nolit,
1966), str. 285-326
_____________: "Šekspirova jezička veština u Th'Expence of Spirit," OP, str. 241-264
R. Jakobson i C. Lévi-Strauss: "Mačke Šarla Bodlera," OP, str. 265-286
Claude Lévi-Strauss: Strukturalna antropologija, prev. A. Habazin, 2. izdanje, Zagreb: Svjetlost, 1989
________________: "Struktura i oblik," S, str. 146-166
Jurij M. Lotman: Struktura umjetničkog teksta, prev. S. Veršić, Zagreb: Alfa: 2001 [=SUT]
Jan Mukařovský: Književne strukture, norme i vrijednosti, prev. P. Jirsak, Zagreb: MH, 1999 [=KSNV]
____________: "Estetska funkcija, norma i vrijednost kao društvene činjenice," KSNV, str. 30-121
____________: "O strukturalizmu," Struktura, funkcija, znak, vrednost, ur. i prev. A. Ilić (Beograd: Nolit,

164
 1987), str. 205-218
____________: "Strukturalizam u estetici i u znanosti o književnosti," KSNV, str. 5-29
Tzvetan Todorov: Poetika, prev. B. Jelić i M.Konstantinović, Beograd: Filip Višnjić, 1998
_____________: "Gramatika narativnog teksta," SKT, str. 187-194
_____________: "Jezik i književnost," SK, str. 153-162
_____________: "Strukturalna poetika," SPK, str. 48-58
DOPUNSKA LITERATURA:
Mit, tradicija, savremenost, Delo s.a.
Structuralism, 20th Century Studies #3, May 1970
Strukturalizam, ur. B. Donat i Z. Mrkonjić, Kolo 7(1969)8/9
Roland Barthes: Sur Racine, Paris: Seuil, 1963
____________: Književnost, mitologija, semiologija, ur. M. Stambolić, prev. I. Čolović, 2. izdanje, Beograd:
Nolit, 1979
Heinz Blumensath (ur.): Strukturalismus in der Literaturwissenschaft, Köln: Kieperheuer & Witsch, 1972
James A. Boon: From Symbolism to Structuralism: Lévi-Strauss in a Literary Tradition, New York: Harper &
Row, 1972
Jonathan Culler: Structuralist Poetics, London: Routledge & Kegan Paul, 1975
Ivan Čolović: Vreme znakova, Novi Sad: Književna zajednica, 1988
Lubomir Doležel: Poetike zapada, prev. R. Popović, Sarajevo: Svjetlost, 1991
Branimir Donat: Udio kritike, Zagreb: Znanje, 1970
François Dosse: Histoire du structuralisme. Tome 1: Le champ du signe, Paris: La Découverte, 1991
____________: Histoire du structuralisme. Tome 2: Le chant du cygne, Paris: La Découverte, 1992
Oswald Ducrot et al.: Qu'est-ce que le structuralisme? Paris: Seuil, 1968
Milan Đurčinov et al.:Moderna tumačenja književnosti, Sarajevo: Svjetlost, 1982
Dejan Đuričković (ur.): Francuska nova kritika, Sarajevo: Svjetlost, 1981
Northrop Frye: Mit i struktura, prev. M. Herman Sekulić, Sarajevo: Svjetlost, 1991
Helga Gallas (Hrsg.): Strukturalismus als intepretative Verfahren, Darmstadt/Neuwied: Luchterhand, 1972
A.J. Greimas: Sémantique structurale: recherche de méthode, Paris: Larousse, 1966
Terence Hawkes: Structuralism and Semiotics, London: Methuen, 1977
Louis Hjelmslev, Prolegomena teoriji jezika, prev. A. Stamać, Zagreb: GZH, 1980
Fredric Jameson: U tamnici jezika, prev. A. Šoljan, Zagreb: Stvarnost, 1978
Nikola Kovač: "Strukturalistička kritika u Francuskoj," Moderna tumačenja književnosti, str. 165-182
Edith Kurzweil: The Age of Structuralism, New York: Columbia University Press, 1980
Edmund Leach / D. Alan Aycock: Strukturalističke interpretacije biblijskog mita, Zagreb: August Cesarec, 1988
Claude Lévi-Strauss: Strukturalna antropologija 2, prev. D. Bučan i V. Mikecin, Zagreb: Školska knjiga, 1988
________________: Divlja misao, prev. J. Milinković, Zagreb: Golden marketing, 2001
Luigi Malagoli: Strutturalismo contemporaneo, Bologna: Petron, 1969
Jan Mukařovský: Struktura pesničkog jezika, ur. i prev. A. Ilić, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, 1985
Winfried Nöth, Priručnik semiotike, prev. A. Stamać, Zagreb: Ceres, 2004
N. Petković: "Tumačenja književnosti u tartusko-moskovskoj semiotičkoj školi," Moderna tumačenja
književnosti, str. 165–182
Jean Piaget: Le structuralisme, Paris: PUF, 1968
Luigi Rosiollo (a cura di): Letteratura e strutturalismo, Bologna: Zanichelli, 1974
Robert Scholes: Structuralism in Literature, New Haven: Yale University Press, 1974
T.K. Seung: Structuralism and Hermeneutics, New York: Columbia University Press, 1982
Etienne Souriau: Dvesta hiljada dramskih situacija, prev. M. Vuković, Beograd: Nolit, 1982
John Sturrock: Structuralism, 2nd ed., London: Blackwell, 2003

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 4
NAZIV PREDMETA/MODULA: UVOD U ZNANSTVENO PODRUČJE I: DIGITALNA ESTETIKA
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ŽARKO PAIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ŽARKO PAIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij otvara mogućnost suvremenog teorijskog razumijevanja digitalne estetike u vizualnoj kulturi. Pri
tome je poseban naglasak na interakciji medija i vizualnih studija kao novog interdisciplinarnog područja
istraživanja vizualne konstrukcije kulture. Virtualni prostor i dinamičnost društvenih mreža zahtijevaju
kritičko promišljanje filozofije medija i semiotike slike kao epistemoloških pretpostavki za daljnju analizu
statusa digitalne estetike.Poznavanje temeljnih pojmova iz suvremene estetike, medijskih studija i teorije
suvremene umjetnosti s obzirom na razvitak novonastalih područja istraživanja odnosa vizualnosti i kulture
kao postmoderne artikulacije slike u digitalno doba zahtijeva interdisciplinarni pristup.
Kolegij će obuhvatiti sljedeće teme:
1. Temeljni pojmovi digitalne estetike:
2. Slika, jezik, pismo
3. Paradigme slike: Mimetička, reprezentacijska, komunikacijska
4. Heidegger – Derrida: doba slike svijeta i dekonstrukcija logocentrizma
5. Elementi za jednu teoriju tehno-kulture: virtualnost-digitalnost
6. Teorije medija: McLuhan i Flusser
7. Teorije novih medija: Kittler i Manovich
8. Analogna i digitalna slika:. Srodnosti i razlike znanosti o slici i vizualnih studija
9. Umreženo društvo (network society) i vizualne komunikacije. Društvene mreže
(facebook i twitter) u interaktivnoj socijalnoj komunikaciji u globalno doba.
10. Epistemologija medija: Tehničko-tehnološki aspekti i socijalno-kulturalni. Nove
discipline: mediologija, filozofija medija, sociologija medija.
11. Vizualna konstrukcija kulture. Analiza promjene teorijskog ishodišta u razumijevanju
odnosa između vizualnosti i teksta u kulturi globalizacije.
12. Novi mediji i vizualni zaokret (visual turn). Teorijsko objašnjenje stvaranja novih
disciplina iz područja vizualnih komunikacija.

POPIS LITERATURE:

OBVEZATNA LITERATURA:

Žarko Paić, Vizualne komunikacije: Uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008.
Žarko Paić, Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006.
Žarko Paić, Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011.
Žarko Paić, „Tehnosfera: estetski kod komunikacije“, Europski glasnik, 17/2012. str. 571 – 608.
Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naklada Ljevak, Zagreb, 1996.
Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Gilles Deleuze, Film 2: Slika-Vrijeme, Bijeli val, Zagreb, 2012.
Fredric Jameson, The Cultural Turn, Verso, London, 1998.
Paul Virilio, The Information Bomb, Verso, London, 2000.
C.Gianetti, Digitale Äesthetik: Einführung,
http://www.medienkunstnetz/de/themen/aesthetik_des_digitalen,
Wolfgang Welsch, Grenzgänge der Ästhetik, Reclam, Stuttgart, 1996.
Margot Lovejoy, Digital Currents: Arts in the Electronic Age, Routledge, London – New York,
2004.

164
 Florian Rötzer (ur.), Digitaler Schein: Ästhetik der elektronischen Medien. Suhrkamp,
Frankfurt/M., 1991.
Paul Virlio, The Aesthetics of Disappearance, Semiotext(e), New York, 1991.
Lev Manovich, The Language of New Media, The MIT Press, Cambridge Massachusetts, London
-New York, 2001.
Jean-François.Lyotard, Lessons on the Analytic of the Sublime, Stanford University Press,
Stanford – California, 1994
Marshall McLuhan, Razumijevanje medija, Goldenmarketing, Zagreb, 2008.
Villem Flusser, Kommunikologie, Fischer, Frankfurt/M, 2006.
Friedrich A.Kittler, Gramophone, Film, Typewriter, Stanford University Press, Stanford-California,
1999.
Oliver Grau, Virtual Art, The MIT Press, London, 2003.
DOPUNSKA LITERATURA:

Žarko Paić/Krešimir Purgar (prir.), Vizualna konstrukcija kulture, Izdanja Antibarbarus, Zagreb,
2009.
Krešimir Purgar (prir.) Uvod u vizualne studije, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2009.
W.T. MItchell, Pictorial Turn, University of Chicago Press, Chicago, 1994.
W.T. Mitchell, Ikonologija: slika, tekst, ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010.
Debra B. Shaw, Technoculture: The Key Concepts, Berg, Oxford-New York, 2008
Chris Jenks (ur.) Vizualna kultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Tematski blok: “Totalitarizam medija?” I “ICONIC TURN” Časopis Europski glasnik, br. 10/2005.
Tematski blok: “Filozofija medija” TVRĐA (časopis ze teoriju,kulturu i vizualne umjetnosti), br. 1-
2010.
The Essential McLuhan (ur. E.McLuhan i F.Zingrone), Basic Books, New York, 1996.
Tiziana Terranova, Network Culture: Politics for the Information Age, Pluto Press, London-Ann
Arbor, 2004.
Hal Foster (ur.), The Anti-Aesthetics: Essays on Postmodern Culture, The New Press, New York,
1998.
Christa Maar/Hubert Burda (ur.), ICONIC TURN: Die Neue Macht der Bilder, DuMont, Köln, 2005.
Alain Badiou, Petit manuel d'inesthétique, Éditions de Seuil, Paris, 1998.
Klaus-Sachs Hombach (prir.), Bildwissenschaft: Disziplinen, Themen, Methoden, Suhrkamp,
Frankfurt am Main, 2005.
Klaus Sachs-Hombach, Das Bild als kommunikatives Medium: Elemente einer allgemeine
Bildwissenschaft, Herber von Halem Verlag, Köln, 2006.
Yves Michaud, Umjetnost u plinovitu stanju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
Gottfried Boehm (ur.), Was ist ein Bild?, Wilhelm Fink, München, 1994.
Donna Haraway, „Manifesto za kiborge: znanost, tehnologija i socijalistički feminizam u 1980-
im“, u: Linda J. Nicholson (ur.), Feminizam/Postmodernizam, Liberata, Ženski studiji, Zagreb,
1999., str. 167
Peter Sloterdijk, „Pravila za ljudski vrt“, Europski Glasnik, br. 5/2000.
Steven Best/Douglas Kellner, The Postmodern Adventure: Science, Technology, and Cultural
Studie at the Third Millennium, The Guillford Press, London – New York, 2001.
Arthur Kroker, « The Image Matrix «, www. Ctheory.Net
Walter Benjamin, Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
Frank Hartmann, Mediologie: Ansätze einer Medientheorie der Kulturwissenschaften, WUV,
Wien,2003.
Milan Galović, Doba estetike, Izdanja Antibarbarus – HDP, Zagreb, 2011.
Dieter Henrich/Wolfgang Iser (ur.), Theorien der Kunst, Suhrkamp, Frankfurt/M. 1992.
Marina Gržinić, Estettika kibersveta in učinki derealizacije, Založba ZRC, Ljubljana, 2003.
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 5
NAZIV PREDMETA /MODULA : Uvod u znanstveno područje I: UVOD U POVIJEST SVJETSKE
KNJIŽEVNOSTI

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: HELENA PERIČIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : HELENA PERIČIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Pregled najznačajnijih tendencija, pojava i autora u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga, od orijentalnih
izvora, antičke grčke i rimske književnosti do suvremenosti. Težište će biti na pojedinim pristupima i
metodama u tumačenju književne povijesti i njezinih pojavnosti odnosno na problematiziranju
značenjskih/tematskih i izražajnih „čvorova“ u povijesti književnosti (npr. homersko pitanje; poetike:
Aristotel – Horacije – Boileau; aristotelovska drama i antidrama; petrarkizam, Burckhardtov pristup
renesansi; teorija arhetipskog značenja; estetika recepcije; novi historicizam; Meandar i sljedbenici;
faustovski motiv u književnosti; estetika ružnog u književnosti; fantastika u književnosti; intermedijalnost:
književnost – kazalište – film; groteska u književnosti i sl.). Temeljni je cilj kolegija upoznati studente s
najznačajnijim pojavama, razdobljima, stilskim formacijama i smjerovima u povijesti svjetske književnosti
odnosno književnosti tzv. zapadnoga kruga te ujedno ukazati na određene metode i pristupe u njihovu
tumačenju i kontekstualiziranju. Student je dužan znati interpretirati i problemski kontekstualizirati pet
cjelovitih tekstova (iz raznih razdoblja u svjetskoj književnosti) – koje s nastavnikova ponuđenog popisa
odabere po vlastitu nahođenju. Uvid u obrađenu predmetnu građu valja poslužiti boljemu razumijevanju
povijesti kazališta, filma i prikazivačke umjetnosti.

POPIS LITERATURE
Obvezna literatura

Beker, M.: Uvod u komparativnu knjževnost, Zagreb, Školska knjiga, 1995.

Košutić-Brozović, N.: Čitanka iz stranih književnosti 1 i 2, Zagreb, Školska knjiga 1983. i dalje
Leksikon svjetske književnosti: djela (gl. ur. Dunja Detoni-Dujmić), Zagreb, Školska knjiga, 2004.
Leksikon svjetske književnosti: pisci (gl. ur. Dunja Detoni-Dujmić), Zagreb, Školska knjiga, 2005.
Rečnik književnih termina (ur. Z. Škreb et al.), Beograd, Nolit, 1986.
Solar, M.: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, Golden marketing, 2003. i dalje (2, prošireno izdanje iz 2011)
Solar, M.: Rječnik književnoga nazivlja, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006.

Uz to: pet cjelovitih književnih djela iz raznih književnih razdoblja po vlastitom izboru.

Dopunska literatura (literatura primjerena izradi pojedinih seminarskih radova)

Beker, M.: Povijest književnih teorija, Zagreb, SNL, 1979. i dalje
Beker, M.: Suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska, 1999.
Damrosch, D.: What is World Literature?, Princeton-Oxford, Princeton University Press, 2003
Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, SNL, 1976. i dalje
Frangeš, I.: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb – Ljubljana, Nakladni zavod MH / Mladinska knjiga, 1987.
Frye, N.: Anatomija kritike, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga, 2000.
Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (uredili Aleksandar Flaker et al.), Zagreb, Liber, 1978.
Kako vidimo strane zemlje – Uvod u imagologiju, Z. Blažević et al., ur. Davor Dukić, Zagreb, Srednja Europa,

164
 2009.
Peričić, H.: Tekst, izvedba, odjek (trinaest studija iz hrvatske i europske dramske književnosti, Zagreb, Erasmus,
2008.
Slamnig, I.: Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb, Školska knjiga, 2001.
Šporer, D.: Novi historizam (Poetika kulture i ideologija drame), Zagreb, AGM, 2005.
Tomasović, M.: Domaća tradicija i europski obzor, Split, Književni krug Split, 2009.
Uvod u književnost (ur. Z. Škreb i A. Stamać), Zagreb Nakladni zavod Globus, 1998. i kasnija izdanja.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije.
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Student treba napisati seminarski rad (samostalno ili u suautorstvu s drugim
studentom/studentima) na odabranu temu a u konzultaciji s profesorom.
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 6
NAZIV PREDMETA/MODULA: Uvod u znanstveno područje I: Teorija proze
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: MILIVOJ SOLAR
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : MILIVOJ SOLAR
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Koncepcije teorije proze, teorije romana i teorije novele. Pojmovi poezije i proze,
umjetničke proze i proznih književnih vrsta. Klasifikacije usmenih i pisanih proznih vrsta i
žanrova. Povijesni razvoj proze i značenje romana. Temeljni pojmovi analize proze: tema,
motiv, pripovjedač, lik, fabula, siže i promjene u njihovoj uporabi. Mimetičke,
strukturalističke (naratološke) i poststrukturalističke teorije proze i romana. Cilj je
kolegija steći uvid u temeljnu problematiku određenja i tipova znanstvenih analiza
proze. Upoznati karakterizacije ključnih žanrova i mogućih načina analize proznih
književnih djela. Upozoriti na kulturnopovijesno značenje i važnost romana i novele.

POPIS LITERATURE

Solar, M. (2004). Ideja i priča, Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga;

Solar, M. (2003). Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga, poglavlja 5. i 7.;

Suvremena teorija pripovijedanja, priredio V. Biti (1992), Zagreb: Globus;

Žmegač, V. (2004). Povijesna poetika romana, Zagreb: Matica hrvatska.

DOPUNSKA LITERATURA:

Roland Barthes: Kritika i istina, prevela Lada Čale Feldman, Zagreb: Algoritam, 2009

Roland Barthes: "Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova," Suvremena teorija pripovijejdanja, str.
47-78

Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: MH, 2000

Ferdinand de Saussure: Tečaj opće lingvistike, preveo Vojmir Vinja, Zagreb: ArTresor, 2000

Umberto Eco: Kultura, informacija, komunikacija, prev. M. Drndarski, Beograd: Nolit, 1973

Michel Foucault: Riječi i stvari, prev. Srđan Rahelić, red. Rade Kalanj, Zagreb: Golden marketing, 2002

A.J. Greimas: »Les actants, les acteurs, et les figures« [1973], u: Du Sense II (Paris: Éditions du Seuil, 1983),
str. 49 – 66. ["Aktanti, akteri, figure," SPK, str. 98 – 122]

Roman Jakobson: Ogledi iz poetike, ur. M. Komnenić i L. Kojen, Beograd: Nolit, 1978

Claude Lévi-Strauss: Strukturalna antropologija, prev. A. Habazin, 2. izdanje, Zagreb: Svjetlost, 1989

Jurij M. Lotman: Struktura umjetničkog teksta, prev. S. Veršić, Zagreb: Alfa: 2001

164
 Milivoj Solar: Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009

Milivoj Solar: Ukus, mitovi, poetika, Službeni glasnik, Beograd, 2010.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.

BROJ ECTS BODOVA : 5

164
 UVOD U ZNANSTVENO PODRUČJE II

REDNI BROJ PREDMETA : 7

NAZIV PREDMETA/ MODULA : Uvod u znanstveno područje II: Krleža: književna i politička
antropologija
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA /MODULA: DEAN DUDA
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : DEAN DUDA
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA : hrvatski
BROJ SATI NASTAVE : 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA /MODULA
Predavanjima i zajedničkim diskusijama u Krležinu korpusu, a iz vizure književne i političke antropologije, propitivat ćemo
Krležin angažman između književnosti i politike, njegovu antitetičku vrtešku. Odnosno, daljnjim određenjem Stanka Lasića,
u središtu je Krležine paradigme protagonist koji će tragati za smislom, apsolutom i pritom će se kretati od nekog
autoriteta (od Pretpostavljenog, npr. Oca – obiteljskog, nacionalnog, vjerskog) k nekoj ljubljenoj osobi (Ženi): transgresija
homo politicusa u homo eroticusa. Radi se o arhetipu koji se uočava u svim Krležinim romanima: Vražji otok (1923.): otac
– Gabrijel – Ljiljana; Povratak Filipa Latinovicza (1932.): majka – Filip – Bobočka; Na rubu pameti (1938.): Domaćinski –
Doktor – Jadviga; Banket u Blitvi (1938.-1962.): Barutanski – Nielsen – Karin; Zastave (1962.-1968.): otac – Kamilo – Ana
Borongay. Cilj je kolegija proširivanje uvida u Krležin korpus, i to na temelju antitetičke vrteške (usp. Lasić 1989I) u okviru
koje ćemo promatrati Krležine po/etičke transgresije (npr. od Wildeova i Nietzscheova esteticizma), filozofijsko-aforističke
transgresije (npr. prema Stirnerovu anarhoindividualizmu i solipsizmu njegova stvaralačkoga Ništa kojima Krleža nastoji
poništiti stvarnost "kulturnog i političkog brodoloma" balkanske Judeje i hrvatskog Alžira), religijski/ateistički i kulturno-
antropološki kontekst (npr. Krležin koncept bogumilstva i budizma), anti/ideološke transgresije (npr. od re/mitologizacije
kosovskoga mita/vidovdanskoga kulta s epicentralnim Meštrovićevim Vidovdanskim hramom kao "Jugomitosom") i
transgresije nesvjesne strukture (npr. Krležini onirički dnevnički zapisi 1942/1943.).

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:
Biti, Vladimir. 2005. Doba svjedočenja: tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Zagreb: MH,
poglavlje: "Svjedok sjećanja. Lice diskurza u Krležinim Davnim danima i Djetinjstvu 1902-03".
Bogert, Ralph. 1991. The Writer as Naysayer: Miroslav Krleža and the Aesthetic of Interwar Central Europe.
Columbus: Slavica (UCLA Slavic Studies Volume 20).
Čale Feldman, Lada. 2006. "Znanost, prostor, vrijeme: obrisi (hrvatske) književne antropologije". U: Čovjek,
prostor, vrijeme. Zagreb: Disput, str. 13-32.
Donat, Branimir. 2002. O Miroslavu Krleži još i opet. Zagreb: Dora Krupićeva.
Gašparović, Darko. 2012. "Miroslav Krleža", u Dubinski rez: kroz hrvatsku dramu 20. stoljeća. Zagreb: ITI,
str. 53-107.
Hećimović, Branko. 1997. Pod Krležinim kišobranom. Zagreb: Znanje.
Kravar, Zoran. 2005. "Kameni gost na panonskom proštenju: Krležini svjetonazori i njihovi sudari". U: Dani
Hvarskoga kazališta. 35/1. Zagreb, Split: HAZU, Književni krug, str. 254-263.
Krležijana 1 A-LJ. (ur. V. Visković). Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1993. (natuknice)
Krležijana 2 M-Ž. (ur. V. Visković). Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1999. (natuknice)
Lasić, Stanko. 1987. Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914–1924). Zagreb: ČGP Delo, Globus, Međunarodni
slavistički centar SR Hrvatske. (odabrana poglavlja)
Lasić, Stanko. 1989. Krležologija ili Povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži. Knjiga 1. i 2. Zagreb: Globus.
(poglavlja)
Miočinović, Mirjana. 2008. Pozorište i giljotina. Rasprave o drami. Drugo, dopunjeno izdanje. Beograd:
Edicija REČ, poglavlje: "Tri Krležine drame", str. 216-278.
Nemec, Krešimir. 2000. Mogućnosti tumačenja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, poglavlje: "Između
dogme i slobode (Na rubu pameti Miroslava Krleže)", str. 117-129.
Povratak Miroslava Krleže, 2015 ur. T. Brlek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (u tisku)
Poyatos, Fernando. 1988. "Introduction" i "Literary Anthropology: Toward a New Interdisciplinary Area".
U: Literary Anthropology: A New Interdisciplinary Approach to People, Signs, and Literature (ur. F.
Poyatos). Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, str. XI-XXIII, 3-50.
Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001 (2002). Etnologija i etnomit. Zagreb: ABS95, Naklada Publica.
Senker, Boris. 1996. Hrvatski dramatičari u svom kazalištu. Zagreb: Hrvatski centar ITI.
Visković, Velimir. 2008. "Od 'Bobočke' do 'Filipa'". U: Dani Hvarskoga kazališta. 34/1. Počeci u hrvatskoj

164
 književnosti i kazalištu. (ur. N. Batušić et al.). Zagreb, Split: HAZU, Književni krug, str. 157-168.
Vujanović, Ana. 2004. "Dramski tekst U agoniji Miroslava Krleže", u Razarajući označitelji/e performansa.
Beograd: SKC, str. 160 – 175.
DOPUNSKA LITERATURA:

Aleksander, Irina. 2003. Svi životi jedne ljubavi. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, Jesenski i Turk.
Batušić, Nikola. 2002. "Krležina Golgota i drame Ernsta Tollera". U: Komparativna povijest hrvatske
književnosti: Zbornik radova IV. Split: Književni krug, str. 113-120.
Bibliografija Miroslava Krleže. Krležijana. 1999. (ur. V. Visković). Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav
Krleža".
Čale Feldman, Lada. 1997. Teatar u teatru u hrvatskom teatru. Zagreb: Naklada MD/Matica hrvatska.
Čengić, Enes. 1985IV. S Krležom iz dana u dan (1980–1981). U sjeni smrti. Zagreb: Globus.
Čengić, Enes. 1990II. S Krležom iz dana u dan (1989–1999). Post mortem II. Sarajevo, Zagreb: Svjetlost,
Mladost.
Ćosić, Bora. 2012. Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija (crtež: Wostok, I. Hofbauer, D. Steinfl, B.
Stanić). Zagreb, Beograd: Kulturni centar Beograda i LZ Miroslav Krleža.
Duda, Dean. 1993. "Bilješke uz Krležino nefikcionalno pripovijedanje". Dubrovnik 6:52-64.
Flaker, Aleksandar. 1995. Riječ, slika, grad: hrvatske intermedijalne studije. Zagreb: HAZU.
Hećimović, Branko. 1982. Može li se Lauri vjerovati? Književno-kazališne provjere. Zagreb: Znanje,
poglavlje: "Krležine nadopune vlastitih dramskih djela i geneza drame U agoniji", str. 133-179.
Kragić, Bruno. 2010. "Slike epohe u filmu Glembajevi". U: Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XIII. (ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz). Split: Književni krug,
Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 381-388.
Kravar, Zoran. 1990. "Vitalistički sindrom kao konstanta Krležine poezije". 15 dana 3:22-27.
Krleža danas. Prilozi suvremenom promišljanju Krleže. 2007. (ur. M. Vujičić i V. Visković). Brijuni: Kazalište
Ulysses.
Lasić, Stanko. 1993. Krležologija ili Povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži. Knjiga 6. Zagreb: Globus.
Lauer, Reinhard. 1990. Miroslav Krleža i njemački ekspresionizam. Sarajevo: Oslobođenje.
Leitner, Andreas. 1986. Die Gestalt des Künslers bei Miroslav Krleža. Heidelberg: Carl Winter.
Leitner, Andreas. 1993. "Miroslav Krleža i filozofija života". Republika 11–12: 28-36.
Lindemann, Frank. 1991. Die Philosophie Friedrich Nietzsches im Werk Miroslav Krležas. Wiesbaden: Otto
Harrassowitz.
Lőkös, István. 1998. Hrvatsko-mađarske književne veze: rasprave i članci. Zagreb: Matica hrvatska.
Marjanić, Suzana. 2005. Glasovi "Davnih dana": transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914.-1921/22.
Zagreb: Naklada MD.
Paro, Georgij. 2007. "Prema svome (ambijentalnom) kazalištu ili fin de partie: Dubrovnik, 1960.-2001." U:
Krležini dani u Osijeku, 2006. Vrijeme i prostor u hrvatskoj dramskoj književnosti. Zagreb, Osijek:
Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU et al., str. 221-227.
Rihtman-Auguštin, Dunja. 2002. Etnologija i etnomit. Zagreb: ABS95, Naklada Publica.
Senker, Boris. 1996. Hrvatski dramatičari u svom kazalištu. Zagreb: Hrvatski centar ITI.
Stančić, Mirjana. 1994. Die Rezeption Arthur Schopenhauers in der kroatischen Literatur und Philosophie.
Wiesbaden: Harrassowitz Verlag.
Škvorc, Boris. 2003. Ironija i roman: u Krležinim labirintima – (ponovno) iščitavanje ironijskih žarišta u
romanima Miroslava Krleže. Zagreb: MD.
Uvanović, Željko. 2008. "Strah od višestruke nelagode: Krleža kao adaptator Cvrčka pod vodopadom (te
Finala) i Mario Fanelli kao redatelj filma Put u raj". U: Krležini dani u Osijeku, 2007.. Zagreb;
Osijek, str. 324-341.
Vidan, Ivo. 1995. Engleski intertekst hrvatske književnosti. Zagreb: ZZK Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Visković, Velimir. 2001. Krležološki fragmenti: Krleža između umjetnosti i ideologije. Zagreb: Konzor.
Zozoli, Lidija. 1996. "Intertekstualnost Krležine Salome". Kolo 3:167-188.
Žmegač, Viktor. 1986. Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma. Zagreb: SNL.
Žmegač, Viktor. 1987. "Krležin odnos prema psihoanalizi". U: Komparativno proučavanje jugoslavenskih
književnosti 2, Zagreb, str.112-120.

O PIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 8
NAZIV PREDMETA/MODULA: Uvod u znanstveno područje II: Umjetnost performansa
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: BORIS SENKER
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : BORIS SENKER
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Predavanja će, kao što i naziv kolegija sugerira, krenuti od pokušaja pojmovnoga razgraničenja umjetnosti performansa
(performance art), akcije, hepeninga i body arta da bismo se u završnom, petom predavanju zaustavili na radikalnim
izvedbama (usp. Baz Kershaw) sa srčanim angažmanom, s ciljem ukazivanja na moguće promjene društva, s obzirom da se
društveno-politička energija događanja naroda 2011. godine globalno približila slobodarskoj energiji '68. Teme:

1. Umjetnost performansa (performance art) – akcija – hepening – body art: pokušaj pojmovnoga razgraničenja
anarhičnih izvedbenih formi u okviru igre, svetosti i "ludosti" (kinizma u Sloterdijkovu određenju).

2. Dada i nadrealizam te zbog čega se neoavangarda šezdesetih obično određuje kao nasljednica dadaizma; fluksus kao
nasljednik dadaizma i Situacionistička internacionala kao nasljednica nadrealizma (usp. David Hopkins).

3. Eat art: hrana u izvedbi kao politički stav, kao konceptualni simbol, kao životni princip, kao skulpturni materijal, kao
ritualna oznaka, kao rekvizit i ironijska matrica, kao taktika zastrašivanja, kao autobiografski element, kao feministički stav,
kao humoristički materijal, kao strategija preživljavanja (usp. Linda Montano).

4. "Re-performans" kao re-enactment, re-construction, re-playing i re-doing ili o tome kako "čovjek ne može dva puta
napraviti samoubojstvo" (Tomislav Gotovac aka Antonio G. Lauer), ali i o tome zbog čega Chris Burden nije dozvolio
Marini Abramović da obnovi njegov performans Trans-Fixed (1974). Izvedba otpora – radikalne izvedbe (Baz Kershaw) ili
"Bila bi ozbiljna greška vjerovati da umjetnički aktivizam može sâm stati na kraj neoliberalnoj hegemoniji" (Ch. Mouffe).

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Berghaus, Günter. 2005. Avant-Garde Performance: Live Events and Electronic Technologies.
Basingstoke: Palgrave Macmillan.
Carlson, Marvin. 2004. Performance: A Critical Introduction. (2. izd.). New York: Routledge.
Féral, Josette. 2007/2008 (1992). "Što je preostalo od umjetnosti performansa? Autopsija funkcije,
rođenje žanra". Up&Underground 11/12:96-103.
Hopkins, David. 2005. Dada i nadrealizam. (prev. Dušan Janjić). Sarajevo: Šahinpašić.
Kershaw, Baz. 1999. The Radical in Performance: Between Brecht and Baudrillard. London, New
York.
Kirshenblatt-Gimblett, Barbara. 1999. "Playing to the Senses: Food as a Performance Medium".
Performance Research 4/1:1-30.
Peterle, Astrid. 2009. "Obnove predstava i potencijal proračunatog neuspjeha". Frakcija 51/52:108-
113.
Schechner, Richard. 2006. Performance Studies: An Introduction. (2. izd.). New York, London:
Routledge,.
Šuvaković, Miško. 2005. Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb: Horetzky.
Šuvaković, Miško. 2007. Konceptualna umetnost. Novi Sad: Muzej savremene umetnosti Vojvodine,
Kulturni centar Novog Sada.
Warr, Tracey i Amelia Jones. 2006 (2000). The Artist's Body. (ur. Tracey Warr). London: Phaidon.

DOPUNSKA LITERATURA:
Abramović, Marina. 2007. Seven Easy Pieces. Milano, New York City: Charta.
Alfano Miglietti, Francesca. 2003. Extreme Bodies: The Use and Abuse of the Body in Art. Milano: Skira.
Auslander, Philip. 2008. Liveness: Performance in a Mediatized Culture. (2. izd.). New York, London:
Routledge, Taylor & Francis Group.
Barcan, Ruth. 2010. Golo/nago: kulturna anatomija. Zagreb: Algoritam.
Bell, Elizabeth. 2008. Theories of Performance. Los Angeles, London, New Delhi, Singapore: SAGE.
Body and the East: od šestdesetih do danes. 1998. (ur. M. Briški). Ljubljana: Moderna galerija.

164
 Fischer-Lichte, Erika. 2009. Estetika performativne umjetnosti. (prev. S. Bosto). Sarajevo, Zagreb: Šahinpašić.
Gržinić, Marina. 2005. Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije. (prev. N. Jovanović). Zagreb, Sarajevo:
Multimedijalni institut, Košnica.
Goldberg, RoseLee. 2003 (1979). Performans: od futurizma do danas. (preveli V. Rogošić, M. Kovač, L.
Filipan). Zagreb: Test! – Teatar studentima, URK – Udruženje za razvoj kulture.
Grubić, Igor. 2009. 366 rituala oslobađanja. (ur. I. Bago i A. Majača). Zagreb: Galerija Miroslav Kraljević.
Holmes, Brian. 2004. "Liar’s Poker, Representation of Politics / Politics of Representation".
(http://www.springerin.at/dyn/heft_text.php?textid=1276&lang=en) (pristup 5. srpanj 2009.)
Jones, Amelia. 1998. Body Art/Performing the Subject. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Jovićević, Aleksandra i Ana Vujanović. 2007. Uvod u studije performansa. Beograd: Fabrika knjiga. (E-knjiga:
http://www.tkh-generator.net/openedsource/aleksandra-jovicevic-i-ana-vujanovic-uvod-u-studije-
performansa).
Kontejner. Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology. 2010. (ur. I. Bago, O. Majcen Linn, S.
Ostoić). Zagreb, Berlin: Kontejner/ Bureau of Contemporary Art Praxis, Revolver Publ.
Kuenzli, Rudolf. 2006. Dada. London, New York: Phaidon Press.
Kunst, Bojana. 2003. "On Strategic Interventions in Performance Art: Self-Representation of the Body".
Frakcija 28/29:46-58.
Lehmann, Hans-Thies. 2004 (1999). Postdramsko kazalište. (preveo K. Miladinov). Zagreb – Beograd: Centar
za dramsku umjetnost, TkH – Centar za teoriju i praksu izvođačkih umetnosti.
Lukić, Darko. 2010. Kazalište u svom okruženju. Knjiga 1. Kazališni identiteti. Kazalište u društvenom,
gospodarskom i gledateljskom okruženju. Zagreb: Leykam international.
Maravić, Tihana. 2010. "Sveta luda kao performer. Ludost kao izbor, jezik umjetnosti, sredstvo komunikacije i
transformacije". U: Ekstravagantna tijela: ekstravagantni umovi. Međunarodni festival mentalnog
zdravlja. (ur. I. Bago et al.). Zagreb: Kontejner/ Biro suvremene umjetničke prakse, str. 170-182.
Marjanić, Suzana. 2014, Kronotop hrvatskog performansa I – III., Zagreb: IEF.
Marjanić, Suzana. 2011. "Ženske/feminističke izvedbene umjetnosti u Hrvatskoj 1990–2010: žensko –
feminističko – antifeminino". U: Ženski glasovi u izvedbenim umjetnostima Zapadnog Balkana 1990–
2010. (ur. N. Nelević). Cetinje: NOVA – Centar za feminističku kulturu, str. 40-67.
Matičević, Davor. 2011. Suvremena umjetnička praksa. Ogledi 1971-1993.. Zagreb: Durieux, MSU, AICA.
McEvilley, Thomas. 2005. The Triumph of Anti-Art. Conceptual and Performance Art in the Formation of Post-
Modernism. New York: McPherson & Company.
McKenzie, Jon. 2006. Izvedi ili snosi posljedice: od discipline do izvedbe. (prevela V. Valentić). Zagreb: CDU.
Milohnić, Aldo. 2009. Teorije sodobnega gledališča in performansa. Ljubljana: Maska.
Milohnić, Aldo. 2011. "Artivizam". Kazalište 47-48:66-79.
Montano, Linda. 2000. Performance Artist Talking in the Eighties. London: University of California Press.
Mouffe, Chantal. 2008. "Umjetnički aktivizam i agonistički prostori". U: Operacija: Grad. Priručnik za život u
neoliberalnoj stvarnosti. (ur. L. Kovačević et al.). Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade,
Multimedijalni institut, Platforma 9,81 – Institut za istraživanja u kulturi, BLOK, SU Klubtura/Clubture,
Zagreb, str. 220-227.
The Orange Dog and Other Tales (Even Better Than the Real Thing). 2009. Concept: Kontejner/ Bureau of
Contemporary Art Praxis. Frakcija: Performing Arts Journal 50:52-59.
Parasecoli, Fabio. 2008. Bite Me. Food in Popular Culture. Oxford, New York: Berg.
Peraica, Ana. 2006. "Anonymous Artist, Nameless Hero, Unknown History". U: East Art Map: Contemporary
Art and Eastern Europe. London, Los Angeles: Afterall and MIT Press, str. 163-174.
Performance Analysis. An Introductory Coursebook. 2001. (ur. C. Counsell i L. Wolf). London: Routledge.
Rogošić, Višnja. 2010. "Srednjovjekovno izvedbeno nasljeđe u prostorom određenom kazalištu: zajednica i
putovanje gradom u predstavama skupina Kugla glumište i Bacači sjenki". U: Istodobnost raznodobnog.
Tekst i povijesni ritmovi. Komparativna povijest hrvatske književnosti XII. Split, Zagreb: Književni krug,
Odsjek za komparativnu književnost, str. 430-444.
Senker, Boris. 1999. "Pojam performance i kako ga 'ponašiti'". Glumište 3/4:137-139.
Tisdall, Caroline. 2003. "Joseph Beuys i Fluxus". U: Dossier Beuys. (ur. J. Denegri). Zagreb: DAF, str. 79-95.
Vergine, Lea. 2000. Body Art and Performance: The Body as Language. Milano: Skira.
Vlašić-Anić, Anica. 2001. "Kugla glumište, Zagreb". U: Hrvatski slavistički kongres 2. (ur. D. Sesar i I. Vidović
Bolt). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet 2001., str. 659-665.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA : 9
NAZIV PREDMETA /MODULA : Uvod u znanstveno područje II; Hrvatska renesansna
književnost u evropskom kontekstu – odabrani primjeri
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA /MODULA: T OMISLAV BOGDAN
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : T OMISLAV BOGDAN
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA : hrvatski
BROJ SATI NASTAVE : 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA /MODULA
Na početku kolegija bit će razmotrene najvažnije značajke evropske književne renesanse, s naglaskom na
heterogenosti renesansne književne kulture, odnosno na pluralnosti njezinih sastavnica i pretpostavki.
Nakon toga uslijedit će upoznavanje s dubrovačkom i dalmatinskom renesansnom književnošću, s njezinim
tehnikama lokalizacije i adaptacije stranih modela, uz analizu odabranih primjera iz triju književnih rodova.

- Uvod; renesansno prestrukturiranje evropskih vernakularnih književnosti; osamostaljivanje književnosti

kao društvenoga podsistema; kult antike; intertekstualnost i načelo imitacije; kultura retoričkog i estetika
istovjetnosti; mogućnosti kontekstualizacijskih i imanentističkih čitanja renesansnih književnih tekstova.
- Hrvatska renesansna književnost, središta i evropski okviri; povijesne prilike i politički poreci u kojima je
nastala; Dalmacija, dalmatinski gradovi i Dubrovačka Republika; najvažniji žanrovi i teme, versifikacija;
tehnike lokalizacije i adaptacije stranih modela; uvod u korpus književnih djela i stanje istraživanja.

- Lirika; važnije lirske vrste u hrvatskoj renesansnoj književnosti; rad na izboru tekstova iz ljubavne lirike;
tema ljubavi kao ranonovovjekovna književna konvencija; najvažniji tipovi hrvatske ljubavne lirike 15. i 16.
stoljeća, njezin evropski kontekst i odnos prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru.

- Epika; žanrovski sastav hrvatske renesansne epike; prevlast epike u Dalmaciji i njezina nezastupljenost u
Dubrovniku; poetika vergilijanske epike; tematske specifičnosti hrvatske renesansne epike, nepostojanje
obavezujućeg domaćeg epskog modela; analiza Ribanja i ribarskog prigovaranja Petra Hektorovića.

- Drama; važnije dramske vrste u hrvatskoj renesansnoj književnosti; nastanak svjetovne drame i produženo
trajanje srednjovjekovnih dramskih oblika; Dubrovnik kao središte dramskoga stvaranja i kazališnog života;
dramski opus Marina Držića, pastorala i eruditna komedija; analiza Držićeve komedije Dundo Maroje.

Popis literature

OBAVEZNA LITERATURA:

Batušić, Nikola: „Kazalište renesansnoga razdoblja“, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978, str.
26–90.
Bogdan, Tomislav: Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća ,
Zagreb 2012.
Čale Feldman, Lada: „Analyze this! (Držićološke psihoanamneze)“ i „Dundo Maroje ili ljubav prema
geometriji“, U san nije vjerovati, Zagreb 2012, str. 39–54 i 79–87.
Fališevac, Dunja: „Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku“ i „Figura u epu (na
primjeru Marulićeve Judite)“, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1997, str. 53–89.
Košuta, Leo: „Pravi i obrnuti svijet u Držićevu Dundu Maroju“, u: Putovima kanonizacije., ur. N. Batušić
i D. Fališevac, Zagreb 2008, str. 263–306.
Kravar, Zoran: „Najstarija hrvatska ljubavna lirika“, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180.
Martin, John Jeffries: „The Renaissance: between myth and history“, u: The Renaissance: Italy and
abroad, ur. J. J. Martin, London i New York 2003, str. 1–23.
Novaković, Darko: „Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma“, u: M. Tomasović, Judita Marka
Marulića/D. Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, 1994, str. 55–71.
Pavličić, Pavao: „Kojoj književnoj vrsti pripada Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje?“, Poetika
manirizma, Zagreb 1988, str. 192–216.
Tomasović, Mirko: „Europski kontekst hrvatske renesansne lirike i epike“, Domaća tradicija i europski
obzor. Izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Split 2009, str. 49–92.
Torbarina, Josip: „Hektorovićevo Ribanje u kontekstu europske književne tradicije“, Kroatističke
rasprave, Zagreb 1997, str. 157–182.

164
 DOPUNSKA LITERATURA:
Bogdan, Tomislav: „Držićev antipetrarkizam“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse.
Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa (Pariz, 23-25. listopada 2008), ur. S.
Anđelković i P.-L. Thomas, Zagreb 2009, str. 61–78.
Bogdan, Tomislav: „Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije“, u: Prostori
snova, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2012, str. 151–166.
Bogdan, Tomislav: „Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku«, u: Schnittpunkt Slavistik.
Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70.
Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung, ur. I. Podtergera, Göttingen 2012, str. 277–288.
Bojović, Zlata: Renesansa i barok. Studije i članci o dubrovačkoj književnosti, Beograd 2003.
Čale Feldman, Lada: „Pomet Greenblattov Jago?“, u: Morana Čale / Lada Čale Feldman, U kanonu.
Studije o dvojništvu, Zagreb 2008, str. 67–80.
Greenblatt, Stephen, Renaissance Self-Fashioning: From More to Shakespeare, Chicago 1980.
Hempfer, Klaus W.: „Probleme traditioneller Bestimmungen des Renaissancebegriffs und die
epistemologische ‚Wendeʽ“, u: Renaissance. Diskursstrukturen und epistemologische
Voraussetzungen, ur. K. W. Hempfer, Stuttgart 1993, str. 9–45.
Hrvatska književna enciklopedija, I–IV, gl. ur. V. Visković, Zagreb 2010–2012 (izabrani članci).
Kravar, Zoran: „Kroatische Literatur im 16. und 17. Jahrhundert“, u: Propyläen Geschichte der
Literatur, ur. E. Wischer, sv. 3, Berlin 1984, str. 457–472.
Kravar, Zoran: „Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća“, Nakon godine MDC. Studije o književnom
baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 70–103.
Leksikon hrvatske književnosti. Djela, gl. ur. D. Detoni-Dujmić, Zagreb 2008 (izabrani članci).
Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak i dr., Zagreb 2009 (izabrani članci).
Novak, Slobodan P.: Planeta Držić, Zagreb 1984.
Petrović, Svetozar: „Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti“, Rad JAZU, knj. 350, Zagreb 1968,
str. 5–303.
Poetika renesansne kulture: novi historizam, ur. D. Šporer, Zagreb 2007.
Rapacka, Joanna: Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi, Split 1998.
Šporer, David: Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb 2005.
Švelec, Franjo: Komički teatar Marina Držića, Zagreb 1968.
Teutschmann, Johanna: Petar Hektorović (1487–1572) und sein „Ribanje i ribarsko prigovaranje“,
Wien–Köln–Graz 1971.
Torbarina, Josip: „Talijanski utjecaji na pjesnike Dubrovačke Republike“, Kroatističke rasprave, Zagreb
1997, str. 380–418.

O PIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA : 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 10
NAZIV PREDMETA /MODULA : UVOD U ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI II Interkulturna
književnost – književnost, kulturalni studiji
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ZVONKO KOVAČ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU :
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
U suvremenom studiju književnosti posebno se proučavaju fenomeni interkulturalnosti, kako u
intencijskom (kognitivnom) tako i u empirijskom smislu. Prostor kontakata novije hrvatske
književnosti i kulture sa susjednim slavenskim kulturama obilježen je specifičnom
interkulturalnosti njezina jezičnoga medija, izraženom u konfesionalnim, tradicijskim i
dijalektalnim diferencijacijama. Zbog toga će se u kolegiju osobita pozornost posvećivati piscima i
tekstovima granične, odnosno dvojne pripadnosti (S. Vraz, S. Matavulj, I. Ćipiko, Z. Kveder, S.
Miličić, I. Andrić, I. Samokovlija, N. Simić, V. Desnica, M. Dizdar, M. Selimović, P. Vojnić-Purčar, B.
Čosić, M. Kovač, J. Osti, D. Kekanović, I. Horozović, Dž. Karahasan, itd.), kao i književno-kritičkim
(esejističkim) interkulturnim reakcijama na tekstove i pojave interkontekstualnoga podrijetla
(divergentnost opusa, interkulturalnost časopisa, međuknjiževna kritika, itd.).

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

1. - 5. Izabrani tekstovi autora spomenutih u opisu kolegija, odnosno tekstovi sličnih «dvopripadnih autora»
koje će studenti izabrati za svoje seminarske radove.
6. Zvonko Kovač, Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Beograd:
Službeni glasnik, 2011. (Ovdje i opširniji popis literature).
7. Interkulturno-poredbeno izučavanje književnosti, gl. ur. Velimir Visković, Sarajevo-Ljubljana: Sarajevske
bilježnice, br. 32-33, 2011. (str. 77-200).
http://hr.scribd.com/doc/93120285/70106619-Sarajevske-Sveske-32-33-Small-1
8. Michael Hofmann, Interkulturelle Literaturwissenschaft, Eine Einfführung, Paderborn: W. Fink,
2006.
9. Svoj i tuđ – Slika drugog u balkanskim i srednjoevropskim književnostima, ur. Miodrag Maticki, Beograd:
Institut za književnost i umetnost, 2006.
10. Interkulturelle Literatur in Deutschland (ur. Carmine Chiellino), Stuttgart-Weimar: Metzler Verlag, 2000.
DOPUNSKA LITERATURA:

1. Tihomir Brajović, Komparativni identiteti, Srpska književnost između evropskog i južnoslavenskog

konteksta, Beograd: Službeni glasnik, 2012.
2. Međunarodni naučni skup - Ivo Andrić – 50 godina kasnije, Sarajevo, 21. novembra 2011., Zbornik radova,
ur. Zdenko Lešić – Ferida Duraković, Sarajevo: Akademija nauka Bosne i Hercegovine, 2012.
3. Meša Selimović – dijalog s vremenom na razmeđi svjetova, ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas,
Sarajevo: Šahinpašić, 2011.
4. Prikazivanje rata – viđenja ratova u hrvatskom i srpskom novopovijesnom romanu, Vom Umgang mit
Geschehenem, ur. Gerhard Ressel, Svetlana Ressel, Frankfut am Main: Peter Lang, 2011.
5. Filološke studije, 6/2008. vol.1-2, Zagreb: FF Press, 2011. http://philologicalstudies.org/index.php?
option=com_content&task=view&id=136&Itemid=58
6. Staniša Tutnjević, Razmeđa književnih tokova na Slovenskom Jugu, Beograd: Službeni glasnik, 2011.
7. Međunarodni naučni skup - Književno djelo Meše Selimovića, ur. Zdenko Lešić – Juraj Martinović, Sarajevo:
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2010.
8. Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup / Tretje hrvaško-slovensko slavistično srečanje, ur. Anita Peti-
Stantić, Zagreb: FF press, 2009.
9. Četrto slovensko hrvaško slavistično srečanje/Četvrti hrvatsko-slovenski slavistički skup, Zbornik referata,
ur. Miran Hladnik, Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete, 2009.
10. Norbert Mecklenburg, Das Mädchen aus der Fremde, Germanistik als interkulturelle

164
 Literaturwissenschaft, München: IUDICIUM Verlag, 2008.
11. Darstellung der Liebe in bosnischer, kroatischer und serbischer Literatur. Von der Renaissance ins 21.
Jahrhundert / Prikazi ljubavi u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj književnosti. Od renesanse do danas, (ur. Robert
Hodel), Frankfurt am Main: Peter Lang, 2007.
12. Geschichte (ge-)brauchen. Literatur und Geschichtskultur im Staatssozialismus: Jugoslavien un Bulgarien,
Zbornik radova sa simpozija u Witenbergu (ur. A. Richter-B. Beyer), Berlin: Frank&Timme, Berlin, 2006.
13. O studiju južnoslavenskih književnosti, Sarajevo-Ljubljana: Sarajevske sveske, gl. ur. Velimir Visković, br.
34-35, 2011. (str. 188-230).
http://hr.scribd.com/doc/77229492/Sarajevske-sveske-broj-35-36-2011
14. Zvonko Kovač, Međuknjiževna tumačenja, Biblioteka Književne smotre, Zagreb, 2005.
15. Konzepte der Kulturwissenschaften (ur. A. i V. Nünning), Stuttgart-Weimar: Metzler, 2003.
16. Kako pisati literarno zgodovino danes? (ur. Darko Dolinar i Marko Juvan), Ljubljana:
Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2003.
17. Reinhard Lauer, Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
18. Terry Eageleton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
19. Zoran Konstantinović, Intertekstualna komparatistika, Narodna knjiga, Alfa, 2002.
20. Alois Wierlacher, Architektur interkultureller Germanistik, München, IUDICIUM Verlag, 2001.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 11
NAZIV PREDMETA /MODULA : Uvod u znanstveno područje II: Kazalište i njegovo
okruženje
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: DARKO LUKIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : DARKO LUKIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij razmatra pitanje što je kazališno okruženje i kako se odvija interakcija između kazališta i njegova okruženja, zatim
modele međusobnog uvjetovanja, položaj kazališta u društvu i društva u kazalištu, kao i složeni odnos između kazališta i
gledatelja, kazališta i politike, kazališta i poduzetništva te kazališta i njegove raznovrsne konkurencije. Na primjerima
hrvatskog i svjetskog kazališta razmatra ulogu kazališta u reprezentiranju mainstreama, u reprezentiranju rubnosti, temu
kazališta kao «robe na tržištu», kazališta u svjetlu procesa globalizacije i promatra kazalište u svjetlu dinamičnog i živog
odnosa s vlastitim okruženjem, i aktivnog sudjelovanja u toj razmjeni i uzajamnom utjecaju. Cilj kolegija je otvoriti
mogućnosti multidisciplinarnih pristupa kazalištu kroz sociologiju, psihologiju, kazališni marketing i medijsku kulturu.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:
Barba, Eugenio i Savarese, Nicola: A Dictionary of Theatre Anthropology, London, Routledge, 1995.
Diamond, Elin, ur: Performance and Cultural Politics, London,Routledge, 1996.
Divignaud, Jean: Sociologija pozorišta, Beograd, Bigz, 1978.
Dragojević, Sanjin i Šešić-Dragičević, Milena: Arts Management in Turbulent Times, Amsterdam, European
Cultural Foundation, 2005.
Fitzgibbon, Marian i Kelly, Anne, ur.: From Maestro to Manager, Dublin,Oak Tree Press, 1997
Huxley, Michael i Witts, Noel, ur: The Twentieth Century Performance Reader, London,Routledge, 1997.
Lukić, Darko, Kazalište i njegovo okruženje, Zagreb, Leykam International, 2012.

DOPUNSKA LITERATURA:
Bradford, Gigi i Gary, Michael, ur: The Politics of Culture, The New Press, New York, 2000.
Cvjetičanin, Biserka I Sanjin Dragojević (ur): Guide to Current State and Trends in Cultural Policy and Life in
Unesco Member States: Europe, IRMO, UNESCO, Zagreb-Paris, 1992.
Hećimović, Branko i Senker, Boris, Suvremena hrvatska dramska književnost i kazalište od 1968./1971. do
danas, Osijek – Zagreb, HNK Osijek, Pedagoški fakultet Osijek i HAZU, 1997.
Holderness, Graham, The Politcs of Theatre and Drama, Basingstoke, Macmillan, 1992.
Hrvatska u 21. stoljeću, strategija kulturnog razvitka, Ministarstvo klulture RH, Zagreb, 2003.
Lederer, Ana: Vrijeme osobne povijesti, Zagreb,Naklada Ljevak, 2004.
Leko, Kruno, Laura Šakaja, Nena Franičević: Profesionalna kazališta u Hrvatskoj, Institut za kulturu,
Minsitarstvo kulture I prosvjete, Kulturni pokazatelji, br. 1. Zagreb, 1992.
Roche, Nancy i Whitehead, Jaan: The Art of Governance, Theatre Communication Group, NewYork, 2005.
Pavis, Patrice, ur: The Intercultural Performance Reader, Routledge, London, 1996.
Senker, Boris, Hrvatski dramatičari u svom kazalištu, Zagreb, Hrvatski centar ITI UNESCO, 1996.
Senker, Boris, Hrestomatija novije hrvatske drame, II. dio 1941-1995., Zagreb, Disput, 2001.
Weeda, Hanneloes, Suteu Corina i Smithuijsen Cas: The Arts, Politics and Change, Amsterdam,European
Cultural Foundation, 2005.
RJEČNICI, PRIRUČNICI:
Gelder, Ken i Thornton, Sarah (ur.), The Subcultures Reader, London /New York, Routledge, 1997.
Hartnoll, Phyllis: The Concise Oxford Companion to the Theatre, Oxford University Press, New York, 1986
Pavis, Patrice: Pojmovnik teatra, Zagreb,Antibarbarus, 2004
Macey, David: Dictionary of Critacal Theory, Penguin Books, London, 2001.
Mobley Jonnie Patricia: Dictionary of Theatre and Drama Terms, NTC Publishing, Lincolnwood, IL. 1992.
Škavić, Đurđa: Hrvatsko kazališno nazivlje, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb, 1999.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije

164
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit.
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 12
NAZIV PREDMETA/MODULA: Uvod u znanstveno područje II: Moderne teorije filma
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: NIKICA GILIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : NIKICA GILIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij obuhvaća temeljne spoznaje i metodološke smjernice suvremene teorije filma, polazeći od klasičnih tekstova
šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća koji su oformili metodološki okvir suvremene filmologije. Kolegij prati
povijesni razvoj suvremenih filmskih teorija i pokriva problemsku analizu ključnih fenomena suvremene filmske teorije
(psihoanaliza, marksizam, feminizam, kognitivizam, naratologija, «kulturalni studiji» i tako dalje). Cilj je kolegija omogućiti
polaznicima što širi uvid u dosege suvremene filmske teorije u svim njenim smjernicama i pravcima, s posebnim
naglaskom na kritičko čitanje klasičnih tekstova i analiziranje njihovih komparativnih prednosti spram tekstova drugih
teorijskih škola, kao i slijepih pjega na osnovu kojih se ti tekstovi lako izlažu kritici iz drugih metodoloških perspektiva.
Zbog metodološke raznolikosti, ovo je područje filmologije osobito pogodno za razvijanje kreativnosti i kritičkog mišljenja
te će polaznici spoznaje stečene u njemu moći primijeniti i na druga područja humanističkih i društvenih znanosti kojima
bi se mogli baviti. Kolegij se stoga preporuča i kao izborni kolegij polaznicima drugih smjerova doktorskih studija, odnosno
drugih doktorskih studija (književnost, kroatistika, etnologija, sociologija, itd.).

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:
1. Contemporary Film Theory, 1993. ur. A. Easthope, London, New York: Longman:
Louis Comolli i Jean Narboni: «Cinema/Ideology/Criticism»
Colin MacCabe: from «Realism and the Cinema: Notes on some Brechtian Thesis»
Stephen Heath: from «Narrative Space»
Frederic Jameson: from «Class and Allegory in Contemporary Mass Culture: Dog Day Afternoon
as a Political Film»
Laura Mulvey: «Visual Pleasure and Narrative Cinema»
-ll- : «Afterthoughts on 'Visual Pleasure and Narrative Cinema' inspired by King Vidor's Duel in
the Sun (1946)»
Claire Johnston: «Double Indemnity»
Mary Ann Doane: «Subjectivity and Desire An(other) Way of Looking»

2. Oudart, Jean-Pierre, 1978, «Filmski šav», u Teorija filma, ur. D. Stojanović, Beograd: Nolit, str. 471-486.

3. Narrative, Apparatus Ideology, 1986, New York: Columbia University Press:

Kaja Silverman, «Suture» (excerpts), str. 219-235.
Julia Kristeva, «Ellipsis on Dread and the Specular Seduction», str. 236-243
Christian Metz, «The Imaginary Signifier» (excerpts)
Jean-Louis Baudry, «Ideological effects of the Basic Cinematographic Apparatus», str. 281-5.
-ll- , «The Apparatus: Metapsychological Approaches to the impression of Reality in Cinema»,
str. 299-318.
Teresa de Lauretis «Through the Looking-Glass», str. 360-374.
Jean-Louis Comolli, «Technique and Ideology: Camera, Perspective, Depth of Field (parts 3 and
4)», str. 379-420.
Editors of Cahiers du cinéma, «John Ford's Young Mr. Lincoln», str. 444-482.
Linda Williams, «Film Body: An implantation of Perversions», str. 507-534.

4. Gilić, Nikica, 2003, «Filmološki formalizam i velike teorije (Prilog polemici o kulturalnim studijima)», u
Hrvatski filmski ljetopis, br. 35. (IX). Str. 32-39. i 197-8.

5. Fuery, Patrick:
2000, New Developments in Film Theory, Palgrave / Macmillan;
ili 2004, Madness and Cinema. Psychoanalysis, spectatorship and culture Palgrave / Macmillan.
DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Buckland, Warren, 2000, The Cognitive Semiotics of Film, Cambridge: CUP (vidi Petrić, 2005).
Casetti, Francesco, 1993, Teorie del cinema 1945-1990, Milano: Bompiani.
Cook, Pam i Bernink, Mieke, 2000, The Cinema Book, London: BFI.
Endless Night. Cinema and Psychoanalysis, Parallel Histories, 1999, ur. Janet Bergstrom, Berkeley, Los
Angeles, London: University of California Press.
Gilić, Nikica, 2006, «O konstrukciji i čitanju filmskih zvijezda» u Književna smotra, br. 139. (XXXVIII). str. 59-
68.
Gilić, Nikica, 2007, Uvod u teoriju filmske priče, Zagreb: Školska knjiga.
Grodal, Torben, 2002, Moving Pictures. A New Theory of Film Genres, Feelings and Cognition, Oxford:
Clarendon Press.
Hayward, Susan, 2002, Cinema Studies, The Key Concepts, London, New York: Routledge.
Humm, Maggie, 1997, Feminism and Film, Edinbourgh University Press, Indiana University Press.
Jukić, Tatjana, 2001, «Vidljivo i nevidljivo u filmu Dnevnik Bridget Jones», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 27-8
(VII), str. 227-233.
Keyframes. Popular Cinema and Cultural Studies, 2001, ur. Matthew Tinkcom, Amy Villarejo, London and
New York: Routledge. Str. 31-114 (blok tekstova «Woman as inter/national sign»)
Lauretis, Teresa de, 1984, Alice doesn’t, Bloomington: Indiana Universtiy Press.
Le Grice, Malcolm, 2001, Experimental Cinema in the Digital Age, London: BFI.
Manovich, Lev, 2001, The Language of New Media, London, Cambridge: The MIT Press.
Petrić, Mirko, 2005, «I semiotika i kognitivizam», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 42 (XI). Str. 111-4.
Riesinger, Robert, 2005, “Paradigme filmske teorije – teorijska klasifikacija Francesca Casettija”, u u Hrvatski
filmski ljetopis, br. 42 (XI), str. 107-110.
Semiotica, 1996, Vol. 112 - 1 / 2, Special Issue: Christian Metz, ur. L. Block de Behar
Singer, Irving, 1998, Reality Transformed: Film as Meaning, Cambridge, London: MIT Press
Stacey, Jackey, 2003, “Star Gazing. Hollywood Cinema and Female Spectatorship” u The Audience Studies
Reader, ur. W. Broker i D. Jermyn, London, New York: Routledge, str. 150-158.
Stam, Robert, 2000, Theory of Film, an introduction, Malden – Oxford: Blackwell.
Theorizing Documentary, 1993, ur. Michael Renov, New York, London: Routledge.
Turković, Hrvoje, 2006, «Kako protumačiti asocijativno izlaganje», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 45 (XII), str.
16-23.
Turković, Hrvoje, 2010, Nacrt filmske genologije, Zagreb: Matica hrvatska
Winston, Brian, 2001, Claiming the Real. The Documentary Film Revisited, London: BFI.
Žižek, Slavoj, 2001, The Fright of Real Tears, Krzysztof Kieślowski between theory and post-theory, London:
BFI Publishing.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
 STANJE ISTRAŽIVANJA I

REDNI BROJ PREDMETA: 13

NAZIV PREDMETA /MODULA : Stanje istraživanja I: FIGURE IDENTITETA U EUROPSKOM FILMU NAKON 1950.
GODINE

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: IVANA KESER BATTISTA
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : IVANA KESER BATTISTA
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij obuhvaća naslijeđe stilskih pravaca, pokreta i tendencija nastalih nakon 1950. na europskom kontinentu, na
Balkanu i u Rusiji. Kolegij razmatra što se događa u europskom igranom filmu nakon talijanskog neorealizma, francuskog,
britanskog, češkog Novog vala, Novog njemačkog filma, odnosno koje su značajke filmova nastalih posljednja tri
desetljeća obilježeni nacionalnim i regionalnim predznakom: suvremeni španjolski film, nove francuske ekstremnosti,
francuski film predgrađa, turski film, skandinavski film, centralni i istočnoeuropski film, rumunjski novi val. Te preispituje
uvriježene tvrdnje prema kojima se: europski film najčešće povezuje s pojmom “umjetnički (autorski) film”, prema kojima
je europski film djelomično smatra definiranim onime što hollywoodski film nije. Cilj je kolegija omogućiti polaznicima
uvid u mnogostrukosti i kompleksnosti novih smjernica, prepoznavanje struktura, kategorija i utvrđivanje kontinuiteta
europskog igranog filma nastalog nakon 1950. Student će biti sposoban uočiti raznolikosti izražajnih sredstava
suvremenog europskog filma, te uočiti i problemski razmatrati važnost konteksta nastajanja filmskog djela kao i potrage
za identitetom čija se obilježja protive jednoznačnim interpretacijama, monolitnosti i statičnosti.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

1. Aitkin, Ian (2005), «Current problems in the study of European cinema and the role of question on cultural
identity», u European Identity in Cinema, ur. Wendy Everett, Bristol: Intellect Publishing, str 79-86.
2. Bordwell, David (2002), «The Art Cinema as a Mode of Film Practice», u The European Cinema Reader, ur.
Catherine Fowler, Routledge, str. 94-101.
3. Coates, Paul (2009), «European film theory, From crypto-nationalism to trans-nationalism», u European
Film Theory, ur. Temenuga Trifonova, N.Y./London: Routledge, str. 13-16.
4. Everett, Wendy (2005), «Re-framing the Fingerprints: A Short Survey of European film», u European
Identity in Cinema, ur. Wendy Everett, Bristol: Intellect, str 15-34.
5. Everett, Wendy (2005), «Timetravel and European film», u European Identity in Cinema, ur. Wendy
Everett, Bristol: Intellect, str 107-115.
6. Elsaesser, Thomas (1994), «European Culture, National Cinema, the Autheur and Hollywood», u European
Cinema, Face to Face With Hollywood (2005), Amsterdam: Amsterdam University Press, str 35 – 57.
7. Elsaesser, Thomas (2005), «ImpersoNations: National Cinema, Historical Imaginaries», u European
Cinema, Face to Face With Hollywood, Amsterdam University Press, str 57 – 82.
8. Elsaesser, Thomas (2009), «Real location, fantasy space, performative place, Double occupancy and
mutual interference in european cinema», u European Film Theory, ur. Temenuga Trifonova, N.Y./ London:
Routledge, str. 47-61.
9. Neale, Steve (2002), «The Art Cinema as a Mode of Film Practice», u The European Cinema Reader, ur.
Catherine Fowler, Routledge, str. 103-120.
10. Orr, John (2004): «New Directions in European Cinema», u European Cinema, ur. Elizabeth Ezra, New
York: Oxford University Press, str 299-317.

DOPUNSKA LITERATURA:

1. Thompson, Kristin / Bordwell, David (2003), Poglavlje 25: «NewCinemas and New Developments: Europe
and the USSR since the 1970s», u Film History, An Introduction, University of Wisconsin-Madison, Mc Grow

164
 Hill, str. 605-632.
2. Turković, Hrvoje (2009), «Pojam poetskog izlaganja», Hrvatski filmski ljetopis, broj 60, Zagreb: Hrvatski
filmski savez, str. 10-33.
3. Ivana Keser Battista (2013), Film esej, Zagreb: Leykam international
4. IZBOR ČLANAKA o filmovima i autorima:
Filmski leksikon, 2003, ur. B. Kragić, N. Gilić / http://film.lzmk.hr/ (Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krleža)

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 14
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja I: Iz povijesti hrvatske filmske glazbe
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: IRENA PAULUS
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : IRENA PAULUS
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij će kronološki pratiti razvoj filmske glazbe te djelatnost hrvatskih skladatelja u filmovima bivše Jugoslavije(do
početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća). Kroz rad poznatih skladatelja klasične glazbe (čije se djelovanje u filmu
obično zapostavlja ili zanemaruje poput Tijardovića, Lhotke, Brkanovića, Cipre, Klobučara i mnogih drugih), preko opusa
skladatelja koji su početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća djelovali u glazbenom odjelu Jadran filma te su život
posvetili pisanju filmske glazbe (Cvitković, Kraus-Rajterić, Klobučar) do velikih imena hrvatske zabavne glazbe (Dedić,
Kabiljo) koji su se okušali u skladanju filmske glazbe pa su tu ostavili značajan trag u obliku vrlo važnih filmskih partitura.

U predavanjima će se obuhvatiti svi filmski žanrovi – igrani, dokumentarni i animirani film, a govorit će se o važnim
domaćim filmovima poput filmova Lisinski, Ciguli miguli, H8…, Bitka na Neretvi, Glembajevi, Surogat i drugih. Cilj je
kolegija osposobiti polaznike kao gledatelje filma za razumijevanje filmske glazbe te za analizu primjera pripadnih
različitim filmskim (izlagačkim) i glazbenim stilovima.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

1. Paulus, Irena, 1996., Tea Brunšmid – biofilmografski razgovor, Hrvatski filmski ljetopis,
Zagreb: Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka,
Zagreb film (Filmoteka 16),
god. II., br. 6, str. 79-87.

2. Paulus, Irena, 2002, Glazba s ekrana, Zagreb: Hrvatski filmski savez, Hrvatsko
muzikološko društvo

DOPUNSKA LITERATURA:

Andreis, Josip, 1962., Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji, Zagreb: Školska knjiga
Breko, Hana, 1996., Neke značajke orguljskog opusa Anđelka Klobučara, Arti musices,
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo & Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU &
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, god. 27., br. 1, str. 41-66.
Gilić, Nikica, 2011, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, Zagreb: Leykam International.
Gorbman, Claudia, 1987., Unheard Melodies, London: BFI Publishing, Bloomington &
Indianapolis: Indiana University Press
Dedić, Arsen s Mandićem, Igorom, 1983., Arsen, Zagreb: Znanje
Dedić, Arsen, 2008, Kino sloboda, Zagreb: Hrvatski državni arhiv
Kovačević, Krešimir, 1960., Hrvatski kompozitori i njihova djela, Zagreb: Naprijed
Krelja, Petar (ur.), 1997, Golik (monografija), Zagreb: Hrvatski državni arhiv – hrvatska
kinoteka
Peterlić, Ante i Pušek, Tomislav (ur.), 2002, Ante Babaja (monografija), Zagreb: nakladni
zavod Globus
Sudović, Zlatko, (ur.), 1978 (sv. I, II. III) i 1986 (sv. IV), Zagrebački krug crtanog filma, sv. I, II,
III, IV Zagreb: Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film
Supičić, Ivo, 1969., Estetski pogledi u novijoj hrvatskoj muzici, Arti Musices, Zagreb:

164
 Muzikološki zavod Muzičke akademije u Zagrebu, god. I., br. 1
Škrabalo, Ivo, 1998., 101 godina filma u Hrvatskoj 1896. – 1997., Zagreb: Nakladni zavod
Globus

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 15
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja I: Tekst i komentar
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij «Tekst i komentar» problematizira status komentara kao specifičnog oblika diskurza i
njegovu konstitutivnu ulogu različitim teorijskim disciplinama (znanost o književnosti, lingvistika,
semiologija, filozofija, historiografija). Kolegij započinje povijesnim pregledom ideje komentara
kao filološke analize teksta, te prati njegov razvoj u hermeneutičkim i semiotičkim teorijama
teksta i značenja te transformacije u recentnoj teoriji i znanosti o književnosti. Konkretni oblici
komentara (kritička aparatura teksta, interpretacije, analize, pregledi, žanrovske klasifikacije,
povijesne periodizacije) predstavljaju različite forme načelno iste operacije «pripisivanja
značenja» tekstu. Perspektive analize proširit će se i istraživanje odnosa tekst/slika kao relacije
tekst/komentar te na diskurzivne prakse komentara koje omogućuju nove tehnologije (forumi na
webu i sl.). Poseban naglasak daje se Foucaultovoj kritici tradicijiski utemeljenog komentara kao
beskonačnog lanca tekstova, njegovu poimanju autora i teoriji diskursa.
Cilj kolegija je da studenti steknu uvid u povijesnu konstituciju filološkog, kritičkog,
književnopovijesnog i književnoznanstvenog pristupa tekstu. U praktičnom dijelu kolegija studenti
stječu praktične kompetencije iz područja analize književnog teksta.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Foucault, Michel: Znanje i moć, Zagreb 1998.

Foucault, Michel: Riječi i stvari. Arheologija humanističkih znanosti, Zagreb 2002.
Gadamer, Hans-Georg: Istina i metoda, Sarajevo 1978.
Peleš, Gajo: Priča i značenje. Semantika pripovjednog teksta, Zagreb 1989.
Eco, Umberto: Granice tumačenja (talijanski izvornik, engleski prijevod, srpski
prijevod)
DOPUNSKA LITERATURA:

Aristotel: O tumačenju, Zagreb 1989.

Barthes, Roland: Izbor iz djela (Essais critiques 1-4)
Compagnon, Antoine: La seconde main ou le travail de la citation, Paris 1979.
Fohrman, Jürgen. « Der kommentar als diskursive Einheit der Wissenschaft», in:
Fohrmann,J./Müller H.: Diskurstheorien und Literaturwissenschaft, 1988.Hirsch, E.D.:
Validity in Interpretation, Yale UP 1983.
Hirsch, E.D.: Validity in Interpretation, Yale UP 1983.
Dijk, Teun A. van: Textwissenschaft. Eine interdisziplinäre Einführung, Muenchen 1980.
Zbornik L'interprétation des textes (ur. Claude Reichler), Paris 1989.
Zbornik Povratak Miroslava Krleže (ur. Tomislav Brlek), Zagreb, 2014.
Grafton, Anthony: Defenders of the Texts, Harvard UP 2003.
Grafton, Anthony: The Curious History: A Footnote; ostala djela po izboru
Ricouer, Paul: O tumačenju, Zagreb 2005.

164
 OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 16
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja I: Periodizacija književnosti
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: CVIJETA PAVLOVIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : CVIJETA PAVLOVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA

Kolegij je zamišljen na pretpostavkama povijesti svjetske književnosti. Sumarno poznavanje svjetske književnosti drži se
već odavna znatnim dijelom dobre naobrazbe koja nije samo književna već i kulturnopovijesna. Naglasak će biti stavljen
na književnosti europske i američke civilizacije, i težit će prema općenitosti. Pojedina odabrana djela bit će
reprezentativna za razdoblja od antike do modernizma, i ilustrativna za prikaz stilskih formacija od renesanse do
postmodernizma. Povijest svjetske književnosti moramo «razdijeliti» da bismo je mogli «prikazati». Kolegij nudi opću
orijentaciju u upoznavanju s književnim kontinuitetom, s ciljem stjecanja pregleda poetičkih nasljedovanja i osporavanja,
u onom segmentu u kojemu postoji međunarodno literarno zajedništvo. Polaznici kolegija bit će osposobljeni promatrati
povijest književnosti zapadnoga kulturnoga kruga iz poredbenoga aspekta.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1995.

Aleksandar Flaker: Književne poredbe, Zagreb 1968.
Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb 1986.
Ivan Slamnig: Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999.
Milivoj Solar: Povijest svjetske književnosti, Zagreb 2003.
Milivoj Solar: Suvremena svjetska književnost, Zagreb 1997.
Viktor Žmegač: Povijesna poetika romana, Zagreb 1991.

DOPUNSKA LITERATURA:

Analyse de la périodisation littéraire, Paris 1972.

Erich Auerbach: Mimeza, Zagreb 2004.
Matei Calinescu: Lica moderniteta, Zagreb 1988.
J. M. Cohen: A History of Western Literature, 1956.
Cronologie de la littérature mondiale, Larousse, 1997.
Ernst Robert Curtius: Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1998.
Aleksandar Flaker: Poetika osporavanja, Zagreb 1982.
Aleksandar Flaker: Ruska avangarda, Zagreb 1984.
Hugo Friedrich: Stuktura moderne lirike, Zagreb 1969.
Ivo Hergešić: Shakespeare, Molière, Goethe, Zagreb 1978.
Zoran Kravar: Antimodernizam, Zagreb 2003.
Pavao Pavličić: Poetika manirizma, Zagreb 1988.
Alex Preminger, V. F. Brogan: Encyclopedia of Poetry and Poetics, Princeton, 1993.
The Reader's Companion to World Literature (ur. C. S. Brown et al.), Mentor Books s.a. 17. izd.
Milivoj Solar: Laka i teška književnost, Zagreb 1995.
Fritz Strich: Goethe und die Weltliteratur, Bern 1946.
P. Van Tieghem: Histoire littéraire de l'Europe et de l'Amérique, de la Renaissance à nos jours, A. Collin,
1941.
Ivo Vidan: Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995.
Andrea Zlatar: Tekst, tijelo, trauma, Zagreb 2004.

164
 Viktor Žmegač: Težišta modernizma, Zagreb 1986.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 17
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja I: Novije povijesti kazališta
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: BORIS SENKER
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : BORIS SENKER
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA

Na kolegiju ćemo se usredotočiti na pojavu nekolicine novih povijesti kazališta, nakon podulje stagnacije te znanstvene
discipline, usporediti ih i postaviti pitanje o uzrocima tog povratka povijesti. Je li riječ o novim otkrićima koja su
nametnula pisanje novih povijesti europskoga i/li svjetskog kazališta? Koliko su te spoznaje, ako je o njima riječ,
promijenile dosadašnja tumačenja povijesnih promjena u kazališnoj umjetnosti i izvedbenim umjetnostima općenito? Ili
je prije svega riječ o novim pristupima kazališta i izvedbenih umjetnosti u njhovu povijesnom razvoju i o novoj
'kontekstualizaciji' kazališta, o njegovu povezivanju ne toliko s književnošću, glazbom, likovnim umjetnostima i
arhitekturom, nego o povezivanju s obredima, igrom, svetkovinama i drugim društvenim 'praksama'?

Problematiku ćemo ograničiti na nekoliko užih područja (npr. elizabetansko kazalište, komedija dell'arte, građansko
kazalište XVIII. st) i usporediti različite pristupe. Cilj je kolegija poznati polaznike s metodološkim problemima kazališne
historiografije i osposobiti ih za kritičku primjenu novih pristupa kazališnoj povijesti i povijesti izvedbenih umjetnosti na
pojedina područja hrvatske kazališne umjetnosti i izvedbenih umjetnosti u Hrvatskoj.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

John Russell Brown (ur), The Oxford Illustrated History of Theatre, Oxford – New York 1997;
Erika Fischer-Lichte, Geschichte des Dramas, 1-2, Tübingen – Basel 1990; engl. prev: History of
European Drama and Theatre, London – New York 22004;
Roberto Alonge & Guido Davico Bonino (ur), Storia del teatro moderno e contemporaneo, 1-4, Torino
2000-2003;
Phiip B. Zarilli, Bruce McConachie i dr. (ur), Theatre Histories: An Introduction, New York – London
2006;
Marco DeMarinis, Razumijevanje kazališta, Zagreb 2006.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb 1991 ('Povijest kazališta', str. 52-63; 'Predmet, metode...',
str. 123-133; 'Kazališni prostor', str. 227-291);
Isti, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978;
Isti, Narav od fortune, Zagreb 1991;
Siegfried Melchinger, Povijest političkoga kazališta, Zagreb 1989;
Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Zagreb 1972;
Heinz Kindermann, Theatergeschichte Europas, 1-10, Salzburg 1957-1974;
Dragan Klaić, Pozorište. Hronologija, Beograd 1989;
Suzana Marjanić, Kronotop hrvatskog performansa, Zagreb, 2014 (pojedina poglavlja);
Marvin Carlson, Teorije kazališta, 1-3. Zagreb 1997;
Dani hvarskog kazališta, 1-12 (zbornici), Split 1975-1986;
Phyllis Hartnoll, A Concise History of the Theatre, London 1968;
Jean Duvignaud, Sociologija pozorišta, Beograd 1978;
Raymond Williams, Drama in Performance, Harmondsworth 1972;
Rose Lee Goldberg, Performans od futurizma do danas, Zagreb 2003;
Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalište, Zagreb – Beograd 2004.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 18
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja I: Proturječja europskog romantizma
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Marijan Bobinac
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA

Romantizam se u književnim povijestima i leksikonima obično predstavlja kao škola, stil, pokret ili strujanje s početka 19.
stoljeća u književnosti i umjetnosti; no romantizam (odnosno romantiku) predstavlja ipak daleko širi fenomen koji ne
obuhvaća samo romantička strujanja u književnosti i ostalim umjetnostima, te u filozofiji, teologiji, historiografiji, filologiji
itd., nego se odnosi i na razne sfere svakodnevnog života. Imamo li na umu činjenicu da je romantizam poprimio vrlo
različite oblike i u raznim nacionalnim književnim tradicijama (njegove realizacije sežu, primjerice, od protoavangardne
poetike u njemačkih ranih romantičara preko snažne prožetosti klasicističkim elementima u poetikama romanskih
književnosti pa sve do konvencionalne književne produkcije u nizu europskih zemalja), bit će jasno da se teško može
govoriti o zajedničkom stilu ili pokretu. Štoviše, takav jedinstveni stil ili pokret nije se etablirao čak ni u okviru pojedinih
nacionalnih književnosti, pa se tako u njemačkoj književnoj povijesti spominju tri međusobno vrlo različite faze
romantizma. Stoga romantizmu, i u tome se slaže većina istraživača u novije vrijeme, ni ne treba pribrajati skupove nekih,
u sebi manje ili više konzistentnih stilskih značajki, nego ga promatrati kao epohu, razdoblje ili pak kao kulturu –
„romantičku kulturu“ (G. Schulz). Upravo iz takvog stanja stvari proizlaze različite koncepcije romantiz(a)ma, upravo
odatle se i napajaju proturječna temeljna polazišta epohe – od ironije do emfaze, od aktivizma do hermetizma, od
„kršćanske“ do „satanske“ romantike. No unatoč svim tim razlikama i proturječnostima, romantizam je ipak 'jedna obitelj',
jedna kultura koja obilježuje Europu od sredine 18. stoljeća (uzmu li se u obzir i predromantička strujanja) pa sve do
sredine 19. stoljeća. Značenje epohe romantizma podcrtava i činjenica što s njezinim počecima koincidira postupno
napuštanje normativne poetike i prelaženje na poetiku intuitivnosti i spontanosti, tj. ono gledanje na umjetničku
produkciju i recepciju koje će obilježiti cijelu modernu kao makroepohu, sve do naših dana.

Polazeći od tih pretpostavki, kolegij „Proturječja europskog romantizma“ neće se fokusirati na 'potragu' za supstancijalnim
odrednicama stila epohe, nego će romantizam pokušati prikazati u mnoštvu njegovih pojavnih oblika, u njegovim
podudarnostima i razlikama, prije svega u nastojanju sudionika epohe da na vrlo različite, često proturječne načine
reagiraju na povijesno specifične izazove koje od sredine 18. stoljeća donosi sve dinamičniji proces modernizacije
europskog društva. – Tomu će pridonijeti i sudionici kolegija svojim seminarskim radovima i diskusijama s područja
nacionalnih književnosti odnosno kultura koje predstavljaju predmet njihovih istraživanja.

POPIS LITERATURE

Marijan Bobinac: Uvod u romantizam, Zagreb 2012.

Stuart Curran (ed.): The Cambridge Companion to British Romanticism, Cambridge
1993.
Gerhart Hoffmeister: Deutsche und europäische Romantik, Stuttgart 21990 (11978).
Detlef Kremer: Romantik, Stuttgart – Weimar 2001.
Mario Puppo: Il Romanticismo, Roma 1994.
Nicholas Roe (ed.): Romanticism. An Oxford Guide, Oxford 2005.
Rüdiger Safranski: Romantik. Eine deutsche Affäre, München – Wien 2007.
Monika Schmitz-Emans: Einführung in die Literatur der Romantik, Darmstadt 2004.
Gerhard Schulz: Romantik. Geschichte und Begriff, München 2002.
Philippe Van Tieghem: Le romantisme français, Paris 161999 (11944).
Philippe Van Tieghem: Le romantisme dans la littérature europénne, Paris 1948.
Josip Užarević (ur.): Romantizam i pitanja modernoga subjekta, Zagreb 2008.

164
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
 STANJE ISTRAŽIVANJA II

REDNI BROJ PREDMETA: 19

NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja II: Književnost: mehanizmi kulturnog pamćenja
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij je posvećen konstituciji i mehanizmima kulturnog pamćenja u književnim tekstovima. Polazište analiza nalazi se u
identifikaciji tekstualnih i diskurzivnih strategija pomoću kojih se u književnosti (posebice romanesknoj) oblikuju
«čvorišta» i mjesta kulturnog (individualnog/kolektivnog) identiteta, te kako se proizvode mehanizmi njihova
nasljeđivanja. Također, u tekstovima će se tražiti i protumehanizmi: mehanizmi amnezije, zaborava, potiskivanja. Posebna
pažnja posvetit će se analizi ideje biografske koherencije, teorijskom konceptu «književne mnemotehnike» (Renate
Lachmann) i analizi proznih tekstova u kojima se konstituiraju kolektivni i urbani identiteti, kao i de Certeauovim
analizama konstitucije «kulturnih mapa». Cilj kolegija je osposobiti studente za analizu kulturnih identiteta i stereotipa, te
proizvodnje kulturnog pamćenja u književnim tekstovima. Studenti će steći znanja i kompetencije u korištenju recentnih
metodologijskih modela znanosti o književnosti i kulturalne teorije.

Popis literature

OBVEZATNA LITERATURA:

Lachmann, Renate: Phantasia, Memoria, Rhetorica, Zagreb, Matica Hrvatska 2002.

Ricouer, Paul: La mémoire, l'histoire, l'oubli, Paris, Seuil 2000.
Bennnett, Tony: Kultura. Znanost reformatora, Zagreb, Goldenmarketing 2005.
De Certeau, Michel: Invencija svakodnevice, (francuski izvornik, prijevod na engleski,
hrvatski prijevod)
Tadié, Jean-Yves & Marc: Le sens de la mémoire, Paris, Gallimard 1999.
Izbor 5 djela iz romaneskne literature: Joyce, Woolf, Proust, Döblin, Broch, Svevo,
Calvino, Borges, Yourcenar, Duras, Levi, Semprun, Cortásar, Krleža, Fabrio, Bjeli,
Nabokov, Ugrešić, Vrkljan, Kertesz.

DOPUNSKA LITERATURA:

Schwanitz, Dietrich: Teorija sistema i književnost, Zagreb, Naklada MD 2000.

Assmann, Jan: Kultur und Gedächtnis, Frankfurt/M, 1999.
Walter Benjamin /izbor iz djela/
Lee, Hermione: BodyParts. Essays on Life-writing, London 2005.
Tzvetan Todorov: Les abus de la mémoire, Paris 1995.
Zbornik Vrijeme, čovjek, prostor (ur. Dunja Fališevac i Živa Benčić), Zagreb, Disput
2006..
Zbornik Kulturni stereotipi (ur. Dubravka Oraić Tolić), Zagreb FF Press 2006.
Zbornik Povratak Miroslava Krleže (ur. Tomislav Brlek), Zagreb, Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, 2014.
Berry, Brian: Kultura i jednakost. Egalitarna kritika multikulturalizma. Zagreb 2006.
Zlatar Violić, Andrea, Funkcionalne pretvorbe tijela u suvremenoj hrvatskoj
književnosti,
Wielkie tematy kultury w literaturach slowianskicih. Cialo 9. ur. Matusiak, Agnieszka, et
al., str. 37 – 36, Wroclaw, 2011.

164
 OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 20
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja II: Analitička filozofija filma
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: NIKICA GILIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : HRVOJE TURKOVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Novija anglosaksonska filozofija analitičkog usmjerenja, osobito ona koja se posvećuje filozofiji umjetnosti, znatnu pažnju
posvećuje i filmu, te se formirala i prepoznata disciplina filozofije filma. Po (1) uvodnu raščišćavanju pojma 'analitičkog
filozofskog usmjerenja', predavanja bi dala pregled problema na koje se diskusijski usredotočava filozofija filma analitičke
orijentacije, problem: (2) izmišljanja i osvjedočenja (fikcionalnosti i nefikcionalnosti, igranog i dokumentranog); (3)
zamišljanja (imaginativnosti, 'make believe'); (4) prikazivačke i/ili 'jezične' prirode filma (kognitivnosti i semiotičnosti,
predkonvencionalnosti i konvencionalnosti); (5) filmske umjetnosti i neumjetnosti; (6) autorstva i intencionalnosti filma;
(7) pripovjednosti i nepripovjednosti (naracije i drugih tipova izlaganja); (8) emotivnosti filma (9) kritičko-teorijske
interpretacije filma i pitanja moralnosti; (10) razine teoretiziranja (parcijalno ili sistemsko). Cilj je kolegija pružiti
studentima spoznajnu orijentaciju u jednom posebnom području suvremena razmišljanja o filmu – analitičke filozofije
filma; razvijati problemski i kritički pristup pojavama filma; razvijati misaonu imaginativnost – sposobnost uvažavanja
(argumentacijskog zastupanja) različitih stavova.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Allen, Richard and Murray Smith, ed., 1997 (2003), Film Theory and Philosophy, Oxford: Oxford U.P-
Bordwell, David and Noël Carroll, ed., 1996, Post-Theory. Reconstructing Film Studies, Wisconsin, USA: The
University of Wisconsin Press
Carroll, Noël, 2008, Philosophy of Motion Pictures, Blackwell.
Carroll, Noël and Jinhee Choi, ed., 2006, Philosophy of Film and Motion Pictures. An Anthology, Malden
USA, Oxford UK: Blackwell Publ.
Currie, Gregory, 2004, Arts and Minds, Oxford: Oxford U.P.

DOPUNSKA LITERATURA:

Carroll, Noël, 1999, Philosophy of Art. A Contemporary Introduction, London, New York: Routledge
Carroll, Noël, 2001, Beyond Aesthetics. Philosophical Essays, Cambridge UK: Cambridge U.P.
Carroll, Noël, 2003, Engaging Moving Image, New Haven, London: Yale University Press
Currie, Gregory, 1995, Image and Mind. Film, Philosophy, and Cognitive Science, Cambridge UK; New York,
USA: Cambridge U.P.
Currie, G. and I. Ravenscroft, 2002, Recreative Minds, Oxford: Oxford U.P.
Lamarque, Peter and S.H. Olsen, ed., Aesthetics and the Philosopphy of Art. The Analytic Tradition. An
Anthology, Malden, USA, Oxford, UK: Blackwell
Levinson, Jerrold, ed., 2003, The Oxford Handbook of Aesthetics, Oxford: Oxford U.P.
Goodmen, Nelson, 2002, Jezici umjetnosti, Zagreb: Kruzak
Turković, Hrvoje, 2011, Retoričke regulacije, Zagreb: AGM
Walton, Kendal L., 1990, Mimesis as Make-Believe. On the Foundations of the Representational Arts,
Cambridge, USA, London, UK: Harvard U.P.
Wilson, George M., 1986, Narration in Light. Studies in Cinematic Point of View, London: The John Hopkins
University Press.

164
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 21
NAZIV PREDMETA /MODULA : Stanje istraživanja II: Interkulturna interpretacija – književnost,
kulturalni studiji

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ZVONKO KOVAČ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ZVONKO KOVAČ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Studenti se okvirno upoznavaju s tradicionalnim i suvremenim književno-znanstvenim pristupima, od
nacionalne i poredbeno-slavističke povijesti književnosti do modernih teorija interkulturalnosti. Kao središnji
problemi izdvajaju se pitanja povijesti književnosti i teorije književnosti u konstruktu suvremene
interkulturne znanosti o književnosti, koncipirane od strane povjesničara književnosti druge/strane kulture,
posebno u perspektivi svojevrsne interkulturne interpretacije književnosti. U seminarskim radovima
studenata polazi se od analize pojedinih stručnih tekstova i njihove provjere, aktualnih međuknjiževnih
tumačenja, odnosno novih tumačenja tekstova iz slovenske i južnoslavenskih književnosti, od romantizma
do postmoderne (zavisno od interesa studenata, odnosno vezano uz izabranu temu doktorskoga rada).
Pitanja metodologije književno-povijesnoga proučavanja književnosti pretvaraju se tako u diskusiju oko
problema suvremene interpretacije književnosti, metoda pisanja doktorskoga rada (izbora adekvatne
teorijske orijentacije, strukturiranja istraživanja i pisanja doktorskog rada, stila i oblika znanstvenoga i
stručnoga pisanja, korištenja elektronske knjižnice i interneta, itd.)

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Zvonko Kovač, Međuknjiževne rasprave, Službeni glasnik, Beograd, 2011.

-ll-:Domovinski eseji, Čakovec: Insula, 2009. (posebno: Znanstvena i seminarska
interpretacija, Po-etika pjesme Vlade Gotovca).
Michael Hofmann, Interkulturelle Literaturwissenschaft, Eine Einführung, Padeborn: W.
Fink, 2006.
Marko Juvan, Literarna veda v rekonstrukciji - Uvod v sodobni študij literature,
Literatura, Ljubljana, 2006.
Meta Grosman, Književnost v medkulturnem položaju, Znanstveni inštitut Filozofske
fakultete,
Ljubljana, 2004.
Zdenko Lešić, Nova čitanja – Poststrukturalistička čitanka, Buybook, Sarajevo 2003.
(selektivno)
Darko Dolinar, Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon, DZS, 1991.
Dioniz Ďurišin, Osobitne medziliterarne spoločenstva 5, Slovanske literaturi, SAV,
Bratislava, 1992.
Interkulturna hermeneutika, Kultura, str. 7-104, Beograd, 82-83, 1988.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Transfer, Zbornik radova o transferima u kulturi, ur. Jasmina Vojvodić, Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada, 2012.
Andrea Leskovec, Einführung in die interkulturelle Literaturwissenschaft, Darmstadt: WBG, 2011.
Interkulturno-poredbeno izučavanje književnosti, gl. ur. Velimir Visković, Sarajevo-Ljubljana:
Sarajevske bilježnice, br. 32-33, 2011. (str. 77-200).
Norbert Mecklenburg, Das Mädchen aus der Fremde, Germanistik als interkulturelle
Literaturwissenschaft, IUDICIUM Verlag, Minchen, 2008.
Jochen Hörisch, Teorijska apoteka, Pripomoć upoznavanju humanističkih teorija posljednjih
pedeset
godina, s njihovim rizicima i nuspojavama, Zagreb: Algoritam, 2007.
John D. Caputo, Radikalnejša hermenevtika, O tem, da ne vemo, gdo smo, Ljubljana: Apokalipsa,
2007.
Jon McKenzie, Izvedi ili snosi posljedice, Zagreb: CDU, 2006.
Zvonko Kovač, Međuknjiževna tumačenja, Zagreba: Biblioteka Književna smotra, 2005.
Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Zagreb: Algoritam, 2005.
Milivoj Solar, Uvod u filozofiju književnosti (Izabrana djela 2), Zagreb: Golden marketing, 2004.
Oko književnosti, ur. Josip Užarević, Zagreb: Disput, 2004.
Winfried Nöth, Priručnik semiotike; s njemačkoga preveo A. Stamać, Zagreb: Ceres, 2004.
Homi K. Baba (Bhabha), Smeštanje kulture, Beograd: Beogradski krug, 2004.
Koncepcie svetovej lliteratury v epoche globalizacie (ur. J. Koška-P. Koprda), SAV, Bratislava, 2003.
Hans Küng, Projekt svjetski etos, Velika Gorica: Miob naklada, 2003.
Helga Esselborn-Krumbiegel, Von der Idee zum Text, Eine Anleitung zum wissenschaftlichen
Schreiben, Paderborn-München-Wien-Zürich: Schöningh UTB, 2002.
Dean Komel, Uvod v filozofsko in kulturno hermenevtiko, Ljubljana: Filozofska fakulteta, 2002.
Miran Hladnik, Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja, Ljubljana: Filozofska
fakulteta, 2002.
Umberto Eko (Eco), Granice tumačenja, Paideia, 2001.
Alois Wierlacher, Architektur interkultureller Germanistik, IUIDICUM Verlag, München, 2001.
Angelika Corbineau-Hoffmann, Einführung in die Komparatistik, E. Schmidt Verlag, Berlin 2000.
Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 22
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja II: Pitanja klasifikacije književnosti
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: DAVID ŠPORER
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : DAVID ŠPORER, MILIVOJ
SOLAR
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij obuhvaća opću problematiku klasifikacije književnosti, teorije književnih rodova i vrsta te
periodizacije povijesti književnosti. Obradit će se načelna pitanja klasifikacije samih klasifikacija književnosti,
podjela na usmenu i pisanu, poeziju i prozu, trivijalnu i visoku književnost, pitanja genoloških i
periodizacijskih načela i terminologije. Također će se obraditi značenje i važnost klasifikatorskih pojmova i
naziva u povijesnom pregledu, od stare retorike i poetike, preko pozitivizma i formalizma do strukturalizma i
novijih poststrukturalističkih književnih teorija. Posebna pozornost bit će posvećena razlozima
zanemarivanja problematike klasifikacije. Cilj je kolegija steći uvid u važnost klasifikacije i njezine odnose
prema interpretaciji. Upozoriti na ključne načelne i terminološke poteškoće, te upoznati moguća rješenja i
njihovu primjenu u samostalnom znanstvenom radu.

Popis literature
Aristotel, O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec, 1983;

Pavličić, P. Književna genologija. Zagreb: Liber, 1984;

Solar, M. Klasifikacija književnost, u Teorija književnosti . Zagreb: Školska knjiga, 2005;

Interpretacija i klasifikacija književnosti, u Granice znanosti o književnosti. Zagreb: P.i

P. 2000;

Teorije književnih rodova i Pretpostavke povijesti književnosti, u Smrt Sancha Panze.

Zagreb: Golden marketing, 2006.

Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009;

Ukus, mitovi, poetika, Službeni glasnik, Beograd, 2010;

Odgovarajući pojmovi u Rječnik književnoga nazivlja . Zagreb: Golden marketing,

2011;

Tomaševski, B. Teorija književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 2000.

O PIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
Broj ECTS bodova: 5

164
REDNI BROJ PREDMETA: 23
NAZIV PREDMETA/MODULA: Stanje istraživanja II: Pravci u teatrologiji
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: BORIS SENKER
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : BORIS SENKER
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
U kolegiju ćemo se upoznati s glavnim pravcima u teatrologiji tijekom proteklih 25 godina. Svaka sesija bit će tematski
zaokružena i posvećena jednom od tih pravaca, a sastojat će se od kraćega povijesnoga i teorijskog prikaza odabranoga
pravca te, nakon toga, analize relevantnih teatroloških vrela (dramskih i drugih tekstova, filimskih, video ili audio zapisa i
sl. s pomoću relevantnoga teorijskog u metodološkog 'instrumentarija'. Cilj je pohađanja kolegija steći uvid u osnovne
pravce u suvremenoj teatrologiji, ovladati njihovim pojmovnicima i 'instrumentarijima' te provjeriti mogućnost i granice
njihove primjene na razna teatrološka vrela.

Tematske cjeline:

1. Semiologija/semiotika dramskog teksta i kazališne predstave;

2. Sociologija i novi historizam;
3. Kazalište i antropologija;
4. Feministička kritika, rodni studiji i teatrologija;
5. Interkulturalizam i postkolonijalizam u kazališnoj teoriji i praksi.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Batušić, N. (1991). Uvod u teatrologiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske;

Carlson, M. (1997). Kazališne teorije, sv. 3, Zagreb: Hrvatski centar ITI;
De Marinis, M. (2006). Razumijevanje kazališta, Zagreb: AGM;
Fortier, M. (2002). Theory/Theatre: An Introduction, London – New York: Routledge;
Pavis, P. (ur.) (1996). The Intercultural Performance Reader, London: Routledge;
- - - (2004). Pojmovnik teatra, Zagreb: ADU – CDU – Izdanja Antibarbarus;
Schechner, R. (2006). Performance Studies: An Introduction, New York – London: Routledge;
Senker, B. (2010 – 2013). Suvremena teatrologija I – II., Zagreb – Leykam International

DOPUNSKA LITERATURA:

Aston, E. (1995). An Introduction to Feminism and Theatre, London: Routledge;

Auslander, Ph. (1997). From Acting to Performance: Essays in Modernism and Postmodernism, London –
New York: Routledge;
Barba, E. (1995). The Paper Canoe: A Guide to Theatre Anthropology, London – New York: Routledge;
Barba, E. i N. Savarese (1991). A Dictionary of Theatre Anthropology, London – New York: Routledge;
Case, S.-E. (1988). Feminism and Theatre, New York: Routledge;
Čale Feldman, L. (2001). Euridikini osvrti, Zagreb: Naklada MD – Centar za ženske studije;
De Marinis, M. (1993). Semiotics of Performance, Bloomington: Indiana University Press;
Duvignaud, J. (1978). Sociologija pozorišta, Beograd: Vuk Karadžić;
Elam, K. (1980). The Semiotics of Thetare and Drama, London – New York: Methuen;
Fischer-Lichte, E. (1992), Semiotics of Theater, Bloomington: Indiana University Press;
Goffman, E. (1959). The Presentation of Self in Everyday Life, Garden City: Doubleday;
Greenblat, S. (1988). Shaksperean Negotiations, Berkeley – Los Angeles: University of California Press;
Kowzan, T. (1975). Littérature et spectacle, Pariz – Haag – Varšava: Mouton – PWN;
Lozica, I. (1990). Izvan teatra, Zagreb: Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa;
Paprašarovski, M. (2003). Semiotičko brušenje kazališta, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo;
Ryan, K. (ur.) (1996). New Historicism and Cultural Materialism: A Reader, London: Arnold;
Schechner, R. (1988). Performance Theory, New York – London: Routledge;
Souriau (Surio), E. (1982). Dvesta hiljada dramskih situacija, Beograd: Nolit;

164
 Šporer, D. (2005). Novi historizam, Zagreb: AGM;
Turner, V. (1989). Od rituala do teatra, Zagreb: August Cesarec;
Ubersfeld, A. (1981). L'école du spectateur: Lire le théâatre 2, Paris: Éditions sociales;
- - - (1982). Čitanje pozorišta, Beograd: Vuk Karadžić;
Williams, P. i L. Chrisman (ur.) (1994). Colonial Discourse and Postcolonial Theory: A Reader, New York:
Columbia University Press.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 5

164
 IZBORNI KOLEGIJI I - V

REDNI BROJ PREDMETA: 24

NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Pučko kazalište
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: MARIJAN BOBINAC
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : MARIJAN BOBINAC
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij Pučko kazalište bavit će se raznim oblicima scenskoga pučkog izraza. U teorijskom smislu razjasnit će se pojmovi
“puka”/”naroda”, “pučkoga kazališta” (pozornice za šire krugove gledatelja) i “pučkoga komada” (drame “za puk” ili “o
puku”), te razlike što ih dijele od folklornih, odnosno elitnih scenskih formi. Posebna će se pažnja posvetiti
internacionalnom značaju pučkoga kazališta i njegovoj zastupljenosti u velikim europskim gradovima 18. i 19. stoljeća
(Beč, Pariz, Venecija). Kazališnopovijesna razmatranja potom će se povezati sa širim pregledom dramske produkcije što je
u ranijim razdobljima pisana za pučke (prigradske) scene; od kraja 19. stoljeća naovamo, pučke drame, napose one
ambicioniranih autora, sve češće dospijevaju i na elitne pozornice. U prikazu pučke dramske književnosti naglasak će biti
na produkciji s njemačkoga govornog područja (Raimund, Nestroy, Horváth, Brecht, Turrini), no iscrpno će se govoriti i o
talijanskoj (commedia dell’arte, Goldoni, Fo) i hrvatskoj (Freudenreich, Tomić, Mesarić, Brešan) tradiciji pučke drame.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Batušić, Nikola (ur.): Pučki igrokazi XIX. stoljeća, PSHK 36, Zagreb 1973.

Bobinac, Marijan: Otrovani zavičaj. Njemački pučki komad u dvadesetom stoljeću, Zagreb 1991.

Bobinac, Marijan: Puk na sceni. Studije o hrvatskom pučkom komadu, Zagreb 2001.

Hein, Jürgen: Das Wiener Volkstheater, Darmstadt 1978 (31997).

Hein, Jürgen (ur.): Volksstück. Vom Hanswurstspiel zum sozialen Drama der Gegenwart, München 1989.

Senker, Boris: Hrestomatija novije hrvatske drame, I. (1895–1940), Zagreb 2000, II. (1940–1995), Zagreb
2000.

Senker, Boris: Hrestomatija novije hrvatske drame, II. (1941–1995), Zagreb 2000, II. (1940–1995), Zagreb
2001.

DOPUNSKA LITERATURA:

Batušić, Nikola: Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb 1976.

Batušić, Nikola: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb 1978.

Batušić, Nikola (ur.): Hrvatska drama 19. stoljeća, Split 1986.

Hein, Jürgen: Das Wiener Volkstheater, Darmstadt 1978 (31997).

Hein, Jürgen: Formen des Volkstheaters im 19. und 20. Jahrhundert. U: Walter Hinck (ur.): Handbuch des
deutschen Dramas, Düsseldorf 1980, str. 489–505.

Klotz, Volker: Dramaturgie des Publikums, München – Wien 1976.

Klotz, Volker: Bürgerliches Lachtheater. Komödie, Posse, Schwank, Operette, München 1980.

164
 Machiedo, Višnja: Komedija dell'arte, Zagreb 1987.

McCormik, John: Nineteenth Century’s Popular Drama in France, New York 1993.

Müller, Gerd: Das Volksstück von Raimund bis Kroetz. Die Gattung in Einzelanalysen, München 1979.

Yates, W. Edgar: Theatre in Vienna. A Critical History 1776–1995, Cambridge 1996.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 25
NAZIV PREDMETA /MODULA : Izborni kolegij I – V: Etnički, nacionalni i transnacionalni identiteti
u eri globalizacije

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: JELENA ŠESNIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : JELENA ŠESNIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Polazište kolegija je mijena kritičkih paradigmi u američkim studijima kao ogledni primjer upliva novih teorijskih modela
na čitanje kulturnih i književnih artefakata. Radeći na presjecištu američkih studija, «area studies», hemisferskoga
pristupa (bilo da se vežu na paradigmu «crnačkoga Atlantika», Atlantika ili «pacifičkoga ruba»), kolegij upućuje na
neizbježno angažiranje opisa globalizacije, transnacionalizacije i proširenja pojma etničkoga/nacionalnoga, uz
istovremeno afirmiranje specifičnoga, lokalnoga i etničkoga. Uz kulturalne studije i književnu antropologiju, etnokritiku te
psihoanalitičke teorije o identitetskim formacijama, radi se i s paradigmama preuzetima iz sociologije i politologije.

Kroz izbor relevantnih tekstova, bilo uže književnih (fikcionalni žanrovi, nefikcionalna proza, vizualni materijali) bilo
teorijskih upozorava se na uspostavljanje, kroz narativne i vizualne kodove, novih mogućnosti proizvodnje značenja koja
impliciraju svijest o granicama i (ne)mogućnosti njihova nadilaženja, posebno kad se radi o pojedinačnim ili kolektivnim
entitetima u suvremenom okruženju.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Alcoff, Linda and Eduardo Mendieta eds. Identities: Race, Class, Gender, and Nationality. Oxford. Blackwell,
2003.

Anderson, Benedict. Imagined Communities: Reflections on the Origin and the Spread of Nationalism. Rev.
ed. New York and London: Verso, 1991.

Appadurai, Arjun. Modernity at Large: Cultural Dimensions of Globalization. Minneapolis, London: U of

Minnesota P, 1996.

Freud, Sigmund. The Essentials of Psychoanalysis. Trans. James Strachey. Harmondsworth: Pelican Books,
1986.

Fuss, Diana. Identification Papers. New York and London: Routledge, 1995.

Miyoshi, Masao. «A Borderless World? From colonialism to transnationalism and the decline of the nation-
state». Critical Inquiry 19.4. (Summer 1993): 726-751.

Reiss, Timothy. Against Autonomy: Global Dialectics of Cultural Exchange. Stanford, Calif.: Stanford UP,
2002.

Izbor primarnih tekstova (u dogovoru s polaznicima)

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Balibar, Etienne and Immanuel Wallerstein. Race, Nation, Class. London and New York: Verso, 1991.

Bhabha, Homi. The Location of Culture. London and New York: Routledge, 1994.

Clifford, James. The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art.
Cambridge, Mass.: Harvard UP, 1988.

Gilroy, Paul. The Black Atlantic: Modernity and Double Consciousness. Cambridge, Mass.: Harvard UP, 1993.

Greenblatt, Stephen. Marvellous Possessions. Oxford: Oxford UP, 1992.

Hall, Stuart. Critical Dialogues in Cultural Studies. London, New York: Routledge, 1996.

Harvey, David. The Condition of Postmodernity: An Enquiry into the Origins of Cultural Change . Oxford:
Blackwell, 1990. (ili: Jameson, Fredric. Postmodernism; or, The Cultural Logic of Late Capitalism. Durham:
Duke UP, 1991.

Lowe, Lisa. Immigrant Acts: On Asian American Cultural Politics. Durham: Duke UP, 1996.

Krupat, Arnold. Ethnocriticism: Ethnography, History, Literature. Berkeley: U of California P, 1992.

Saldívar, José David. Border Matters: Remapping American Cultural Studies. Berkeley: U of California P,
1997.

Wilson, Rob. Reimagining the American Pacific: From South Pacific to Bamboo Ridge and Beyond. Durham:
Duke UP, 2000.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 26
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegiji I – V: Stilske figure u filmu: konstrukcija i funkcija
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: NIKICA GILIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : HRVOJE TURKOVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Naglašene stilizacije i stilske figure u 'formativnoj' su se estetici držale ključnim znakom stvaralačkih mogućnosti filma i
analiza tzv. 'filmskog jezika' bila je, tipično, analiza stilizacija i stilskih figura, a da se nije tematizirao njihov odnos prema
'neobilježenim' vidovima izlaganja. Nasuprot tome, u 'realističkoj' tradiciji stilske su se figure i stilizacije držale literarnim
preuzetkom, 'medijski' neumjesnima i nisu uopće ulazile u teorijsko razmatranje. No, obje su tradicije zanemarivale
proučiti posebnost stilskih figura, moguću sustavnost njihovih funkcija i empirijski ih istraživati. Taj će se zadatak preuzeti
u ovim predavanjima: na sustavnim primjerima iz filmova proučit će se načela prema kojima se prepoznaju i konstruiraju
stilske figure i stilizacije općenito, te ponuditi teorija 'retoričkog' (pragmatičkog) sustava u koji se tipično uklapaju stilske
figure (u tzv. metadiskurzne postupke, postupke pragmatičke regulacije filmskog izlaganja).

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Bordwell, David i Kristin Thompson, 2001. (šesto izd., prvo 1979), Film Art. An
Introduction, New York: McGrow-Hill Comp.
Carroll, Noël, 2001, 'Visual Metaphor', u. Noël Carroll, 2001, Beyond Aesthetics.
Philosophical Essays, Cambridge UK: Cambridge U.P.
Turković, Hrvoje, 1998, 'Slikovno u jezičnom izlaganju i jezično u slikovnome – njihova
metakomunikacijska funkcija', Kolo, god. VIII, br. 1, proljeće 1998, ISSN 1331-0992;
str. 324-338
Turković, Hrvoje, 2000, ‘Funkcija stilističkih otklona’, Hrvatski filmski ljetopis, br.
24/2000, str.129-142.
Turković, Hrvoje, 2005, Film: zabava, žanr, stil, Zagreb: Hrvatski filmski savez
Turković, Hrvoje, 2008, Retoričke regulacije, Zagreb: AGM

DOPUNSKA LITERATURA:
Dubois, J., F. Edeline, J.-M. Klinkenberg, P. Minguet, F. Pire, H. Trinon, 1981. (1970.), A
General Rhetoric, Baltimora: The John Hopkins U.P.
Ducrot, O., Tz.Todorov (Dikro, Todorov), 1987, Enciklopedijski rečnik nauka o jeziku, 2,
Beograd: Prosveta
Grice, H. P., 1987. (1967.), ‘Logika i razgovor’, u: Miščević, Potrč, ured., 1987.,
Kontekst i značenje, Rijeka: Izdavački centar Rijeka
Harrington, John, 1973., The Rhetoric of Film, New York, Montreal, London, Sydney:
Holt, Rinehart and Winston, Inc.
Jakobson, Roman, 1966, ‘Lingvistika i poetika’, Lingvistika i poetika, Beograd: Nolit
(Jakobson, Roman, 1960., ‘Linguistics and poetics’, in: T. A. Sebeok, ed., Style in
Language, Cambridge, Massachusetts: The MIT Press)
Kojen, Leon; ur, 1986, Metafora, figure i značenje, Beograd: Nolit
Lakoff, George and Mark Johnson, 1980, Metaphors We Live By, Chicago, London: The
Chicago U.P.
Quintillianus M. F. (Marko Fabije Kvintilijan), 1985, Obrazovanje govornika, (prev.
Petar Pejčinović), Sarajevo: Veselin Masleša

164
 Turković, Hrvoje, 1993., ‘Metakomunikacijska regulacija komunikacije’
(‘Metacommunicational regulation of communication’), Književna Smotra, No. 90,
Vol. XXV, 1993; Zagreb: Hrvatsko filološko društvo
Turković, Hrvoje, 1975, ‘Analiza elipse u Murnauovom 'Posljednjem čovjeku'‘, u H.
Turković, 1985, Filmska opredjeljenja, Zagreb: CEKADE
Turković, Hrvoje, 1995., ‘Teorija otklona’, u Ž. Benčić i D. Fališevac, ur., Tropi i figure,
Zagreb: Zavod za znanost o književnosti
Turković, Hrvoje, 2012, Teorija filma, 3. Izdanje, Zagreb: Meandar.
Whittock, Trevor, 1990, Metaphor and Film, Cambridge UK: Cambridge U.P.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 27
NAZIV PREDMETA/MODULA: IZBORNI KOLEGIJ I – V: Prostor i književnost
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: STIPE GRGAS
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : STIPE GRGAS
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Uvažavajući «zaokret ka spacijalnosti» koji je evidentan diljem društveno-humanističkih disciplina ovaj bi kolegij istražio
njegove implikacije za studij književnosti. Oslanjajući se na američki književni korpus kolegij bi implementirao spoznaje
iznjedrene iz tog zaokreta u čitanjima odabranih tekstova. Tematske jedinice usredotočile bi se na tri temeljna pitanja: (a)
teorijski okvir «zaokreta ka spacijalnosti» (b) modaliteti pojavnosti prostora unutar književnog teksta i (c) diferencijacija
književnih prostora kojoj bi bio cilj, unutar američkog konteksta, izraditi «tipologiju književne topografije».

Cilj je kolegija upoznati polazike s recentnim spoznajama unutar takozvanog „zaokreta ka spacijalnosti“. Razrađujući te
spoznaje polaznici bi se upoznali s načinom kako uvažavanje prostora otvara razne mogućnosti čitanja književnih tekstova.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Stipe Grgas, Ispisivanje prostora: Čitanje suvremenog američkog romana, Naklada MD, Zagreb,
2000.

Michael J. Dear and Steven Flusty, The Spaces of Postmodernity: Readings in Human Geography,
Blackwell, 2002.

Richard Lehan, The City in Literature: An Intellectual and Cultural History, University of California
Press, Bereley, 1998.

Edward W. Soja, Postmodern Geographies, Verso, London, 1989.

Michel de Certeau, Invencija svakodnevnice, Naklada Md, Zagreb, 2003.

Stephanie LeMenager, Manifest and Other Destinies: Territorial Fictions of the Nineteenth-
Century United States, University of Nebraska Press, 2004.
DOPUNSKA LITERATURA:

Jean Baudrillard, America, Verso, London, 1988.

Michel Foucault, Power/Knowledge, Pnatheon, New York, 1980.

Derek Gregory, Geographical Imaginations, Blackwell, Oxford, 1994.

David Harvey, The Condition of Postmodernity, Blackwell, Oxford, 1989.

Michael Keith and Steven Pile, Place and the Politics of Identity, Routledge, London, 1993.

Stephen Kern, The Culture of Time and Space, 1880-1918, Harvard University Press, Cambridge,
1983.

Heneri Lefebvre, The Production of Space, Blackwell, Oxford, 1991.

164
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 28
NAZIV PREDMETA /MODULA : Izborni I – V: INTERKULTURALNOST U SUVREMENOJ KNJIŽEVNOSTI I
KULTURI

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ANDREA ZLATAR VIOLIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij propituje pojmove interkulturalizma, interkulturnog dijaloga i multikulturalizma u njihovoj
primjeni na interpretaciju suvremene svjetske književnosti. Također, razmatraju se i teorijske
konzekvencije tih konceptualnih mreža u odnosu na tradicionalne discipline povijesti nacionalnih
književnosti i transformaciju pojma komparativne književnosti, te revalorizaciju odnosa «malih» i
«velikih» književnosti. Posebno se otvara pitanje literature u egzilu, višejezičnih književnosti, te
prijevoda – kao prijevoda između dviju/ili više kultura, kao i suvremeni trendovi popularne
orijentalne kulture.
Cilj je kolegija osposobiti studente za samostalno analiziranje produkata i simptoma
interkulturalnosti u suvremenoj književnosti i kulturi.

POPIS LITERATURE

1. Spivak, Gayatri: The Death of the Discipline

2 Casanova, Pascale: The World Republic of Letters.

3. Berry, Brian: Kultura i jednakost

4. Kovač, Zvonko: Interkulturalna interpretacija (primjer Andrića)

5. Said, Edward: Orijentalizam

Popis autora književnih djela za interpretaciju u dogovoru sa studentima:

Kiš, Naipul, Desai, Brodsky, Cioran, Khadra, Kureishi, Pamuk, Nasifi…

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 29
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Frojdovska psihoanaliza i kultura/
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: ŽELJKA M ATIJAŠEVIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : ŽELJKA M ATIJAŠEVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Pregled psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda. Podrijetlo i razvoj psihoanalize. Freudov prijelaz od neurologije ka
psihopatologiji. Hipnoza i istraživanje histerije. Osnovni pojmovi frojdovske psihoanalize: nesvjesno, potiskivanje, otpor,
seksualnost, sublimacija, Edipov kompleks, Ono-Ja-Nad-Ja, Eros-nagon smrti, narcizam.

Odmak od Freuda - analitička psihologija Carla Gustava Junga i individualna psihologija Alfreda Adlera.

Tumačenja Freudovih «kulturalnih djela». Uvođenje društveno-povijesne dimenzije u psihoanalitička tumačenje kulture i
društva u teoretičara Frankfurtske škole - Fromma, Marcusea, Adorna- te frojdo-marksizmu Wilhelma Reicha. Kasniji
tumači kulture narcizma: Lasch i Kovel.

Pregled psihoanalitičke književne kritike: Freudovi spisi o književnosti; psihoanalitička tumačenja Kralja Edipa, Edipa na
Kolonu, Hamleta i Kralja Leara.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Cioffi, Frank, The Freud Controversy, u Freud: Conflict and Culture, ur. M. Roth, New York: Vintage, 2000.
Elliott, Anthony. Modern Culture and its Repressed: From Freud to Lasch, u Psychoanalytic Theory, London:
Blackwell, 2002.
Freud, Sigmund. Predavanja za uvod u psihoanalizu, Stari Grad, Zagreb, 2005
Holmes, Jeremy. Narcizam, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
Jung, Carl Gustav. Psihoanaliza; Lično i nadlično ili kolektivno nesvjesno; Arhetipovi kolektivno nesvjesnog, u
O psihologiji nesvjesnog, Odabrana dela K.G. Junga (knjiga 2), Matica srpska, Beograd, 1984.
Jung, Carl Gustav. Razlika između istočnjačkog i zapadnjačkog mišljenja, Joga i Zapad, u Psihološke rasprave,
Odabrana dela K.G Junga (knjiga 4).
Matiješavić Željka: Uvod u psihoanalitičku kritiku: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Leykam International, Zagreb,
2011.
Solar, Milivoj. Freudovo shvaćanje i tumačenje mitova; Jungovo učenje o mitu, u Edipova braća i sinovi,
Naprijed, Zagreb, 1998.
Wollheim, Richard. Freud and the Understanding of Art, u Cambridge Companion to Freud.
DOPUNSKA LITERATURA:

Borossa, Julia. Histerija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Durić, Dejan: Uvod u psihoanalizu – od edipske do narcističke kulture, Leykam international, Zagreb, 2013.
Freud, Sigmund. Budućnost jedne iluzije, u Budućnost jedne iluzije, Naprijed, Zagreb, 1986.
Freud, Sigmund, Freud i Mojsije, Prosvjeta, Zagreb, 2005.
Freud, Sigmund, Nelagoda u kulturi, u Sabrana dela S. Freuda (knjiga 5), Beograd, Matica srpska, 1969.
Kramer, Peter, Freud: Current Projections, u Freud: Conflict and Culture.
Noll, Richard. Liječenje psihoanalize poviješću (Jungovski kult), u Zbornik Trećeg programa, 51-52, 1997.
Paul, Robert. Freud's Anthropology: A Reading of the «Cultural» Books, u Cambridge Companion to Freud,
Cambridge University Press, 1991.
Samuels, Andrew, Will the Post-Jungians Survive?, u Post-Jungians Today, London: Routledge, 1998.
Wright, Elizabeth. Classical Psychoanalysis: Freud; Archetypal Criticism: Jung and the Collective Unconscious,
u Psychoanalytic Criticism, Cambridge: Polity, 1998.

164
 Dodatna tumačenja Hamleta
Bloom, Harold. Freud: A Shakespearean Reading, u The Western Canon, London: Macmillan, 1995.
Jones, Ernest. Hamlet i Edip. Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, 59, 2001.
Lupton, J.R/Reinhard, K. Hamlet, Freud i tugovanje, Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, 59, 2001.
Rand, Nicholas. Možemo li – poslije Freuda - još čitati Hamleta?, T & T, 7-8, 1997.
Rose, Jacqueline, Sexuality in the Reading of Shakespeare, u Alternative Shakespeares (ur. John Drakakis),
London: Methuen, 1985.
Starobinski, Jean. Edip i Hamlet, u Kritički odnos, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1990.

Dodatna tumačenja Kralja Edipa

Devereux, Georges. Zašto je Edip ubio Laja?, Tvrđa, 1-2, 2001.
Earl, James, Identifikacija i katarza, T & T, 7-8, 1997.
Felman, Shoshana. S onu stranu Edipa - primjerne priče psihoanalize, u Suvremene teorije pripovijedanja (ur.
Vladimir Biti), Globus, Zagreb 1992.
Goux, Jean-Joseph. Edipova oporuka, Tvrđa, 1-2, 2001.
Nussbaum, Martha, Kralj Edip i antičko nesvjesno, Tvrđa, 1-2, 2001.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 30
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: HRVATSKA KNJIŽEVNA KRITIKA OD VRAZA DO NEHAJEVA
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: DEAN DUDA
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : DEAN DUDA
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij je književnopovijesni pregled nastanka i razvoja hrvatske književne kritike, tj. kao panorama i preglednik
najznačajnijih književnih kritičara, njihovih tekstova i tematskih interesa od prvih tekstova za narodnoga preporoda do
završne faze hrvatske moderne. To, dakako, uključuje, pored razmatranja društvenog, kulturnog i književnog konteksta
(osnovnih žanrovsko-stilskih crta književne produkcije), motrenje izmjena kritičkih i estetičkih pristupa, uz konačno
ocrtavanje književnokritičkog profila pojedinih razdoblja (formiranje – preporodno razdoblje, realizam, moderna). Pojam
književne kritike shvaća se u širem smislu te obuhvaća osim praktične, neposredne kritike i tekstove u kojima se
raspravljaju sva književna pitanja i teme (književna povijest, poetika, estetika). Cilj je kolegija da se polaznici upoznaju s
najvažnijim kritičkim radovima u svakome od određenih razdoblja u razvoju nacionalnog kritičkog diskursa i s modelima
estetičkih, žanrovskih i problematskih/tematskih pristupa, kako bi ubuduće mogli lakše, sigurnije i analitički spremnije
komunicirati s književnokritičkim tekstovima predmetnog razdoblja.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Ljubomir Maraković, Hrvatska književna kritika, Minerva, Zagreb 1935.

Antun Barac, Hrvatska književna kritika, JAZU, Zagreb 1938.
Vlatko Pavletić, Hrvatski književni kritičari, sv. I-II, Školska knjiga, Zagreb 1958.
Hrvatska književna kritika, sv. I-V, Matica hrvatska, Zagreb 1960-1964.
Ivo Hergešić, Hrvatska moderna. Kritika i kritičari, U: Panorama hrvatske književnosti XX stoljeća, Stvarnost,
Zagreb 1965.
Povijest hrvatske književnosti, sv. IV (ilirizam, realizam); sv. V (moderna), Mladost, Zagreb 1975,1978.
Hrvatska i Europa. Sv. IV. Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne, HAZU-Školska knjiga Zagreb
2009.
Izabrani kritički tekstovi hrvatskih kritičara/pisaca

DOPUNSKA LITERATURA:

Milan Marjanović, Iza Šenoe. Četvrt vijeka hrvatske književnosti, Zadar 1906.
Ljubomir Maraković, Hrvatska književnost 1860-1935, Obzor, Zagreb 1936.
Milan Marjanović, Hrvatska moderna. Izbor književne kritike, knj. I-II, JAZU, Zagreb 1951.
Svetozar Petrović, Priroda kritike, Liber, Zagreb 1972.
Milivoj Solar, Književna kritika i filozofija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1976.
Flaker Vida, Časopisi hrvatskoga modernističkog pokreta, HFD, Zagreb 1977.
Otto Best, Handbuch literarischer Fachbegriffe, Frankfurt a/M 1982.
Pavao Pavličić, Književna genologija, SNL, Zagreb 1983.
Vinko Brešić, Časopisi Milana Marjanovića, HFD, Zagreb 1990.
The New Princeton Encyclopaedia of Poetry and Poetics, New Jersey, 1993.

164
 Vinko Brešić, Čitanje časopisa, Matica hrvatska, Zagreb 2006.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 31
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Povijest predodžaba o Novom svijetu u Europi
u XVI. st. stvorenih na temelju zapisa španjolskih otkrivača, osvajača i misionara

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Mirjana Polić Bobić
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Mirjana Polić Bobić
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Pregled tipova relevantnih izvora za istraživanje oblikovanja predodžaba o Novom svijetu u odabranom razdoblju.
Privilegirani primatelji i čitatelji. Tajnost i javnost podataka. Utjecaj pučkog imaginarija i utopijskog diskurza na percepciju
otkrivača i osvajača te na usvajanje predodžaba o Novom svijetu u Europi u tijeku XVI. stoljeća. Stupanj istraženosti
sveukupne poznate i arhivirane građe (izvora) danas.

Dva su temeljna cilja kolegija:

- upoznati studente s tipovima (objavljene) primarne i sekundarne literature relevantne za temu

kolegija, te upozoriti na povijesni, društveni i kulturni okvir koji je dodatno određivao oblikovanje
predodžaba
- uputiti u stanje i načine istraživanja neobjavljenih primarnih izvora
Očekuje se da studenti nakon ovog kolegija dobiju temeljit uvid u problematiku te da budu kadri samostalno analizirati
primarnu literaturu kao i poznavati jedan dio relevantne sekundarne literature. Također se očekuje da, ako kombiniraju
ovaj kolegij s kolegijem iz paleografije, budu kadri pristupiti istraživanju neobjavljene građe.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Hernán Cortés: «Cartas de relación», Castalia, Madrid 1993.

Bernal Díaz del Castillo: «Verdadera historia de la conquista de la Nueva España» Porrúa, México 1984.

Alvar Núñez Cabeza de Vaca: «Naufragios» Cátedra, Madrid 1989.

Irving Leonard: «Los Libros del Conquistador», FCE México 1978. (Naslov engl. izvornika: The Books of the
Brave»

Mirjana Polić-Bobić, El saber en la misión jesuítica del siglo XVIII en el imaginario europeo de aquella época.
Iberoamericana Quinqueecclesiensis 9/2011, pp. 325-343.

Mirjana Polić-Bobić, La concepción del tiempo entre los misioneros de la Colonia tardía. Verba hispanica
XX/2, 2012, pp. 243-252.

Tzvetan Todorov: La Conquête de l'Amérique – La question de l'autre», Seuil, Paris1982.

(Naslov špan. prijevoda: La Conquista de América – el problema del otro»; engleskog prijevoda: «The
Conquest of America – the question of the Other»

Laura de Mello e Souza: «O Diabo e a Terra de Santa Cruz» Companhia das Letras, Rio de Janeiro 1988.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 «Discursos sobre la invención de América» (coord. Iris Zavala) Rodopi, Amsterdam – Atlanta 1992.

«Historia de América Latina» (sv. 1-9 (Ur. Leslie Bethell) Crítica, Barcelona1991 (Engl. izvornik: Cambridge
Univ. Press 1986.)

Kristof Kolumbo: «Putovanje u Novi svijet: Dnevnici – Pisma» (ur. i prev. Vojmir Vinja) Naprijed, Zagreb
1992.

Vinko Paletin. «Rasprava o pravu i poravdanosti rata – Tratado del derecho y dela justicia dela guerra»
(prir. F. Šanjek i M. Polić Bobić), Globus, Zagreb 1994.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 32
NAZIV PREDMETA /MODULA : Izborni kolegij I – V: Strana književnost i mit u hrvatskoj drami druge
polovice XX. stoljeća

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Helena Peričić
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Helena Peričić
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij problematizira sastavnice unutar hrvatskog dramskog stvaralaštva druge polovice 20. stoljeća koje predstavljaju
odraz poetičkog utjecaja svjetske/svjetskih književnosti i (antičkog) mita. Polazeći od ideje Julije Kristeve o tekstu kao
poprištu «permutacije i transformacije» drugih tekstova, moguće je zaključiti da se tzv. pra- ili pred-tekstovi -
strukturirajući se u nove - „preiščitavaju, preakcentiraju, stapaju i premještaju“ (Biti). Takva je pojava razvidna u hrvatskoj
dramskoj proizvodnji druge polovice XX. stoljeća. Budući da je ovdje riječ o aktivnom odnosu teksta kao mreže znakovnih
sustava sa sustavima označiteljskih praksi njegove kulture, kolegij se temelji na odabranim primjerima koji služe kao
pogodna ilustracija spomenute književno- odnosno poetičko-recepcijske pojave. Pri tome se mogu razlikovati četiri načina
ostvarenja utjecaja ili preuzimanja elemenata iz stranih književnosti:

1. intertekstualni način;

2. motivski ili “metonimijski” način;

3. "mitološki" način;

4. citatni način.

Cilj je ovoga književnokomparatističkog kolegija uputiti na/u neodvojivost hrvatskoga dramskog korpusa nastalog tijekom
posljednjih pola stoljeća od njegova europskog književnoga konteksta pri čemu traganje za poticajima za nastanak novih
(meta)tekstova zalazi duboko u književnu povijest dosežući čak prostor antičkoga mita. Obrada i interpretacija dramskih
tekstova ovdje može poslužiti i za razumijevanje društvenoga konteksta u kojemu su tekstovi nastali (npr. povijesne
situacije u kojoj je tekst nastao) te za razumijevanje kulturnoga konteksta (različitih faktora koji na razini „kulturnog života
doba“ utječu na prirodu teksta).

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Beker, Miroslav, Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, Školska knjiga, 1995.

D’Amico, Silvio, Povijest dramskog teatra, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972. /odabrana
poglavlja/
Novak, Slobodan Prosperov, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Golden marketing, 2003.
Oraić Tolić, Dubravka, Teorija citatnosti, Zagreb, GZH, 1990.
Peričić, Helena, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000.
(Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija), I.dio, zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-
Osijek, 2001., 267-276.
Selenić, Slobodan, Dramski pravci XX veka, Beograd, Umetnička akademija u Beogradu, 1971.
Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Zagreb, Golden marketing, 2003.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Beker, Miroslav, Suvremene književne teorije, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1986.
Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, Matica Hrvatska, 2000.
(Merriam-Websters) Encyclopedia of Literature, Springfield, Massachusetts, Merriam-Webster,
Incorporated, Publishers, 1995
Frye, Northrop, Anatomija kritike, Zagreb, Naprijed, 1979.
Gjurgjan, Ljiljana Ina, Intertextuality in Paljetak´s After Hamlet, u: Luko Paljetak, After Hamlet, /transl.
Graham Intertekstualnost & autoreferencijalnost, (zbornik), ur. Dubravka Oraić Tolić i Viktor Žmegač, Zagreb,
Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, 1993. /odabrani tekstovi/
Hartnoll, Phyllis, The Theatre, A Concise History, revised edition, London – New York, Thames and Hudson,
1991
Hassan, Ihab, Komadanje Orfeja, Zagreb, Globus, 1922.
Kravar, Zoran, “Allegria” (In memoriam: Ivan Slamnig), Zarez, Zagreb (19. 7.) 2001., 60-61 (Internet).
Lachmann, Renate, Phantasia/memoria/rhetorica, prir. Vl. Biti, Zagreb, Matica hrvatska, 2002.
Maroević, Tonko, „San hamletne noći. “Poslije Hameta” u Paljetkovu i Shakespeareovu kontekstu”, u: Luko
Paljetak, Poslije Hamleta, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1997., 152-159.
McMaster/, Zagreb, Moderna vremena - The Bridge, 1999., 28-29.Gluščević, Zoran, Mit, književnost,
otuđenje, Beograd, Vuk Karadžić, 1970.
Mrduljaš, Igor, Dramski vodič: Od Vojnovića do Matišića (hrvatska dramatika 20. stoljeća), Zagreb, AGM /
Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, 1997.
Nankov, Nikita, Postmodernizam i kulturni izazovi, s engl. prev. Marija Paprašarovski, Zagreb, Hrvatsko
filološko društvo, 2004.
Nikčević, Sanja, „Nova europska drama“ ili velika obmana, Zagreb, Meandar, 2005.
Pichois – Rousseau, Komparativna književnost, Zagreb, Matica hrvatska, 1973.
Solar, Milivoj, Retorika postmoderne, Zagreb, Matica hrvatska, 2005.
Supek, Rudi, Modernizam i postmodernizam, Zagreb, Antibarbarus, 1996.
Surio, Etjen / Souriau, Etienne /, Dvesta hiljada dramskih situacija, prev. Mira Vuković, Beograd, Nolit, 1982.
Vončina, Nikola, “Od 'Kneza' do 'Firentinskog capriccia'”, Republika, Zagreb, 61, 2005., 11, 62-74.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 33
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Američki film
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: NIKICA GILIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : NIKICA GILIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Socioekonomski uvjeti nastanka i važnosti utjecaja američkog filma. Temeljni pravci razvoja u razdoblju nijemoga filma.
Slapstick komedija. Važnost i utjecaj D. W. Griffitha. Američki zvučni film klasičnog razdoblja i klasičnog fabularnog stila.
Sustav žanrova i sustav zvijezda u američkom filmu. Tendencija film noira. Dokumentarističke tendencije. Propadanje
sustava velikih studija i modernistički stil u američkom filmu. Utjecaj europskih kinematografija. Razdoblje obnove moći
velikih filmskih studija i postmodernizam u američkom filmu. Važniji autori igranog filma u Sjedinjenim američkim
državama: M. Sennett, Ch. Chaplin, B. Keaton, D. W. Griffith, R. Walsh, J. Ford, H. Hawks, B. Wilder, J. Huston, V. Minnelli,
S. Donen i G. Kelley, F. Zinnemann, R. Altman, M. Nichols, S. Lumet, W. Allen, C. Eastwood, T. Burton, J. Jarmusch. Cilj je
kolegija rasvijetliti fenomen američkog filma iz više aspekata – estetičkog, socioekonomskog, tehnološko-proizvodnog,
recepcijskog – kako bi polaznici ostvarili dublji uvid u važnost američkog filma za povijest svjetske pa i hrvatske
kinematografije, te osvijestili metode važnijih mogućnosti proučavanja filma. Polaznici kolegija trebaju naučiti
prepoznavati različite stilističke tendencije u američkom filmu i smještati ih u povijesni kontekst te prepoznati elemente
tradicije što se protežu kroz različita povijesna razdoblja u američkom filmu.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Bordwell, David, Staiger, Janet i Thompson, Kristin, 1999, The Classical Hollywood Cinema, Film Style
& Mode of Production to 1960, London: Routledge (prvo izdanje 1985).
Filmska enciklopedija 1-2, 1986-1990, gl. ur. A. Peterlić, Zagreb: JLZ «Miroslav Krleža» (Članak
«SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE» i članci o autorima spomenutim u tom članku)
Peterlić, Ante, 2002, Studije o 9 filmova, Zagreb: Hrvatski filmski savez. (Poglavlja o američkim
filmovima.)
Peterlić, Ante, 2002, «Sustav zvijezda u starom i novom Hollywoodu. Slučaj Jodie Foster» u Hrvatski
filmski ljetopis, br. 31-2 (VIII), str. 135-246. te u A. Peterlić, Filmska čitanka, 2010, Zagreb: Hrvatski
filmski savez
Peterlić, Ante, 2000, «Klasični holivudski musical» u Hrvatski filmski ljetopis, br. 22 (VI), str. 39-44.
Zagreb.
Peterlić, Ante, 1983, Ogledi o devet autora, Zagreb: CEKADE. Poglavlja o Robertu Altmanu i Raoulu
Walshu.
Thompson, Kristin, Bordwell David, Film history. An Introduction. Sva izdanja. Poglavlja o američkom
filmu.

DOPUNSKA LITERATURA:

164
 Altman, Rick, 1999, Film/Genre, London: British Film Institute
Chion, Michel, 1997, David Lynch, London: British Film Institute (izvornik, Paris, 1992).
Čegir, Tomislav, 2012, Filmski prostori: hrvatska rekonstrukcija američkog žanrovskog filma, Zagreb:
Hrvatsko društvo filmskih kritičara.
Dyer, Richard, 1998, Stars, London: British Film Institute.
Filmski leksikon, 2003, ur. B. Kragić, N. Gilić, Zagreb: LZ «Miroslav Krleža». (Članci o američkim
autorima i filmovima)
Gregor, Ulrich, Patalas, Enno, Istorija filmske umetnosti. Sva izdanja. (Poglavlja o američkom filmu.)
Gunning, Tom, 1995, «Crazy Machines in the Garden of Forking Paths: Mischief Gags and The Origins
of American Film Comedy», u Classical Hollywood Comedy, ur. K. Brunovska Karnick i H. Jenkins, New
York, London: Routledge, str. 87-105.
Gunning, Tom, 1994, D.W. Griffith and the Origins of American Narrative Film, Urbana, Chicago:
University of Illinois Press.
Henderson, Brian, 1985, «The Searchers: an American Dilema», Movies and Methods, Vol. II., ed. B.
Nichols, Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press, pp. 429-449.
Howard Hawks. American Artist, 1996, ur. J. Hillier, P. Wollen, London: British Film Institute.
Naremore, James, 1993, The Films of Vincente Minnelli, Cambridge, etc.: Cambridge University Press.
Peterlić, Ante, 2011, Povijest filma: Rano i klasično razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Sklar, Robert, 1994, Movie Made America. A Social History of American Movies, New York: Vintage
Books.
Thompson, Kristin, Storytelling in the New Hollywood, Cambridge, etc.; Harvard University Press.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 34
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Egzil u književnosti
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Helena Peričić
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Helena Peričić
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Egzil (progon/izgon, a uz to: bijeg, emigriranje i sl.) je jedan od važnih književnih toposa, ali i tema aktualno prisutna u
suvremenim razmišljanjima o (ne)pripadnosti jednomu mjestu, trenutku, (kulturnom, nacionalnom, tradicijskom)
identitetu itd. Progon kao oblik kažnjavanja ili samokažnjavanja, ali i (tjelesnoga ili ekonomskog) spašavanja te odricanja
od doma podrazumijeva zemljopisno udaljavanje, bez mogućnosti povratka, što kao posljedicu ima razne značenjske
konotacije na individualnoj i kolektivnoj razini: emocionalne, psihološke, sociološke, svjetonazorske itd. Kolegij će se -
osim teorijskim sastavnicama - baviti i iščitavanjem te interpretacijom tekstova koji se temelje na predmetnoj temi (makar
će tijekom predavanja, s obzirom na narav Studija, težište biti na dramskim tekstovima). Kolegijem se stoga nudi izbor
naslova vezanih za motreni temat neovisno o književnom rodu/vrsti/obliku odnosno razdoblju ili stilu kojemu književno
djelo pripada. U ili kroz književni tekst analizirat će se pitanje izgona, progona, bijega, odlaska, putovanja, nostalgije itd. i
njihove korespondirajuće društvene, povijesne, etničke, kulturne, ideološke i druge pojavnosti i značenja. U tehničkom
smislu, uputno je da na temelju nastavnikove najave naslova predviđenih za iduću sesiju studenti kontinuirano čitaju
odabrane tekstove tj. one koje sami odaberu iz ponuđenog popisa kako bi se o njima moglo na predavanjima i nakon
seminarski izlaganja raspravljati. Studenti su dužni od ponuđenih predmetnih tekstova pročitati pet (prema vlastitom
izboru). Poželjno je da – s obzirom na ciljeve i svrhu Poslijediplomskoga doktorskog studija - barem tri među njima budu
dramski. Od studenata se također očekuje da prirede seminarsko izlaganje na temelju književnoga teksta koji sami
odaberu (bilo s popisa ili po svom nahođenju) te ga u pisanom obliku predaju nastavniku prije pristupanja usmenom
ispitu. Sam seminarski zadatak podrazumijeva studentovo malo istraživanje a time i pronalaženje metodoloških rješenja u
pristupu i tumačenju. Moguća su, dakako, i interdisciplinarna odnosno intermedijalna interpretacijska ishodišta koja bi
podrazumijevala, uključivala i obuhvaćala usporedbu i obrazloženje ostvaraja odnosno prezentacije motrenih značenjskih
sastavnica u npr. kazališnoj predstavi, likovnoj umjetnosti, performansu ili filmu temeljenima na ovdje relevantnom
književnom predlošku.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

Jean Améry, S onu tranu krivnje i zadovoljštine, Zagreb, Ljevak, 2009.

Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, Školska knjiga, 1995.
Egzil, emigracija: novi kontekst (zbornik), prir. Irena Lukšić, Zagreb, HFD, 2002.
Leksikon svjetske književnosti (djela), gl. ur. Dunja Detoni Dujmić, Zagreb, Školska knjiga, 2004.
Leksikon svjetske književnosti (pisci), gl. ur. Dunja Detoni Dujmić, Zagreb, Školska knjiga, 2005.
Ivan Slamnig, Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb, Školska knjiga, 1999.
Milivoj Solar, Teorija književnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1982. i d.
Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Zagreb, Golden marketing, 2003.

PRIMARNI TEKSTOVI
Prognanikova pjesma (Psalmi)
Homer: Odiseja (ulomci)
Sofoklo: Kralj Edip, Edip na Kolonu
Vergilije: Eneida ( II. pjevanje)
Ovidije: Poslanice iz Ponta (odabrani tekstovi)
Dante: Božanstvena komedija (ulomci iz Pakla)
Jacopo Sannazzaro: Arkadija (ulomci)
Thomas More: Utopija (ulomci)
William Shakespeare: Kralj Lear, Oluja
George G. N. Byron: Hodočašće Childea Harolda (ulomci)
Friedrich Schiller: Razbojnici

164
 Henrik Ibsen: Neprijatelj naroda
Ivo Vojnović: Ekvinocij
James Joyce: Prognanici
Carlo Levi: Krist se zaustavio u Eboliju
Isaak Bashevis Singer: Rob
Josef Brodski: Demokracija
Antun Šoljan: Kratki izlet
Fulvio Tomizza: tekst po izboru
Salman Rushdie: ulomci iz raznih tekstova (proza, poezija, eseji)
Milan Kundera: izbor iz proze (Besmrtnost, Identitet) ili drame
Enzo Bettiza: Egzil (ulomci)
Goran Stefanovski: Tetovirane duše

DOPUNSKA LITERATURA:

Sigmund Freud: odabrani tekstovi/ulomci

Branka Kalogjera, Pisci između dviju domovina, Rijeka, HFD, 2003.
Antologija ruske disidentske drame, prir. Irena Lukšić, Zagreb, Hrvatski centar ITI, 1998.
Borjana Prošev-Oliver, Egzil u makedonskoj književnosti, Zagreb, Zajednica Makedonaca u RH, 2010.
Salman Rushdie, „U dobroj namjeri“ (iz knjige Imaginary Homelands – Essays and Criticism, London, Granta
Books, 1991), prev. s engl. J Splivalo-Rusan, Republika, Zagreb, 49, 1993., ¾, 96-109.
Slavoj Žižek, Sublimni objekt ideologije, prev. N. Jovanoviæ, D. Kršiæ, I. Molek, Zagreb, Arkzin, 2002.
- drugi odabrani sekundarni tekstovi, ovisno o dostupnosti (Edward Said, Reflection on Egzile:
„Marginalization and Contemporary Cultures“; Harry Levin, „Literature in Exile“; Claudio Guillen, „On the
Literature of Exile and Counter-Exile“; itd.)

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 35
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Shakespeareov kanon: nova čitanja
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: IVA POLAK
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : TOMISLAV BRLEK, IVA POLAK
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij je posvećen čitanjima Shakespearea utemljenim na teorijsko-metodološkim protokolima kakvi dominiraju
šekspirološkim proučavanjima od 80-ih godina 20. stoljeća, spočetka nazivanih i alternativnim čitanjima s obzirom na to
da su se radikalno suprotstavljala ranijoj angloameričkoj, esencijalističkoj paradigmi tumačenja velikog književnog kanona
engleskog ranog novovjekovlja. Konstrukcionistički teorijsko- metodološki modeli u čijem će se ključu čitati
Shakespeareovi dramski komadi uključivat će novi historizam, kulturni materijalizam, teoriju recepcije, feminizam,
postkolonijalizam, kulturalizam i dekonstrukciju. U temelju ovih novih čitanja Shakespearea leži nastojanje da se
Shakespeareovi tekstovi re/situiraju u njihov vlastiti socio-kulturni kontekst (npr. novi historizam i kulturni materijalizam),
ali da se istodobno s novih polazišta propita što i na koje načine Shakespeareov književni opus danas znači svojim
heterogenim čitateljskim zajednicama. Kolegij će se u narečenoj vizuri usredotočiti na nekoliko odabranih
Shakespeareovih drama (5-6) pri čemu će odabir poštovati ustaljenu žanrovsku podjelu Shakespeareovih teatarsko-
književnih praksi te će uključivati čitanje tragedija, komedija, povijesnih drama i romansi.

Popis literature
OBVEZATNA LITERATURA:

William Shakespeare. Sabrana djela (izbor).

Janja Ciglar-Žanić. Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu. Zagreb: Zavod za znanost o
književnosti FFZG, 2001.
Boris Senker. Bard u Iliriji: Shakespeare u hrvatskom kazalištu. Zagreb: Disput, 2006.
Lada Čale Feldman. “Ilirija prerušena”. U Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru,
književnosti i kazalištu. Zagreb: Naklada MD, 2001.
Tomislav Brlek. “Ništa do onog čega nema”. U Macbeth. Zagreb: SysPrint, 2000.
Tomislav Brlek. “Skladan nesklad”. U San ivanjske noći. Zagreb: SysPrint, 2000.
Josip Torbarina. Predgovori u izdanjima Matice hrvatske, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA:

Shakespeare, Theory and Performance. Edite by James Bulman. London: Routledge, 1996.
Raman Selden, Peter Widdowson & Peter Brooker. A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory.
London [etc.]: Prentice Hall, 1997.
A. C. Bradley. Shakespearean Tragedy: Lectures on Hamlet, Othello, King Lear, Macbeth. London:
Macmillan, 1904.
Stephen Greenblatt. Renaissance Self-Fashioning: From More to Shakespeare. Chicago & London: The
University of Chicago Press, 1980.
The Woman's Part: Feminist Criticism of Shakespeare. Edited by Carolyn Ruth Swift Lenz, Gayle Greene &
Carol Thomas Neely. Chicago: University of Illinois Press, 1980.
The Shakespeare Myth. Edited by Graham Holderness. Manchester: Manchester University Press, 1988.
Marilyn French. Shakespeare's Division of Experience. London: Abacus, 1983.
Jan Kott. Shakespeare Our Contemporary. Translated by Boleslaw Taborski. New York: Doubleday &
Company, Inc., 1966.
Alternative Shakespeares. Edited by John Drakakis. London & New York: Routledge, 1985.
Jonathan Dollimore. Radical Tragedy: Religion, Ideology, and Power in the Drama of Shakespeare and his
Contemporaries. Brighton: Harvester Press, 1984.
Political Shakespeare: Essays in Cultural Materialism. Edited by Jonathan Dollimore & Alan Sinfield.
Manchester & New York: Manchester University Press, 1985.
Ania Loomba. Gender, Race, Renaissance Drama. Bombay [etc.]: Oxford University Press, 1992.
Northrop Frye. A Natural Perspective: The Development of Shakespearean Comedy and Romance . New
York & London: Columbia University Press, 1965.
Northrop Frye. Fools of Time: Studies in Shakespearean Tragedy. Toronto [etc.]: University of Toronto
Press, 1996.

164
 Jan Kott. The Bottom Translation: Marlowe and Shakespeare and the Carnival Tradition. Translated by
Daniela Miedzyrzecka & Lillian Vallee. Evanston, Illinois: Northwestern University Press, 1987.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 36
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Stanislavski – Brecht – Artaud
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Boris Senker
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Boris Senker
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij je organiziran oko tri kazališna autora (redatelja i teoretičara) koji su najjače utjecali na kazališnu praksu i teoriju u
Europi sredinom i u drogoj polovici XX. st. U prvom bloku od 2 sata predavanja i 3 sata seminara bit će riječi o
Stanislavskom, njegovu pristupu glumi (tradicija, praksa, utjecaj) i utjecaju na glumačku praksu i pedagogiju u europskom i
američkom kazalištu. Na isti način, dakako s drugim naglascima, bit će organizirana i druga dva bloka od po 2 sata
predavanja i 3 sata seminara, u kojima će u središtu pozornosti biti Brechtovo epsko kazalište te Artaudovo kazalište
okrutnosti. Posebna će se pozornost posvetiti recepciji te trojice praktičara i teoretičara u hrvatskom kazalištu.

Cilj je kolegija prije svega osposobiti polaznike za uočavanje bitnih razlika između kazališnoga djelovanja pojedinih autora i
njihova samopromiljanja vlastite djelatnosti te njihova posrednog i izravnog utjrecaja na kazališnu praksu i naknadnih
kritičkih interpretacija i kontekstualizacije tog utjecaja.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Boris Senker, Uvod u suvremenu teatrologiju I, Zagreb 2010.

Stanislavski, Moj život u umjetnosti, Zagreb 1988;

Isti, Rad glumca na sebi I, Zagreb 1989;
Isti, Rad glumca na sebi II. Rad glumca na ulozi, Zagreb 1991.
Bertolt Brecht, Dramski tekstovi III, Zagreb 1989;
Isti, Dijalektika u teatru, Beograd 1966;
Antonin Artaud, Kazalište i njegov Dvojnik, Zagreb 2000;
Isti, Tarahumare i druga djela, Zagreb 2003.

DOPUNSKA LITERATURA:

Joseph Roach, Strasti glume, Zagreb 2005;

Marvin Carlson, Kazališne teorije, knj. 3, Zagreb 1997;
Gothold Ephraim Lessing, Hamburška dramaturgija (pisma 3-5), Zagreb 1950;
Denis Diderot, Paradoks o glumcu, Zagreb 1958;
Prolog 7(1978), br. 25: Tema sveska:Antonin Artaud, str. 31-66;
Prolog 10(1978), br. 35: Tema sveska: Bertolt Brecht, str. 10-128;
John Fuegi, Bertolt Brecht, Cambridge 1986;
Alison Hodge (ur.), Twentieth Century Actor Training, London – New York 2000;
Ian Watson (ur.), Performer Training, Amsterdam 2001;
Graham Bartram & Anthony Waine (ur.), Brecht in Perspective, London – New York
1982;
Lee Strasberg, «Gluma», T & T, 1(1995), 1, str. 53-70;
Richard Boleslawski, Gluma. Šest prvih lekcija, Beograd 1997;
Mihail Čehov, Glumcu. O tehnici glume, Zagreb 2004.
Carol Martin & Henry Bial (ur.), Brecht Sourcebook, London – New York 2001;

164
 Darko Suvin, Uvod u Brechta, Zagreb 1970;
Vinko Grubišić, Antonin Artaud, Zagreb 2000;
Peter Thomson & Glendyr Sacks (ur.), The Cambridge Companion to Brecht,
Cambridge 82004.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 37
NAZIV PREDMETA /MODULA : Izborni kolegij I – V: Književni žanrovi i kulturne politike u odnosu
na vlast u hispanskoj Americi 1500-1800

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: MIRJANA POLIĆ-BOBIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : MIRJANA POLIĆ-BOBIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Transkulturacija, tj sustavni prijenos hispanske kulture u Novi svijet bio je pomno promišljen proces kojim se želilo
uspostaviti književni život koji će podržavati imperijalnu politiku. U tijeku trostoljetnog kolonijalnog gospodstva u
tamošnjoj književnosti su zaživjeli svi žanrovi osim pripovjedne proze te je na prvi pogled prekomorska književnost vjeran
preslik književnosti matice. Analiza pokazuje da su svi oni doživjeli temeljito prevrednovanje u skladu s ciljevima dane
kulturne politike u odnosu na matičnu književnost koje je kolonijalna književnost dio. Takva državno poticana praksa
odredila je osnovne obrasce književnog života koji su potrajali i do XX. stoljeća. Cilj predmeta je upoznati studente s
paradigmatskim oblicima transkulturacije u danom prostoru i razdoblju, s osnovnim razlikama između španjolske i
hispansko-američke književnosti iz aspekta žanra te s glavnim smjerovima u proučavanju te problematike u zadnjih 30-ak
godina.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Sor Juana Ines de la Cruz: «Divino Narciso» u Obras completas, Ed Porrúa, México 1975. str. 383-
424.

Alonso Carrió de la Vandera: «El Lazarillo de ciegos caminantes», Labor, Barcelona 1973.

José Antonio Maravall: «La cultura del Barroco», Ariel, Barcelona 1986. (izabrani dijelovi)

Luis Costa Lima: «História e viagem de um veto» (str. 17-63.) Guanabara, Rio de Janeiro 1986.

Angel Rama: «La ciudad letrada» Ediciones del Norte, Montevideo 1984

Roberto González Echevarría: «Myth and Archive: A Theory of Latin American Narrative»
Cambridge Univ. Press 1990.

Louisa Schell Hoberman (Ur.): «Ciudades y sociedad en Latinoamérica colonial», FCE México –
España 1993 (englesko izdanje 1986.)
DOPUNSKA LITERATURA:

Čedomil Goić (Ur.) «Historia de la Literatura Hispanoamericana» sv. I, Cátedra, Madrid 1982.

«Historia de América Latina» sv. 1-9 (Ur. Leslie Bethell) Editorial Crítica, Barcelona 1991. (Engl.
izdanje Cambridge Univ. Press 1986.)

Jacques Lafeye: Quetzalcóatl y Guadalupe, FCE México 1977. (francusko izdanje 1974.)

164
 OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 38
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni I – V: Poljske kazališne vizije
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Dalibor Blažina
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Dalibor Blažina
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij se bavi kazališnim programima i estetikama koji su obilježili povijest poljskog kazališnog vizionarstva - od
romantizma do današnjih dana. U tematskom smislu riječ je o sljedećim poglavljima: "slavenska drama" Adama
Mickiewicza; simbolističko kazalište Stanisława Wyspiańskog; teatar Čiste forme Stanisława Ignacyja
Witkiewicza;"ogromni teatar" Leona Schillera; dramsko stvaralaštvo Witolda Gombrowicza; teatar i parateatarska
istraživanja Jerzyja Grotowskog; estetika Tadeusza Kantora; dramatologija i teatrologija Jana Kotta; najveći redatelji
institucionalnog teatra nakon rata (A. Wajda, K. Swinarski, J. Jarocki); teatar i politika: "narančasta alternativa"; suvremeni
alternativni teatar (Gardziennice). Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim idejama poljskih kazališnih vizionara, kao i
s planom diskusije koja se vodila u tom polju interteatralnosti, koja je u velikoj mjeri odredila karakter i dosege fenomena
poljskog kazališta. Kolegij bi trebao ukazati i na značajnu ulogu poljske kazališne i teatrološke misli u razvoju kazališne
estetike zapadnog civilizacijskog kruga tijekom 20. stoljeća, kao i na moguće aplikacije te misli na hrvatsku kazali šnu i
dramsku praksu.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Adam Mickiewicz, Dziady (Dušni dan), prev. Julije Benešić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb
1948.
Stanisław Wyspiański, The tragicall history of Hamlet, prince of Denmark / by William Shakespeare.
Prema poljskom tekstu Jozefa Paszkowskoga nanovo pročitana i promišljena od Stanislava
Wyspianskoga, preveo Julije Benešić, Izvanredno izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1920.
Stanisław Ignacy Witkiewicz, Iz djela (Vodena Koka, Šusteri), preveo Dalibor Blažina, Cekade, Zagreb
1985.
Witold Gombrowicz, Drame (Ivona, kneginjica od Burgunda, Vjenčanje, Opereta), preveli Zdravko Malić
i Mladen Martić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 2005.
Jan Kott /Jan Kot/, Šekspir naš savremenik, prev. Petar Vujičić, SKZ, Beograd, 1963. (ili druga izdanja)
Jerzy Grotowski /Ježi Grotovski/, Ka siromašnom pozorištu. Izdavačko-informativni centar
studenata, Beograd, 1976.
DOPUNSKA LITERATURA:

Stanisław Ignacy Witkiewicz, „Uvod u teoriju čiste forme u kazalištu”, u: S. I. Witkiewicz, Iz djela,
Cekade, Zagreb, 1985, str. 173-192.
Julije Benešić, O Stanisławu Wyspiańskom, u: Stanisław Wyspiański, Boleslav Smjeli (Bolesław Śmiały),
preveo i uvod napisao Julije Benešić, Izvanredno izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1919, str. 5-34.
Maciej Karpiński /Maćej Karpinjski/, Pozorište Andžeja Vajde, Beograd, 1988.
Tadeusz Kantor, A journey through other spaces: essays and manifestos, 1944-1990 . Edited
and translated by Michal Kobialka; with a critical study of Tadeusz Kantor’s theatre by Michal
Kobialka, University of California Press, Berkeley, 1993.
Kathleen M. Cioffi , Altenative Theatre in Poland 1954-1989, Harwood Academic Publishers,
1996.
Magdalena Gołaczyńska, Alternativni teatar u Poljskoj nakon 1989. godine, „Književna
smotra”, 2002, br. 124-125, str. 89-96.
Zdravko Malić, Gombrowicziana, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo – Disput,
Zagreb, 2004.
Jan Kott /Jan Kot/, Kameni potok. Izbor i prijevod Biserka Rajčić, Književne novine, Beograd,
1990.
Jan Kott, Rozalindin spol. Interpretacije: Marlowe, Shakespeare, Webster, Büchner, Gautier, prev.
Dalibor Blažina, Znanje, Zagreb, 1997.

164
 Dalibor Blažina, Katastrofizam i dramska strutura, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko
društvo, Zagreb, 1993.
Dalibor Blažina, U auri Dušnog dana, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb,
2005.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 39
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni kolegij I – V: Dvojnik
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: Morana Čale, Lada Čale Feldman
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : Morana Čale, Lada Čale Feldman
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij se bavi motivom dvojnika i dvojničkim akterskim strukturama u književnim tekstovima. Obuhvaća
pregled problematike dvojništva u književnosti, sažeti uvod u topiku dvojništva u psihoanalizi i antropologiji,
razradu tipologije književnog dvojnika te čitanje, analizu i interpretaciju izabranih (pretežito kraćih, tj. novelističkih i
dramskih) tekstova hrvatske i svjetske književnosti (među mogućim su autorima Plaut, Ovidije, Shakespeare, Marivaux,
Kleist, Dostojevski, Poe, Baudelaire, Wilde, Pirandello, Papini, Borges, Vojnović, Begović, Krleža, Marinković). Primarni
tekstovi rasporedit će se prema sljedećim tematskim cjelinama:

1) motiv blizanaca;
2) ontološki dvojnici
3) strukturalni «pravi» i izokrenuti dvojnici
4) rascijepljeni i narcistički subjekt

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

M. Čale i L. Čale Feldman, 2008, U kanonu. Studije o dvojništvu, Zagreb: Disput.

S. Freud, The “Uncanny”. U: Art and Literature. Prijevod J. Strachey. Harmondsworth: Penguin, str. 335-376,
1990 [1919].
S. Freud, On Narcissism: An Introduction. U: The Standard Edition of the Complete Psychological Works of
Sigmund Freud, sv. XIV. Prijevod James Strachey et al. London: Vintage, str. 67-102, 2001 [1914].
R. Girard, Mensonge romantique et vérité romanesque. Paris: Grasset (engleski prijevod: Desire, Deceit and
the Novel), 1961.
J. Lacan, Stadij ogledala, u Spisi (izbor). Prijevod na srpski Radoman Kordić, Danica Mijović i Filip Filipović.
Beograd: Prosveta, 1983 [1966].
O. Rank, The Double. A Psychoanalytical Study. Prijevod Harry Tucker, Jr. London: Maresfield Library, 1989
[1925].
R. Rogers, A Psychoanalytic Study of the Double in Literature, Detroit, Wayne State University Press, 1970.

DOPUNSKA LITERATURA:

A. Dolfi (ur.), Identità, alterità, doppio nella letteratura moderna, Roma, Bulzoni, 2001.
Le double, Paris, PUF, 1995. Monographies de la Revue française de psychanalyse, sous la direction de C.
Couvreur, A. Fine et A. Le Guen
Doubles et dédoublement en littérature, Saint-Étienne, Publications de l'Université de Saint-Étienne, 1995.
E. Funari (ur.), Il Doppio, Milano, 1986.
R. Zazzo, Les jumeaux, le couple et la personne, Paris, PUF, 1960, 2 sveska.
R. Zazzo, Le paradoxe des jumeaux, Paris, Stock/Laurence Pernoud, 1984.
Th. Ziolkowski, Dicenchanted Images. A Literary Iconology, Princeton, Princeton U.P., 1977.
J. Perrot, Mythe et littérature sous le signe des jumeaux, Paris, PUF, Coll. «Sup», 1976.
«Otrante» no 8, «Le Double», Hiver 1995-1996.
P. Jourde – P. Tortonese, Les visages du double: Un thème littéraire, Paris, Nathan, 1996.
W. Troubetzkoy (ur.), La figure du double, Paris, Didier érudition, 1995.
J. Bessière, Le double: Chamisso, Dostoevskij, Maupassant, Nabokov, Paris, Champion, 1995.
V. Roda, Homo duplex. Scomposizioni dell'io nella letteratura italiana moderna, Bologna, Il Mulino, 1991.
J. Dunn i C. Kendrick, Siblings, Love, Envy and Understanding, London, Grant McIntyre, 1982.
E. Crook (ur.)., Fearful Symmetry: Double and Doubling in Literature and Film, Tallahassee, University Press of

164
 Florida, 1982.
W. Troubetzkoy, L'ombre et la différence: Le double en Europe, Paris, PUF, 1996.
P. Ricoeur, Soi-même comme un autre, Paris, Seuil, 1990. (engl. prijevod)
M. Bettini (ur.), La maschera, il doppio e il ritratto, Bari, Laterza, 1991.
K. Miller, Doubles: Studies in Literary History, London, Oxford UP, 1985.
G. Conio (ur.), Figures du double dans les littératures européennes, Lausanne, L'Âge d'homme, Les Cahiers du
Cercle 1, 2001.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 40
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni I – V: Shakespeare u hrvatskom kazalištu
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: BORIS SENKER
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : BORIS SENKER
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA

Kolegij je posvećen recepciji Shakespeareovih dramskih tekstova u hrvatskom kazalištu od početka njegove
profesionalizacije i institucionalizacije (1840-61) do početka 21. st. Posebna pozornost biti će posvećena prvim izvedbama
njemačkih preradbi Shakespeareovih drama, potom Miletićevim nastojanjima oko uprizorenja svih njegovih djela,
redateljskim tumačenjima Gavelle, Strozzija i raića u međuratnom razdoblju te, napokon, najvažnijim pomacima u
kazališnom tumačenju Shakespearea na zagrebačkim i dubrovačkim pozornicama, napose nakon upozbnavanja s
utjecajnom knjigom Shgakespeare naš suvremenik J. Kotta, kao i interkulturalnih i postkolonijalnih uprizorenja
Shakespearea u europskom i američkom kazalištu.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:
James C. Bullman (ed.), Shakespeare, Theory, and Performance, London - New York, 1996.
Dennis Kennedy, Looking at Shakespeare, Cambridge, 1993.
Markus Moninger, Shakespeare inszeniert, Tübingen, 1996.
Jan Kott, Shakespeare our Contemporary, London 1975.
Janja Ciglar-Žanić, Neka veća stalnost. Shakespeare u tekstu i kontekstu, Zagreb 2001.
Boris Senker, Bard u Iliriji. Shakespeare u hrvatskom kazalištu, Zagreb 2006.

DOPUNSKA LITERATURA:

Stjepan Miletić, Iz raznih novina, II, Zagreb, 1909.

Isti, Hrvatsko glumište, Zagreb, 1978.
Branko Gavella, Književnost i kazalište, Zagreb, 1970.
Slavko Batušić, Hrvatska pozornica, Zagreb 1978.
Georgij Paro, Iz prakse, Zagreb, 1981.
Nikola Batušić, Gavella. Književnost i kazalište, Zagreb, 1983.
Mani Gotovac, Dubrovačke mišolovke, Zagreb, 1986.
Mladen Englelsfeld, Hrvatski prevoditelji Shakespearea, Zagreb 1989.
Slobodan P. Novak (ur), Dubrovačke ljetne igre 1950-1989, Dubrovnik 1989.
Božidar Violić, Lica i sjene, Zagreb 1989.
Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995.
Dalibor Foretić, Hrid za slobodu, Dubrovnik, 1998.
Ines Nikolić, 'Shakespeare u Hrvata', Hrvatska obzorja 7(1999), 1, str. 127-142.
Ljiljana Ina Gjurgjan, 'Shakespeare i hrvatska moderna', Umjetnost riječi 46(2002), 3, str.165-185.
Ana Lederer, Redatelj Tito Strozzi, Zagreb 2003.
Igor Tretinjak, Filmski modernizam i multimedijalnost Timona Tomislava Radića, u Hrvatski filmski
ljetopis, 70 / 2012

164
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 41
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni I – V: Metodologija proučavanja filma
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: NIKICA GILIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : NIKICA GILIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Temeljni principi pisanja povijesti filma, aspekti filmske povijesti (estetika, industrija, politika itd.). Principi definiranja
filmskog medija i filmske umjetnosti. Predrasude i mode u teorijskom pisanju o filmskom mediju i filmskoj umjetnosti.
Problem filmske forme i sadržaja. Filozofske implikacije pojedinih filmskih teorija u svjetlu klasične estetike. Temeljne
pretpostavke analize pojedinih aspekata filmskog medija (npr. glazba, boja, naracija). Organiziranje akademskih i drugih
modela podučavanja filmologije. Problemi popularnosti («komercijalnosti») i zabave kao odrednice filmske proizvodnje,
ali i vrednovanja i teorijskog razmišljanja o temeljnim značajkama filmske umjetnosti. Cilj je kolegija rasvijetliti
metodološke probleme znanstvenog proučavanja filma i odgovoriti na temeljna pitanja o načinima na koje vodeći filmski
teoretičari i povjesničari pristupaju svom predmetu proučavanja. Raspravljat će se o kriterijima i protokolima
vrednovanja, načinima izbora građe za obradu, načinu korištenja ranije literature, interferiranju različitih disciplina i tipova
organizacije znanja u humanističkim, društvenim ali i prirodnim znanostima.

POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Allen, Robert C. i Gomery, Douglas, 1985, Film History Theory and Practice, Boston, etc.: McGraw Hill.
Bordwell, David, 1987, Making Meaning. Inference and Rhetoric in the Interpretation of Cinema,
Cambridge, Lodnon: Harvard Universtiy Press.
Carroll, Noël, 2001, «Filmska forma. U obranu funkcionalne teorije stila», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 24.
Filmska enciklopedija, 1986-1990, gl. ur. A. Peterlić, Zagreb: JLZ: «Miroslav Krleža».
Gilić, Nikica, 2013, Filmske vrste i rodovi (drugo, elektroničko izdanje). Prvo izdanje – 2007, Zagreb: AGM.
Miller, Toby, 2001, «Cinema Studies doesn't matter; or, I know what you did last semester», u Keyframes.
Popular Cinema and Cultural Studies, ur. M. Tinkcom, A. Villarejo, London, New York: Routledge. Str. 303-
311.
Turković, Hrvoje, 2010, Nacrt filmske genologije, Zagreb: Matica hrvatska

DOPUNSKA LITERATURA:

Bächlin, Peter, 1951, Film kao roba, Zagreb, ili /Behlin, Peter/, 2002, Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva
Belan, Branko, 1979, Sintaksa i poetika filma. Teorija montaže, Zagreb: Filmoteka 16.
Carroll Noël, 1996, Theorizing the Moving Image, New York: Cambridge University Press.
Carroll, Noël, 1988, Philosophical Problems of Classical Film Theory, Princeton: Princeton University Press.
Carroll, Noël, 1988, Mistifying Movies: Fads and Fallacies in Contemporary Film Theory, New York: Columbia
UP.
Cavell, Stanley, 1979, The World Viewed. Enlarged Edition. Cambridge, London: Harvard University Press.
Eisner, Lotte, 1969, The Haunted Screen, London: Thames and Hudson.
Elsaesser, Thomas, 2000, Weimar Cinema and after. Germany's Historical Imaginary, London, New York:
Routledge.
Gilić, Nikica, 2005, «Filmska fikcionalnost i problem klasifikacije», u Umjetnost riječi, br. 3-4 (XLIX), str. 229-
242.
Gorbman, Claudia, 1995, «Zašto glazba? – Od nijemog do zvučnog filma», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 1-2
(I).
Kolbas, Silvestar, 2003, «Analiza filmske snimke: Izgubljeni zavičaj Ante Babaje», u Hrvatski filmski ljetopis,
br. 34 (IX), str. 204-219, 228.
Matijašević, Željka, 2003, «Žižek sam protiv svih», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 34 (IX), str. 151-155.

164
 Neale, Stephen, 2003, «The Question of Genre» u u Film Genre Reader III, ur. B. K. Grant, Austin: University
of Texas Press.
Paulus, Irena, 1995, «Glazba u klasičnom holivudskom filmu (vrste i temeljne funkcije – na primjeru
Casablance) u Hrvatski filmski ljetopis, br. 3-4 (I).
Pavičić, Jurica, 2000, «Usiljena učitavanja: filmska i književna kritika o žanrovskoj proizvodnji», u Hrvatski
filmski ljetopis, br. 22 (VI), str. 35 -38.
Peterlić, Ante, 2002, Studije o 9 filmova, Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Post-Theory. Reconstructing Film Studies, 1996, ur. D. Bordwell, N. Carroll, Wisconsin: The University of
Wisconsin Press.
Saito, Ayako, 1999, «Hitchcock's Trilogy: A Logic of Mise en Scene» u Endless Night, ur. J. Bergstrom,
Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press. Str. 200-248.
Thompson, Kristin i Bordwell, David, 1994, Film History: An Introduction, New York, London: McGraw-Hill. (i
kasnija izdanja)
Turković, Hrvoje i Majcen, Vjekoslav, 2003, Hrvatska kinematografija, Zagreb: Ministarstvo kulture. Izvršni
nakladnik HFS.
Turković, Hrvoje, 2005, Film: Zabava, žanr, stil, Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Turković, Hrvoje, 1996, Umijeće filma, Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Vidović, Boris, 2001, «Povijest(i) filma», u Hrvatski filmski ljetopis, br. 14 (VII).
Žižek, Slavoj, 2002, Sublimni objekt ideologije, Zagreb, Sarajevo: Arkzin, Društvo za teorijsku psihoanalizu.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
REDNI BROJ PREDMETA: 42
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni I – V: Izvedba ukrivo
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: LADA ČALE FELDMAN
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : LADA ČALE FELDMAN I MARIN
BLAŽEVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
1. Uvod u mis-performance studije
2. Anasemija termina
3. Od nelagode preko opstrukcije do terora: Goffman, Ridout, Bharucha
4. Između dviju krajnosti: Fluid States i Trilogija o hrvatskom fašizmu
5. Studentska radionica
POPIS LITERATURE

OBVEZATNA LITERATURA:

Blažević, Marin i Lada Čale Feldman, ur. (2014) Misperformance, essays in shifting perspectives,
Ljubljana, Rijeka i Zagreb: Maska, Drugo more i Doktorski studij književnosti, izvedbenih
umjetnosti, filma i kulture FF-a Sveučilišta u Zagrebu.
DOPUNSKA LITERATURA:

Bharucha, Rustom (2014) Terror and Performance, London and New York: Routledge.
Goffman, Erving (1963) Stigma, New York, London, Toronto: Touchstone.
Goffman, Erving (1967) “Embarassment and social organization”, u: Interaction ritual, essays on
face-to-face behavior, New York: Pantheon Books, 97-112.
Mckenzie, Jon (2006) Izvedi ili snosi posljedice, prevela V. Valentić, Zagreb: CDU.
Ridout, Nicholas (2006) Stage Fright, Animals, and Other Theatrical Problems, Cambridge:
Cambridge University Press.
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
 REDNI BROJ PREDMETA : 43
NAZIV PREDMETA/MODULA: Izborni I – V: KLASIČNA HOLLYWOODSKA KOMEDIJA
VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni
IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: BRUNO KRAGIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : BRUNO KRAGIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Kolegij obrađuje tipološki sustav i analitički opis tipova hollywoodske komedije 1930-ih i 1940-ih
te interpretaciju najznačajnijih djela žanra. Posebna se pozornost posvećuje međuodnosima
tipova. Ispit se polaže putem usmene provjere poznavanja literature i filmografije uz prethodno
dostavljenu analizu jednog filma po izboru. Sastavni je dio ocjene i evaluacija participiranja u radu
na kolegiju.
1. Pregled tipova klasične hollywoodske komedije: screwball komedija,
sofisticirana komedija, pučka komedija, anarhoidna komedija.
2. Screwball komedija kao romantična komedija. Odnos screwball komedije i
sofisticirane komedije. Uklopljenost screwball komedije u tradiciju nove
komedije.
3. Komedija ponovnog vjenčanja kao specifični tip screwball komedije. Satiričke
komponente u screwball komediji. Odvjetci screwball komedije 1940-ih i
1950-ih.
4. Odvjetci slapstick-komedije u zvučnom filmu. Anarhoidna komedija kao satira.
Uklopljenost anarhoidne komedije u tradiciju stare komedije. Chaplinovi
filmovi 1930-ih.
5. Parodija u klasičnoj hollywoodskoj komediji. Komički elementi u drugim
žanrovima. Sinteza rada.

LITERATURA
Balio, Tino, 1995, Comedy. U: Grand design, Hollywood as a modern business entreprise, 1930-
1939. Univeristy of California Press: Berkeley.
Peterlić, Ante, 2008, Slapstick-komedija. U: Povijest filma: rano i klasično razdoblje. Zagreb:
Hrvatski filmski savez.
Kragić, Bruno, 1997, Screwball komedija. Hrvatski filmski ljetopis, 11, str. 75-83.
Cavell, Stanley, 1981, Pursuits of Hapiness. The Hollywood Comedy of Remarriage. Harvard
University Press: Cambridge.
Durgnat, Raymond, 1970, The Crazy Mirror: Hollywood Comedy and the American Image.
Horizon Press: New York.
Schatz, Thomas, 1981, The Screwball Comedy. U: Hollywood Genres. McGraw-Hill: New York.
Brunovska Karnick, Kristine i Henry Jenkins (ur.), 1995, Classical Hollywood Comedy. Routledge:
New York/London.

164
OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE
Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
 REDNI BROJ PREDMETA : 44
NAZIV PREDMETA /MODULA : Izborni I – V: Curzio Malaparte: pustolovina realizma u II.
svjetskom ratu

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI ): Izborni

IME NOSITELJA PREDMETA/MODULA: SANJA ROIĆ, NENAD IVIĆ
IMENA NASTAVNIKA / SURADNIKA NA PREDMETU /MODULU : SANJA ROIĆ, NENAD IVIĆ
JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA MODULA: hrvatski
BROJ SATI NASTAVE: 15
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA/MODULA
Djelo Curzija Malapartea istodobno je svjedočanstvo, književnost i autobiografija II.
svjetskog rata sa stajališta poraženih. Postavlja problem realizma i njegovih
transformacija te otpora realizmu (naturalizmu), u odnosu na tradiciju i transformacije
evropskog romana u XX. stoljeću, navlastito prema iskustvu fašizma/nacizma i
holokausta. Kolegij problematizira koncepte hibridnosti žanra, stvarnosti, realizma,
derealiziranja, autobiografije, individualizma (ego, dandizam), čovjekove sudbine
(humaine condition) kroz tekstualnu i kontekstualnu analizu Kaput i La pelle, unutar
evropske, prvenstveno talijanske i francuske tradicije. Cilj kolegija je usavršavanje praksi
tekstualne i kontekstualne analize. Raspored:
1. Evropske tradicije i transformacije realizma i naturalizma u XX. stoljeću.
Kušnja fašizma II. svjetskog rata i holokausta. Svjedočanstvo, reportaža,
autobiografija, književnost. Onogrobna autobiografija (Chateaubriand,
Blanchot).
2. “Svi smo izgubili rat”: magijska književnost okrutnosti i apokaliptičkog
putovanja (povratka) u talijanskom i evropskom kontekstu (Artaud,
Céline, Levi).
3. Kaput: analize
4. La pelle: analize
5. Realizam i derealiziranje; povijest i priča: književnost kao stalni prelaz iz
mogućeg u nemoguće.

LITERATURA
Temeljna literatura

Djela:
C.Malaparte, Kaput, Napulj 1944, Firenca 1960.
C.Malaparte, La pelle, Rim-Milano, 1949.
C.Malaparte, Opere scelte, ed. L.Martellini, Milano 2009.

Prijevodi:
C.Malaparte, Kaput, pr. J.Stojanović, Subotica 1961.
C.Malaparte, Koža, pr. J.Ristić, Beograd 1958.
C.Malaparte, Kaput, pr. C. Foligno, NYRB Classics, New York 2005.
C.Mapalarte, The Skin, pr. R. Kushner, NYRB Classics, New York 2013.

164
 Dodatna literatura

Guerri, G.B. 1980: L’Arcitaliano. Vita di Curzio Malaparte, Milano.

Serra, M. 2011: Malaparte. Vies et légendes, Paris.
Serra, M. 2012: Malaparte (vite e leggende), preveo s franc. A. Folin, Marsilio, Venecija.
Ercoli, L. 2011: Philosophe Malgré Soi: Curzio Malaparte e il suo doppio, Roma.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

Predavanja, seminar i konzultacije
OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA
Pismeni esej i usmeni ispit
OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE
Anonimna anketa.
BROJ ECTS BODOVA: 6

164
2. MUZIKOLOŠKI SMJER DOKTORSKOG STUDIJA

Redni broj predmeta: 1

Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Europi (Njemačka) / Suvremena
muzikologija u svijetu
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, I. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Silke Leopold
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Silke Leopold
Jezik izvođenja predmeta modula: engleski
Broj sati nastave: 10
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Povijest 1945.-1989. (Zapadna Njemačka i DDR) – Povijest nakon 1989. Institucije:
Sveučilišta – konzervatoriji – kritička izdanja i istraživački instituti. Središnje rasprave o
glazbenoj historiografiji: Carl Dahlhaus i Georg Knepler. Muzikologija kao
interdisciplinarna tema: kulturna, obredna, izvodilačka i ikonička istraživanja. Sadašnje
stanje muzikologije u Njemačkoj: problemi – moguća rješenja – budućnost
Popis literature
Silke Leopold: Barock, u: Die Musik in Geschichte und Gegenwart, ur. Ludwig Finscher,
Sachteil 1, Bärenreiter, Kassel 1994, str. 1235-1256.
Friedrich Blume: Barock, u: Die Musik in Geschichte und Gegenwart, ed. by Friedrich
Blume, Band 1, Bärenreiter, Kassel 1951, str. 1275-1338
Carl Dahlhaus: Allgemeine Theorie der Musik I. Historik - Grundlagen der Musik –
Ästhetik, ur. Hermann Danuser, Band 1, Laaber 2008.
Carl Dahlhaus: Allgemeine Theorie der Musik I. Kritik - Musiktheorie/Opern- und
Librettotheorie -Musikwissenschaft, Band 2, Laaber 2008.
Ludwig Finscher: Diversi diversa orant. Bemerkungen zur Lage der deutschen
Musikwissenschaft, Archiv für Musikwissenschaft, 57 (2000), str. 9-17.
Georg Knepler: Geschichte als Weg zum Musikverständnis. Zur Theorie, Methode und
Geschichte der Musikgeschichtsschreibung, Verlag Philipp Reclam jun., Leipzig 1982.
Peter Gülke: Viel zu tun oder: Einladungen zu offensiver Wissenschaft, u:
Musikwissenschaft – Eine Positionsbestimmung, ur. Laurenz Lütteken, Bärenreiter,
Kassel 2007, str. 88–104
Opis metoda provođenja nastave Predavanja
Opis načina izvršavanja obveza Pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi
Opis načina praćenja kvalitete nastave Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 10

164
Redni broj predmeta: 2
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u SAD-u, Kanadi, V. Britaniji i
Irskoj / Suvremena muzikologija u svijetu
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, I. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Harry White
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Harry White
Jezik izvođenja predmeta modula: engleski
Broj sati nastave: 10
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Suvremena anglo-američka muzikologija: glavne teme
Nestajanje klasične glazbe i uspon popularne kulture
Muzikologija u Irskoj
Muzikologija i povijest kulture nakon 2000. godine (1)
Muzikologija i povijest kulture nakon 2000. godine (2)
Popis literature
BLANNING, TIM: The Triumph of Music (London: Allen Lane, 2008)
BROOK, BARRY S., DOWNS, EDWARD, VAN SOLKEMA, SHERMAN J: Perspectives in Musicology
(New York: 1972)
COOK, NICHOLAS: Music, Imagination and Culture (Oxford: 1992)
DAHLHAUS, CARL: Foundations of Music History, trans. J.B. Robinson (Cambridge: 1983)
DEVINE, PATRICK F. i WHITE, HARRY (ur): The Maynooth International Musicological Conference,
1995: Selected Proceedings, Parts One and Two (Dublin: 1996)
GOEHR, LYDIA: The Imaginary Museum of Musical Works. An Essay in the Philosophy of Music
(Oxford: 1994)
HARRISON. FRANK, HOOD, MANTLE, PALISCA, CLAUDE (eds): Musicology (Englewood Cliffs, N.J.,
1963)
KERMAN, JOSEPH: Musicology (London: 1985)
----------: Write All These Down. Essays on Music (Berkeley: 1994)
KRAMER, LAWRENCE: Classical Music and Postmodern Knowledge (Berkeley: 1995)
-----------: Why Classical Music Still Matters (California: University of California Press, 2007)
LEPPERT, RICHARD and MCCLARY, SUSAN: Music and Society: The Politics of Composition,
Performance and Reception (Cambridge: 1989)
VAN DEN TOORN, PIETER: Music, Politics and the Academy (Berkeley: 1995)
WHITE, HARRY: 'Frank Llewelyn Harrison and the Development of Postwar Musicological
Thought', Hermathena 146 (1989), 39-48
---------:'The Critical Focus of American Musicology', Journal of American Studies 23, br. 3 (1989),
453-9
---------:'Maynooth Conference Report', Journal of Musicology, 14/4 (1996), 579-589

164
--------:'If It's Baroque, Don't Fix It: On the "Work-Concept" and the Historical Integrity of Musical
Composition Before 1800', Acta Musicologica Fasc.III (1997), 94-104
--------:'American Musicology and "The Archives of Eden"', Journal of American Studies 42 /1
(1998), 1-18
--------:'Music and Sister Disciplines: Past, Present and Future', Current Musicology 63 (1999),
pp.150-169 [suautori: David Fallows, Helen Greenwald, Andrew D. McCredie and Honey Meconi]
--------:‘The Rules of Engagement: Richard Taruskin and the History of Western Music,’ Journal of
the Society for Musicology in Ireland, Sv. 2 (2006-7), pp.21-49
WILLIAMS, ALASTAIR: Constructing Musicology (Hampshire: Ashgate, 2001)

Napomena: Studenti će morati pročitati članak o muzikologiji u The New Grove Dictionary of
Music and Musicians (dop. izd. 2001.) kao pripremu za prvi semestar

Opis metoda provođenja nastave Seminari

Opis načina izvršavanja obveza Seminarski rad, referat
Opis načina praćenja kvalitete nastave Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 10

164
Redni broj predmeta: 3
Naziv predmeta/modula: Suvremena etnomuzikologija u svijetu / Suvremena
muzikologija u svijetu
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, I. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Philip V. Bohlman
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Philip V. Bohlman
Jezik izvođenja predmeta modula: engleski
Broj sati nastave: 10
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Sadržaj će biti sukladno podijeljen na:
(1) Ekstenzivno čitanje fundamentalnih tekstova sjevernoameričkih etnomuzikologa –
Nettla, Bohlmana, Barza i Cooleyja, Seegera, Shelemaya, itd. ( (33%)
(2) Etnografski ili terenski projekt s bazom u Zagrebu (33%)
(3) Završni seminarski rad koji će ispitati mogućnosti teorijske razmjene i suradnje
između američke i hrvatske etnomuzikologije (33%)

Popis literature

I – Teorija i metode u etnomuzikologiji:

Nettl, Bruno. 2005. The Study of Ethnomusicology: Thirty-One Issues and Concepts. 2.
izdanje. Urbana: University of Illinois Press.
Barz, Gregory, and Timothy J. Cooley, eds. 2008. Shadows in the Field: New
Perspectives for Fieldwork in Ethnomusicology. 2. izdanje. New York: Oxford
University Press.
Stobart, Henry, ur. 2008. The New (Ethno)musicologies. Lanham, Maryland, and
Plymouth, UK: Scarecrow Press.

II – Povijest etnomuzikologije i etnomuzikologija u povijesti

Blum, Stephen, Philip V. Bohlman, and Daniel M. Neuman, ur. 1991. Ethnomusicology
and Modern Music History. Urbana: University of Illinois Press.
Bohlman, Philip V. 2002. World Music: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford
University Press.
Nettl, Bruno, i Philip V. Bohlman, ur. 1991. Comparative Musicology and Anthropology
of Music: Essays on the History of Ethnomusicology. Chicago: University of Chicago
Press.

III – Antropologija i etnomuzikologija

Merriam, Alan P. 1964. The Anthropology of Music. Evanston, Illinois: Northwestern
University Press.
Blacking, John. 1995. Music, Culture, and Experience: Selected Papers of John
Blacking. Chicago: University of Chicago Press.
Feld, Steven. Sound and Sentiment: Birds, Weeping, Poetics, and Song in Kaluli
Expression. 2. izdanje (1. izdanje 1982). Philadelphia: University of Pennsylvania
Press.
Seeger, Anthony. (novo izdanje). Why Suyá Sing. New edition. Urbana: University of
Illinois Press.

Opis metoda provođenja nastave

Seminari, vježbe

164
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi, seminarski rad, referat, projekt, praktični rad
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 10

164
Redni broj predmeta: 4
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Europi (Italija) - starija
razdoblja / Suvremena muzikologija u svijetu
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, I. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Ivano Cavallini
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Ivano Cavallini
Jezik izvođenja predmeta modula: talijanski
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Razvitak muzikologije u Itailiji nakon Drugog svjetskog rata;
Novi impoulsi medijevističkih studija. Pisana i nepisana tradicija u glazbi od 14. do 17.
stoljeća i odnos spram etnomuzikoloških istraživanja;
Novi pristup talijanskom madrigalu;
Biografije: Monteverdi i Puccini kao modeli;
Interakcija: kazalište, intermediji, problem opere;
Naratologija i opera;
Glazbeni filmovi i novi mediji;
Veza estetike glazbe i estetike kao filozofijske discipline;
Glazbena historiografija u Italiji: različita značenja nacionalnog i popularnog.

Popis literature
NINO PIRROTTA, Musica tra medioevo e rinascimento, Torino, Einaudi, 1984.
LORENZO BIANCONI, Il Seicento, vol. V, series Storia della musica della Società
Italiana di Musicologia, Torino, EdT, 1991.
PAOLO FABBRI, Monteverdi, Torino, EdT, 1985.
MICHELE GIRARDI, Giacomo Puccini. L'arte internazionale di un musicista italiano,
Venezia, Marsilio, 1995.
LUCA ZOPPELLI, L'opera come racconto. Modi narrativi nel teatro musicale
dell'Ottocento, Venezia, Marsilio, 1994.
ENNIO SIMEON, Per un pugno di note. Storia, estetica della musica per il cinema, la
televisione e il video, Milano, Rugginenti, 1995.
PAOLO GOZZA – ANTONIO SERRAVEZZA, Estetica e musica: l'origine di un incontro,
Bologna, CLUEB, 2004.
IVANO CAVALLINI, „Per uno studio della storiografia musicale in Italia nel XIX secolo“,
Musica e Storia, XIII/2, 2005, str. 197-130.
Opis metoda provođenja nastave
Predavanje, seminari
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, usmeni ispit
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta: 5
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Europi (Italija) – novija
razdoblja / Suvremena muzikologija u svijetu
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, I. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Ingrid Pustijanac
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Ingrid Pustijanac
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Studentima će se pružiti kritički osvrt na recentna istraživanja u okviru posebnih
tematskih jedinica poput skladateljskog procesa i filologije primijenjene na
proučavanje građe (partitura, skica, pisama, itd.), odnosa teorije i kompozicije u
okviru razvoja skladateljskih postupaka unutar talijanske avangarde, novih saznanja
na području tzv. 'new orality', tj. odnosa između skladatelja i izvođača u procesu
nastajanja simboličkih djela talijanske avangarde, te kratki uvid u vrlo recentno
područje istraživanja multimedijalnih djela kao primjera za novu audiovizualnu
umjetničku kategoriju. Teorijska područja bit će potkrijepljena i obrazložena na
primjeru nekih institucija i njihovih aktivnosti (Archivio Luigi Nono u Veneciji, Centro
Studi Luciano Berio u Firenci, Arhiv RAI-a u Milanu, Fondazione Isabella Scelsi u Rimu,
itd.). Kroz osvrt na tematike obrađene u odabranim talijanskim muzikološkim
časopisima te zbornicima središnjih simpozija posljednjih deset godina, upotpunit će
se sliku o kontekstu, članovima i osnovnim tematskim područjima na kojima se
talijanska muzikologija istaknula u posljednjih nekoliko desetljeća i bitno pridonijela
razvoju discipline
Popis literature
Gianmario Borio (ed.), L'orizzonte filosofico del comporre nel ventesimo secolo
(Quaderni di Musica e storia 4, Fondazione Ugo e Olga Levi), Il Mulino, Bologna
2003.
Angela Ida De Benedictis i Viniero Rizzardi (ed.), Luigi Nono. Scritti e colloqui, Ricordi-
Lim, Milano 2001, Vol. 2.
Daniela M. Tortora (ed.), Giacinto Scelsi nel centenario della nscita, Atti dei Convegni
Internazionali, Roma, 9-10 dicembre 2005 – Palermo, 16. gennaio 2006,
Fondazione Isabella Scelsi, Roma.
A.A.V.V., www.worldsofaudiovision.org
Odabrani tekstovi iz časopisa Studi musicali, Rivista italiana di musicologia, Nuova
rivista italiana di musicologia, Il Saggiatore musicale
Opis metoda provođenja nastave
Predavanje, seminari, konzultacije
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, usmeni ispit, aktivnost na satu, seminarski rad
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta: 6
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Hrvatskoj – starija razdoblja /
Suvremena muzikologija u Hrvatskoj
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, II. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Stanislav Tuksar
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Stanislav Tuksar
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 2
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Pružit će se pregled istraživanja za razdoblje srednjega vijeka u Hrvatskoj (radovi L.
Županovića, M. Grgića, K. Kos, Z. Hudovskog, M. Demovića, S. Tuksara, K. Livljanić, H.
Breko Kustura i dr.); isto za razdoblje renesanse (radovi D. Plamenca, L. Županovića, K.
Kos, M. Demovića, S. Tuksara, E. Stipčevića i dr.); isto za razdoblje baroka (radovi D.
Plamenca, L. Županovića, K. Kos, S. Tuksara, E. Stipčevića i dr.). Istaknut će se
obrađivane teme (srednjovjekovni kodeksi, srednjovjekovna glazbena ikonografija,
djela renesansnih skladatelja, renesansni teoretičari glazbe, glazbena kultura gradova
u srednjemu vijeku i renesansi, barokni skladatelji, barokne pjesmarice, barokni pisci
o glazbi i leksikografi i dr.). Upozorit će se na aktualne probleme (nepostojanje popisa
srednjovjekovnih izvora sačuvanih u Hrvatskoj, nepostojanje domaćih ansambala za
izvođenje glazbe srednjega vijeka i renesanse, nepostojanje antologija ili sabranih
notnih izdanja, te CD snimaka za razdoblja od srednjega vijeka do baroka, i dr.). Uputit
će se na moguće pravce istraživanja u područjima rane glazbe u Hrvatskoj. Pružit će se
pregled stručnih i znanstvenih izdanja u Hrvatskoj u kojima se objavljuju rezultati
istraživanja rane glazbe u Hrvatskoj (časopisi Arti musices, Bašćinski glasi, Sv. Cecilija,
Rad HAZU; serije Muzikološke studije i Muzikološki zbornici HMD-a, i dr.).

Popis literature
Dragan Plamenac, Tragom Ivana Lukačića i nekih njegovih suvremenika, u: Rad JAZU,
knj.
351, 1969, str. 63-90.
Josip Andreis, Povijest hrvatske glazbe, Liber, Zagreb 1975.
Zoran Hudovsky, Razvoj muzičke kulture u Zagrebu od XI do konca XVII stoljeća, u: Rad
JAZU, knj. 351, 1969, str. 5-61.
Marijan Grgić, Najstarije zadarske note, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. 9, 1962.
M. Grgić, Glazbena djelatnost u Hrvatskoj u 11. stoljeću, Zadarsk revija, sv. 1-2, Zadar
1970.
Koraljka Kos, Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, u:
Rad JAZU, knj. 351, str. 167-270.
K. Kos – Antun Šojat – Vladimir Zagorac, ur., Pavlinski zbornik 1644. Transkripcija i
komentari, sv. 1-2, HAZU-Globus, Zagreb 1991.
Lovro Županović, Stoljeća hrvatske glazbe, ŠK, Zagreb 1980.
Miho Demović, Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od XI do početka XVII
stoljeća, JAZU, Zagreb 1981.
Stanislav Tuksar, Hrvatski renesansni teoretičari glazbe, JAZU, Zagreb 1978.
S. Tuksar, Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka, HMD, Zagreb 1992.
S. Tuksar, ur., Srednjovjekovne glazbene kulture Jadrana, HMD, Zagreb 2000.
Ennio Stipčević, ur., Glazbeni barok u Hrvatskoj, OGV, Osor 1989.
E. Stipčević, Hrvatska glazbena kultura 17. stoljeća, Književni krug, Split 1992.

164
Hana Breko, Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice, HMD, Zagreb 2003.
Hana Breko Kustura, Primjeri jednostavnog liturgijskog višeglasja iz Hrvatske u
europskome kontekstu, Arti musices, 39/1 (2008), str. 3-33.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanje, radionice
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, usmeni ispit, aktivnost na satu
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 2

164
Redni broj predmeta: 7
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Hrvatskoj – novija razdoblja /
Suvremena muzikologija u Hrvatskoj
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, II. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Vjera Katalinić
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Vjera Katalinić
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 3
Okvirni sadržaj predmeta/modula

Pružit će se pregled istraživanja za razdoblje od sredine XVIII. do poč. XX. st. u

Hrvatskoj. Obradit će se i analizirati literatura o tom razdoblju u općim povijestima
glazbe, te o pojedinim problemima (glazbena djela, skladateljske ličnosti, kućno
muziciranje, glazba u crkvi i kazalištu, glazbeno školstvo itd.) objavljena od kraja 19. st.
do danas (glavne povijesti glazbe: Kuhač, Širola, Andreis, Županović; pojedinačni
tekstovi novijih autora: K. Kos, M. Demović, L. Šaban, M. Grgić, S. Tuksar, V. Katalinić, Z
Blažeković, D. Franković, S. Majer-Bobetko, S. Miklaušić-Ćeran, N. Bezić). Analizirat će
se predmet istraživanja, promjene stava, percepcije razdoblja i problematike, metoda
te izvori za istraživanje.

Popis literature

Andreis J. 1975. Povijest hrvatske glazbe, Zagreb, odgovarajuća poglavlja.

Blažeković Z. 1989. Bilješke o glazbenicima na zagrebačkom Griču u 18. stoljeću,
Glazbeni barok u Hrvatskoj, Osor, 114-123.
Blažeković Z. 2002. Glazba osjenjena politikom, Matica hrvatska, Zagreb.
Demović M. 1989. Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od polovine XVII. do
prvog desetljeća XIX. stoljeća, Zagreb. (izabrana poglavlja)
Grgić M. 1997. Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750.-1940., Zagreb.
(odgovarajuća poglavlja)
Katalinić V. 1992. Neka razmišljanja o glazbenoj kulturi i "malim majstorima" u
srednjoj Europi u razdoblju klasicizma, Arti musices, 23/2, 149-155.
Katalinić V. 2005. Glazba u palači i oko nje, Kaj, 4-5, 95-110.
Katalinić V. 2008.Ban i/ili kralj? Glazbene svečanosti u čast velikodostojnika u Zagrebu
u drugoj polovici 19. stoljeća, Narodna umjetnost, 45/2 (2008) 61-75.
Kos K. 1974..Luka Sorkočević i njegov doprinos pretklasičnoj instrumentalnoj muzici.
Bilješke o kompozicijskom slogu i prilog stilskoj analizi njegova djela, Arti musices
5, Zagreb, 67-91.
Kos K. 1988.Od pretklasike do romantičnog klasicizma. Prilog istraživanju stilskih
kretanja u hrvatskoj glazbi, u: Evropski glasbeni klasicizem in njegov odmev na
slovenskem, Ljubljana, 135-148.
Kos K. 1998..Dora Pejačević, MIC, Zagreb.
Šaban L. 2002a.Hrvatska glazbena baština u Slavoniji i Srijemu do Ilirskog preporoda,
Arti musices, 33/2, 217-221.
Šaban L. 2005. Glazba u dvorovima Draškovića u 18. st., Arti musices, 36/1, 3-12.
Blažeković Z. 1980. Izvještaj o dvogodišnjem sređivanju triju glazbenih zbirki u Osijeku
i o pregledu glazbenih rukopisa i knjiga u franjevačkim samostanima u Slavoniji i
Srijemu, 11/1 () 47-98.

164
Šaban L. 1982. 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda, Zagreb: Hrvatski glazbeni
zavod.
Županović L. 1984. Stoljeća hrvatske glazbe, MIC, Zagreb (odgovarajuća poglavlja)
Županović L. 1982. Ivan Zajc, Zbornik radova Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti, JAZU, Zagreb.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanje, radionice
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, esej
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 3

164
Redni broj predmeta: 8
Naziv predmeta/modula: Suvremena muzikologija u Hrvatskoj (novija razdoblja) /
Suvremena muzikologija u Hrvatskoj
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, II. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Sanja Majer-Bobetko
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Sanja Majer-Bobetko
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 5

Okvirni sadržaj predmeta/modula

Počevši od Franje Kuhača, koji je u hrvatskom tisku inaugurirao sam termin

„muzikologija“ 1886., student će za razdoblje do 1945. godine dobiti osnovne
informacije, a potom i iscrpniji uvid u postignuća na području suvremene muzikologije
u Hrvatskoj. Taj će uvid pratiti rezultate u okviru pojedinih muzikologijskih disciplina i
posebnih područja: glazbene historiografije (F. Kuhač, Vj. Novak, V. Klaić, S. Hadrović,
A. Goglia, J. Barlè, A. Schneider, B. Širola, D. Plamenac, J. Andreis, H. Pettan, K.
Kovačević, A. Vidaković, L. Šaban, L. Županović, M. Grgić, K. Kos, M. Škunca, M.
Demović, D. Franković, E. Sedak, S. Tuksar, G. Doliner, N. Gligo, M. Grgić, S. Majer-
Bobetko, V. Katalinić, E. Stipčević, H. Breko), estetike glazbe (J. Andreis, I. Supičić, S.
Tuksar, S. Majer-Bobetko, N. Gligo, D. Davidović), sociologije glazbe (I. Supičić),
glazbene terminologije (F. Kuhač, S. Tuksar, D. Franković, S. Majer-Bobetko, N. Gligo),
glazbene ikonografije (K. Kos), arheomuzikologije (K. Galin), organologije (L. Šaban, E.
Armano), leksikografije i enciklopedistike (J. Andreis, K. Kovačević, S. Tuksar). Također
će se studenti upoznati s međunarodnim projektima na kojima sudjeluju hrvatski
muzikolozi (RILM, RISM, Oper im Wandel der Gesellschaft i dr.), kao i s tekućim
istraživanjima u okviru znanstvenih projekata u Hrvatskoj, djelovanjem institucija koje
promiču muzikologiju u Hrvatskoj, izdavaštvom, časopisima, te s djelovanjem hrvatske
muzikološke dijaspore (D. Smoje, B. Bujić, K. Livljanić, Z. Blažeković).

Popis literature

ANDREIS, Josip: Rezultati i zadaci muzičke nauke u Hrvatskoj, Rad JAZU, (1965) 337, 5-
39.
ANDREIS, Josip: Muzikologija u Hrvatskoj u razdoblju 1965-1973. Ostvarenja i zadaci,
Arti musices, 5 (1974), 5-38.
ANDREIS, Josip: Povijest glazbe, knj. IV: Povijest hrvatske glazbe, Liber – Mladost,
Zagreb 1974; Pretisak: Sveučilišna naklada Liber, 1989, Zagreb.
ANDREIS, Josip: Muzikologija u Hrvatskoj u razdoblju 1973-1978., Rad JAZU, (1980)
385, 133-160.
Arti musices, 40 (2009)1/2.
BLAŽEKOVIĆ, Zdravko: An Inventory of Croatian Music Periodicals, Fontes artis
musicae, 49 (2002)1/2, 94-124.
KUHAČ, Franjo: Muzikologija, Vienac, 18 (1886) 35, 555-556.
MAJER-BOBETKO, Sanja – BLAŽEKOVIĆ, Zdravko – DOLINER, Gorana: Hrvatska
glazbena historiografija u 19. stoljeću, HMD, Zagreb 2009.
STIPČEVIĆ, Ennio: Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do 20. stoljeća, Školska
knjiga, Zagreb 1997.

164
Tuksar, Stanislav: Muzikologija u Hrvatskoj 1979-1989. Postignuća osamdesetih i
perspektive za devedesete godine 20. stoljeća, Zvuk, (1989) 4, 3-12.
ŽUPANOVIĆ, Lovro: Stoljeća hrvatske glazbe, Školska knjiga, Zagreb 1980.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanje, samostalni zadaci
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, usmeni ispit
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta: 9
Naziv predmeta/modula: Suvremena etnomuzikologija u Hrvatskoj I / Suvremena
muzikologija u Hrvatskoj
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, II. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Naila Ceribašić
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Naila Ceribašić
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 2
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Suvremenu hrvatsku etnomuzikologiju odlikuje pomak fokusa od analize glazbenih
produkata prema analizi koncepcija i praksi nositelja i drugih sudionika određenih
tradicija, analizi situacija i konteksta glazbovanja te analizi mehanizama identifikacije
društvenih skupina i zajednica putem glazbe. Sukladno teorijskom pomaku, pokazuje
se kako su tradicijska glazba i ples snažno obilježeni procesima festivalizacije i uz nju
vezane institucionalizacije nositelja tradicije, medijskog posredovanja,
profesionalizacije, a u najnovije doba i osnaženih napora njihove revitalizacije i
reinterpretacije. Kolegij obuhvaća pet tematskih cjelina karakterističnih za suvremena
etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj. Prva se odnosi na festivale i smotre folklora,
koji su jednim od danas najuvriježenijih konteksta aktivnog muziciranja, pa stoga
gotovo nezaobilazni u istraživanjima fokusiranima na lokalne zajednice i njihov
kulturni kapital. Druga je posvećena glazbenim izričajima kao markerima identiteta
zajednica diferenciranih svojom etničkom, rodnom ili klasnom pripadnošću. Treća
razlaže projekte revitalizacije nematerijalne kulturne baštine, s jedne strane, te etno-
glazbene reinterpretacije baštine, s druge strane, u njihovoj povezanosti s
glokalizacijskim procesima, koncepcijom kulturne raznolikosti i kulturnim turizmom.
Četvrta na nekoliko primjera raščlanjuje teorijska i metodološka polazišta studija
popularne glazbe u Hrvatskoj. Peta problematizira polje primijenjene
etnomuzikologije, naročito imajući na umu da je riječ o jednoj od dugih tradicije
hrvatske etnomuzikologije, kao i da se u njoj na poseban način zrcale prijepori
insiderske pozicije.

Popis literature

Buble, Nikola. 1988. Glazbena kultura stanovnika trogirske općine. Trogir: Muzej grada
Trogira.
Ceribašić, Naila. 2003. Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija
javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za etnologiju i
folkloristiku.
Ceribašić, Naila. 2007. Musical Faces of Croatian Multiculturality. Yearbook for
Traditional Music 39:1–26.
Ceribašić, Naila, ur. 2004. Zaštita tradicijskog glazbovanja = Safeguarding Traditional
Music-Making: Istarski etnomuzikološki susreti = Istrska etnomuzikološka srečanja
= Incontri etnomusicologici istriani 2003. Roč: KUD “Istarski željezničar”.
Ceribašić, Naila, i Erica Haskell, ur. 2006. Shared Musics and Minority Identities:
Papers from the Third Meeting of the “Music and Minorities” Study Group of the
International Council for Traditional Music (ICTM), Roč, Croatia, 2004. Zagreb –
Roč: Institute of Ethnology and Folklore Research – Cultural-Artistic Society
“Istarski željezničar”. [Članci Bezić, Bonifačić, Primorac].

164
Ćaleta, Joško. 2003. Klapa Singing and Ča-val: The Mediterranean Dimension of
Popular Music in Croatia. In Mediterranean Mosaic: Popular Music and Global
Sound, ur. Goffredo Plastino. New York: Routledge, 241-267.
Jambrešić, Renata, i Tea Škokić, ur. 2004. Između roda i naroda: Etnološke i
folklorističke studije. Zagreb: Centar za ženske studije – Institut za etnologiju i
folkloristiku.
Milin-Ćurin, Vedrana. 2002. Pjevanje na otoku Murteru: Kontinuitet i promjene. Split:
Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu.
Pettan, Svanibor, ur. 1998. Music, Politics, and War: Views from Croatia. Zagreb:
Institute of Ethnology and Folklore Research.
Piškor, Mojca. 2006. Celebrate Cultural Diversity! Buy a Ticket! Reading the Discourses
of World Music Festivals in Croatia. Narodna umjetnost 43/1:179-201.
Prica, Ines, i Tea Škokić, ur. 2006. Split i drugi: Kulturnoantropološki i kulturnostudijski
prilozi. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Hrvatsko etnološko društvo.
Prica, Ines, i Željka Jelavić. 2009. Destinacije čežnje, lokacije samoće: Uvidi u kulturu i
razvojne mogućnosti hrvatskih otoka. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku –
Hrvatsko etnološko društvo.
Vitez, Zorica, i Aleksandra Muraj, ur. 2008. Predstavljanje tradicijske kulture na sceni i
u medijima. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Hrvatsko etnološko
društvo

Opis metoda provođenja nastave

Predavanje, vježbe, samostalni zadaci
Opis načina izvršavanja obveza
Aktivnosti u nastavi, usmeni ispit, referat
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 2

164
Redni broj predmeta:10
Naziv predmeta/modula: Suvremena etnomuzikologija u Hrvatskoj II / Suvremena
muzikologija u Hrvatskoj
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, II. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Grozdana Marošević
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Grozdana Marošević
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 3
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Pružit će se pregled teorijskih polazišta i rezultata suvremenih etnomuzikoloških
istraživanja u Hrvatskoj. Posebno će se razmotriti: 1. istraživanja središnjih i rubnih
glazbenih praksi, 2. koncept regionalizma u poveznosti s procesima
retradicionalizacije u uvjetima postsocijalističke tranzicije, 3. istraživanja povijesnih
izvora i (re)interpretacije tradicijskih glazbenih praksi, 4. problematika zaštite, obrade
i prezentacije arhivske građe (zbirke, digitalizacija i izdanja povijesnih snimki) i 5.
projekti obnavljanja tradicijske glazbe na osnovi arhivskih zapisa.

Popis literature
Bezić, Jerko. 1999. "The Dalmatian islands – a Geographically Recognised
Mediterranean Region – showing obvious Differences in the Musical Expression of
their inhabitants". Narodna umjetnost 36/1: 157-172.
Bonifačić, Ruža. 1996. "Tarankanje: A Disappearing Music Tradition". Narodna
umjetnost 33/1: 149-170.
Buble. Nikola. 1997. Glazba kao dio života: Etnomuzikološke teme. Split – Trogir:
Umjetnička akademija u Splitu – Matica hrvatska, ogranak Trogir.
Ceribašić, Naila. 2004. “Između etnomuzikoloških i društvenih kanona: Povijesni izvori
o sviračicama narodnih glazbala u Hrvatskoj.” U: Između roda i naroda: Etnološke i
folklorističke studije. R. Jambrešić Kirin i T. Škokić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i
folkloristiku – Centar za ženske studije, 147-164.
Ćaleta, Joško. 2001. "Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian
Hinterland". Music and Anthropology. Journal of Mediterranean Musical
Anthropology 6: http://www.muspe.unibo.it/period/ma/index/number6/
Hadžihusejnović-Valašek, Miroslava. 2004-2005. Goranska glazba danas. Etnološka
tribina 27-28: 147-172.
Ivancich Dunin, Elsie – Zebec, Tvrtko, ur. 2001. Proceedings 21st Symposium of the
ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000 Korčula. Zagreb: ICTM – Institute of
Ethnology and folklore Research. [Tema "Revival: Reconstruction, Revitalization"].
Lechleitner, Gerda – Marošević, Grozdana. 2009. Croatian Recordings’ Collections
1901-1936. Wien - Zagreb: Phonogrammarchiv der Österreichischen Akademie der
Wissenschaften - Institut za etnologiju i folkloristiku. [= Sound Documents from the
Phonogrammarchiv of the Austrian Academy of Sciences: The Complete Historical
Collections 1899-1950, general editor Dietrich Schüller. Series 11/1, OEAW PHA CD
27 (comprises a CD booklet, 4 CDs, and a Data CD)].
Marošević, Grozdana. 2002. Korčulanska moreška, ruggiero i spagnoletta. Narodna
umjetnost 39/2: 111-140.
Marošević, Grozdana. 2005. Naricanje u Hrvatskoj u povijesnom kontekstu. Narodna
umjetnost 42/2: 39-48.

164
Marošević, Grozdana. 2006. One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective.
Narodna umjetnost 43/1: 141-160.
Marošević, Grozdana – Nazor, Dijana. 2008. Ulični svirači grada Zagreba. Zagreb:
Kadenca - udruga zabavljača.
Miholić, Irena. 2007. Folk Music Ensembles of Hrvatsko Zagorje. Narodna umjetnost
44/1:27-46.
Simon, Arthur. 2000. Der Berliner Phonogramm-Archiv 1900–2000. Sammlungen der
traditionellen Musik der Welt / The Berlin Phonogramm-Archiv 1900–2000.
Collections of Traditional Music of the World. Berlin: VWB – Verlag für
Wissenschaft und Bildung.
Žganec, Vinko. 1990., 1992. i 2002. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja 1–3. J.
Bezić et al., priredili. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanje, vježbe, samostalni zadaci
Opis načina izvršavanja obveza
Aktivnosti u nastavi, usmeni ispit, referat
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 3

164
Redni broj predmeta:11
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u historijskoj muzikologiji I (srednji
vijek) / Metode istraživanja u muzikologiji
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, III. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Franz Karl Prassl
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Franz Karl Prassl
Jezik izvođenja predmeta modula: njemački
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Specijalizirano istraživanje njemačke neumatske notacije, beneventanske, mađarske i
gotičke notacije na crtovlju, proučavanje hrvatskih rukopisa, znanje i uporaba
međunarodnih istraživačkih sredstava, baza podataka, istraživačkih mreža, itd.,
dodatno istraživanje odabranih poglavlja srednjovjekovne liturgije.

Popis literature

David Hiley, Western Plainchant, Oxford 1993

Eric Palazzo, A History of Liturgical Books, Collegeville 1998
Geschichte der Musiktheorie, Band 4: Die Lehre vom einstimmigen liturgischen
Gesang, Darmstadt 2000.
Paléographie Musicale, Solesmes 1889ff
Monumenta Monodica medii aevi 1956ff
Beiträge zur Gregorianik, 1985ff

Opis metoda provođenja nastave

Seminari, vježbe, mentorski rad, terenska nastava
Opis načina izvršavanja obveza
Referat, istraživanje, praktični rad
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta:12
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u historijskoj muzikologiji II
(renesansa-barok-klasicizam) / Metode istraživanja u muzikologiji
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, III. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Vjera Katalinić
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Vjera Katalinić
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Na predavanjima se upoznaju historijska metoda u muzikologiji (kategorije:
empirijsko-pozitivistička i teorijsko-interpretativna) te temeljne interdisciplinarne
odrednice opće historijske muzikologije i njezinih metoda u istraživanju glazbe od
sredine 15. do početka 19. stoljeća: opća povijest i povijest umjetnosti, estetika,
kulturologija, arhivistika, izvoditeljska praksa, ikonografija, leksikografija i
terminologija i dr. Na seminarima se opće spoznaje verificiraju na pojedinim
slučajevima iz opće i nacionalne povijesti glazbe u navedenom razdoblju.

Popis literature
Izbor iz:
W. D. Allen, Philosophies of Music History: A Study of General Histories of Music 1600-
1900, 2. izd., New York 1962.
Perspectives in Musicology (odabrana poglavlja), ur. B.S. Brook, E.O.D. Downes i S.V.
Solkema, New York 1972.
Musicology in the 1980s: Methods, Goals, Opportunities, ur. D.K. Holoman i C.V.
Palisca, New York 1982.
Nicholas Cook, Music, Imagination, and Culture, Oxford 1990.
A. Wathey, Musicology, Archives and Historiography, u: Musicology and Archival
Research, Bruxelles, 1993, str. 1-26.
Richard Taruskin, Text and Act: Essays on Music and Performance, New York 1995.
J. Grier, The Critical Editing of Music: History, Method, and Practice, Cambridge 1996.
H. M. Brown – L. K. Stein, Glazba u renesansi, HMD, Zagreb 2005.
Koraljka Kos, Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, u:
Rad JAZU, knj. 351, Zagreb 1969, str. 167-270.
Stanislav Tuksar, Hrvatski renesansni teoretičari glazbe, JAZU, Zagreb 1978.
Miho Demović, Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od XI do početka XVII
stoljeća, JAZU, Zagreb 1981.
S. Tuksar, Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka, HMD, Zagreb 1992.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanja, seminari
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta:13
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u sistematskoj muzikologiji I /
Metode istraživanja u muzikologiji
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, III. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Nikša Gligo
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Nikša Gligo
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Kandidate će se najprije uvesti u problematiku odnosa između historijske, sistematske
i primijenjene muzikologije, to pak pregledom povijesnih mijena u njihovim
odnosima. Za to će poslužiti zbornici što su ih uredili Jacques Chailley (1958), Carl
Dahlhaus (1971), Carl Dahlhaus i Helga de la Motte-Haber (1982) i natuknica
"Musicology" u The Grove Dictionary of Music and Musicians (on line inačica) te po
potrebi i neke rasprave iz knjiga u još nedovršenome nizu Handbuch der
systematischen Musikwissenschaft (od 2004).
Zatim će se nizom praktičkih primjera upozoriti na nužnost interdisciplinarnosti
muzikoloških istraživanja, tj. na njihovu dvosmjernost: Discipline sistematske
muzikologije oslanjaju se s jedne strane na matične discipline, s druge pak strane
nužno primjenjuju i prožimanje samih muzikoloških disciplina.
Također će se temeljito obrazložiti razloge nužne otvorenosti sustava disciplina u
sistematskoj muzikologiji, naročito zbog nastanka novih disciplina izvan same
muzikologije (npr. empirijska muzikologija koja se oslanja na empirijsku psihologiju,
kognitivna muzikologija koja se oslanja na kognitivnu psihologiju, naročito s obzirom
na informatička istraživanja umjetne inteligencije, biomuzikologija itd.) te načini na
koje se metode istraživanja u matičnim disciplinama modificiraju u muzikologiji.

Popis literature
Chailley, Jacques (i suradnici), Précis de Musicologie, Pariz: PUF, 1958.
Dahlhaus, Carl (ur.), Einführung in die systematische Musikwissenschaft, Köln:
Musikverlag Hans Gerig, 1971.
Karbusicky, Vladimir, Systematische Musikwissenschaft. Eine Einführung in
Grundbegriffe, Methoden und Arbeitstechniken, München: Fink, 1979.
Dahlhaus, Carl – De la Motte-Haber, Helga (ur.), Systematische Musikwissenschaft (=
Neues Handbuch der Musikwissenschaft, sv. 10), Wiesbaden – Laaber: Athenaion –
Laaber-Verlag, 1982.
Wiora, Walter, Studien zur systematischen Musikwissenschaft (= Hamburger Jahrbuch
für Musikwissenschaft, sv. 9), Laaber: Laaber-Verlag, 1986.
Čavlović, Ivan, Uvod u muzikologiju i metodologija naučno-istraživačkog rada,
Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu – Muzička akademija u Sarajevu, 2004.
Schneider, Albrecht (ur.), Systematic and Comparative Musicology (= Hamburger
Jahrbuch für Musikwissenschaft, sv. 24), Frankfurt/M. itd.: Peter Lang, 2008.
Duckles, Vincent (i drugi), "Musicology", TheNew Grove Dictionary of Music and
Musicians, http://www.oxfordmusiconline.com, pristup: 25. svibnja 2009.
De la Motte-Haber, Helga (ur., u suradnji s Eckhardom Tramsenom), Musikästhetik (=
Handbuch der systematischen Musikwissenschaft, sv. 1), Laaber: Laaber-Verlag,
2004.

164
De la Motte-Haber, Helga – Schwab-Felisch, Oliver (ur), Musiktheorie (= Handbuch der
systematischen Musikwissenschaft, sv. 2), Laaber: Laaber-Verlag, 2005.
De la Motte-Haber, Helga – Rötter, Günther (ur.), Musikpsychologie (= Handbuch der
systematischen Musikwissenschaft, sv. 3), Laaber: Laaber-Verlag, 2005.
De la Motte-Haber, Helga – Neuhoff, Hans (ur.), Musiksoziologie (= Handbuch der
systematischen Musikwissenschaft, sv. 4), Laaber: Laaber-Verlag, 2007.
Wallin, Nils L., Biomusicology. Neurophysiological, Neuropsychological, and
Evolutionary Perspectives on the Origins and Purposes of Music, Stuyvesant, NY:
Pendragon Press, 1991.
Seifert, Uwe, Systematische Musiktheorie und Kognitionswissenschaft, Bonn: Verlag
für systematische Musikwissenschaft, 1993.
Clarke, Eric – Cook, Nicholas (ur.), Empirical Musicology. Aims, Methods, Prospects,
New York itd.: OUP, 2004.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanja, konzultacije
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, usmeni ispit
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta:14
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u sistematskoj muzikologiji II /
Metode istraživanja u muzikologiji
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, III. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Dalibor Davidović
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Dalibor Davidović
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 5
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Predmet se sastoji iz predavanja i seminara, pri čemu predavanja otvaraju problemska
područja, koja se potom upoznaju putem seminarskih radova na zadane teme.
Problemska područja su: konstitucija same sistematske muzikologije i njezina
specifičnost spram historijske; povijest sistematske muzikologije; zajedničke
metodičke osnove disciplina unutar sistematske muzikologije; specifičnost svake od
pojedinih disciplina u okviru sistematske muzikologije, uključujući i metode
istraživanja.

Popis literature

Adler, Guido (1885): Umfang, Methode und Ziel der Musikwissenschaft,

Vierteljahrsschrift für Musikwissenschaft 1, 1, 5–20
Seeger, Charles (1977): Studies in Musicology 1935-1975, Berkeley, Los Angeles &
London: University of California Press
Karbusicky, Vladimir (1979): Systematische Musikwissenschaft: Eine Einführung in
Grundbegriffe, Methoden und Arbeitstechniken, München: Fink.
Dahlhaus, Carl & De la Motte-Haber, Helga (ur.) (1982): Systematische
Musikwissenschaft, Wiesbaden & Laaber: Athenaion & Laaber.
Cook, Nicholas & Everist, Mark (ur.) (1999): Rethinking Music, Oxford & New York:
Oxford University Press.
Hall, Donald E. (2002): Musical Acoustics (3. izd.), Pacific Groove: Brooks/Cole.
Clarke, Eric – Cook, Nicholas (ur.) (2004), Empirical Musicology: Aims, Methods,
Prospects, New York i dr.: OUP.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanja, seminari, konzultacije
Opis načina izvršavanja obveza
Seminarski rad, usmeni ispit
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 5

164
Redni broj predmeta:15
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u etnomuzikologiji / Metode
istraživanja u muzikologiji
Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezatni, III. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Grozdana Marošević, Naila Ceribašić
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Grozdana Marošević, Naila
Ceribašić
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 10
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Pristupi u etnomuzikologiji kreću se danas u multi- i interdisciplinarnim smjerovima.
Uobičajeno je kombiniranje metoda muzikologije, kulturne antropologije, folkloristike,
povijesnih znanosti, semiotike i lingvistike. Naročita je odlika etnomuzikoloških
pristupa terenski rad, koji podrazumijeva neposredan uvid u glazbene situacije,
kontakt s glazbenicima, organizatorima glazbenih zbivanja i publikom. Istraživanja se
nastoje provoditi ispitivanjem diskursa o glazbi i njihovih ostvarenja u praksi, uz
primjenu refleksivnih, iskustvenih, dijaloških i dekonstrukcijskih pristupa. Na taj se
način izgrađuju i suvremene etnografije glazbe. U okviru kolegija propitat će se
današnja očitovanja pojedinih standardnih etnomuzikoloških teorijskih koncepcija,
kao što su glazba u kulturi, glazba kao kultura, glazbeni regionalizam, glazba i
društveni identiteti. Razmotrit će se i standardne metode ispitivanja, kao što su
sudioničko promatranje, intervjui, (auto)biografska metoda, prikupljanje građe uz
primjenu tehnika audio, foto i video snimanja. Raspravit će se učinci standardnih
analitičkih postupaka kao što su transkripcija, glazbenostrukturna analiza i
komparacija. U cjelini, kao studije primjera poslužit će istraživanja koja se obrađuju u
kolegijima "Suvremena hrvatska etnomuzikologija I." i "Suvremena hrvatska
etnomuzikologija II."

Popis literature
AROM, Simha – ALVAREZ-PEREYRE, Frank. 1993. "Ethnomusicology and the Emic/Etic
Issue". The World of Music 35/1: 7-33.
BARZ, Gregory F. – COOLEY, Timothy J., ur. 1997. Shadows in the field. New
perspectives for fieldwork in ethnomusicology. New York – Oxford: Oxford
University Press.
BAUMANN, Max Peter (ed.). 1992. World Music – Music of the World: Aspects of
Documentation, Mass Media and Acculturation. Wilhelmshaven: Florian Noetzel
Verlag (=Intercultural Music Studies 3).
BEZIĆ, Jerko. 1996. "Approaches to the People's Music-Life in Dalmatia (Croatia) in
the Past and Present". Narodna umjetnost 33/1: 75-88.
BLACKING, John. 1991. "Towards a Human Science of the Tonal Art". Schladminger
Gespräche zum Thema Musik und Tourismus: Musikethnologische Sammelbände.
Wolfgang Suppan,ur. Tutzing: Institut für Musikethnologie an der Hochschule für
Musik und darstellende Kunst in Graz, 9 -16.
CERIBAŠIĆ, Naila. 1998. "Etnomuzikološka i etokoreološka djelatnost Instituta tijekom
devedesetih godina". Narodna umjetnost 35(2): 49-66.
CERIBAŠIĆ, Naila – HOFMAN, Ana – VIDIĆ RASMUSSEN, Ljerka. 2008. "Post-
Yugoslaviaan Ethnomusicologies in Dialogue". Yearbook for Traditional Music 40:
33-45.

164
HERNDON, Marcia and Norma McLEOD, Music As Culture, Second Edition, MRI Press,
Richmond, 1990.
MAROŠEVIĆ, Grozdana. 1998. "The Encounter Between Folklore Studies and
Anthropology in Croatian Ethnomusicology". The World of Music 40/3: 51-81.
MAROŠEVIĆ, Grozdana. 1999. "Paradigma folklorne glazbe u hrvatskoj
etnomuzikologiji 1970-ih i 1980-ih". U: Glazba, folklor i kultura. Svečani zbornik za
Jerka Bezića = Music, Folklore, and Culture. Essays in Honour of Jerko Bezić. N.
Ceribašić i G. Marošević, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Hrvatsko
muzikološko društvo, 113-124.
MYERS, Helen. ur. 1992. Ethnomusicology. An Introduction. New York - London:
Norton.
NETTL, Bruno. 2005. The Study of Ethomusicology: Thirty-One Issues and Concepts.
Champaign: University of Illinois Press.
NETTL, Bruno – BOHLMAN, Philip V., ur. 1991. Comparative Musicology and
Anthropology of Music. Essays on the History od Ethnomusicology. Chicago –
London: The University of Chicago Press.
PETTAN, Svanibor. 1995. "Uloga znanstvenika u stvaranju pretpostavki za suživot:
Ususret primjenjenoj etnomuzikologiji". Narodna umjetnost 32/2: 217-234.
POST, Jennifer C., ur. 2006. Ethnomusicology: A Contemporary Reader. New York:
Routledge.
STONE, Ruth M., ur. 2001. The Garland Encyclopedia of World Music, vol. 10: The
World's Music: General Perspectives and Reference Tools. New York – London:
Garland Publishing.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanja, samostalni zadaci
Opis načina izvršavanja obveza
Aktivnosti u nastavi, usmeni ispit, referat
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa

broj ECTS bodova: 10

164
Redni broj predmeta:16
Naziv predmeta/modula: Metode istraživanja u povijesnim znanostima / Metode
istraživanja u srodnim disciplinama
Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni, IV. semestar
Ime nositelja predmeta/modula: Ludwig Steindorff
Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: Ludwig Steindorff
Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski
Broj sati nastave: 10
Okvirni sadržaj predmeta/modula
Povijest historiografije – pomoćne znanosti – ključni pojmovi historiografije – aktualni
trendovi (sve na osnovi primjera iz hrvatske povijesti odnosno historiografije).

Popis literature

Mirjana Gross: Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 2001.

Ludwig Steindorff: Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, Zagreb 2006.
Georg Gerson Iggers: A global history of modern historiography, Harlow 2008.

Opis metoda provođenja nastave

Predavanja, seminari
Opis načina izvršavanja obveza
Pohađanje nastave, usmeni ispit
Opis načina praćenja kvalitete nastave
Anonimna anketa
broj ECTS bodova: 10

164
A.6. NASTAVNI I ZNANSTVENI UVJETI IZVOĐENJA DOKTORSKOG STUDIJA

A.6.1. POPIS NASTAVNIKA

Redni broj: 1
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Nikica Gilić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Nikica Gilić (Split, 1973) diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
1998. postaje znanstveni novak pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta. Iduće je godine
izabran za mlađeg asistenta na Katedri za teatrologiju i filmologiju istog odsjeka, 2003. postaje asistent, a 2006. viši
asistent, nakon odbrane filmološkog doktorata. Od 2002 član je uredništva međunarodno indeksiranog časopisa
Hrvatski filmski ljetopis, od 2010. godine je glavni urednik. Član je uredništva internetskog časopisa Images
(međunarod. uredništvo). Predaje na dodiplomskoj nastavi komparativne književnosti, u akademskoj godini
2005/2006. održao je kolegij Filmska naracija na poslijediplomskom studiju književnosti. Pod njegovim je
mentorstvom izrađen jedan kvalifikacijski rad. U travnju 2006. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je njegovom rukopisu
Uvod u teoriju filmske priče (2007) status sveučilišnoga udžbenika. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih
znanstvenih simpozija (Split, Zagreb, Zadar, Pariz, Berlin, Beč, Temišvar, Graz, Szeged) i na više nacionalnih
simpozija. Bio je član žirija na više filmskih festivala, član je savjeta Medijske škole HFS-a i MZOS-a. Član je komisije
za dodjelu Državne nagrade za znanost u području humanističkih znanosti, povjerenstva za dodjelu Nagrade
Vladimir Nazor u području filmske umjetnosti te Vijeća Animafesta. Dobitnik je Nagrade Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, Nagrade Vladimir Vuković i nagrade SFERA.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 21. prosinca

2011.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
„Promjene u prikazu rata u novijem hrvatskom igranom filmu – stil, umjetnost, ideologija“, u Facing the Present:
Transition in Post-Yugoslavia, Grazer Studien zur Slawistik, Band 6, ur. Renate Hansen-Kokoruš, Verlag Dr. Kovač,
Hamburg, 2014, str. 11 – 32.
60 godina festivala igranoga filma u Puli i hrvatski film, 2013, ur. Nikica Gilić i Zlatko Vidačković, Zagreb, Matica
hrvatska
O žanrovskom i umjetničkom filmu u genološkoj koncepciji Hrvoja Turkovića, Hrvatski filmski ljetopis 2013 (IXX), 73-
74, str. 27 – 33.
“Film Živi i mrtvi Kristijana Milića – poteškoće “zauzimanja strana” u ratu u Bosni i Hercegovini (te u okolnim
državama)”, KINO!, 2012 (V), br. 17/18., str. 146-156 i 359. Ljubljana.
“Elementi romantizma Sna doktora Mišića kao poticaj televizijskom romantizmu 1970-ih”, Komparativna povijest
hrvatske književnosti, zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A.
Meyer-Fraatz,Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Split, Zagreb,
2012, str. 329-344.
Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, 2010, Zagreb, Leykam International (drugo, izmijenjeno izdanje: 2011).
„Crveni i zeleni kadar – Čaruga Rajka Grlića (i Ivana Kušana) kao slika epohe“, Komparativna povijest hrvatske
književnosti, zbornik radova XIII. Poetika i politika kulture nakon 1910. godine, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić,
A. Meyer-Fraatz,Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Split, Zagreb,
2011, str. 371-380.

164
„Filmski medij“, u Uvod u medije, ur. Z. Peruško, Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo / Jesenski i Turk, 2011. Str. 87
– 108.
„Zašto Surogatov Oscar nije važan?“, Surogat stvarnosti. Pedeset godina hrvatske animacije, ur. M. Kiš i K. Pudar,
HDLU, Zagreb, 2011. Str. 32 – 37.
“Revolution, cinema, painting: creative recycling of images in the films of Tom Gotovac (Antonio Lauer)”, Studies in
Eastern European Cinema, 2010 (I), br. 1, str. 71 – 84. Birmingham.
“ Ne okreći se sine Branka Bauera: stil i ideologija ratne (partizanske) melodrame”, KINO!, 2010 (III), br. 10., str. 82 –
91 i 327 – 8. Ljubljana.
“Tragovi modernizma 1960-ih u novijem hrvatskom igranom filmu”, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti,
Zbornik radova XII, Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A.
Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
2010., str. 420 – 429.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj projekta Stilistički opis hrvatske filmske baštine (projekt MZOS-a)
Istraživač na projektu MZOS-a Europski kontekst hrvatske književnosti.
Istraživač na projektima Adaptions of Contemporary Literature in Serbia, Croatia and Bosnia, te Partisanenliteratur
und film in Jugoslawien pri Humboldtovom sveučilištu u Berlinu (Njemačka).

164
Redni broj: 2
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc Boris Senker
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen u Zagrebu 1947. godine. Gimnaziju je pohađao u Puli; maturirao 1966. Komparativnu književnost i anglistiku
studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, a 1982. doktorirao obranivši disertaciju o
kazališnom radu Milana Begovića. Od 1971. radi kao asistent, potom docent (1983-1990), izvanredni profesor
(1990-1996) te redoviti profesor (od 1996) na Katedri za teatrologiju u Odsjeku za komparativnu književnost na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dva puta bio je pročelnik Odsjeka, a od 2007. do 2013. voditelj Poslijediplomskoga
i doktorskoga studija književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Od 1990. radi i kao vanjski urednik u
Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" u Zagrebu, prvo Bibliografije kazališta (objavljena 2004. u 2 toma) a
potom Kazališnoga leksikona (u izradi). U novinama, časopisima, enciklopedijama i leksikonima objavljuje
prijevode, recenzije, članke, eseje i studije, uglavnom o kazalištu i dramskoj književnosti dvadesetoga stoljeća. Od
1985. do 1991. i ponovno od 1995. do 2000. vodio je kazališnu kroniku u književnom časopisu Republika. Objavio je
desetak znanstvenih i stručnih knjiga. Urednik je edicije sveučilišnih udžbenika Uvodi u izdanju zagrebačke
izdavačke tvrtke Leykam International. Kao stipendist Fulbrightove zaklade boravio je od siječnja do lipnja 1985. u
New Yorku (na NYU); bio je sudionik niza teatroloških i slavističkih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Osijek,
Split, Dubrovnik, Hvar, Pula; Udine, Rim, Pariz, Los Angeles, Boston, Washington, Morgantown, Providence) te
nekoliko godina vodio lektorat iz književnosti na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku i Puli. Redoviti je član
Hrvatske akademije znanostI i umjetnosti (HAZU).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1997

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Uvod u suvremenu teatrologiju II, Zagreb: Leykam International, 2013.
O redateljima postgavelijanske generacije – 30 godina poslije // Gavella – riječ i prostor / Senker, Boris – Glunčić-
Bužančić, Vinka (ur.), Zagreb – Split, 2013
Povijest hrvatskoga kazališta u hvarskim priopćenjima Nikole Batušića // Hvar – književnost i kazalište / Jelčić,
Dubravko – Senker, Boris – Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.), Zagreb – Split, 2012
Kazališni kroničar Nikola Milan Simeonović // Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i
kritičari. II. dio / Hećimović, Branko (ur.), Zagreb – Osijek, 2012
Teatrološki fragmenti, Zagreb: Disput, 2011
Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu / Senker, Boris – Jelčić, Dubravko – Moguš, Milan
(ur.), Zagreb – Split, 2011
Miroslav Krleža u žarištu Batušićevih teatroloških istraživanja // Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću /
Senker, Boris – Petlevski, Sibila – Blažević, Marin (ur.), Zagreb, 2011
Uvod u suvremenu teatrologiju I, Zagreb: Leykam International, 2010
Begovićeve drame u Shubertovu arhivu u New Yorku // Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi, ur. C.
Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fraatz, Split – Zagreb: Književni krug Split, 2010

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj znanstveno-istraživačkoga projekta "Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005)" MZOS-a

164
Redni broj: 3
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Borislav Knežević
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
2012. izabran u zvanje redovitog profesora na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u
Zagrebu
2006. izabran u zvanje izvanrednog profesora na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u
Zagrebu
2003/2004. gostujući profesor na Sveučilištu Wake Forest, SAD
2000. izabran u zvanje docenta na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu
1998/99. –1999/2000. gostujući profesor na Sveučilištu Wake Forest, SAD
1998. doktorirao na doktorskom studiju anglistike, Sveučilište Duke, SAD
1988. asistent na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu
1988. magistrirao na poslijediplomskom studiju književnosti na Filozofskom fakulteta u Zagrebu
1984. diplomirao studij anglistike i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Istraživački interesi:
Viktorijanska književnost, britanska moderna književnost, film, postkolonijalna teorija, historiografski pristupi
književnosti i kulturi
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Anglistika kao globalna disciplina, Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 2014, br. 172 (2) str. 81 – 96.
Globalizacija i humanističke znanosti u SAD-u devedesetih godina, Književna smotra: časopis za svjetsku
književnost, 2014, br. 171 (1) str. 17 – 30.
An Exceptional Common Culture: Postcolonial Nostalgia and Ulysses", u Ireland, West to East. Irish Cultural
Connections with Central and Eastern Europe / O'Malley, A.; Patten, E. (ur.). Oxford: Peter Lang, 2014. Str. 117-134
Reading Joyce After the Postcolonial Turn, Zagreb: FF press, 2012
The Novel as Cultural Geography: Elizabeth Gaskell’s North and South. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia.
(2011)
American Capitalism Abroad: Culture and Cash in Billy Wilder's One, Two, Three. // Studia Romanica et Anglica
Zagrabiensia. 54 (2009)
Irska, Hrvatska i postkolonijalnost: Između previše i premalo teorije // Irsko ogledalo za hrvatsku književnost /
Gjurgjan, Ljiljana; Klepač, Tihana (ur.). Zagreb: FF Press, 2008

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač na projektu „Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska (HZZ)
Voditelj znanstvenog projekta MZOS-a „Kulture hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film

164
Redni broj: 4.
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Antonija Bogner-Šaban
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: HAZU
Životopis
Rođena u Osijeku 1 lipnja 1952. Diplomirala je 1975. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirala, a
1987. stekla je doktorat znanosti obranivši temu Marko Fotez – život i rad. Zaposlena je u Zavodu za povijest
hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta u kojem je znanstvena
savjetnica u stalnom zvanju od 2005. Redovita je sveučilišna profesorica u trajnom zvanju na Umjetničkoj akademiji
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2012. Glavni joj je znanstveni interes povijest hrvatskog kazališta.
U devet autorskih knjiga posebno se bavi poviješću hrvatskog lutkarstva i kazališnom poviješću u Slavoniji i Srijemu.
Autorica je ili suatorica 14 kazališno-povijesnih monografija i desetak monografija o glumcima. Izlagala na
znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je voditeljica projekta: Vrijeme i prostor europske i hrvatske
kazališne djelatnosti glumca i redatelja Ive Raića. Dobitnica Nagrade „Marko Fotez“ za razdoblje 2004. – 2007.
godine, Zagreb 2008.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Repertoar Krležinih dana u Osijeku, Krležini dani u Osijeku 2012. Kazalište po Krleži, ur. Branko Hećimović, Zagreb,
Osijek, 2013.
Stvaralački eros, u Ena Begović Radeljak, ur. Nino Škrabe, Zagreb, 2013
Kazalište u povijesti i pamćenju. Osijek: Matica hrvatska – Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, 2011
Vinkovačka kazališna tradicija / Bogner-Šaban, Antonija (ur.). Vinkovci: Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci, 2011
Karta za budućnost // Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću / Senker, Boris; Petlevski, Sibila; Blažević, Marin;
Turčinović, Željka (ur.). Zagreb: Hrvatski centar ITI, 2011
Repertoar Krležinih dana u Osijeku 2009. // Krležini dani u Osijeku 2009. Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj
drami i kazalištu / Hećimović, Branko (ur.). Zagreb - Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe
HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku – Filozofski fakultet,
Osijek, 2010
Aleksandar Augustinčić – umjetnik nepresušne invencije. // Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost. XIII (2010),
41-42
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku 1958. – 2008.. Osijek: Dječje kazalište u Osijeku, 2009
Srgjan Tucić. Izabrana djela / Bogner-Šaban, Antonija (ur.). Zagreb: Matica hrvatska, 2008

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica projekta: Vrijeme i prostor europske i hrvatske kazališne djelatnosti glumca i redatelja Ive Raića

164
Redni broj: 5
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođena je u Zagrebu 1970. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i
romanistiku (1994.) te bibliotekarstvo (1994.). Stipendistica Odsjeka za romanistiku, za izradu diplomskog rada
koristi studijski boravak u Ženevi (veljača 1993.). Stipendistica Francuske ambasade u Zagrebu, boravi na
dodiplomskom jezičnom usavršavanju u Aix-en-Provence (srpanj 1993.). Od 1995. g. zaposlena na Katedri za
komparativnu povijest hrvatske književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Magistrirala na temi Šenoini
prijevodi s francuskoga jezika (1999.). Doktorirala na temi Pripovjedni postupci Šenoine epske poezije (2003.). Uže
područje djelovanja usmjeruje na komparativno proučavanje povijesti hrvatske književnosti s naglaskom na
romansko-hrvatskim vezama i dodirima. Sudjelovala kao predavač na Radionici za stariju hrvatsku književnost u
Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku s temom „Romantičke mistifikacije“ (1997.). Kao gost-
predavač održala je pozvano predavanje „Ivo Vojnović u kontekstu europskoga esteticizma“ na Sveučilištu u
Udinama (2005.), i dr. Surađivala u Leksikonu hrvatskih pisaca, Leksikonu svjetskih pisaca, Leksikonu svjetske
književnosti, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Leksikonu Marina Držića i Hrvatskoj književnoj enciklopediji.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 24. XI. 2010.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Putovanje k Jerozolimu god. 1752. – uspostava putopisnog žanra u hrvatskoj književnosti, u: Dani hvarskoga
kazališta: putovanje, lutanje, bijeg, knj. 36, Zagreb – Split, 2010.
Modernizam – naturalizam ili impresionizam, Zola i Kumičić, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XII., Split – Zagreb, 2010.
Metastasio i Tomiković između sjećanja i zaborava, u: Dani hvarskoga kazališta. Pamćenje, sjećanje, zaborav u
hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb – Split, 2011.
Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g., u: Poetika i politika kulture nakon 1910. g. Komparativna
povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII, Split –Zagreb, 2011.
Pojam svjetske književnosti u povijesti hrvatske književnosti Ljubomira Marakovića, u: Katolicizam, modernizam i
književnost, zbornik izlaganja sa znanstvenog simpozija u povodu 50. obljetnice smrti dr. Ljubomira Marakovića
(1887-1959), Zagreb, 2011.
Francuski motivi Marinkovićevih drama, u: Poetika Ranka Marinkovića. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u
Komiži, 10.-12. rujna 2010. godine, 2011.
La poésie lyrique mexicaine dans la culture croate: l'exemple de la poésie de Gutierre de Cetina , „Studia romanica
et anglica zagrabiensia“, LVI, str. 123 – 136 (2011)
“Zaljubljena”: od Paula Éluarda do Josipa Pupačića, “Nova Istra. Časopis za književnost, kulturološke i društvene
teme”, br. 1-2, god. XVII., sv. 45, Pula, proljeće – ljeto 2012.
Romantički Hvar Dimitrije Demetra i Augusta Šenoe, u: Dani hvarskoga kazališta. Hvar – književnost i kazalište,
Zagreb – Split, 2012.
Šenoine bajke i fantastika u hrvatskom romantizmu, u: Romantizam – ilirizam –preporod. Komparativna povijest
hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV, Split – Zagreb, 2012.
Zoranićev san Ivanjske noći, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Zagreb, 2012.
Matija Antun Relković i Bidpa ï između smiješnog i ozbiljnog, u: Perivoj od Slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb,
2012.
Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.

164
Traditionelle und modernistische Elemente in «Crni i bieli dani» von Jagoda Truhelka , «Kind und Jugendlicher in der
Literatur und im Film Bosnien, Kroatiens und Serbiens», Renate Hansen-Kokoruš & Elena Popovska (ur.), Karl-
Franzens-Universität Graz, Grazer Studien zur Slawistik, Band 1, Verlag Dr. Kovač, Hamburg, 2013., str. 37-54.
Francuska lirika Slavka Ježića 1941. g., «Slavko Ježić, grand connaisseur des philologies romane et slave, homme de
lettres, traducteur, directeur du théatre national, professeur d'université. Hommage à Slavko Ježić. Colloque des
contacts croato-français, Zagreb, le 22 mars 2012, L'Association croate des boursiers du gouvernement français,
Université de Zagreb, rue du roi Zvonimir 8, FF press, Zagreb 2013 / Slavko Ježić, romanist i kroatist, prevoditelj,
intendant kazališta, sveučilišni profesor. Hommage Slavku Ježiću. Skup Hrvatsko-francuski dodiri, Hrvatska udruga
stipendista Francuske vlade, Sveučilište u Zagrebu, FF press, Zagreb 2013., str. 19 – 28.
Književnost i kazalište, u: Dani Hvarskoga kazališta. Gavella – riječ i prostor, sv. 39, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2013., str. 29 – 48.
Matvejevićev francuski prijevod Krležine lirike i tumačenje Krležinih eseja, u: Komparativna povijest hrvatske
književnosti. Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka
Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2013., str. 137 – 150.
Dekadentna zavodljivost Krležine «Salome», u: Krležini dani u Osijeku 2012. Kazalište po Krleži, ur. Branko
Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatkog kazališta,
Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb - Osijek 2013.; str. 37 – 49.
Frangešov prijevod Stendhalovih «Talijanskih kronika», Zbornik o Ivi Frangešu, ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Europski kontekst hrvatske književnosti. Isprva radi na projektu kao istraživačica, a potom i kao glavna istraživačica.
Istraživačica na projektu Dalmatia – a destination of the European Grand Tour in the 18th and the 19th century.

164
Redni broj: 6
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Dalibor Blažina
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis

Rođen 11.4. 1955. u Zagrebu. Studirao komparativnu književnost i poljski jezik i književnost, diplomirao 1979. Od
1981. asistent za poljsku književnost na Odsjeku za slavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Na studiju polonistike vodio propedeutičke seminare, a od 1997/1998. ciklička predavanja i seminare iz
povijesti poljske književnosti te prevodilački seminar; od 2005/2006. gotovo sve kolegije iz područja poljske
književnosti i kulture u sklopu reformiranog („bolonjskog“) preddiplomskog i diplomskog studija poljskog jezika i
književnosti. Magistarski rad Nezasitnost kao dinamični element negativne utopije Stanisława Ignacyja
Witkiewicza. Katastrofizam i dramska struktura obranio 1989, doktorsku disertaciju Dramska i kazališna kritika
Jana Kotta 1997. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran 2000, izvanrednog 2006, a redovitog
profesora 2011. godine. U ak. godini 2000/2001. na poslijediplomskom studiju književnosti vodio kolegij
Romantička drama, a 2004/2005, 2007/2008 i 2008/2009. kolegij Poljske kazališne vizije. Od 1998. godine glavni i
odgovorni urednik časopisa za svjetsku književnost "Književna smotra". Referirao na deset međunarodnih
znanstvenih konferencija, te više stručnih skupova. Organizirao tri međunarodne znanstvene konferencije. Uredio
više knjiga za hrvatske i poljske izdavačke kuće. Urednik i suradnik na projektu Hrvatske enciklopedije i Hrvatske
književne enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, te leksikona Strani pisci Školske knjige. Član
Hrvatskog filološkog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Poljskog znanstvenog društva Adam
Mickiewicz, P.E.N. Hrvatska. Objavio tri knjige, nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova, priredio više od pet
stotina leksikografskih jedinica, preveo s poljskog na hrvatski jezik šezdesetak tekstova, od toga deset knjiga.
Objavljivao i popularno-znanstvene članke, pripremio više autorskih emisija za Treći program Hrvatskog radija,
održao više javnih predavanja, pripremio jednu izložbu, vodio književne razgovore. Od 2005/2006. do 2009/2010.
bio prodekan za nastavu, a od 2009/2010. do 2011. prodekan za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje
Filozofskog fakulteta. Od 2008. član Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanović

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 12. travnja

2011.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
O Ryszardu Kapuścińskom: dvije uvodne bilješke. // Književna smotra. 151 (2009)
Tragovi Herberta u hrvatskoj poeziji. // Književna smotra. 154 (2009)
Paradoks o kritičaru. Jan Kott u tekstosferi kulture, Zagreb, 2011.
Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik
između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić – Škeljo, FF Press, Zagreb, 2013.
Pjesništvo Czesława Miłosza u kritici Zdravka Malića // Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova s međunarodne
znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, Zagreb, 2013, str.
9 – 19.
Prisutnost Brune Schulza u hrvatskoj književnoj svijesti // Književna smotra – časopis za svjetsku književnost (0455-
0463) 1 (2013), 169-170; str. 119 – 129.
Zagreb in transition. Some semiotic reflections // East European & Balkan Studies of Hankuk University of Foreign
Studies, Asian Association of Central & Eastern European Studies. 38 (2014) , 6 (2014); 111-125
Stanisław Ignacy Witkiewicz: između Oca i "Majke" // Kazalište : časopis za kazališnu umjetnost (1332-3539) 2014
(2014), 59-60; 140-145

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnik na znanstvenom projektu Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive

164
Redni broj: 7
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Dalibor Davidović
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Životopis
Rođen 1972. u Našicama. Studij muzikologije završio na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i magistrirao. Doktorirao na
Sveučilištu u Hamburgu radom o ulozi glazbe u politici identiteta. Stipendist DAAD-a. Zaposlen kao izvanredni
profesor za muzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Objavio radove s područja sistematske
muzikologije te o glazbi 19. i 20. stoljeća. Preveo više knjiga i članaka s područja estetike i filozofije religije. Od
2009. je pročelnik Odjela za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 26. rujna 2012.
godine
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

DvoKorak, u: Nikša Gligo, Dalibor Davidović & Nada Bezić (ur.), Glazba prijelaza: Svečani zbornik za Evu Sedak,
Zagreb: ArTresor – HRT, 2009.
Die Stimme, aus dem Leid geboren: Benjamin Brittens Träume, Musik und Ästhetik, 13, br. 52, 2009
New Musicology, u: Helga de la Motte-Haber & Heinz von Loesch & Günther Rötter & Christian Utz (ur.), Lexikon
der Systematischen Musikwissenschaft (= Handbuch der Systematischen Musikwissenschaft, sv. 6), Laaber: Laaber
Verlag, 2010.
Interception, u: Leon Stefanija & Nico Schüler (ur.), Approaches to Music Research: Between Practice and
Epistemology, Frankfurt/M. et. al.: Peter Lang, 2011.
Silences: The Case of "Lisinski", u: Vjera Katalinić & Stanislav Tuksar (ur.), Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):
Glazbena historiografija i identitet / Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Musical Historiography and Identity, Zagreb:
HMD, 2013.
Beyond musical Hermeneutics, Sophia journal of European Studies, 6, 2013, str. 151 – 164.
Foucault hört hin, u: Andreas Holzer & Annegret Huber (ur.), Musikanalysieren im Zeichen Foucaults (= Anklaenge:
Wiener Jahrbuch für Musikwissenschaft), Wien: Mille Tre, 2014, str. 55 – 68.
Tajna glazbe, Arti musices, 45, 1, 2014, str. 3 – 32.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj je (uz prof. dr. sc. Leona Stefaniju sa Sveučilišta u Ljubljani) bilateralnog znanstvenoistraživačkog projekta
Slušna mjesta stranosti.
Istraživač na projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Nacija i reprezentacija

164
Redni broj: 8
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. David Šporer
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
David Šporer (Rijeka, 1973) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1997, magistrirao 2003, a doktorirao
2006. godine. Radio kao urednik u Zarezu. Sudjelovao u izradi priručnika skupine autora Lektira na dlanu: I i II,
Sysprint, Zagreb, 2000-02. Objavio knjige Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005,
Status autora od pojave tiska do nastanka autorskih prava, AGM, Zagreb, 2010. te uredio zbornik Poetika
renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007. Od 2013. godine član je uredništva međunarodno
indeksiranog časopisa Umjetnost riječi.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2009

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Uvod u povijest knjige, Leykam International, Zagreb, 2015 (u tisku)
„Rhetoric of Space and Poetics of Culture“, Primerjalna književnost, 36. 3, 2013. Ljubljana
„Knjiga i povijest“, u: Perivoj od slave, ur. Tomislav Bogdan – Ivana Brković - Davor Dukić – Lahorka Pleić Poje, FF
Press, Zagreb, 2012.
„Renaissance Poetry in Print and the Role of Marin Držić“, Primerjalna književnost, 35. 1, 2012. Ljubljana.
Status autora od pojave tiska do nastanka autorskih prava, AGM, Zagreb, 2010.
"Renesansni autori, stigmatizacija tiska i prva izdanja Marina Držića", u: Marin Držić 1508-2008, ur. Nikola Batušić –
Dunja Fališevac, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2010.
„Plaća i kredit: 'Časti se svak čita svojome'", u: Držić danas, Komparativna povijest hrvatske književnosti XI, ur.
Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split-Zagreb, 2009.
„Autor, autorska prava i originalnost: invencija ili inovacija“, Umjetnost riječi, 1 – 2, 2008, Zagreb

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005)

164
Redni broj: 9
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Davor Dukić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen u Zadru 1964. godine. Diplomirao komparativnu književnost i povijest na zagrebačkom Filozofskom
fakultetu. Na istom fakultetu magistrirao 1993, doktorirao 1998, habilitirao 2000 godine. Od 1989. do 1993. radio u
Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, a od zimskog semestra 1993/1994. zaposlen na Katedri za stariju
hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1999. do 2001. bio lektor hrvatskog
jezika na Sveučilištu u Bonnu. Dobio je nekoliko stipendija za istraživački i nastavnički rad na stranim sveučilištima,
među kojima i Herderovu stipendiju (Sveučilište u Beču, akademska godina 1991/1992) te Humboldtovu stipendiju
(Institut za slavensku filologiju, Sveučilište u Münchenu, akademska godina 2005/2006). Voditelj je projekta
"Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća" te glavni urednik časopisa Umjetnost riječi.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 20. 10. 2009.
godine
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
„Das Türkenbild in der kroatischen literarischen Kultur vom 15. bis zur Mitte des 19. Jahrhunderts“, Osmanen und
Islam in Südosteuropa, ur. Lauer, Reinhard i Mayer, Hans Georg, Berlin – Boston: De Gruyter, 2014.
Imagology today: Achievements, Challenges, Perspectives. Ur. D. Dukić. Bonn: Bouvier. 2012
"The Syndrome of Aboutness as Caring about: Imagology vs. Thematology." Imagology today: Achievements,
Challenges, Perspectives. Ur. D. Dukić. Bonn: Bouvier. 2012
"The Long Dark Night (A. Vrdoljak) as a National Epic". Balkan Memories: Media Constructions of National and
Transnational History. Ur. T. Zimmermann. Bielefeld: transcript Verlag. 2012
"U dobrom društvu: Minderwertigkeitsgefühl Barakovićeva subjekta". Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac. Ur.
T. Bogdan et al. Zagreb: FF-press. 2012
"Iščitavanje srdžbe i straha u hrvatskoj antiturskoj epici XVI. stoljeća". Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u
hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka. Ur. A. Kapetanović. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. 2012
"Das Türkenbild in der kroatischen literarischen Kultur des 18. Jahrhunderts". Europa und die Türkei im 18.
Jahrhundert / Europe and Turkey in the Eighteenth Century. Grenzüberschreitungen in kosmopolitischer Zeit. Ur. B.
Schmidt-Haberkamp. Göttingen, Bonn: V & R Unipress, Bonn University Press. 2011
"Todesenthebung aus dem Sterbezimmer: Koncepti ideologije i vlasti u recepciji Desničinih Proljeća Ivana Galeba".
Desničini susreti 2010: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta: zbornik radova. Ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina.
Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Plejada, 2011
Knjige poštujući, knjigama poštovan: Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića. Ur. D. Dukić i M. Žagar. Zagreb:
Matica hrvatska. 2010
"Nekoliko imagoloških opaski o Zimskom ljetovanju i Desničinim susretima". Desničini susreti 2005.–2008. Zbornik
radova. Ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Centar za
komparativnohistorijske i interkulturne studije; Plejada. 2010
"Franjo Fancev i ilirizam iz (jedne) današnje perspektive". Knjige poštujući, knjigama poštovan: Zbornik o 70.
rođendanu Josipa Bratulića. Ur. D. Dukić i M. Žagar. Zagreb: Matica hrvatska. 2010
"Jerolim Kavanjin als ein Beispiel der komplexen dalmatinischen Identität in der Frühen Neuzeit". Dalmatien als
europäischer Kulturraum. Beiträge zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien "Dalmatien als Raum

164
europäischer Kultursynthese" und "Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums".
Ur. W. Potthoff et al. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest. 2010.
Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih. Ur. T. Bogdan et al. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola. 2009.
152 str. [uredio tematski blok "Hrvatska književnost i kultura šezdesetih", str. 77 – 135
Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju. Prir. D. Dukić et al. Zagreb: Srednja Europa. 2009
"Kultura – zapostavljen pojam u počecima moderne hrvatske znanosti o književnosti". Umjetnost riječi LIII (2009),
str. 3 – 4
"The Concept of the Cultural Imagery: Imagology with and not against the early Völkerpsychologie". Discontinuities
and Displacements: Studies in Comparative Literature. Ur. E. F. Coutinho. Rio de Janeiro: Aeroplano editora. 2009

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač na projektu PracticE Cultural Trauma and REestablishing Solid Sovereignties (SPECTRESS) (projekt EU)
Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća (projekt MZOS)

164
Redni broj: 10.
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Dean Duda
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Dean Duda (Pula, 7. listopada 1963). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao komparativnu
književnost i filozofiju, gdje je 1992. godine magistrirao, a 1997. godine i doktorirao. Na Odsjeku za komparativnu
književnost radi od 1990. Zanima se književnom teorijom, kulturalnim studijima, popularnom kulturom, kulturom
putovanja, poviješću i teorijom pripovjednih žanrova. Bio je pročelnik Odsjeka za komparativnu književnost i
voditelj smjera kulturalnih studija na doktorskog studija književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 2013.
godine je predstojnik Katedre za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 16. ožujka 2010.
g.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Simfonija grada – Krležina spacijalnost: prilog ekonomiji pripovjednog prostora // Povratak Miroslava Krleže, ur. T.
Brlek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2014. (u tisku)
Kultura putovanja. Uvod u književnu iterologiju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012
Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost // Socijalizam i modernost. Umjetnost, kultura,
politika 1950.-1974., ur. Lj. Kolešnik, Muzej suvremene umjetosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012
Hrvatski književni bajkomat, Zagreb, 2010.
Towards a Modernist Travel Culture // Balkan Departures: Travel Writing from Southeastern Europe, New York,
Oxford, Berghahn Books, 2009, 2011.
Transition und Methode. Überlegungen zum lokalen Zustand des literarischen Feldes // Literaturwissenschaft im
Wandel. Aspekte theoretischer und fachlicher Neuorganisation, Wiesbaden, Springer VS, 2009

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
1) Tranzicija u književnosti/književnost u tranziciji (projekt MZOS-a)
2) Kulture hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film (Projekt MZOS-a)
3) Socijalizam i modernost

164
Redni broj: 11
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Dubravka Oraić-Tolić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Profesorica emerita Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Životopis
Dubravka Oraić Tolić (Slavonski Brod, 1943.) studirala filozofiju i ruski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu (1962.-1966.) i Beču (1967.-1969.). Doktorirala tezom “Citatnost. Univerzalni tipovi i povijesni modeli”. Od
1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1997. izabrana u
znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, od 2004. pri
Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti. Prevodila s ruskoga (A. Bjeli: Petrograd, V. Katajev: Trava zaborava,
poezija V. Hljebnikova). Dobitnica je Državne nagrade za znanost za životno djelo u području humanističkih
znanosti.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1997

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Čitanja Matoša. Zagreb, Ljevak, 2013.

Imaginacije prostora: centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe/ ur.
Dubravka Oraić Tolić i Erno Kulcsar Szabo Zagreb: Disput, 2013
Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente / Dubravka Oraić Tolić
Oraić Tolić, Dubravka Zagreb: Naklada Ljevak, 2011
Povijest ruske književnosti / Lauer Reinhard; prevele Milka Car i Dubravka Zima; stručna redakcija i pogovor
Dubravka Oraić Tolić Lauer, Reinhard Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2009
Viktor Žmegač i Zagrebačka škola: od imanentizma do kulturologije / Dubravka Oraić Tolić Umjetnost riječi, God.53
(2009), str. 3 – 4
Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima / uredili Dubravka Oraić Tolić, Erno
Kulcsar Szabo Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, 2006

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Enciklopedija hrvatske književnosti (projekt MZOS-a)

164
Redni broj: 12
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Helena Peričić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Zadru
Životopis
Rođena je u Zadru gdje je završila srednju školu, a u Zagrebu na Filozofskom fakultetu upisuje komparativnu
književnost i anglistiku, 1985. diplomira a 1989. magistrira. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru
obranivši 1997. disertaciju Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u razdoblju 1914.-1940. Od
početka 1991. radi kao znanstveni asistent, od 1999. kao docent, od 2005. kao izvanredni profesor, a od 2011. kao
redoviti profesor na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta a potom Sveučilišta u Zadru. Od
2002. bila je zamjenicom voditelja a od 2004. do 2009. voditeljica Poslijediplomskoga studija iz književnosti
Sveučilišta u Zadru. Kao lektor hrvatskoga jezika radila je 2002. na Zavodu za slavistiku i istočnoeuropske studije
Karlova sveučilišta u Pragu, gdje je 2004. kao gostujući nastavnik držala i cikluse predavanja iz komparativne
književnosti. Gostovala je i predavala na Sveučilištu u Pragu i u Splitu, Klagenfurtu, Amsterdamu, New Yorku,
Udinama i Trstu. Već nekoliko godina predaje i na Doktorskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i
filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je niz knjiga te preko 150 znanstvenih, preglednih i stručnih
radova kao i brojne druge publicističke i literarne napise. Surađivala je u zadarskim listovima Fokus i Narodni list, u
Vijencu, Zarezu i na Trećem programu Hrvatskoga radija te u raznim stručnim i znanstvenim časopisima. Početkom
devedesetih bila je među pokretačima i urednicima časopisa za književnost i umjetnost Glasje. Tijekom rata u Zadru
uređivala je, vodila i pisala priloge za radio-emisiju o književnosti i kulturi. Od 1994. desetak je godina bila
mentorom Studentskoga književnoga kluba u Zadru kojemu je bila zajedno s nekim studentima i jednim od
osnivača. Klub je objavio nekoliko zbirki koje je uredila i opremila predgovorom, ali je ujedno pozivao i organizirao
gostovanja pisaca i znanstvenika. Sudjelovala je na više od pedeset domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.
Članica je Hrvatskoga društva za anglističke studije (HDAS), Hrvatskoga centra P.E.N-a, Hrvatskoga centra ITI –
UNESCO, Hrvatskog centra UNIMA i Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 12. 4. 2011.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
„Marin, Petar i pet stoljeća potom (ili Zašto 'obilježavamo' renesansu?)”, Komparativna povijest hrvatske
književnosti, Zbornik radova XI. („Držić danas. Epoha i naslijeđe”), ur. C. Pavlović i Vinka Gunčić-Bužančić, Split-
Zagreb, Književni krug/Odsjek za komparativnu književnost FF u Zagrebu, 2009., 127-142
„Hrvatska religijska drama u mediteranskom prostoru (Književnost i politika u XX. st.)”, knjiga sažetaka, Zadarski
filološki dani, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2009., 18. (u suautorstvu s G. Miškovićem)
„Intertekstualnost u hrvatskoj drami druge polovice XX. stoljeća. Tipologija” (u suautorstvu s G. Miškovićem),
Krležini dani u Osijeku 2008., („Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj drami i kazalištu”), Zagreb – Osijek, HAZU –
HNK u Osijeku – Filozofski fakultet u Osijeku, 2009. Str. 103 – 115.
„Europska književnost u doba Petra Zoranića” (u koautorstvu s I. Kardumom), Kolo, ur. E. Fišer, Zagreb, 19, 2009., 3-
4, str. 114 – 139.
„Die kroatische Literatur Dalmatiens im mediterranen Kontext”, In: Sprachlandschaften. Regionale
Literaturwissenschaft im europäischen Kontext. Hrsg. (Eds.) Reinhard Kacianka und Johann Strutz. Universität
Klagenfurt, Klagenfurt: Hermagoras/Mohorjeva, 2010, str. 118 – 130.
Deset drskih studija (o književnim pitanjima, pojavnostima i sudbinama), Split, Naklada Bošković, 2011.
„Josip Horvath kao kritičar britanske književnosti i interkulturni posrednik“, Krležini dani u Osijeku („Naši i strani
povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari“, drugi dio), prir. B. Hećimović, Zagreb-Osijek, HAZU/
HNK Osijek/ Filozofski fakultet Osijek, 2012, str. 149 – 162.

164
„Letterature ‚minori‘, identità culturale e globalizzazione“, In: Europa neu denken. Region, Innovation und
Kulturalität, Hg. Michael Fischer, Programmbereich Arts & Festival Culture, Schwerpunkt Wissenschaft und Kunst
der Universität Salzburg / Universität Mozarteum, Media Design: Ritzner.at, Online-Publikation, Salzburg, 2012, str.
43 – 52.
„Književnost i kazalište kao književnost“, Dani Hvarskog kazališta (Gavella - riječ i prostor), ur. B. Senker, Vinka
Glunčić-Bužančić, Zagreb-Split, HAZU/Književni krug, 2013, str. 11 – 28
„Ispisati istinu umjesto povijesti“ (otpor ideološkom u izboru hrvatskih drama iz druge polovice XX. st.) Poznańskie
studie slawistyczne, Numer 6, 2014, str. 185 – 204. Poznań

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Rukopisna i knjižna građa Znanstvene knjižnice u Zadru iz XVI./XVII. te XIX./XX. stoljeća
Nacionalni prostor u djelima starih hrvatskih pisaca

164
Redni broj: 13
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Irena Paulus
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: /
Životopis
Diplomirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Radila kao nastavnica u Glazbenoj školi
Franjo Lučić, redovita suradnica i urednica Trećega programa Hrvatskog radija, ta kao glazbeno-filmska kolumnistica
Vijenca i stranice www.filmovi.hr, te redovita suradnica Hrvatskog filmskog ljetopisa. Naslovna docentica na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti,
izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Predavala je i na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te je
bila suradnica u nastavi i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Stručno se usavršavala u Nizozemskoj.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 20. 3. 2012.

godine

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

„Glazba u nijemom filmu“, Hrvatski filmski ljetopis, 2014, prihvaćeno za tisak.

„Ivo Tijardović – prvi hrvatski filmski skladatelj za strane producente?“, Arti musices, 45, 1, 2014, str. 53 – 71.
„Vrlo zapetljana priča: glazba u filmu Bitka na Neretvi“, u 60 godina Festivala igranog filma u Puli i Hrvatski film,
2013, ur. Nikica Gilić i Zlatko Vidačković, Zagreb: Matica hrvatska
„Hrvoje Turković i filmska glazba: propitivanje ukorijenjenih načela“, Hrvatski filmski ljetopis 2013 (IXX), 73 – 74, str.
127 – 138.
Teorija filmske glazbe kroz teoriju filmskog zvuka, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2012
Kubrickova glazbena odiseja, Zagreb: Pozitiv film, 2011

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Projekt očuvanja hrvatske filmske glazbe

164
Redni broj: 14
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Iva Polak
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
2011. docent
2008-2011. viši asistent
2008. doktorica znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
2006-2007. jednogodišnja doktorska istraživačka stipendija (Endeavour-Australia Europe Award), Australia
Research Institute, Sveučilište Curtin, Perth, Australija 2005.
2002. istraživačka stipendija (5 mj.), Institut za anglistiku, Sveučilište u Bergenu, Norveška
2001. Tečaj „Tekst i kontekst: Britanska književnost 20. stoljeća, Scottish Universities’ International Summer School,
Sveučilište u Edinburghu, UK
2000-2008. znanstveni novak/asistent, Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
1998. diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (engleski i francuski) 1994-2000. prevoditelji/ tumač za
engleski i francuski jezik, Ured za međunarodne odnose, MUP RH
Područja istraživanja Postkolonijalna teorija; studije bijelog (Whiteness Studies); australska književnost i film;
aboridžinsko pismo (Australija i Kanada); književna i filmska fantastika; suvremena britanska književnost. Predaje na
Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa

„The Last Lemurian: A Late 19th-century Fairy Tale in the Australian Outback“, The Fantastic of the Fin de Siecle, ur.
Irena Grubica i Zdeněk Beran, Cambridge Scholars Publishing: Newcastle upon Tyne. 2014. u tisku
„Indigenous Australian Image and Text: Mad Bastards 'write life in every stroke'”. Facing the Crises: Anglophone
Literature in the Postmodern World. ur. Ljubica Matek i Jasna Poljak Rehlički, Cambridge Scholars Publishing:
Newcastle upon Tyne. 2014. u tisku
“Indigenous Australian Texts in European English Departments: A fence, a bridge and a country as an answer to the
debate over multiculturalism”, ELOPE, Svezak XI (zima) 2013.
„Snivanje i snovi u australskome krajoliku“, Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem. Ur.
Dunja Fališevac i Živa Benčić, Disput: Zagreb, 2012, str. 407 – 423.
Razvoj književne proze australskih Aboridžina: od nevidljive do postkolonijalne priče, HFD: Zagreb, 2011.
“The One about Coyote going West: mimesis and ethics in multicultural landscapes of Canada and Australia“, Brno
Studies in English, Svezak 37, Br. 1, Jan Chovanec, (ur.), Brno: Tomas Masaryk University Brno, 2011.
“Aboridžinalnost na australskom igranofilmskom platnu: od elipse do filmskog detalja“, Književna smotra, Godište
XLIII/2011, Broj 161 – 162 (3 – 4).
“Aboridžinski Samson i Dalila”, Hrvatski filmski ljetopis, Godina 16, Br. 63, jesen, 2010.
“Magijski realizam australskih Aboridžina: nevidljivost dvostruke ‘kalibanizacije’ Zapadnog realizma”, Književna
smotra, Godište XLI/2009, broj 152 (2).

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnica na projektu Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska (HZZ)
Suradnica na projektima MZOS-a Oniričko kao poetološki i antropološki problem te Šekspirijanski kanon u hrvatskoj
kulturi: recepcija, reinskripcija, revalorizacija

164
Redni broj: 15
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jasmina Vojvodić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođena 1970. godine u Zagrebu. Godine 1994. diplomirala je ruski jezik i književnost te komparativnu književnost
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1995. zaposlena je na Katedri za rusku književnost pri Odsjeku za
istočnoslavenske jezike i književnosti. Doktorirala je 2004. godine temom Gestikulacijski aspekti u djelu N. V.
Gogolja. Područja bavljenja su joj ruska književnost 19. i 20. stoljeća, komparatistika, književna antropologija,
tjelesnost i gestikulacija u književnosti, o čemu objavljuje znanstvene i stručne radove u domaćim i stranim
časopisima. Predaje na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Jasmina Vojvodić (ur.) 2014. Nomadizam. Zbornik znanstvenih radova u spomen na profesora Aleksandra Flakera.
Zagreb: Disput.
Physical Elements in the film “A few Days in the Life of I. I. Oblomov” by N. S. Mikhalkov (2013), u: „Journal of
Siberian Federal University. Humanities & Social Sciences“, br. 2, sv. 6, 2013, str. 312 – 322. (http://elib.sfu-
kras.ru/handle/2311/9617)
Telesnye èltmenty v èkranizacii fil'ma N. Mihalkova „Neskol'ko dnej iz žizni I. I. Oblomova“ (2013), u: „Bibliotecha
Slavica saveriensis“ Tomus XIII. (ur. A. Molnár). 2013 Szombathely, str. 342 – 354.
Semiotika grada u romanima I. A. Gončarova, u: „Književna smotra“ Godište XLV/2013, br. 167 (1), str. 63 – 69.
Tri tipa ruskog postmodernizma (2012) Zagreb: Disput
Transfer. Zbornik radova o transferima u kulturi (2012) (ur. J. Vojvodić). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Vizualizacija literatury (2012) (ur. K. Ičin i J. Vojvodić). Beograd: Izdatel'stvo filologičeskogo fakul'teta v Belgrade
Ljepotica je ukrotila zvijer (O vuku i liji u „Svetoj knjizi vukodlaka“ Viktora Pelevina) (2012), u: „Književna životinja.
Kulturni bestijarij“ II. dio. (ur. S. Marjanić, A. Zaradija Kiš). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku
Neskol'ko slov o Neskol'kih dnjah I. I. Oblomova (2012), u: „Vizualizacija literatury“ (ur. K. Ičin i J. Vojvodić). Beograd:
Izdatel'stvo filologičeskogo fakul'teta v Belgrade
Mjaso i mjasnye bljuda (na primere russkoj literatury XIX veka) (2011), u: „Kody povsednevnosti v slavjanskoj
kul'ture: Eda i odežda (ur. N. V. Zlydneva). Sankt-Peterburg: Altejja
Gib in drža v Gogoljevem delu (2011), u: „Literatura“. Mesečnik za književnost, 243-244, sept-okt. 2011, letnik XXIII.
Ljubljana: LUD Literatura
Transfery Danièlja Štajna (2011), u: „Russian Literature“, br. 69., LXIX – I. Amsterdam: Elsevier
Što slavi Gulja? O praznicima i blagdanima u djelima Ljudmile Ulickaje (2010), u: „Kalendar“ Zbornik radova (ur. J.
Vojvodić). Zagreb: FF-Press
Hrana: od gladi do prejedanja (2010) Zbornik znanstvenih radova (ur. J. Vojvodić). Zagreb: Disput.
Stara poetika u novoj (O Sorokinovoj poetici kraja u „Romanu“) (2010), u: „Književna smotra“, XLII, br. 155 (1).
Kalendar (2010) Zbornik radova (ur. J. Vojvodić). Zagreb: FFpress
Sa Sorokinom za stolom (Na materijalu zbirke Pir Vladimira Sorokina) (2009), u: „Književna smotra“, XLI, br. 151 (1).
Muški lik – ženska glumica (Uz predstavu „Revizor“ Krešimira Dolenčića) (2009), u: „Forum“, listopad-prosinac,
2009. 10 – 12 Zagreb: HAZU

164
Mužskaja rol' – ženskoe ispolnenie (postanovka „Revizora“ v zagrebskom teatre Gavella) u: „Fenomen Gogolja“.
Mateiraly Jubilejnoj meždunarodnoj konferencii, posvjaščennoj 200-letiju so dnja roždenija N. V. Gogolja, Moskva,
Sankt-Peterburg, 2009. (ur. M. N. Virolajnen i A. A. Karpov). Sankt-Peterburg
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnica na projektu MZOS-a Secesija i europske umjetničke integracije
Voditeljica projekta MZOS-a Tjelesnost u književnosti i kulturi
Voditeljica projekta HZZ-a Neomitologizam u kulturi 20. i 21. stoljeća

164
Redni broj: 16
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jelena Šesnić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Jelena Šesnić (1974) diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu (1997), gdje je magistrirala (2001) i doktorirala (2005) s amerikanističkim temama. Od 1998.
radi na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta (od 2012. kao izvanredni profesor), predaje i na PDSu
književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu, koordinirajući suradnju toga studija s
Fulbrightovim akademskim programom vlade SAD-a. Područje njenoga interesa obuhvaća američku književnost i
kulturu 19. stoljeća i suvremenu američku prozu, feminističku i psihoanalitičku teoriju, te metodologiju američkih
studija. U više navrata usavršavala se u inozemstvu: 2001. i 2007. u Berlinu, Njemačka, kao Fulbright stipendist u
Louisvilleu, SAD (2001) te na stipendiji EAAS-a na Sveučilištu u Mainzu, Njemačka (2004). Akademsku godinu 2002-
2003 provela je kao Fulbrightov stipendist na University of Virginia, SAD, a godine 2008. bila je na kraćem
studijskom boravku na Dartmouth College, SAD. Od 2011 do 2013. bila je pročelnica Odsjeka za anglistiku
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

„Nacionalna fantazija i kultura pamćenja američkih devedesetih u romanu Leviathan Paula Austera, Književna
smotra: časopis za svjetsku književnost, 171 (1), 2014, str. 67 – 76.
„Croatian American Literature as a Transculturated Discourse“, East Central Europe in Exile. Volume 2: Transatlantic
Identities. Cambridge Scholars Publishers, 2013.
„Croatian Canadian Literature—emigrant, ethnic or diasporic?“. Migration, Globalization, Hybridity: Canadian and
Croatian Experiences/ Migration, globalisation, hibridité: expériences canadiennes et croates. Eds. Gordan Matas
and Biljana Kostadinov. Split: Faculty of Philosophy, Croatian Canadian Academic Society, 2011, str. 179 – 96.
“Contemporary Croatian Film and the New Social Economy”. Growing Up Transnational: Identity and Kinship in a
Global Era. Eds. May Friedman and Silvia Schultermandl. Toronto: Toronto UP, 2011, str. 103 – 18.
„Dreams Deferred: The Concept of the US-Mexican Borderlands between the Global North and the South“.
Americana. E-journal of American Studies in Hungary. Vol. VII. No. 1 (Spring 2011).
Mračne žene. Prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820.-1860.). Zagreb: Leykam International, 2010.
Siting America/Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ur. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010.
„Doing American Studies in Croatia: What Have We Done, Where Do We Go from Here?“ Siting America/Sighting
Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ur. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010, str. 239 – 55
„Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“. Transatlantic Dialogues. Eastern
Europe, the U.S., and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds. Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucharest: Editura
Universitatii din Bucuresti, 2009. str. 224 – 41.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač na projektu Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska (projekt Hrvatske zaklade za
znanost)

164
Istraživač na projektma MZOS-a Konceptualizacija mora njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD-a i Kulture
hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film
Istraživač na projektu Kulturno mapiranje Amerike (SAD-a) iz perspektive hrvatskih i regionalnih američkih studija

164
Redni broj: 17
Titula, ime i prezime nastavnika: Doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Životopis
Rođena je u Zagrebu, gdje je 1999. godine diplomirala komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom
fakultetu. Magistrirala je 2004. godine, a zatim i doktorirala 2010. godine s temom "Novomedijska pismenost:
Perspektive digitalne i mrežne tekstualnosti i društvenosti". Od 2004. radi kao znanstvena novakinja na Institutu za
društvena istraživanja u Zagrebu; a od 2005. zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u
Rijeci. Od 1998. godine urednica je časopisa Libra Libera koji je posvećen književnoj i kritičko-teorijskoj produkciji.
Tijekom 2008. i 2009. godine uređivala je emisiju Elektrosfera na Trećem programu Hrvatskog radija. U razdoblju od
2004. do 2006. bila je članicom uredništva dvotjednika Zarez. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara
Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003). Objavila je knjigu
Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2012). Bila je članicom
Hrvatskog helsinškog odbora u razdoblju od 2000. do 2005. godine. Od 2002. godine članica je Hrvatskog društva
pisaca. Predaje na PDS-u književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 17. listopad

2012. godine
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
“Croatian Electronic Literature (2000- 2012)”, CyberText Yearbook 2012, Eds. Markku Eskelinen & Raine Koskimaa,
University of Jyväskylä, 2013.
“Književnost i remedijacija. Mediji kao kulturalna dominanta kasnog kapitalizma”, eds. T. Pišković and T. Vuković,
Zagreb, Filozofski fakultet, 2013.
Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2012.,
“Kultúrne transkódovanie. Konvergencia teórie literatúry a médií“ u zborniku V sieti strednej Európy: nielen o
elektronickej literatúre (The Central European Net: not just about electronic literature), ed. Bogumiła Suwara a
Zuzana Husárová, Bratislava, SAP a Ústav svetovej literatúry SAV, 2012, str. 17 – 24
Novomedijski znak i njegova recepcija. Dva novomedijska šoka, Zbornik Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog
fakulteta u Rijeci, Jesenski i Turk, 2012
"Pismenost nakon decentralizacije. Nudi li Mreža novi oblik pismenosti?", SIC,Časopis za književnost, kulturu i
književno prevođenje, Broj 3 / Godina 2 / 2011. The Book and Beyond, Sveučilište u Zadru
Mržnja? Pa ja bih umro za nju. Aljoša Antunac – Un Sureno Morbo, pogovor knjizi Aljoša Antunac: Tamo gore,
iznad, tamo su šine, Konzor i Sandorf, 2011
"Politics after decentralization? Croatian pornography and virtual politics as symptoms of the Real" (Transformation
of public discourse toward a flexible and distributive model), Tripodos, proceedings Life Without Media, VI
International Conference Communication and Reality, Barcelona 2011
"Medijska analiza i književni tekst", Književna smotra, god. XLIII/2011, br. 159 (1)
"To be Lifestreamed. The subjectivity, politics and literacy of digital-networked media", Synthesis Philosophica, No.
50. Vol. 20, 2010.
"Tehnologija i kultura. Zahtjev za ukinućem neukusne hrane", Tvrđa 1-2/2010
“Elektrosfera”, Treći program Hrvatskog radija, 74-75/2010

164
"Realism and virtuality. Carmageddon as contemporary simulacrum model", International Conference on
Interactive Digital Storytelling 2010, LNCS 6432 proceedings/ Burgel, Ido A.; Zagalo, Nelson; Petta, Paolo (ed.).,
Edinburg: Springer LNCS, 2010. Str. 1 – 6

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
projekt Centra za vizualne studije Vizualna kultura i novi mediji, 2009. godine.
prosinac 2010. godine – siječnja 2011., sudjelovanje na umjetničko-istraživačkom projektu Kreativne strategije u
javnim prostorima voditeljice Andreje Kulunčić.

164
Redni broj: 18
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Krešimir Bagić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakulet u Zagrebu
Životopis
Rođen je 1962. u Gradištu. Osnovnu je školu završio u Gradištu, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski
jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij
Lingvistika i pjesnički tekst, a 1995. doktorat Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta. Zaposlen je na Katedri
za stilistiku matičnog fakulteta kao – postiplomand-pripravnik (od 1989), asistent (od 1991), docent (od 1999),
izvanredni profesor (od 2004) i redoviti profesor (2009). Predstojnik Katedre postao je 2001. godine. Bio je član
uredništava Studentskog lista i književnog časopisa Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg
programa na Trećem programu Hrvatskoga radija, dvije je godine vodio Sekciju za teoriju književnosti. Dobitnik je
Državne nagrade za znanost u području humanističkih znanosti za Rječnik stilskih figura. Od 1996. do 1999. godine
radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Od 2005. do 2009. godine vodio je Zagrebačku
slavističku školu. Uređivao je biblioteku Palimpsest u nakladničkoj kući Disput. Uz znanstvene i stručne tekstove,
objavio je i više zbirki pjesama.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2009

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2009. „Predgovor“. S. Gulin – Smokve od soli. Zagreb: Meandarmedia. Str. 13-31.
2010. „Parafraza ili diskurz koji nije nevin“. Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja (ur. M. Barbaroša–
Šikić i M. Češi). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. Str. 11-27.
2010. „Između neodređenosti i apostrofičnosti“. Republika 4 – 6: 88 – 99.
2010. „'Prereži žicu na zgodnom mjestu': lirski patriotizam Borisa Marune“. Boris Maruna: zbornik radova. Ur.
Grgas, Stipe. Kijevo – Zagreb: Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus.
2010. „Kako je moguće kazati nemoguće“. IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup: zbornik radova. Pečuh:
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj.
2010. „Parafraza ili diskurz koji nije nevin“. Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja. Ur: M. Barbaroša-
Šikić i M. Češi. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. Str. 11 – 27.
2010. „Uvod u sedamdesete“. Povijest hrvatskoga jezika/ Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38.
seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. K. Mićanović. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
2010. „Literatura i kultura chorwacka lat siedemdziesiątych XX wieku“. Chorwacja lat siedemdziesiątych XX wieku.
Kultura- Język-Literatura. Ur. L. Małczak i P. Pycia. Katowice: Uniwersytet Śląski. Wydawnictwo Gnome. Str. 9 – 43.
2011. „Od Partije bez teksta do strasti razlike (Hrvatska kultura i književnost osamdesetih)“. Sintaksa hrvatskoga
jezika/ Književnost i kultura osamdesetih. Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. K.
Mićanović. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola. Str. 81 – 109.
2011. Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge!, ur. Krešimir Bagić; Kijevo, Zagreb: Invictus, AGM
2012. Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga
2013. Uvod u nulte. Vrijeme u jeziku/ Nulti stupanj pisma. Zbornik radova 41. seminara Zagrebačke slavističke
škole, ur. Pišković, Tatjana; Vuković, Tvrtko. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola. Str. 129 – 147.
2013. Dramsko pismo & teorijski um, Književna republika 11, 4/6, str. 200 – 204.

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj znanstvenog projekta MZOS-a Figure i diskurzi.

164
Redni broj: 19
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Lada Čale Feldman
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rodila se 11. srpnja 1963. u Zagrebu. Studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti upisuje na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirala (1986.), a zatim magistrirala (1990.) i doktorirala (1994.)
filologiju, ali s teatrološkim temama. Od 1991.suradnica je Instituta za etnologiju i folkloristiku, najprije kao
asistentica, od 1997. kao znanstvena suradnica, od 2001. kao viša znanstvena suradnica, te od 2004. kao
znanstvena savjetnica. Tijekom toga razdoblja dvaput višemjesečno boravi na studijskim boravcima u inozemstvu.
Od 1991. honorarno predaje na više visokoškolskih institucija: Akademiji dramske umjetnosti, Centru za ženske
studije u Zagrebu, na Poslijediplomskom studiju književnosti i kulturalnih studija te Poslijediplomskom studiju
etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i na poslijediplomskom studiju
Instituta za humanističke studije u Ljubljani. Suradnica je Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” i Hrvatske radio-
televizije. Članica je međunarodnog udruženja za izvedbene studije Performance Studies international, u čijem je
upravnom odboru od 2009. Bila je predsjednica Hrvatskog semiotičkog društva 1999-2000. Od 1. lipnja 2005.
zaposlena je kao redovita profesorica na Katedri za teatrologiju i dramatologiju Odsjeka za komparativnu
književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Piše znanstvene radove, kazališne kritike i prikaze knjiga,
izlaže na hrvatskim i međunarodnim skupovima s temama na presjecištu teatrologije, antropologije, književne
teorije i feminističke kritike. Za knjigu Euridikini osvrti 2002. dobila je nagradu Petar Brečić. U svibnju 2005. dobila
je, za esej “Blackened Faces and a Veiled Woman: Early Korčula Moreška” (koautor Max Harris), nagradu Martin
Stevens za najbolji novi esej u području studija starije dramatike američkog Udruženja za studij srednjovjekovne i
renesansne drame. 2009. godine, primila je godišnju nagradu Filozofskog fakulteta za rad na knjizi U kanonu, kao i
za rad na organizaciji 15. konferencije udruženja Performance Studies international Misperformance: Mis-firing,
Mis-fitting, Mis-reading.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

MISperformance: essays in shifting perspectives, ur. Lada Čale Feldman i Marin Blažević, Ljubljana, Rijeka, Zagreb,
2014.
Žanr, subjekt i sjužet Krležina 'somnilokvijskog diskursa', u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik
radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-
Fraatz, A., Split, Zagreb, 2013.
U san nije vjerovati, Zagreb, Disput, 2012
Uvod u feminističku književnu kritiku, Zagreb, Leykam International 2012 (suatorica Ana Tomljenović, znan.
novakinja)
“Femmes fatales i njihovi portreti nakon 1910: od hrvatskog dramskog artizma do analitičkog realizma”, u:
Komparativna povijest hrvatske književnosti – Zbornik radova XII, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer –
Fraatz, Split – Zagreb, 2012
“Tumačenje snova kao teatrološki problem”, u: Prostori snova, Zagreb, 2012
“Analyse this! Držićološke psihoanamneze”, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti – Zbornik radova XI, ur.
C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2010
“The Common Reader Translated and Re-edited: Woolf and the Question of 'Lecture Feminine'“, Translating
Virginia Woolf, Bern, 2010

164
“Dundo Maroje ili ljubav prema geometriji”, u: Marin Držić. Svjetionik dubrovačke renesanse, Zagreb, 2009

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Znanstveni projekt MZOS: Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija
Sudjelovala je u organizaciji triju međunarodnih skupova: War, Exile, and Everyday Life ( Zagreb, 1995), Gender and
Nation, Tradition and Transition (Dubrovnik, 2002) te 15. godišnje konferencije PSi Misperformance: Mis-firing,
Mis-fitting, Mis-reading (Zagreb, 2009) na kojoj je gostovalo oko 400 inozemnih znanstvenika i kazališnih umjetnika

164
Redni broj: 20
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Lucija Ljubić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Životopis
Rođena je u Zagrebu 1974. godine. Kroatistiku i germanistiku diplomirala je 2000. na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađala poslijediplomski doktorski studij književnosti. Doktorirala je 2009. obranivši
rad Hrvatske glumice u hrvatskom kazalištu – kazališne i društvene uloge. Od 2001. do 2012. bila je zaposlena kao
znanstvena novakinja u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i
glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 2012. zaposlena je kao docentica na Odjelu za
kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sudjeluje na znanstvenim skupovima (Dani Hvarskog
kazališta, Krležini dani u Osijeku…), piše znanstvene i stručne teatrološke radove, prikaze i recenzije. Surađuje na
izdanjima Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža» i «Školske knjige». Bila je urednica devet knjiga Dramske
biblioteke «Gavella» (2005.–2008.). Bavi se prevođenjem književnih djela s njemačkog jezika, predaje na PDS-u
književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 17. listopada

2012.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

«Gavelline kazališne kritike na njemačkom jeziku», Dani Hvarskoga kazališta. Gavella – riječ i prostor, knj. 39, HAZU
– Književni krug, Zagreb – Split 2013, str. 105 – 122.
Lucija Ljubić i Martina Petranović, Deskriptivna obrada važnijih predstava na hrvatskom jeziku i izvedbi na stranim
jezicima hrvatskih izvođača do 1840. godine. Na temelju znanstvene literature, ur. Branko Hećimović, Repertoar
hrvatskih kazališta, knjiga peta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – AGM, Zagreb, 2012.
«Kazališni kritičar i kroničar Hinko Vinković», u: Krležini dani u Osijeku 2011. – Naši i strani povjesničari hrvatske
drame i kazališta, teatrolozi i kritičari, drugi dio, prir. B. Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta
i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb – HNK u Osijeku – Filozofski fakultet Osijek, Zagreb –
Osijek 2012, str. 127 – 139.
«Zagrebačko dopreporodno kazalište u radovima Nikole Batušića», u: Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću,
Hrvatski centar ITI, Zagreb, siječanj 2011, str. 104 – 109.
«Glazbene režije Ive Raića u svjetlu neobjavljene Hrvatske opere Srećka Albinija», Dani Hvarskoga kazališta.
Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu, knj. 37, HAZU – Književni krug Split, Zagreb – Split
2011, str. 357 – 371.
«Istraživači povijesti isusovačkog kazališta u Hrvatskoj», u: Krležini dani u Osijeku 2010. – Naši i strani povjesničari
hrvatske drame i kazališta, prvi dio, prir. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i
glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb – HNK u Osijeku – Filozofski fakultet Osijek, Zagreb –
Osijek 2011, str. 54 – 66.
«Redatelj Ivo Raić i glumice zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta», Krležini dani u Osijeku 2009. – Hrvatska
drama i kazalište i društvo, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest
hrvatskog kazališta, Zagreb – HNK u Osijeku – Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek 2010, str. 64 – 76.
«Kad glumica ne glumi: afirmacija hrvatskih glumica na drugim područjima kulture», Narodna umjetnost, g. XLVII,
br. 2, Zagreb 2010, str. 205 – 219.

164
«Dame, građanke i intelektualke – glumice u hrvatskom kazalištu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće», Kronika Zavoda
za povijest hrvatske književnosti kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , g. XII, br. 25, Zagreb
2010, str. 40 – 53.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Znanstveni projekt MZOS-a Vrijeme i prostor europske i hrvatske kazališne djelatnosti glumca i redatelja Ive Raića.
Istraživačica
Znanstveni projekt Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Hrvatske glumice u suvremenom hrvatskom kazalištu i
društvu.

164
Redni broj: 21
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Marijan Bobinac
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen 1952. u Petrinji, studij njemačkoga i talijanskog jezika i književnosti te teatrologije u Zagrebu i Beču,
magistrirao i doktorirao na poslijediplomskom studiju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (mentor prof.
dr. Viktor Žmegač). Od 1989. godine radi kao asistent, od 1993. kao docent, od 1998. kao izvanredni profesor, a od
2002. kao redovni profesor za njemačku književnost na Katedri za njemačku književnost Odsjeka za germanistiku
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1996. do 1998. godine pročelnik Odsjeka za germanistiku, od 1999. godine
predstojnik Katedre za njemačku književnost. Višestruki boravci na studijskim stipendijama u zemljama njemačkoga
govornog područja (Beč, München, Berlin, Mainz, Köln itd.). Gost-profesor u Osijeku, Mariboru, Sarajevu i
Salzburgu, gostujuća predavanja na više inozemnih sveučilišta (Klagenfurt, Graz, Salzburg, Mainz, München, Köln,
Beograd, Wroclaw itd.), organizacija znanstvenih skupova, sudjelovanje na brojnim znanstvenim skupovima u
zemlji i inozemstvu. Predaje kolegije iz povijesti i teorije novije njemačke književnosti. Na poslijediplomskom
studiju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao više kolegija (pučko kazalište, kulturni transfer,
romantizam). Područja istraživanja: njemačka književnost 19.-21. st.; pučko kazalište (njemačko i hrvatsko);
komparativne studije; kulturni transfer; književnost i povijest.Mentor pri izradi više od stotinu diplomskih radova,
mentor pri izradi 9 magistarskih i 6 doktorskih radova. Voditelj znanstvenih projekata "Hrvatsko-njemačke književne
veze" (2000-06) i „Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer“ (2007-2013). Gl. urednik godišnjaka
Zagreber Germanistische Beiträge (1992-2012), član redakcije časopisa i gl. urednik časopisa Umjetnost riječi
(2005-2013), član savjeta časopisa Književna smotra, Austriaca (Rouen) i Moderne (Innsbruck). Član više
međunarodnih znanstvenih društava, član Predsjedništva HFD-a

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Metropole i periferije u romanu Zanat ubijanja Norberta Gstreina Imaginacije prostora. Centri i periferije -
metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe, ur. Tolić, Dubravka Oraić; Kulcsár Szabó, Ernő,
Zagreb, Disput, 2013.
Uvod u romantizam, Zagreb, Leykam International 2012.
Njemačka drama u hrvatskom kazalištu 19. stoljeća, Zagreb, Leykam International 2011.
Ulazak u modernu – Gerhart Hauptmann na hrvatskoj pozornici // Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću,
Zagreb, 2011
Zwischen Jugoslawismus und kroatischem Exklusivismus. Kroatien und die Doppelmonarchie // Von der
Doppelmonarchie zur europäischen Union. Österreichs Vermächtnis und Erbe, Hildesheim, 2011
«Ins Exotische [...] und doch nicht zu weit weg». Zum Kroaten- und Kroatienbild in der deutschsprachigen Literatur
bei Doderer und vor ihm // Nur über die Grenzen hinaus! Deutsche Literaturwissenschaft in Kontakt mit
"Fremdem". Vlado Obad zum 60. Geburtstag, Osijek, 2010
L'élément allemand sux origines du théâtre croate moderne // Mémoire et histoire en Europe centrale et orientale,
Rennes, 2010
1968 - dicht beschrieben. Zu Uwe Timms (auto)biographischer Erzählung "Der Freund und der Fremde" //
Mobilität und Kontakt. Deutsche Sprache, Literatur und Kultur in ihrer Beziehung zum südosteuropäischen Raum,
Zadar, 2009

164
Lebensarten der Melancholie und verzweifelter Aktivismus. (Selbst)Inszenierungen der Achtundsechziger in Uwe
Timms Roman "Rot". // Zagreber germanistische Beitraege, 17/2008 (2009)
Bernhardov "Trg heroja" i Šnajderov "Hrvatski Faust". // Književna smotra. 151 (2009)
Hin- und Herkippen der Zeit. Zur Inszenierung der neueren kroatischen Geschichte in Norbert Gstreins Roman Die
Winter im Süden. // Zagreber germanistische Beitraege. 18 (2009)

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer (voditelj)
Hrvatsko-austrijski bilateralni projekt „Simbolični prostori i njihove granice. Hrvatsko-austrijski kulturni odnosi u
srednjoeuropskom kontekstu“ (suvoditelj W. Müller-Funk, Universität Wien)
Hrvatsko-njemački bilateralni projekt „Književnost i sjećanje. Tendencije u povijesnoj književnosti 20. stoljeća“
(suvoditelj W. Pape, Universität Köln)
Hrvatsko-austrijski bilateralni projekt „Narativi u postimperijalnom kontekstu. Stvaranje nacije i srednjoeuropski
književni prostor” (suvoditelj W. Müller-Funk, Universität Wien)

164
Redni broj: 22
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Marina Biti
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Životopis
Rođena 13. kolovoza 1959. Zaposlena na Filozofskom fakultetu u Rijeci od 1983. godine; aktualno u zvanju
redovitog profesora. Autorica nastavnog plana i programa, a od 2000. godine i voditeljica poslijediplomskog studija
Književnost i društveno-humanistički kontekst. Glavni istraživač na grupnome projektu Metodološka i terminološka
pitanja suvremene stilistike; sudjelovanje u međunarodnim projektima, kao i na brojnim domaćim i inozemnim
znanstvenim skupovima. Glavni autor prve odobrene verzije programa preddiplomskog i diplomskog studija
kulturologije (Kulturalni studiji), a od 2004. godine i pročelnica Odsjeka za kulturalne studije, uz nastavak redovitih
aktivnosti na Odsjeku za kroatistiku. Od 1997. do 2003. prodekanice za znanost Filozofskog fakulteta u Rijeci, a
tijekom 2004. godine obavljala poslove glavnog koordinatora za ECTS na Sveučilištu u Rijeci, te u tom svojstvu
osmislila pripremne korake reforme sveučilišnog kurikuluma vezane uz zakonsko usklađivanje sveučilišnih nastavnih
programa i uz provedbu principa Bolonjske deklaracije.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

The Sensory Semantics of the City of Rijeka, Cronotopi Slavi, ur. P. De Giacomo, S. Roić, Firenza: Firenza University
Press, 2013.
Senzorna mapa grada (suautori I. Braut i N. Šegota Lah). Rijeka: Facultas, 2012
Tvornica privida: očuđujući efekti diskursnih prožimanja (suatuorica Diana Grgurić) Rijeka: Izdavačka kuća Adamić i
Udruga Facultas, 2010
Poetika uma – Osvajanje, propitivanje i spašavanje značenja (suautorica D. Marot-Kiš) Zagreb, Rijeka: Hrvatska
sveučilišna naklada, Izdavački centar Rijeka, 2008
Virtualnost i materijalnost – sprega ili dihotomija? (Od svijesti prema savjesti kroz prizmu odnosa "subjekt-objekt-
medij"). // Filozofska istraživanja. 2 (2008)
Na "krilima" metafore: od svakodnevice do književnosti i natrag. // Umjetnost riječi. 52 (2008)

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
(Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija

164
Redni broj: 23
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Mirjana Polić-Bobić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Redovita profesorica u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2008. godine. Redovita
profesorica od 2001. godine, izvanredna od 1994., docentica od 1988., znanstvena asistentica od 1982., asistentica
od 1978. godine. Predstojnica Katedre za hispanske književnosti na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, te od ak.god. 2011/12. i Katedre za španjolski jezik. Pročelnica Odsjeka za romanistiku u
razdoblju 1993-1995, te od 2011. Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1995-1998, pomoćnica ministra
znanosti, obrazovanja i športa za visoko obrazovanje 2004 – 2005. Strana sveučilišta na kojima je gostovala:
Universidad de Salamanca, Universidad de Navarra, Universidad San Pablo CEU, Universidad de Alcala (Španjolska),
Universite de Fribourg (Švicarska), Univerza v LJubljani (Slovenija), Universidad Catolica Argentina (Argentina),
Universidad de Guadalajara – UDG (Meksiko) i dr.
Urednica struke i autorica svih natuknica iz podrucja španjolske i hispanskoameričkih književnosti u Hrvatskoj
enciklopediji LZ Miroslav Krleža, Hrvatskog općeg leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i suradnica
drugih izdanja iste leksikografske kuće (Enciklopedija hrvatske književnosti, Leksikon Marina Držića i td.) Od
ak.god.2005/06: voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija konferencijskog prevođenja na Sveučilištu u
Zagrebu. Kao nastavnica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na preddiplomskom i diplomskom studiju
hispanistike predaje ili je nositeljica najvećeg broja kolegija iz hispanskih književnosti i povijesti kulture Hispanske
Amerike. Predaje na doktorskim studijima Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Paragvajska pisma, Zagreb, Matica hrvatska, 2014 (suautor Mijo Korade).
Kalifornijski zapisi oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2014.
Bibliografija članaka o španjolskim i hispanskoameričkim piscima i njjhovim djelima u hrvatskim međuratnim
serijskim publikacijama / Bibliografia de articulos que versan sobre escritores espanoles e hispanoamericanos y sus
obras en las publicaciones seriadas croatas de entreguerras, ur. M. Polić-Bobić, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2013
La concepción del tiempo entre los misioneros de la Colonia tardía. Verba hispanica XX/2, 2012, str. 243 – 252.
Tajna diplomacija u Dubrovniku u XVI. stoljeću (zbornik radova sa znanstvenog skupa, urednica i autorica jednog
priloga. Mirjana Polić Bobić), Sveučilište u Zagrebu 2011.
El saber en la misión jesuítica del siglo XVIII en el imaginario europeo de aquella época. Iberoamericana
Quinqueecclesiensis 9/2011, str. 325 – 343.
Riječanin Juan Bautista Marqueseti, misionar u Paragvajskoj provinciji DI u XVIII. stoljeću. Zbornika radova: Riječki
filološki dan 8, 2008.
Povijest i književnost u Hispanskoj Americi: litearatura o otkriću Novog svijeta ipovijest Amerike. Humanitas et
litterae: ad honorem Franjo Šanjek. Kršćamnska sadašnjost i Dominikanska naklada Istina, 2009. str. 776 – 780.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Hrvati u iberskim i hispanskoameričkim arhivima 1516. – 1800. Voditeljica projekta.

164
Redni broj: 24
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Morana Čale
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu

Životopis
Rođena u Zagrebu, 1959. Godine 2007. izabrana je u zvanje redovitog profesora (od 2012. u trajnom zvanju),
predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je
objavila šest autorskih knjiga i pedesetak književno-kritičkih i književno-teorijskih članaka i studija Hrvatskoj, Italiji,
Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Sloveniji. Uredila je,
zajedno s drugim autorima, nekoliko zbornika međunarodnih znanstvenih skupova, kojima je bila glavni organizator
u ime Odsjeka za talijanistiku. Objavila je niz prijevoda književnih i teorijskih djela (Manganelli, Eco, Verne, Saba,
Goldoni, Pirandello, Buzzati, Compagnon, Barthes, Calvino). Na dodiplomskom studiju talijanistike vodi kolegije
posvećene Danteovoj Božanstvenoj komediji, talijanskoj književnosti renesanse, manirizma i baroka, talijanskome
kazalištu u 16. i u 20. stoljeću. Na poslijediplimskom odnosno doktorskom studiju književnosti vodila je kolegij
posvećene prozi Ranka Marinkovića te, s Ladom Čale Feldman, kolegij o problemima dvojništva u književnosti,
kazalištu i na filmu. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog semiotičkog društva,
Međunarodne udruge za proučavanje talijanskog jezika i književnosti (AISLLI) i Međunarodne udruge za semiotička
istraživanja (AISS). Godine 1993. dobila je nagradu Talijanskog instituta za kulturu za talijanistički rad, a 2003.
godišnju nagradu DHKP za prijevod Barthesovih Mitologija.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Legende o Antikristu: Krleža, Nietzsche i tekstualne krivotvorine, Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.;
Meyer-Fraatz, A., Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, Split, 2013.
Theoria in fabula. Romani Umberta Eca, Zagreb, 2012.
'L'ammaestramento del lettore: l'angelo che scrive nel suo libro delle furbizie' // La fortuna del racconto in Europa,
Rim, 2012.
'Sei macchine per generare adynata: i romanzi di Umberto Eco' // Narratori italiani del Novecento. Dal
postnaturalismo al postmodernismo e oltre. Esplorazioni critiche: ventitre' proposte di lettura, Soveria Mannelli,
2012.
'Z robov: za performativno branje hrvaške književnosti v evropskem kulturnem polju', u Marko Juvan, ur., Svetovne
književnosti in obrobja, Ljubljana, 2012.
‘Traduzione, illustrazione, spettro: l’Inferno nei disegni di Ivan Meštrović’, u Eva Vigh, ur., Leggere Dante oggi.
Interpretare, commentare, tradurre alle soglie del settecentesimo anniversario, Rim, 2011.
'Čalin Pirandello kroz „apsolutnu inverziju“: metareprezentacija i povrat duga u Tako je (ako vam se čini)' //
Hrvatsko-talijanski književni odnosi 10, Zagreb, 2010.
'Memoria e oblio del testo: performatività della citazione in Petrarca' // Tempo e memoria nella lingua e nella
letteratura italiana. Vol. II: Letteratura dalle origini all’Ottocento, Bruxelles, 2009
'Govor oca, pismo sina: urotnička pisma u držićologiji', Quorum, 2009.

164
‘«Tuj ne ima imena 'moje' i 'tvoje'». Talijanski i Držićevi prolozi’, u Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XI. Držić danas. Epoha i naslijeđe, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split, 2009.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica projekta MZOS-a Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija.

164
Redni broj: 25
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu

Životopis
Rođena 1.4.1947 u Budimpešti. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani. Studirala
filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Diplomirala na
Filozofskom fakultetu u Ljubljani (filozofiju i komp.književnost). Doktorat iz filozofije obranila na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Od 1976. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistent pa kao docent
(1985), izvanredni profesor (1989) te redovni profesor (1998) te redovni profesor u trajnom zvanju (2003). Godina
1995-1999 gostuje kao profesor na Jan van Eyck Postgraduate Centreu u Maastrichtu. 1995. sudjeluje u osnivanju i
od tada i predaje na Centru za ženske studije u Zagrebu. U ožujku 2009.izabrana je za predsjednicu Hrvatskoga
centra PEN-a. Objavila slijedeće knjige: Subjekt kritičke teorije, Zagreb 1980; Pisanje i mišljenje, Zagreb 1981;
Estetika njemačke romantike Zagreb 1887; Estetika Zagreb 1988; Ogled o pismenosti, Zagreb 1994; U ženskom
ključu, Zagreb 2001; Doba slika u teoriji mediologije, Zagreb 2001, Parvulla aesthetica, Zagreb 2004, Vodič kroz
svjetsku književnost za inteligentnu ženu, Zagreb 2007, Zašto čitati filozofe, Zagreb 2009; uredila zbornik Žene i
filozofija (Zagreb 2006). Uz to je objavila stotinjak znanstvenih i stručnih radova, predavala na mnogim
sveučilištima a i u prigodama namijenjenima široj publici. Prevela je niz temeljnih filozofskih djela i bila članica
uredništva časopisa.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012 (produženje

izbora u zvanje redovitog profesora)

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

„Der Mythos der Kontinuität: Kroatien und Europa“, Neue Rundschau, 3 / 2013.
O ljubavi, knjigama i stvarima koje govore, Profil, Zagreb, 2012.
Kultura i civilizacija, Školska knjiga Zagreb 2012
«Godine s Praxisom», u Filozofija prakse, prir. Nenad Daković, Dom omladine Beograda, Beograd 2011.
«Efekt Pirejevec», u Dušan Pirjevec, ur. Seta Knop, Acta comparativistica sl, str. slovenica, Ljubljana 2011, str. 263 –
267
«Mizoginija u filozofskoj tradiciji», u Ljudska prava žena, ur. Ivana Radačić i Jelka Vince Pallua, str.101-109, Institut
društvenih znanosti Pilar/Ured za ravnopravnost polova RH, Zagreb, 2011
«Adorno i poslije njega», u Kritička teorija društva, prir.Željko Šarić, Udruženje za filozofiju i društvenu misao, Banja
Luka, 2010.

Zašto čitati filozofe Ljevak, Zagreb 2009. Slov.izdanje Čemu brati filozofe Založba*cf, Ljubljana 2010

«Does Everything Exist to End Up in a Book? Mallarmé and the Aftermath» , Ars&Humanitas, V/1-2, 2010,
Znanstvena založba Univerze v Ljubljani
«Continuity and Discontinuity», u Spaces of Identity in the Performing Sphere, ur. S. Petlevski/ G. Pavlic, Fraktura,
ADU, Zagreb 2010
«Stvari koje govore», Zeničke sveske 10/2009

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Diskurzivni identitet u izvedbenim umjetnostima; tijela, osobe, intersubjekti

164
Redni broj: 26
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Nenad Ivić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen 1956. godine u Zagrebu. U Zagrebu je i školovan, gdje na Filozofskom fakultetu 1979. godine završava studij
francuskog jezika i književnosti, španjolskog jezika i komparativne književnosti. Od 1981. radi kao asistent na
Katedri za francusku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1989. postaje docent a 1996. izvanredni profesor.
2002 izabran je za redovitog profesora a 2007. Za redovitog profesora u trajnom zvanju. Doktorirao je 1988. godine
s temom o odnosima starofrancuske književne proze i latinske historiografije XII. i XIII. stoljeća. 1986. i 1987. godine
usavršavao se kao stipendist Fulbrightove zaklade na Odjelu za romanske jezike i književnost University of
California, Berkeley. 1990. i 1991. boravi kao pozvani istraživač na Institut d’études classiques et médiévales
Univerziteta u Montréalu. 1995. i 1996. kao Fulbright Fellow djeluje na Odjelu za povijest Princeton University.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2007

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2009: Napulj i druga imaginarna mjesta, Zagreb
2009: “Orchestrating Flaubert”, Studia Romanica et Anglia Zagrabiensis 53 / 2008
2009: “Pustolovina neodgovornog nosača” Quorum 128 – 129 / 2009
2011: “Iščašena čudovišta ili teorijsko uho”, Lingua Montenegrina 8 IV / 2
2012: Augurium. Gustav Mahler: pustolovina neodgovornog nosača, Gordogan – Jukić, Zagreb/Sarajevo
2013: „Predrag Matvejević onakav kakvim ga zamišljam“, Književna republika 4 – 6, str. 59 – 62.
2013: „Fragment o tajni, neznanu i enigmi“, Cronotopi Slavi: studi in onore di Marija Mitrović, ur. P. Di Giacomo i S.
Roić, Firenza, Firenze University Press.
2014: Grč Sirene: stihovi u Gordoganu 2003-2013, Zagreb: Gordogan.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Granice književnog pamćenja: Hrvatska u Europi i Europa u Hrvatskoj, 1939-2005.
Nacija i reprezentacija

164
Redni broj: 27
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Sibila Petlevski
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Životopis
Redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašala dužnost predstojnice
Odsjeka dramaturgije. Trenutno je pročelnica Katedre za teoriju, povijest i analitiku. Objavila tri monografske
znanstvene knjige, četiri uredničke knjige, jednu antologiju s uvodnom studijom, jedan školski priručnik, te
osamdesetak znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu s domaćim i međunarodnim znanstvenim recenzijama.
Ukupno je, uključujući i književna djela, objavila dvadest i tri autorske knjige. Nagrađivana kako za znanstveni, tako i
za umjetnički rad. Izdvajamo nagradu «Petar Brečić» za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Priredila je izbor iz djela
nobelovke N. Gordimer; priredila izbor iz djela Branka Gavelle, urednica je zbornika radova posvećenih djelu
akademika Nikole Batušića; urednica zbornika radova s međunarodnog skupa «Spaces of Identity in the Performing
Sphere». Autorica je kritički komentirane antologije američke poezije. Diplomirala je komparativnu književnost i
engleski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1988). Po završetku dvogodišnjeg
postdiplomskog studija magistrirala na području filologije (1991) na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta.
Tema: Teorijska sistematizacija Branka Gavelle. Doktorirala 1996. godine na istom fakultetu. Naslov doktorske
disertacije: Modernizam. primjeri iz hrvatskog kazališta i drame i njihov srednjoeuropski kontekst. Od 1996. stalno
je zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti gdje je isprva predavala kao vanjski suradnik (od akad god. 1992-
1993), zatim u stalnom ranom odnosu kao docent; potom kao izvanredni profesor i kao redoviti profesor (16. lipnja
2009 izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika). Od ak. god. 2005-2006 predaje na doktorskom
studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Već je dvije godine (od akademske godine 2006-2007) profesorica kao
vanjski suradnik na postdiplomskom studiju Akademije likovne umjetnosti Sveučilišta u Ljubljani. U svojstvu
predstojnice Odsjeka dramaturgije Akademije dramske umjetnosti, koordinirala je osmišljavanje novih studijskih
programa i potpisala opis nastavnih programa za dodiplomski i diplomski studij dramaturgije.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 16. lipnja 2009
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Tipologija prostornosti u Gavellinom teorijskom sistemu i njeni poticaji za istraživanje u izvedbenoj praksi danas. //
Dani Hvarskog kazališta. Gavella – Riječ i prostor. / Dubravko Jelčić, Boris Senker, Vinka Glunčić-Bužančić (ur).
Zagreb; Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Književni krug, 2013
Peti red balkona – Fran Galović kao kroničar hrvatskog glumišta // Naši i strani povjesničari hrvatske drame i
kazališta, teatrolozi i kritičari: Drugi dio / Krležini dani u Osijeku/ Hećimović, Branko (ur.). Zagreb: Zavod za povijest
hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta; Osijek: Hrvatsko narodno
kazalište: Filozofski fakultet, 2012
Redefining Spontaneity // The Actor is Dead – Long Live the Actor! Sterijino Pozorje, Novi Sad and International
Association of Theatre Critics (IATC) 14th International Symposium of theatre Critics’ & Scholars May 26th and 27th
2012 / Dostupno na: http://www.pozorje.org.rs/2012/simpozijumeng.htm
Spaces of Identity in the Performing Sphere / Petlevski, Sibila; Pavlić, Goran (ur.). Zagreb: Fraktura, ADU, 2011
Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću / Senker, Boris; Petlevski, Sibila; Blažević, Marin (ur.). Zagreb: Hrvatski
centar ITI-UNESCO, 2011
Postavljanje vremena na scenu. // Drama i vrijeme - vrijeme kao dramska tema i dramsko sredstvo, forme vremena
i tijek vremena. / Bašović, Amir, Anđelković, Sava (ur.). Sarajevo: Dobra knjiga, 2010.
Kazalište srama: identitet kao svjedočenje. // Politička misao: Croatian Political Science Review. 46 (2009)

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica znanstvenoga projekta Diskurzivni identitet u izvedbenim umjetnostima: tijela, osobe, intersubjekti. Bila je u statusu
suradnika uključena u ove projekte (tri nacionalna i dva internacionalna):
Hrvatska kazališna režija
Život i djelo Branka Gavelle
Modernizam
National learning: Scholars and cultural nationalism in the nineteenth century
Komparativna povijest književnosti istočne srednje Europe u sklopu šireg projekta Literary History Project. Voditelji: prof. dr.
Linda Hutcheon i prof. dr. Mario J. Valdés, University of Toronto.

164
Redni broj: 28
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Slaven Jurić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu

Životopis
Rođen 3. studenoga 1966. u Zenici, Bosna i Hercegovina, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu završio je studij komparativne književnosti i filozofije. Nakon upisana poslijediplomskoga studija
književnosti 1995. izabran je za asistenta a potom i 2005. za višega asistenta na Odsjeku za komparativnu
književnost, gdje i danas radi. Godine 1999. magistrirao je na matičnom fakultetu radnjom Prodor stranih stihova u
hrvatsko pjesništvo druge polovice devetnaestoga stoljeća, a doktorirao godine 2005. disertacijom Počeci
hrvatskoga slobodnog stiha – s teorijom oblika. Bavi se teorijom i poviješću stiha, a znanstvene i stručne radove s
područja novije hrvatske i europske književnosti (od romantizma do danas) objavljuje u znanstvenoj periodici i
zbornicima. Kontinuirano surađuje na izdanjima Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža', a piše i književnu kritiku.
Autor je knjiga Rastućim skladom, Počeci slobodnoga stiha i jedan od autora dvosveščane Lektire na dlanu
(Repetitorij lektire za srednje škole).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 20. veljače

2013.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2014, A. B. Šimić i Miroslav K., u: Povratak Miroslava Krleže., ur. Tomislav Brlek, Leksikografski zavod „Miroslav
Krleža“, Zagreb (u tisku).
2014, Ambivalentni glasovi Kamovljeve "Psovke", Komparativna povijest hrvatske književnosti, Matoš i Kamov -
Paradigme prijeloma, ur. C. Pavlović et al., Književni krug Split, Filozofski fakultet u Zagrebu; Split, Zagreb.
2011, Stih kao politika? Neki politički aspekti stihovne forme od 1910. do 1920.« u zborniku: Komparativna povijest
hrvatske književnosti XIII. (Poetika i politika kulture nakon 1910. godine), ur. C. Pavlović, V. Glunčić – Bužančić,
Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Split, Zagreb.
2010, Formiranje Ujevićeva slobodnoga stiha« u Muzama iza leđa: Čitanja hrvatske lirike, Zagrebačka slavistička
škola, Zagreb.
2008, Počeci simultanizma u hrvatskom pjesništvu« u zborniku Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. N.
Batušić et al., HAZU, Književni krug Split; Zagreb, Split.
2008, Šimićev simultanizam u teoriji i praksi, Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom
književniku Antunu Branku Šimiću, Drinovci, 5. i 6. rujna, Profil, Zagreb.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Europski kontekst hrvatske književnosti. Istraživač.

164
Redni broj: 29
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Stipe Grgas
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen: 30. ožujka 1951.
1974: diplomirao na Filozofskom fakultetu Zagrebu studijsku grupu anglistika i sociologija.
1977: magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ('Vacillations in the Art and Vision of W.B. Yeats')
1982: znanstveni asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru
1988: doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Iščitavanje djela W. B. Yeatsa u kontekstu Nietzscheove
filozofije)
1988: docent na Filozofskom fakultetu u Zadru
1993: izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru
1994 – 1995: stipendist Fulbrightove zaklade na Sveučilištu Yale u SAD
2000: redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru
2003-2005 predsjedavajući Hrvatskog društva anglističkih studija (HDAS)
2002-2004 član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Republike Hrvatske
2005: voditelj Katedre za amerikanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
2011: predsjednik Hrvatskog društva za američke studije
2012: predsjednik Association for American Studies in South East Europe
2013: predsjednik Matičnog odbora za filologiju

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2000.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Pynchon na oštrici noža tehnologije i ekonomije // Književna smotra (XLVI), 172 (2), 2014.
Duge devedesete: prošlost koja još uvijek traje // Književna smotra 171 (1), 2014.
American Studies and the Canonization of Thomas Pynchon// Borderlands 1, 2013.
Notes on the Spatial Turn//Sic-Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2012
O krizi iz amerikanističke perspektive// Quorum: časopis za književnost, 2012
O zaokretu ka prostoru//Filozofska istraživanja, 2012
Postmodernity Grounded//SIC – Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2011
Thomas Pynchon and Don DeLillo as Elders // The First Ten Years of English Studies in Split, Split, 2011
O težini i lakoći Slamningova pjesništva // Ivan Slamning: ehnti tchatschine Rogge!, Kijevo – Zagreb, 2011
Contemporary Irish Poetry at a Tangent // Sub-versions, Trans-national Readings of Modern Irish Literature,
Amsterdam, 2010
Where is the U.S.A? A View from Croatia // Trans/American, Trans/Oceanic, Trans/lation: Issues in International
American Studies, Cambridge, 2010
Charles Johnson's Middle Passage and the American Spatial Imaginary // Siting America/ sighting modernity:
essays in honor of Sonja Bašić, Zagreb, 2010

164
„Bučno nadire prostor sa svih strana“: Geografija u pjesništvu Adriane Škunca // Muzama iza leđa: čitanje hrvatske
lirike, Zagreb, 2010
Transgresivnost u djelu Borisa Marune // Boris Maruna, Zbornik radova Kijevo – Zagreb, 2010
Capital and Labor in Thomas Pynchon's Novel Against the Day // Cross-sections Volume II: Selected papers in
Literature and Culture from the 9th HUSSE Conference, Pecs, 2010

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnik na projektu "Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska" (HZZ)
Voditelj projekta Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD (projekt MZOS-a)
Voditelj projekta Kulturno mapiranje Amerike (SAD-a) iz perspektive hrvatskih i regionalnih američkih studija

164
Redni broj: 30
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Tatjana Jukić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
2011 Redovita profesorica, Odsjek za engleski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu
2006 Izvanredna profesorica, Odsjek za engleski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu
2002 Docentica, Odsjek za engleski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu
2000 Doktorat znanosti iz filologije (Filozofski fakultet u Zagrebu)
1996 Magisterij znanosti iz filologije (Filozofski fakultet u Zagrebu)
1994 Mlađa asistentica, Odsjek za engleski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu
1992 Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik i književnost (Filozofski fakultet u Zagrebu)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
"Viktorijanska biopolitika, psihoanaliza i Sherlock Holmes: "Skrletna studija" Književna smotra 2014 (XLVI), 172 (2),
str. 5 – 14
„Lubitschev obrt“, Hrvatski filmski ljetopis 2013 (IXX), 73-74, str. 34 – 50.
„Hladna i okrutna: Kneginja iz Petrinjske ulice između mazohizma i melankolije // Vila – kiklop – kauboj. Čitanja
hrvatske proze / Ryznar, Anera (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola,
2012.
„Matošev loboratorij: rad, goli život i tumačenje snova“ // Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki
problem / Benčić Ž.; Fališevac, D. (ur.). Zagreb: Disput, 2012.
„Ilirizam kao tumačenje snova: Bukovčevi Gundulići“ // Komparativna povijest hrvatske književnosti: zbornik
radova XIV sa znanstvenog skupa "Romantizam – ilirizam – preporod" / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-
Fraatz, A. (ur.). Split; Zagreb: Književni krug; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta, 2012.;
također u: Poznańskie Studia Slawistyczne. (2012), 2.
„Republikanci i revolucija: politika Zagorkine književnosti“ // Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac / Bogdan, T.
et al. (ur.). Zagreb: FF press, 2012.
„Plus d’un: narativni kolektivi Danila Kiša“ // Sarajevske sveske. Str. 37 – 38 (2012.).
Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
"Kritika i klinika: slučaj Viktora Tauska" // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Poetika i
politika kulture nakon 1910. godine / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-Fraatz, A. (ur.). Split i Zagreb:
Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011.
„Žalovanje ili melankolija?: psihoanaliza i ekonomski problem Derridina marksizma“ // Politička misao: Croatian
Political Science Review. 48 (2011), 1.
„Žena kao revolucija: od Garbo do Tita“ // Pro femina: časopis za žensku književnost i kulturu. 2 (2011.).
„Deleuzian Dubliners and the Economic Problem of Masochism (Preliminary Remarks)“ // Siting America/ sighting
modernity: essays in honor of Sonja Bašić / Šesnić, Jelena (ur.). Zagreb: FF press, 2010.
„Stanje duga i mašine postajanja: Držić kao provokacija filozofije“ // Marin Držić: 1508 – 2008. / Batušić, Nikola;
Fališevac, Dunja (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2010.

164
„Politika melankolije: «Badessa madre Antonia» // Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi.
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XII. / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-Fraatz,
A. (ur.). Split, Zagreb: Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 2010.
"Kapitalizam, psihoanaliza, kulturna memorija: Dundo Maroje za nas kao obećanje tragedije" // Komparativna
povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas. Epoha i naslijeđe. / C. Pavlović, V. Glunčić-Buzančić
(ur.). Split, Zagreb: Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 2009.
„Detection and Melancholia: Zagorka, Freud, Deleuze“ // Relations. Literary Magazine. 3-4/2009 (2009).
„The Knight, the Lady and Peter Pan: Adulthood of History in Zagorka's Gordana“ // Relations. Literary Magazine.
3-4/2009 (2009).

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica projekta Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska Hrvatske zaklade za znanost.
Voditeljica projekta Granice književnog pamćenja: Hrvatska u Europi i Europa u Hrvatskoj, 1939-2005.
Istraživač na projektu Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija,

164
Redni broj: 31
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Tomislav Bogdan
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođen 1973. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio studij komparativne književnosti i
filozofije. Od 1997. zaposlen na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga
Filozofskog fakulteta. Obranio magistarski rad (Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, 2001) i doktorski
rad (Tekstualni subjektivitet u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, 2005). U znanstveno-nastavno zvanje
docenta na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku izabran je 2007, a za izvanrednog
profesora 2013. Od početka radnog odnosa drži nastavu o hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, a kao
gostujući predavač boravio je na sveučilištima u Italiji i u Njemačkoj. U nekoliko navrata boravio na stručnom
usavršavanju u inozemstvu, i to u Beču, Udinama, Veneciji i Bonnu. Uže su mu područje zanimanja starija hrvatska i
evropska lirika, teorija lirike i tekstologija, o čemu je objavio nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih radova.
Priredio je nekoliko knjiga i objavio dvije autorske znanstvene knjige: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u
kanconijeru Džore Držića (Zagreb, 2003) i Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16.
stoljeća (Zagreb, 2012). Napisao je stotinjak članaka za različite enciklopedije i leksikone. Od 2009. do 2012. bio je
zamjenik voditelja Zagrebačke slavističke škole.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 20. ožujka 2013.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Jur nijedna na svit vila – novo čitanje, u: Dani Hvarskoga kazališta 40. Četiri desetljeća Dana Hvarskoga kazališta
dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta, Zagreb, Split, 2014, str. 125 – 151.
Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb 2012.
Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić i L. Plejić Poje, FF-press, Zagreb
2012.
„Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku“, u: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im
wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung , urednica I.
Podtergera, Göttingen 2012.
„Pesme horvatske I predlošci strani”, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici T. Bogdan, I. Brković, D.
Dukić i L. Plejić Poje, Zagreb 2012.
„Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije”, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i
antropološki problem, urednice Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2012.
„Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike“, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, priredio T. Vuković,
Zagreb 2010.
„Ljubavna lirika Marina Držića”, u: Marin Držić: 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa
održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, urednici N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2010.
„Držićev antipetrarkizam“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse. Zbornik radova s međunarodnoga
znanstvenog skupa (Pariz, 23-25. listopada 2008), urednici S. Anđelković i P.-L. Thomas, Zagreb 2009.
„Ljubavna lirika i petrarkizam“, Umjetnost riječi, LIII (2009), 3–4.
„Pjesme 'Zlatarove' skupine“, u: Rad HAZU, knjiga 502, Zagreb 2009.

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnik na znanstvenim projektima Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (HZZ) i Oniričko kao poetološki i
antropološki problem (MZOS)

164
Redni broj: 32
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Tomislav Brlek
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Diplomirao engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost (1996), magistrirao (Mjesto i značenje Teda
Hughesa u shakespearskoj kritici, 2002) i doktorirao (T.S. Eliot u kontekstu suvremene književne teorije, 2007)
teoriju i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Odsjeku za
komparativnu književnost kao docent; bio je zamjenik pročelnik toga odsjeka, a trenutno je jedan od zamjenika
voditelja PDS-a književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2009.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Before Theory,” in: Oliver Jahrhaus et al. (Hrsg.), Vor der Theorie (Würzburg: Königshausen & Neumann, 2014), U
tisku.
Povratak Miroslava Krleže, ur. Tomislav Brlek (Zagreb, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2014), u tisku
“Eliot and Theory,” in: Jayme Styer (ed.), T. S. Eliot, France, and the Mind of Europe (Newcastle upon Tyne:
Cambridge Scholars Publishing, 2014), u tisku.
“In limine,” in: Tonko Maroević, Redak mulja, redak pjene (Zagreb: Školska knjiga, 2013), str. 91 – 109.
“Profanirani prorok,” in: S. S. Kranjčević, Bugarkinje, ur. Tomislav Brlek (Zagreb: Fortuna, 2013), str. I – XXV.
“Pravilnost u mijenama,” in: Svojeručno – Šoljan: izabrane pjesme Antuna Šoljana, ur. Tomislav Brlek (Zagreb: DHK,
2013), str. 211 – 237.
“Krleža, Miroslav,” in: Hrvatski biografski leksikon, sv. VIII, ur. Trpimir Macan (Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2013), str. 184 – 192.
Praksa teorije, ur. Tomislav Brlek, Quorum 25 (2009) 5 – 6.
“T. S. Eliot: kritika poezije,” u: T.S. Eliot, Pusta zemlja i druga djela, ur. Tomislav Brlek i Marko Grčić (Zagreb: Školska
knjiga, 2009)
“Radiklano literarno,” u: Petar Klepec i Petar Bojanić (ur.), Šta je, u stvari, radikalno? (Beograd: NBS, 2009)
“David Albahari, izgnan u svom labirintu,” u: David Albahari, Snežni čovek, ur. Jagna Pogačnik (Zagreb: EPH Novi
Liber, 2009)
“Culture against Itself,” TRANS. Internet-Zeitschrift für Kulturwissenschaften No. 17 (2008).

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnik na znanstvenom projektu Tranzicija u književnosti/književnost u tranziciji

164
Redni broj: 33
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Vanja Polić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
2013. (siječanj) docent, Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
2011. istraživačka stipendija Faculty Enrichment Program (1 mj.), University of Calgary, Kanada
2009. viša asistentica, Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
2009. doktorica znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, (naslov doktorata Autolegitimacija
engleskog romana s kraja 17. i prve polovine 18. stoljeća)
2001-2009. znanstvena novakinja/asistentica, Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
2004. tečaj (3 tj.) „Tekst i kontekst: postmoderna britanska književnost“, Scottish Universities’ International
Summer School, Sveučilište u Edinburghu, Škotska
2003. istraživačka stipendija (1 mj.), Queen Mary, Sveučilište u Londonu, Velika Britanija
2002. završen dodatni studij (3 g.) iz portugalskog jezika i književnosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
2001. diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (engleski i talijanski)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2013

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Starost u zimskom vrtu Alice Munro, u Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 171 (1), 2014, str. 93 –
100.
Istinito, prirodno, različito: Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana. Biblioteka književna smotra,
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012
„Tekstura života ili 'od majke do kćeri' u romanima Muzej bezuvjetne predaje i Baba Jaga je snijela jaje Dubravke
Ugrešić“, Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al., Zagreb: FF Press, 2012
„Tenderness of Space and Outlandish Woman: The Tenderness of the Wolves and The Outlander“, Review of
International American Studies RIAS, V, br. 1-2 (2011)
„Texture of Life”, Brno Studies in English, svezak 37, br. 2 (2011), Brno: Tomas Masaryk University
„The Early English Novel: Tradition and Newspapers”, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia SRAZ, svezak 55
(2010), Zagreb: Filozofski fakultet
„Počeci engleskog romana i njegova legitimacija retorikom prirode“, Književna smotra, godište XLII / 2010, broj 157
– 158 (3 – 4)

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnica na projektu Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska
Suradnica na projektima Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD i Šekspirijanski
kanon u hrvatskom kulturnom prostoru: recepcija, reinskripcija, revalorizacija.

164
Redni broj: 34
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Željka Matijašević
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođena u Zagrebu 1967. godine. Završila je studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na Sveučilištu Cambridge, Sidney Sussex College, s radnjom iz
područja psihoanalitičke teorije, O pojmu lakanovskog Drugog. Doktorirala je 2000. godine na Sveučilištu
Cambridge, Trinity College, s temom iz područja psihoanalitičke teorije, s posebnim naglaskom na odnosu
psihoanalitičke teorije i filozofije, Jacques Lacan: ustrajnost dijalektike. Znanstveni interesi uključuju sljedeća
područja: psihoanalitičku teoriju, rodne teorije, poststrukturalizam te kontrakulturu 60-ih. Objavila je tri
znanstvene knjige te dvadesetak znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2009

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
„Nemoguća racionalizacija nesvjesnog: psihoanalitičko čitanje Forsterova Puta do Indije“, (u koautorstvu s Josipom
Lahom), Književna smotra, br. 148 (2), 2008
“Popularno ledena psihoanaliza i zaborav boli” (Pervertitov vodič kroz film), Hrvatski filmski ljetopis, br. 60, 2009
“Rascjep između kontrakulturne bezobjektne žudnje i kulturne objektne želje: Put Oslobođenja”, Hrvatski filmski
ljetopis, br. 62, 2010.
Tema žalovanja u Hamletu prije i poslije Lacana. // Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. 160 (2011)
Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Zagreb, Leykam International 2011
„Uvod u psihoanalizu, odnosno politička psihoanaliza Anthonyja Elliotta“ // Psihoanalitička teorija: Uvod, ur,. G.
Cvitan, Zagreb, 2012
„Hamlet i sablastologija“ // Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, br. 163, 2012
„Vampirizam i borderline kultura“ // Hrvatski filmski ljetopis, 2014 (prihvaćeno za tisak)

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suradnica na znanstvenom projektu Književnost u tranziciji/tranzicija u književnosti.

164
Redni broj: 35
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Zrinka Božić Blanuša
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Životopis
Rođena je 25. travnja 1976. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohađala je i završila u Lovranu, a (opću) gimnaziju u
Opatiji. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirala je hrvatski jezik i književnost, gdje je diplomirala 2000.
godine. Iste godine upisala je poslijediplomski studij književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost u
Zagrebu. Od 1. ožujka 2001. godine zaposlena je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za kroatistiku, na
Katedri za teoriju književnosti, kao znanstvena novakinja. Magistarski rad pod naslovom Oblikovanje nacionalnog
identiteta u hrvatskoj književnoj historiografiji (mentor prof.dr.sc. Vladimir Biti) obranila je 15. srpnja 2005.
Doktorski rad, pod naslovom Problem smrti u suvremenoj književnoj teoriji: o francuskoj recepciji Heideggerove
analize bitka ka smrti (mentor prof.dr.sc. Vladimir Biti) obranila je 11. svibnja 2009. godine. Rezultate svog
istraživačkog rada izlagala je na nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova. Članica je Hrvatskog semiotičkog
društva. Od 2012. godine predstojnica je Katedre za teoriju književnosti na Odsjeku za kroatistiku. Predaje na
doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 31. svibanj

2012.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa
What about the politics of deconstruction?, u: Re-examining the national-philological legacy, ur. V. Biti,
Amsterdam, New York, Rodopi, 2014.
Iz perspektive smrti: Heidegger i drugi, Plejada, Zagreb 2012.
„Vidjeti daimona? Izlaganje jastva u Proljećima Ivana Galeba“, Nova Croatica, Br. 5 God. V.(2011), str. 33 – 56.
„Intelektualna povijest kao dijalog: La Capra i psihoanaliza“, Filozofska istraživanja, Br. 122, God. 31(2011), Sv 2, str.
383 – 395.
„Death and Community“, TRANS: Internet-Zeitschrift für Kulturwissenschaften, 17 Nr., April 2010.,
www.inst.at/trans/17Nr/5-3/5-3_blanusa17.htm
„Nacija bez subjek(a)ta. Kakva je poststrukturalistička koncepcija nacije“, Filozofska istraživanja, Br. 117-118, God.
30(2010), Sv 1-2, str. 319 – 329.
„Smrt i zahtjev za pisanjem: Blanchot, Hegel, Heidegger“, Književna smotra, Br. 157-158 God. XLII.(2010), Sv 3-4, str.
3 – 14.
„Etika svjedočenja: preživjeli kao drugi tubitka“, Nova Croatica, Br. 4 God. IV.(2010), str. 1 – 23.
„Smrt i zajednica“, Quorum, Br. 5-6 God. XXV (2009), str. 463 – 481.
„Trauma of Literary History“, Beyond Binarisms,Discontinuities and Displacements: Studies in Comparative
Literature, Aeroplano Editora, Rio de Janeiro 2009., str. 135 – 144.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač na projektu Nacija i reprezentacija

164
Redni broj: 36
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Zvonko Kovač
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu

Životopis
Rođen 1951. gimnaziju je završio u Čakovcu, a diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Osim u svojstvu nastavnika u svim zvanjima, na matičnom je fakultetu djelovao od ak. god.
1976./77. kao voditelj južnoslavističkih katedri, suosnivatelj novoga Studija južne slavistike te kao pročelnik Odsjeka
za slavenske jezike i književnosti, a sada je predstojnik Katedre za poredbenu povijest južnoslavenskih jezika i
književnosti. Bio je na istraživačkim stipendijama A. von Humboldt, Basileus i dr. Na novom studiju južne slavistike,
kao i na zagrebačkom doktorskom studiju, uz predavanja iz poredbeno-južnoslavističke problematike i interkulturne
povijesti književnosti, redovito održava nastavu iz novije slovenske te suvremene bosanske i južnoslavenske
međukulturne književnosti. Mentor je (bio) za 5 završena magisterija, 10 završenih doktorata i 4 doktorata u izradi
te za više desetaka diplomskih radova. Povremeno je predavao i na drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu
(najviše kao lektor u Göttingenu i u Rijeci te na poslijediplomskim studijima u Osijeku, Tuzli i Ljubljani), a u
posljednje doba najviše surađuje sa slavističkim središtima u Ljubljani, Mariboru, Novom Sadu, Hamburgu, Halleu i
Kopru. U svojim istraživanjima, osim pojedinačnim piscima iz južnoslavenskih književnosti, posebno se bavio
pitanjima interpretacije književnosti i esejistike, metodologijom povijesti književnosti, međuknjiževnom kritikom i
sl. Bio je voditelj više znanstvenih projekata. Uredničke poslove obavlja u časopisima Filološke studije, Kaj, Kolo,
Poznańskie Studia Slawistyczne, i dr. Uz znanstvene radove, piše i objavljuje književnu kritiku i poeziju od
studentskih dana. Autor je petnaestak autorskih knjiga te više desetaka znanstvenih i stručno-kritičkih članaka

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 13. veljače

2007.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Nove mogućnosti interkulturnog proučavanja južnoslavenskih književnosti, Zbornik radova, ur. E. Gazetić i Dž. Kos,
Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku, 2013
Pisci i rat. Crnjanski i Krleža kao antipodi, Intelektualci i rat 1939 – 1947, ur. D. Roksandić i I. J. Cvijović, Zagreb: FF
press, 2013
Bosanski nobelovac i dvojica antipoda, Književna republika, br. 7 – 8, 2013
Andrićevi dijaloški narativi o modernizaciji, Međunarodni naučni skup - Ivo Andrić – 50 godina kasnije, Sarajevo, 21.
novembra 2011., Zbornik radova, ur. Zdenko Lešić – Ferida Duraković, Sarajevo: Akademija nauka Bosne i
Hercegovine, 2012.
Kanonski tekstovi i interkulturni pisci „u regiji“, Sarajevske sveske, br. 37-38, Sarajevo, 2012.
Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2011.
Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. // Sarajevske sveske 32 – 33/ 2011. I ur. temata - Interkulturno-
poredbeno izučavanje književnosti.
Narativi ljubavi i prijateljstva u Selimovićevim prozama, Meša Selimović – dijalog s vremenom na razmeđi svjetova,
ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas, Sarajevo: Šahinpašić, 2011.
Prikazivanje rata – viđenja ratova u hrvatskom i srpskom novopovijesnom romanu, Vom Umgang mit
Geschehenem, ur. Gerhard Ressel, Svetlana Ressel, Frankfut am Main: Peter Lang, 2011.
Stanko Vraz in Ivo Andrić kot medkulturna pisatelja, Slavistika v regijah – Maribor, ur. Boža Krakar Vogel, Ljubljana:
Zveza društev Slavistično društvo Slovenije, 2011., str. 205 – 209. (Prevela Ivana Petric Lasnik).

164
Svoje kot tuje v Kovačičevi "obratni hermeneutiki" // Lojze Kovačič – Življenje in delo, Ljubljana, 2009. Prijevod na
njemački: Basel: drittes Fragment / Lojze Kovačič; Übersetzt von Andrej Špendov, Peter Scherber; Nachwort Zvonko
Kovač, Gašper Troha, Mateja Komel Snoj; Ljubljana: Društvo slovenskih pisateljev, 2011.
Poetika kmice u kajkavskom pjesništvu Ive Kalinskoga, Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, ur. Alojz
Jembrih, Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 2011.
Domovinski eseji, Insula, Čakovec, 2009.
Ivo Andrić kao interkulturni pisac, Ivo Andrić: Graz - Österreich - Europa / Ivo Andrić - Grac - Austrija – Evropa, Graz
– Beograd, 2009.
Iskustva jednog recenzenta, Četrto slovensko-hrvaško slavistično srečanje / Četvrti hrvatsko-slovenski slavistički
skup, Ljubljana, 2009.
Književnosti kao druge/strane, Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup / Tretji hrvaško-slovensko slavistično
srečanje, Zagreb, 2009.
Medkulturna slovstvena slovenistika na delu, Jezik in slovstvo, LIV/2009.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj projekta Interkulturna povijest književnosti – Eko-kulturni identitet južnoslavenskih književnosti
Voditelj projekta Slovenska i hrvatska književnost kao susjedne književnosti (i njihovo proučavanje na fakultetima) –
suvoditelj projekta M. Štuhec.
Istraživač na projektu Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu

164
Redni broj: 37
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Harry White
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: University College Dublin, Irska

Životopis
Profesor glazbe na University College Dublin i Fellow Irske kraljevske glazbene akademije (Royal Irish Academy of
Music). Bio je prvi predsjednik Irskog muzikološkog društva (Society for Musicology in Ireland) 2003-2006, a 2006 je
postao član Irske kraljevske akademije. Bio je gostujući profesor u Kanadi, Hrvatskoj, Njemačkoj i SAD-u. S Barrom
Boydel je urednik enciklopedijskog izdanja Encyclopaedia of Music in Ireland.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1993.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Encyclopaedia of Music in Ireland (suurednik B. Boydell), Dublin: University College Dublin, 2013.
Johann Joseph Fux and the Discourse of Musical Servitude, u: Tassilo Erhardt (ur.), Sakralmusik im
Habsburgerreich, Vienna: Austrian Academy of Sciences and Arts, 2013, str. 11 – 24.
Synge, Music and Edwardian Dublin, u: Brian Cliff & Nicholas Grene (ur.), Synge and Edwardian Ireland, Oxford:
Oxford University Press, 2012, str. 84 – 101.
‘Musicology’ u Nicholas Canny (ur.) The Appropriateness of Key Performance Indicators to Research in Arts and
Humanities Disciplines. Ireland’s Contribution to the European Debate. Dublin: Royal Irish Academy, 2011, str. 48 –
51.
‘Kirchenmusik am kaiserlichen Hof im 17. und 18. Jahrhundert’ in Matthias Schneider and Beate Bugenhagen
(eds.), Zentren der Kirchenmusik [Enzyklopaedie der Kirchenmusik, Vol 2] (Laaber: Laaber Verlag, 2011), str. 287 –
315.
‘“A Better Form of Drama”: Tom Murphy and the Claims of Music’ in Christopher Murray, editor, ‘Alive in Time’: The
Enduring Drama of Tom Murphy. New Essays (Dublin, 2010).
The Musical Afterlives of Thomas Moore’, in I. Cavallini and H. White (ur.), Musicology without Frontiers. Essays in
Honour of Stanislav Tuksar (Zagreb: Croatian Musicological Society, 2010), str.175 – 188.
'Cultural Theory, Literary Reception and the Question of "Irishness" in Nineteenth-Century Opera', u V. Katalinic, S.
Tuksar and H. White (ur.), Musical Theatre as High Culture?, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, str. 9 – 24
Musicology without Frontiers. Essays in Honour of Stanislav Tuksar, Zagreb: Hrvatsko muzikokoško društvo, 2010
[suurednik Ivano Cavallini]
Musical Theatre as High Culture? Zagreb: Croatian Musicological Society, 2011 (suurednici V. Katalinić i S. Tuksar)
Music and the Irish Literary Imagination, Oxford: Oxford University Press, 2008; drugo izdanje 2009.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 38
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Philip Bohlman
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: University of Chicago, SAD

Životopis
Nakon završenog studija klavira na University of Wisconsin-Madison (1975), stekao umjetnički magisterij iz
etnomuzikologije na sveučilištu University of Illinois at Urbana-Champaign (1980), doktorirao je na istom fakultetu
iz etnomuzikologije (1984). Dobitnik je više nagrada, npr. nagrade Derek Allen Britanske Akademije. Predavao je na:
MacMurray College, docent glazbe (1982-1984)
University of California at Berkeley, gostujući docent za glazbu (1984)
University of Pittsburgh, postdoktorsksa stipendija Andrew W. Mellon (1984-1985)
Cornell University, Junior Fellow, The Society for the Humanities (1985-1986)
University of Illinois at Chicago, docent za glazbu (1985-1987)
Albert-Ludwigs-Universität Freiburg im Breisgau, Germany, gostujući profesor (1990-91)
University of Vienna, Fulbrightov gostujući profesor (1995-96)
University of Bologna, gostujući profesor (1996)
Internationales Forschungszentrum Kulturwissenschaften (Senior Fellow, 1998-99)
Sveučilište u Beču, Gostujući profesor (1999)
Gostujući professor, University of Newcastle upon Tyne (2002, 2003, 2005)
gostujući professor, Humboldt-Universität zu Berlin (2005)
Distinguished Visiting Professor of Ritual Studies and Ethnomusicology, Yale University (2006)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1993

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Jewish Music and Modernity. New York: Oxford University Press, 2008.
Balkan Epic: Song, History, Modernity (ur. P. Bohlman i N. Petkovic). Lanham, Md.: Scarecrow Press, 2009.
The Music of European Nationalism: Cultural Identity and Modern History. 2. izmijenjeno izdanje, New York:
Routledge, 2009.
Wie könnten wir des Herrn Lied singen in fremdem Lande? Jüdische Musik zwischen Aschkenas und Moderne.
Freiburg im Breisgau: Rombach Verlag, 2009.
The Musical Anthropology of the Mediterranean: Interpretation, Performance, Identity (ur. Philip Bohlman i
Marcello Sorce Keller). Bologna: CLUEB, 2009.
Jewish Cabaret in Exile.CD of the New Budapest Orpheum Society. Cedille Records, 2009.
Music Drama of the Holocaust: Opera and Performance in Theresienstadt. Cambridge: Cambridge University Press,
Redemption and Revival: Sacred Music in the Making of European Modernity. Lanham, Md.: Scarecrow Press, 2009.
Focus: Music, Nationalism, and the Making of the New Europe. New York: Routledge, 2011.
Hanns Eisler – In der Musik ist es anders (suurednik Andrea F. Bohlman). Berlin: Hentrich & Hentrich, 2012.
Revival and Reconciliation: Sacred Music in the Making of European Modernity. Lanham, Md.: Scarecrow Press,
2013.
The Cambridge History of World Music (ur. Ph. Bohlman). Cambridge: Cambridge University Press, 2013.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 39.
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Mojca Piškor
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija u Zagrebu
Životopis
Mojca Piškor diplomirala je 2001. godine na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u
Zagrebu diplomskim radom Uloga i položaj žena u glazbenom životu Gambije (mentor dr. sc. Svanibor
Pettan). Na istom je odsjeku 2005. godine magistarskim radom World music i njegova recepcija u
Hrvatskoj uz studij primjera percepcije i recepcije afričkih glazbi u Hrvatskoj (mentor dr. sc. Svanibor
Pettan) stekla zvanje magistra znanosti iz muzikologije. Godine 2010. doktorskom disertacijom Politike i
poetike prostora glazbe: etnomuzikološki i kulturnoantropološki pogledi (mentorica dr. sc. Ines Prica)
doktorirala je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Od 2001. godine znanstvena je novakinja, a od 2011. do 2013. stalna zaposlenica Instituta za
etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U siječnju 2011. godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog
suradnika, a u veljači 2012. godine u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta. Godine 2012. bila je
članicom uredništva znanstvenog časopisa Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i
folkloristiku. Od akademske godine 2010./11. predaje pojedine etnomuzikološke predmete na Odsjeku
za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, čijom stalnom zaposlenicom u zvanju docenta
postaje u ožujku 2013. godine. Područje njezinih znanstvenih interesa obuhvaća presijecanja glazbi i
diskursa o njima, glazbi i politika, glazbi i prostora te glazbe i torture. Članica je Međunarodnog savjeta
za tradicijsku glazbu (ICTM), Hrvatskog muzikološkog društva (HMD) i Hrvatskog etnološkog društva
(HED). Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih skupova.
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2012
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa3
2011. "Gdje grenlandski Turci prodaju led: pokušaj lociranja transl(ok)acija jednog dislociranog opusa". U Mjesto,
nemjesto: interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture. J. Čapo i V. Gulin Zrnić, ur. Zagreb – Ljubljana: Institut za
etnologiju i folkloristiku – Inštitut za antropološke in prostorske študije, ZRC SAZU, 371 – 389.
2011. "Forsiranje Zvečke. Ili nešto o proizvođenju strašno uzbudljive dosade". U Horror – porno – ennui: kulturne
prakse postsocijalizma. I. Prica i T. Škokić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 371 – 400.
2011. "Island Insulated in Music: Deconstructing the Islanding of otočki rock". Narodna umjetnost: hrvatski časopis
za etnologiju i folkloristiku. 48 (1): 183 – 205.
2009 „Za(o)točen ili pokušaj čitanja/pisanja otočnosti konstruirane glazbom i glazbe konstruirane otočnošću, u
Destinacije čežnje, lokacije samoće. Uvidi u kulturu i razvojne mogućnosti hrvatskih otoka , ur. I. Prica i Ž. Jelavić,
Zagreb: Institut za etnologiju ili folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Post-socijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja

3
Zbog porodiljnog dopusta dr. sc. Mojce Piškor njena bibliografija trenutno nema novijih radova.

164
Redni broj: 40
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Ivano Cavallini
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Università di Palermo, Palermo
Životopis
Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u varšavi i sudjelovao je na više od 60 simpozija u Italiji, Španjolskoj,
Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, SAD-u i Švicarskoj. Sudjelovao je i u studijskoj grupi Mediterranean
Croatia and the European musical culture na 15. Kongresu Međunarodnog muzikološkog društva (Madrid, 1992) i u
studijskoj grupi The oral and written tradition in music at the conference Musica Antiqua Europae Orientalis
(Bydgoszcz, Poljska 1994). Kao organizator priredio je nekoliko međunarodnih skupova u Circolo della Cultura e
delle Arti (Trst), Casa della Musica-Universitŕ di Parma (npr. Kongres za 50. obljetnicu smrti Toscaninija “Arturo
Toscanini and the art of conducting of his time”, 2007) i za Fondazione Guido d’Arezzo. Organizirao je i skup Metodi
e prospettive della storiografia musicale in Italia (2002) i pripremio s JJ Carrerasom, A. Gerhardom and Ph.
Vendrixom skup V. Ripolles y la historiografia musical de so tiempo (2005); na temelju tih iskustava kao organizator
i predsjedatelj organizirao je međunarodnu studijsku skupinu za glazbenu historiografiju 19. stoljeća, čiji su
rezultati predstavljeni na nekoliko skupova u Europi i SAD-u (1– study session Italian music historiography in the
19th century: Topics and methods, RILM/City University of New York, 2005; 2 – post-doc seminar Le origini della
storiografia musicale in Europa, University of Torino (2007); 3 – symposium Folk, popular, and national music in the
19th century music historiography: the construction of nationalism (18th Congress of the International Musicological
Society, Zürich, 2007); 4 – conference The birth of music historiography in 19 th century Europe and its national
trends (Venecija, 2007). Član je uredničkih osbora časopisa Recercare. Rivista per lo studio della musica italiana
antica (Rim), Arti Musices (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb), Neoclassico (Archivio Europeo del Neoclassico,
Trst), De Musica Disserenda (Institute of Musicology, Slovene Academy of Sciences, Ljubljana) i sabranih djela
Alessandra Orologija (Pizzicato, Udine) i Gabriella Pulitija (Slovene Academy of Sciences)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1999

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
The rise of music historiography in Italy in second half of the 19th century: Between positivism and evolutionism,
Music’s intellettual history; Founders, followers and fads, ur. Zdravko Blažeković i Barbara Dodds Mackenzie, New
York, RILM; 2009, str. 490 – 497
Musicology without Frontiers. Essays in Honour of Stanislav Tuksar (suurednik Harry White), Zagreb: Croatian
Musicological Society, 2010.
Nuove riflessioni sul canone teatrale del madrigale drammatico, Recercare, 23, 2011, 1-2, str. 77 – 102.
From the Morlack to the Slav: Images of South Slavic People Between Exoticism and Illyrism in the Italian Literature
and Opera during the 19th Century, u: Ivano Cavallini (ur.), Nation and/or Homeland: Identity in 19 th Century Music
and Literature between Central and Mediterranean Europe, Milano: Mimesis Edizioni, 2012, str. 103 – 124.
Quattro diagnosi sul Florario di Francesco Buti, Torre d'Orfeo, 2012.
Nation and/or Homeland, ur. I. Cavallini, Milano: Mimesis Edizioni, 2012.
Natura e alterità: Ancora sull’Aria del Tasso di Giuseppe Tartini, De musica disserenda 10, 2014, 1, 77 – 94.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 41
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. Naila Ceribašić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za etnologiju i folkloristiku
Životopis
Diplomirala na Odsjeku za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije u Zagrebu 1990. radom
“Svadbene obredne i običajne pjesme i plesovi u Rakitovici (Slavonska Podravina).” Magistrirala na istoj ustanovi
1993. radom “Norma i individuacija u deseteračkim napjevima s područja Slavonije.” Doktorirala na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1998. disertacijom “Folklorna glazbena praksa i kulturna politika: Paradigma smotri folklora u
Hrvatskoj.” Od 1990. je suradnica i od 1999. stalna zaposlenica Instituta za etnologiju i folkloristiku.. Istraživačko
zvanje asistenta stekla 1995., zvanje višega asistenta 1998., znanstveno zvanje znanstvene suradnice 1999., više
znanstvene suradnice 2004. i znanstvene savjetnice 2008. Od 1999. članica uredništva institutskog časopisa
Narodna umjetnost, a od 2008. i časopisa Ethnomusicology. Članica International Council for Traditional Music
(Međunarodni savjet za tradicijsku glazbu) kojemu je od 1998. bila povjerenica za Hrvatsku, a od 2007. je
predsjedavajuća Hrvatskog nacionalnog odbora ICTM-a, European Seminar in Ethnomusicology (Europski
etnomuzikološki seminar), Hrvatsko etnološko društvo, Hrvatsko muzikološko društvo i Hrvatsko društvo
skladatelja. Organizirala međunarodne etnomuzikološke skupove Istarski etnomuzikološki susreti – Istrska
etnomuzikološka srečanja – Incontri etnomusicologici istriani (2000.-2001., 2003.) i Third Meeting of the “Music
and Minorities” Study Group of the International Council for Traditional Music (2004.). Sudjelovala na
mnogobrojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Dobitnica je slijedećih nagrada : “Milovan
Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (za knjigu Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće, 2003.) i “Josip Andreis”
Hrvatskog društva skladatelja (zajedno s Joškom Ćaletom, za izdanje Hrvatska tradicijska glazba, 2000.).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2009 “Prilog produkciji baštine: Obnova pojanja u perojskih Crnogoraca”. U Izazov tradicijske
kulture: Svečani zbornik za Zoricu Vitez, ur. Naila Ceribašić i Ljiljana Marks, str. 309-325. Zagreb: Institut
za etnologiju i folkloristiku.
2009 “Tradicijska glazba [Slavonije, Baranje i Srijema]: Glazbena praksa i reprezentativna glazbena
baština”. U Slavonija, Baranja i Srijem: Vrela europske civilizacije, ur. Vesna Kusin i Branka Šulc, str. 195-
201. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori.
2009 i Ljiljana Marks, uredila: Izazov tradicijske kulture: Svečani zbornik za Zoricu Vitez. Zagreb:
Institut za etnologiju i folkloristiku
2010 suator Joško Ćaleta: “Croatian Traditional Music Recordings: The 1990s and 2000s”. Journal of
American Folklore 123(489): 331 – 345.
2011 “Pavo Gadanyi: A Profile of a Bagpiper, a Convivial Builder of Social Communication”. U Studia
instrumentorum musicae popularis II (New Series), ur. Gisa Jähnichen, str. 1-12. Münster: Verlagshaus
Monsenstein und Vannerdat OHG.
2012 “O tradicijskom i tradicionalnom u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i etnomuzikologiji”. U: Nova
nepoznata glazba: Svečani zbornik za Nikšu Gliga / New Unknown Music: Essays in Honour of Nikša
Gligo, ur. Dalibor Davidović i Nada Bezić, str. 435-446. Zagreb: DAF.
2012 “Glazbeni kozmopolitizam i nacionalizam: Hrvatski građanski tisak, etnomuzikološki izvori i
Kuhačeva baština 1920-ih i 1930-ih”, Arti musices 43/2: 237 – 251.

164
2013 “L'économie de la musique traditionnelle en Croatie postsocialiste”. Ethnologie française 43/2:
255 – 265.
2013 “The Situation of Intangible Cultural Heritage Projects in China and Croatia” [objavljeno na
kineskom uz engleski sažetak]. Musicology in China 1: 24 – 26 i 75.
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta i Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse

164
Redni broj:42
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Nikša Gligo
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
1969: diploma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (komparativna književnost i anglistika)
1973: diploma na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (muzikologija)
1981: magisterij iz muzikologije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu
1984: doktorat iz muzikologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
1972/1973: Odjel za muzikologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Kölnu
1983/1984: Zapadni Berlin (stipendija DAAD-a: znanstveni program)
1985/1986 te 1993/1934: Freiburg (stipendije Zaklade Alexander von Humboldt)
1981-1986: honorarni asistent, a potom docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu
1985-1986: gostujući predavač pri Muzikološkom seminaru Sveučilišta "Albert Ludwig" u Freiburgu
1986-1992: stalni docent na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije
1988-1991: pročelnik Odjela za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije
1992-1998: stalni izv. profesor na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku MA
1992-: član uredništva časopisa International Review of Aesthetics and Sociology of Music
1992-1996: član uredništva časopisa Arti musices
1993-: član uredničkog savjeta časopisa MusikTexte. Zeitschrift fuer Neue Musik u Kölnu
1993-1996: voditelj Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU
1994-: član Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za semiotičke studije (IASS/AIS)
1998-2003: stalni red. profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu
1998-: gostujući profesor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu
1998-2004: pročelnik Odjela za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
2002-: član uredništva sarajevskoga časopisa Muzika
2002-: član uredništva ljubljanskoga Muzikološkoga zbornika
2005-2007: nastavnik na poslijediplomskome studiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci
2006-: redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2003

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje
programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Odnos prema tekstu, u: SEDAK, E. – BAČIĆ, M. (ur.), Plava konjica. Almanah Plavi jahač i projekt Plavi
jahač Hrvatskoga glazbenoga zavoda, Zagreb: HGZ, 2009, str. 201 – 219.
Skladba kao kritika skladbe: Le marteau sans maître vs. Pierrot lunaire. O nekim specifičnim funkcijama
skladateljske teorije u glazbi 20. stoljeća, u: GLIGO, N. – DAVIDOVIĆ, D. – BEZIĆ, N. (ur.), Glazba prijelaza.
Svečani zbornik za Evu Sedak, Zagreb: Artresor naklada – HRT – HR, 2009, str. 110 – 118.
U potrazi za metodom. O historiografskom pristupu Josipa Andreisa, Arti musices, 40, 2009, 1-2, str. 21 –
49.
Suvremena hrvatska glazba. Pokušaj estetičkog određenja, u: Zednik, Vesna (ur.), Hrvatska glazba u XX.
stoljeću, Zagreb: Matica hrvatska, 2009, str. 9 – 23.
Stanko i MBZ, u: HORVAT, N. (ur.), Stanko Horvat, Zagreb: Cantus-HDS, 2011, str. 29 – 33.
Simfonizam kod „posljednjeg velikog simfoničara“, Gordogan, 9 (XXVIII), 2012, str. 82 – 83.
Nužna interdisciplinarnost muzikologije i problem različitosti i superspecijalizacije, Theoria 14 (XIV), 2013,
str. 23 – 26.
Marko Ruždjak (1946 – 2012), ur. N. Gligo, Zagreb: HAZU, 2013.
Ruždjak i tekst: Višejezičnost Trois chansons de geste (Chanson rouge, Chanson blanche, Chanson bleu),
za baritona, orkestar i vrpcu, Arti musices, 45, 1, 2014, str. 33 – 40.

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina
i koji su relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač: Hrvatska glazbena historiografija do 1945. (projekt MZOS-a)
Voditelj projekta HZZ-a Problems of Basic Contemporary Musical Terminology in Croatia

164
Redni broj:43
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. Vjera Katalinić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: HAZU
Životopis
Diplomirala (1978) i magistrirala (1990) muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, doktorirala na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču (1999). Kao stipendistica (DAAD) usavršavala se na Freie Universität u
Berlinu (1987/88). Dobitnica nagrade Hrvatskog glazbenog zavoda “F. Kuhač” (1978), nagrada HAZU za 2006., te
“Dragan Plamenac” Hrvatskog muzikološkog društva za 2006 (2007). Od 1983. zaposlena u Odsjeku za povijest
hrvatske glazbe HAZU (od 2001. kao znanstveni suradnik, od 2006. kao viši znanstveni suradnik), a od 1992. i
upraviteljica Odsjeka. Od 1996. predavač, od 1999. naslovni docent, a od 2008. nasl. izv. prof. na Odsjeku za
muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, držala je gostujuća predavanja na sveučilištima u Italiji,
Irskoj i SAD-u. Glavna područja istraživanja: glazbena kultura u 18. i 19. stoljeću, osobito uloga malih majstora u
Srednjoj Europi; glazbeni arhivi u Hrvatskoj. Objavila je dvije autorske i šest uredničkih knjiga, oko 130 znanstvenih i
stručnih radova u časopisima i zbornicima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj i S.A.D.;
surađivala u glavnim hrvatskim i svjetskim enciklopedijama i priručnicima. Sudjelovala na 70 znanstvenih i stručnih
skupova u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Vel. Britaniji, Danskoj, Slovačkoj,
Ukrajini, Rusiji, S.A.D. i Kanadi. Članica uredništva serija izdanja Hrvatskog muzikološkog društva, glavna urednica
časopisa Arti musices (1998-2005), potom zamjenica urednice, dopisna članica uredništva časopisa Current
musicology (New York)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Nikola Udina Algarotti, Glosa, Rijeka-Krk 2010 (s N. Velčićem i J. Žgaljićem).
Glazbeno kazalište kao elitna kultura? / Musical Theatre as High Culture?Zbornik radova / Proceedings (ur. sa S.
Tuksarom i H. Whiteom / editor with S. Tuksar and H. White), Zagreb: HMD, 2011.
The Opera as a Medium of the National Idea at the South-East of the Habsburg Monarchy: the Case of the National
Theatre in Zagreb, the Capital of Croatia: Nation and/or Homeland. Identity in 19th-Century Music and Literature
between Central and Mediterranean Europe, ur. I. Cavallini, Milano: Mimesis, 2012, str. 125 – 134.
Die Opern von Ivan Zajc zwischen Nationalismus und Panslawismus, Studia musicologica, 52/1-4 (Budapest 2012)
str. 189 – 200.
Pisma kao izvor za glazbenu historiografiju na primjeru drugog sveska Kuhačeve korespondencije, Arti musices,
43/2, 2012, str. 213 – 221.
Vizualizacija nacionalnog idioma u zagrebačkom opernom kazalištu 19. stoljeća, u: Nova nepoznata glazba: Svečani
zbornik za Nikšu Gliga / New Unknown Music: Essays in Honour of Nikša Gligo, ur. D. Davidović & N. Bezić, Zagreb:
DAF, 2012, str. 101 – 109.
Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2013.
(suurednik S. Tuksar).
Die Musikkultur in Zagreb im Jahr 1848/49, u: Musik und Revolution, ur. B. Boisits, Wien: Hollitzer
Wissenschaftsverlag, 2013, str. 209 – 219.
Letters as Sources for Music Historiography: The Case of the Second Volume of Kuhač's Correspondence, u: Franjo
Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i identitet, ur. V. Katalinić i S. Tuksar, Zagreb: Hrvatsko
muzikološko društvo, 2013, str. 57 – 66.
Emocionalno slavljenje pobjede: Prilog poznavanju glazbenih zbivanja u blizini protuturske granice 1789. godine,
Arti musices, 44, 2, 2013, str. 187 – 200.

164
Bečki kazališni život krajem 18. i početkom 19. stoljeća i glazbenoscenska ostavština obitelji Prandau, Kronika
Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 2013, 15, 30, str. 7-19.
Sorkočevići – dubrovački plemići i glazbenici / The Sorkočevićes – Aristocratic Musicians from Dubrovnik, Zagreb:
Muzički informativni centar, 2014. (dvojezično izdanje).

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Istraživač na projektu „„Sređivanje i katalogizacija glazbenih arhiva i zbirki u Hrvatskoj“ (MZOS; 2007-2013)
Istraživač na projektu „Europe and Beyond: Transfers, Networks and Markets for Musical Theatre in Modern
Europe, 1740 – 1960“ (nositelj: European University Institute, Firenca)
Glavni istraživač (voditelj) na projektu „Music Migrations in the Early Modern Age: the Meeting of the European
East, West and South“ (HERA: MusMig; 2013-2016)

164
Redni broj: 44
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Silke Leopold
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Musikwissenschaftliches Seminar der Universität Heidelberg
Životopis
1975-1978 Doktorat iz muzikologije, Sveučilište u Hamburgu. Znanstveni suradnik u Music Department of the
German Historical Institute u Rimu
1978-1980 Znanstveni suradnik na Deutsche Forschungsgemeinschaft
1980-1991 Znanstveni asistent Carla Dahlhausa, profesora muzikologije na Berlin Technical University
1985-1986 Gostujući profesor na Harvard University, Cambridge, Mass., SAD
1986 Dent Medal of the British Royal Musical Association za "istaknuta postignuća u muzikologiji"
1987 Habilitacija u muzikologiji znanstvenim projektom "Poetry and music in early 17th century Italian solo song"
1988 Profesor za muzikologiju na Sveučilištu u Regensburgu
1991-1996 Redoviti profesor muzikologije na Konzervatoriju u Detmoldu i na Sveučilištu u Paderbornu, od 1992.
članica Academy for Mozart research of the International Foundation Mozarteum u Salzburgu
1993-1995 Dekanica na Sveučilištu u Paderbornu
1993-2001 Potpredsjednica Society for Musical Research
1996 - Redovita profesorica muzikologije i direktorica Odsjeka za muzikologiju Sveučilišta u Heidelbergu
Od 1999 Redoviti član Heidelberg Academy of Sciences and Humanities
2001 Izabrana predsjednica Povjerenstva za studij u inozemstvu Society for Musical Research
2003 Članica Savjeta German Historical Institute u Rimu
Od 2003. Dopisni član American Musicological Society
2001-2007. Prorektorica za nastavu Sveučilišta u Heidelbergu

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1996

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
 Ich will Musik neu erzählen, Silke Leopold im Gespräch mit René Jacobs, Kassel u.a. 2013.
 (ur.) Migration und Identität. Wanderbewegungen und Kulturkontakte in der Musikgeschichte (Analecta
Musicologica 49) (Gemeinsam mit Sabine Ehrmann-Herfort), Kassel u.a. 2013.

 Verdi. La Traviata, Kassel und Berlin 2013.

 Wege, Umwege und Abwege (Gemeinsam mit Mischa Meier und Jürgen Leonhardt), Stuttgart 2011.

 (ur.) Body, Performance, Agency and Experience (=Ritual Dynamics and the Science of Ritual II)
Wiesbaden 2010 (Gemeinsam mit Angelos Chaniotis, Hendrik Schulze, Eric Venbrux, Thomas Quartier,
Joanna Wojtkowiak, Jan Weinhold, Geoffrey Samuel).

 Händel. Die Opern. Kassel 2009 (22012).

 Musikalische Meilensteine. 111 Werke, die man kennen sollte. Weitere Verfasser/ur: Dorothea
Redepenning, Joachim Steinheuer (2 Bände), Kassel 2008.

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 45
Titula, ime i prezime nastavnika: Dr. Sanja Majer-Bobetko, znanstveni savjetnik
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: HAZU
Životopis
1952. rođena u Zagrebu, Hrvatska
1975. diplomirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu
1978. magistrirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu
1991. doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
1979. usavršavala se u Salzburgu ("Salzburg Seminar in American Studies")
1975.-77. gimnazijski profesor u Zagrebu
1977.-93. stručni suradnik-muzikolog u Biblioteci Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
1993.-2000. znanstveni suradnik u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU; od 2000. viši
znanstveni suradnik
1981.-93. predavač u Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu (kolegij:
Osnove glazbene kulture)
1990.-2007. predsjednica Hrvatske nacionalne komisije RILM-a (Répertoire international de littérature musical)
Od 1977. aktivno sudjelovala na pedesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu
Od 1996. članica uredništva časopisa Arti musices; od 2006. glavna urednica
Od 1999. članica uredništva časopisa Gitara
1992.-98; od 2001. članica Upravnog odbora Hrvatskoga muzikološkog društva; od 2004. dopredsjednica Društva

Članica je Hrvatskoga muzikološkog društva, Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga glazbenog zavoda .
Nagrađena je nagradom HGZ-a „Franjo Kuhač“ (1975.) i HMD-a „Dragan Plamenac“ (2008.)

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2005

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću (sa Z. Blažekovićem i G. Doliner), Hrvatsko muzikološko društvo,
Zagreb 2009.
Glazbena edukacija, reprodukcija, periodika i kritika u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. st., u: Hrvatska i Europa:
Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV.: Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX: stoljeće) (ur. Mislav
Ježić), Školska knjiga, Zagreb 2009, str. 649-653.
Muzikologija u Hrvatskoj u XIX. Stoljeću, u: Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV.: Moderna
hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX: stoljeće) (ur. Mislav Ježić), Školska knjiga, Zagreb 2009, str. 655-
661.
Glazba i religija Josipa Florschütza. Prilog povijesti estetike glazbe u Hrvatskoj i povijesti hrvatske glazbene
terminologije, u Musicologie sans frontières = Muzikologija bez granica = Musicology without frontiers: Svečani
zbornik za Stanislava Tuksara = Essays in Honour of Stanislav Tuksar, Cavallini, Ivano, White, Harry (ur.). Zagreb:
Hrvatsko muzikološko društvo, 2010. Str. 223-232
I opet nije jedan hrvatski kompozitor uzalud napisao operu. Lujo Šafranek-Kavić o Eri s onoga svijeta Jakova
Gotovca, u Arti musices. 42 (2011), 1; str. 71-78

164
Tragom Franje Ksavera Kuhača: Hrvatska glazbena historiografija u prvoj polovici 20. stoljeća s posebnim obzirom
na periodizaciju povijesti hrvatske glazbe, u Arti musices. 43 (2012), 2; str. 253-261
O povijesti hrvatske glazbe u glazbenohistoriografskim sintezama od 1911. do 1944. godine – skica za studiju, u
Nova nepoznata glazba / New Unknown Music: Svečani zbornik za Nikšu Gliga / Essays in Honour of Nikša Gligo,
Davidović, Dalibor, Bezić Nada (ur.). Zagreb: DAF, 2012. Str. 465 – 473.
Rukopisna knjiga Friderik Rukavina: Istaknuti hrvatski dirigent Huberta Pettana, Arti musices, 2013, 44, 2, str. 299 – 304.
Following the Trail of Franjo Ksaver Kuhač: Croatian Music Historiography in the First Half of the Twentieth Century, u:
Vjera Katalinić & Stanislav Tuksar (ur.), Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911). Glazbena historiografija i identitet / Musical
Historiography and Identity, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2013, str. 159 – 169.
Music Historiography and Propaganda in the First Half of the 20th Century: The Croatian Example, u: Massimiliano Salla
(ur.), Music and Propaganda in the Short Twentieth Century, Turnhout: Brepols, 2014, str. 123 – 130.
Što je hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću znala o renesansnoj glazbi u Dubrovniku i Dalmaciji?, Arti musices,
2014, 45, 1, str. 41 – 51.
Matošev život s glazbom, Hrvatska revija, 2014, 14, 1, str. 21 – 24.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica znanstvenog projekta „Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine“ (MZOS)

164
Redni broj: 46
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Grozdana Marošević
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za etnologiju i folkloristiku
Životopis
- osnovnu školu, gimnaziju i srednju glazbenu školu završila u Zagrebu
- diplomirala 1979. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (studij muzikologije i glazbene publicistike).
- poslijediplomski studij upisala 1981. na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, završila
program studija te magistarsku radnju proširila u doktorsku disertaciju
- doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (etnomuzikologija)
Znanstveni rad
- od 1979. zaposlena u Institutu za etnologiju i folkloristiku kao asistent, istraživač-suradnik (od 1988.), znanstveni
asistent (od. 1991.), znanstveni suradnik (od 1994.) i viši znanstveni suradnik (od 1998.)
- od 1994. do 2006. voditeljica Odsjeka za folklornu glazbu Instituta za etnologiju i folkloristiku, odnosno, nakon
promjene njegova unutarnjeg ustrojstva, voditeljica etnomuzikoloških projekata Instituta
- članica Hrvatskog društva folklorista (1979.-1999.), International Council for Traditional Music (od 1979.),
Hrvatskog etnološkog društva (od 1988.), Hrvatskog muzikološkog društva (od 1992.), Hrvatskog društva skladatelja
(od 1995.)
- članica uredništva znanstvenog časopisa Arti musices (od 1996.); recenzent znanstvenih knjiga, zbornika i radova
za časopise Narodna umjetnost, Arti musices i Etnološka tribina
- povremena članica povjerenstava za izbore u znanstvena zvanja; povremeno procjenjuje znanstvene projekate za
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Predavački rad
- od 1993. predaje etnomuzikološke predmete u okviru dodiplomskih i poslijediplomskih (doktorskih) studija na
Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a od 1996. na Odsjeku za muzikologiju Muzičke
akademije Sveučilišta u Zagrebu - povremeno predaje na Sveučilišnoj školi hrvatskog jezika i kulture (1994.-1999.) i
Hrvatskim studijima (od 1994.)
- mentorica i članica (ponekad i predsjednica) povjerenstava za ocjenu i obranu i/ili nostrifikaciju diplomskih,
magistarskih i doktorskih radova

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2008

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2009 - Suurednica Lechleitner, Gerda, Croatian Recordings’ Collections 1901-1936. Beč – Zagreb:
Phonogrammarchiv der Österreichischen Akademie der Wissenschaften - Institut za etnologiju i folkloristiku. [=
Sound Documents from the Phonogrammarchiv of the Austrian Academy of Sciences: The Complete Historical
Collections 1899-1950, general editor Dietrich Schüller. Series 11/1, OEAW PHA CD 27.
2009 Croatian Recordings 1900-1936: Sound Documents from the Phonogrammarchiv of the Austrian
Academy of Sciences, The Complete Historical Collections 1899-1950, Series 11/1, OEAW PHA CD 27
(1 – 4)
2010 Glazba četiriju rijeka: Povijest glazbe Karlovačkog Pokuplja, Zagreb: Institut za etnologiju i
folkloristiku – Hrvatsko muzikološko društvo,
2010 - Susret folkloristike i antropologije u hrvatskoj etnomuzikologiji, u Folkloristička čitanka, Hameršak, Marijana;
Marjanić, Suzana (ur.). Zagreb: AGM – Institut za etnologiju i folkloristiku, Str. 479 – 509.

164
2011 - Jerko Bezić i popis radova Jerka Bezića, u Jerko Bezić 1929. – 2010., Parać, Frano (ur.) Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Str. 11 – 64.
2013 - Ideas on Folk Music in Research and Public Music Practice in Croatia from the mid-19th to the mid-20th
Century, Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911) – Glazbena historiografija i identitet / Musical Historiography and
Identity: Sažetci / Katalinić, Vjera; Tuksar, Stanislav (ur.). Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb.
2013. - Glazbena građa Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu / Musical Heritage of the Institute of
Ethnology and Folklore Research in Zagreb, u: Višnja Zgaga (ur.), Glazba u muzeju/Muzeji glazbe – Music in a
museum/Museums of music. Međunarodni simpozij/International Symposium. Zagreb, Muzej Mimara, 16.–18.
listopada 2013. Zbornik sažetaka / Collected Summaries, str. 42 – 45.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Suvoditeljica projekta Sound Documents of Croatian Musical and Narrative Heritage from the Phonogrammarchiv
of the Austrian Academy of Sciences (projekt Phonogrammarchiv der Österreichischen Akademie der
Wissenschaften i Instituta za etnologiju i folkloristiku).
Suradnica na projektu Interpretativne razine tradicije, interdisciplinarni projekt Instituta za etnologiju i folkloristiku,
na projektu Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti (Hrvatska zaklada za znanost)

164
Redni broj: 47
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Franz Karl Prassl
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Universität für Musik und darstellende Kunst, Graz, Austria

Životopis
Rođen 1954. u Feldbachu, Austrija. Studira: crkvenu glazbu, dirigiranje zborovima i orkestrima, orgulje i
rimokatoličku teologiju u Grazu. Specijalizira gregorjiansku paleografiju i semiologiju u Essenu (Njemačka). Bio je
orguljaš katedrale u Klagenfurtu i glazbeni ravnatelj dijoceze Gurk u Klagenfurtu. Od 1989 predaje gregorijansko
pjevanje i povijest crkvene glazbe na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. Od 1995. do 2000.
ravnatelj je Instituta za crkvenu glazbu, 2000-2003 dekan za nastavu Glazbenog sveučilišta. Suurednik je Beiträge
zur Gregorianik, predsjednik Međunarodne radne skupine za himnologiju (Internationale Arbeitsgemeinschaft für
Hymnologie), član uprave Međunarodnog udruženja za proučavannje gregorijanskog pjevanja (Assoziazione
Internazionale Studi di Canto Gregorianio), ravnatelj Grazer Choralschola. Gostujući profesor u Beču, Innsbrucku,
Brnu, Zagrebu i Udinama.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1998

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
100 Jahre Graduale Romanum 1908-2008, in: Singende Kirche 55(2008), 189-196. 271a. Nachdruck in: HlD 2009.
Graduale novum. Editio magis critica luxta SC 117, Tomus I: De Dominicis Et Festis, coed. with C. Dostal, J.B. Göschl,
C. Pouderoijen and H.R.S. Zippe, Regensburg: Con brio Verlagsgesellschaft – Roma: Libreria Editrice Vaticana, 2011.
Orgelbuch zum Gotteslob, Österreichische Bischofskonferenz, suurednik s A. Kircher, W. Kreuzhuber and J. S.
Kreuzpointner, Stuttgart: Carus Verlag 2013.
Pavlov’s Dog and Liturgy: Listening and Recognition in Gregorian Chant, De musica disserenda 2013, 9, 1 – 2, str.
253 – 269.
Die Lamentationen im St. Lambrechter Antiphonale A-Gu 29, u: Manfred Novak (ur.), Orgelbau, Orgelspiel und
Kirchenmusik einst und jetzt, Wien-Berlin: LIT, 2013, str. 145 – 161.
Mittelalterliche Liedformen: Hymnus, Sequenz, Leise, u: Albert Gerhards & Matthias Schneider (ur.), Der
Gottesdienst und seine Musik, sv. 1, (Enzyklopädie der Kirchenmusik 4/1), Laaber: Laaber-Verlag, 2014, str. 209 –
218.
Gesang und Konfession, u: Albert Gerhards & Matthias Schneider (ur.), Der Gottesdienst und seine Musik, sv. 1,
(Enzyklopädie der Kirchenmusik 4/1), Laaber: Laaber-Verlag, 2014, str. 177 – 178.
Ein Blick in den Himmel: Zu Liturgie und Musik in den Kirchen des Ostens, u: Albert Gerhards & Matthias Schneider
(ur.), Der Gottesdienst und seine Musik, sv. 2 (Enzyklopädie der Kirchenmusik 4/2) Laaber: Laaber-Verlag, 2014 (u
tisku)

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 48
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ingrid Pustijanac
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u Puli, odlazi na studij u Italiju. Na Fakultetu muzikologije u Cremoni
Sveučilišta u Paviji 2000. diplomira muzikologiju, a 2004. završava i doktorat iz muzikologije i filoloških znanosti.
Istodobno na Konzervatoriju u Mantovi studira, te u srpnju 2000. godine, diplomira koralnu glazbu i zborsko
dirigiranje, zatim u rujnu iste godine i kompoziciju. Završava prvi stupanj studija elektronske glazbe u klasi
profesora Alvise Vidolina pri Pučkoj glazbenoj školi u Milanu (Civica scuola di musica). Od 2001. godine
kontinuirano radi u nastavi, kao asistent kolegija za Glazbenu analizu, te nositelj kolegija za Zborsko dirigiranje i za
Laboratorij starih i suvremenih notacija, pri Fakultetu Muzikologije u Cremoni, a osim didaktičke aktivnosti,
sudjeluje u brojnim internacionalnim simpozijima o suvremenoj glazbi i objavljuje radove na tom području. Od
01.10.2002. do 28.02.2003 na stipendiji je Fondacije Paul Sacher iz Basela u sklopu znanstvenpg projekta
«Skladateljska tehnika Ligetija – Koncerti za solo instrumente i orkestar». Od 01.02.2006. do 31.01.2010. djeluje
kao znanstveni suradnik Sveučilišta u Paviji na znanstvenom programu «Povijest teorije glazbe i suvremenih
skladateljskih tehnika» s projektom «Problem oblika u skladateljskim tehnikama na početku XXI. stoljeća». Od 2001
dirigira zborom Fakulteta u Cremoni (koji redovito nastupa u inozemstvu), te usavršava orkestralno dirigiranje u
Milanu (u klasi maestra Emilia Pomarica od 2005-2007, i Yoichi Sugiyame od 2007 do danas).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 16. 6. 2010.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Mario Bertoncini und die Gruppo di Improvvisazione Nuova Consonanza: Giacinto Scelsis Erbe in den
kompositorischen Poetiken der zweiten Hälfte des 20. Jahrhunderts in Italien, u: Federico Celestini & Elfriede
Reissig (ur.), Klang und Quelle: Ästhetische Dimension und kompositorischer Prozess bei Giacinto Scelsi, Wien: LIT
Verlag, 2014, str. 65 – 80.
György Ligeti: Il maestro dello spazio immaginario, Lucca: Libreria Musicale Italiana, 2013.
Folklore and Contemporary Composition: The Question of the National Identity of 20th Century Croatian
Composers, u: Vjera Katalinić & Stanislav Tuksar (ur.), Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i
identitet / Musical Historiography and Identity, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2013, str. 225 – 235.
Scelsijeve zagrebačke epizode, u: Dalibor Davidović & Nada Bezić (ur.), Nova nepoznata glazba: Svečani zbornik za
Nikšu Gliga / New Unknown Music: Essays in Honour of Nikša Gligo, Zagreb: DAF, 2012, str. 177 – 190.
György Ligeti: la vita e le opere, Epos, Palermo 2011
highScore Proceedings 2010 (ur. Ingrid Pustijanac), zbirka tekstova i intervjua sa polaznicima masterclassa
highScore 2010 (na engleskom), highScore New Music Center, Pavia 2011.
Pierre Boulez, Le Marteau sans maître. Fac-similé de l’épure et de la première mise au net de la partition, uredio
Pascal Decroupet, Schott, Mainz/Fondation Paul Sacher, Basel 2005 u «Saggiatore musicale» god. XVI, br. 1 (2009),
str. 149 – 152.
La musica d’arte dell’Occidente oltre l’Occidente, in Atti del Seminario Internazionale di Studi L’Etnomusicologia e le
musiche contemporanee, Fondazione Giorgio Cini 2009,
(http://www.cini.it/index.php/it/publication/detail/5/id/1020 )
La ricezione del pensiero spettrale negli ultimi due decenni in Italia, in Atti del Convegno internazionale di studi
«Italia/Francia. Musica e cultura nella seconda metà del XX secolo», a cura di a cura di Amalia Colisani, Gabriele
Garilli, Gaetano Mercandante, Epos, Palermo 2009, str. 347 – 372.

164
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Na Sveučilištu u Paviji istraživač je na znanstvenom programu Povijest teorije glazbe i suvremenih skladateljskih
tehnika, s projektom Problem oblika u skladateljskim tehnikama na početku XXI. stoljeća.

164
Redni broj:49
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Ludwig Steindorff
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Christian-Albrechts-Universität zu Kiel
Životopis
Rođen u Hamburgu 1952.
1978. i 1980. Diplomirao slavistiku, povijest i germanistiku u Heidelbergu (Njemačka).
1976-77. i 1978-80. Specijalizacija na zagrebačkom sveučilištu
1981. Obrana disertacije o temi „Dalmatinski gradovi u 12. stoljeću“
1981.-2000. Različite funkcije na sveučilištu u Münsteru
1990. Habilitacija u Münsteru o temi „Memoria u Staroj Rusiji. Kršćanski oblici brige za mrtve“
1993. Gost-predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
2000. Redovni profesor za povijest istočne i jugoistočne Europe na sveučilištu Christian-Albrechts-Universität zu
Kiel
2003-09. Predsjednik Udruženja stručnjaka zu povijest Istočne Europe (VOH)
2006-08. Prodekan za pitanja studija i ispita na Filozofskom fakultetu u Kielu
2009.- Znanstveni voditelj Sveučilišnog društva za Schleswig-Holstein

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2000.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa
Städtische Lebensformen im Spiegel spätmittelalterlicher istrischer und dalmatinischer Statuten, u: Die
Urbanisierung Europas von der Antike bis in die Moderne, Hrsg. Gerhard Fouquet, Gabriel Zeilinger, Frankfurt am
Main 2009 (=Kieler Werkstücke E 7), str. 173 – 190.
Polen und Russland im Streit um die Ukraine. Konkurrierende Erinnerungen an die Kriege des 17. Jahrhunderts in
den Jahren 1934 bis 2006, Wiesbaden 2009 = Forschungen zur osteuropäischen Geschichte Bd. 74.
Zusammen mit Ricarda Vulpius und Aleksej Miller, Predislovie. Rol‘ transferov v formirovanii obraza i
funkcionirovanii Rossijskoj Imperii, in: dies., ur., Imperium inter pares. Rol’ transferov v istorii Rossijskoj imperii
(1700 – 1917), Moskau 2010, str. 5 – 13.
Rossija i Velikobritanija: vnešnjaja politika i obrazy imperij ot Krymskoj Vojny do Pervoj Mirovoj Vojny, in: Martin
Aust, Aleksej Miller, Ricarda Vulpius, ur., Imperium inter pares. Rol’ transferov v istorii Rossijskoj imperii (1700 –
1917), Moskau 2010, Str. 244 – 265.
Völkerrechttransfer im Zarenreich. Internationalismus und Imperium bei Fedor F. Martens, in: Osteuropa 60/Heft 9
(2010), Str.113 – 125.
Kommentar: Russländisches Imperium und Begriffsgeschichte, in: Jahrbücher für Geschichte Osteuropas 60/3
(2012), Str. 406 – 410.
À la Recherche d’Histoire Imperiale: Histories of Russia from the 19th to the Early 21st Century, in: Matthias
Middell, Lluis Roura y Aulinas, ur., Transnational Challenges to National History Writing, Houndmills, Basingstoke
2013, Str. 229 – 256.
Vergleich und Sprachen der Selbstbeschreibung – zwei Ansätze der Imperienforschung, in: Jahrbücher für
Geschichte Osteuropas 61/1 (2013), Str. 103 – 112.
Russland und die Sowjetunion in der Globalgeschichte, in: Martin Aust, ur., Globalisierung imperial und
sozialistisch. Russland und die Sowjetunion global 1851-1991, Frankfurt am Main 2013, Str. 13 – 38.

164
Das Zarenreich in der Völkerrechtsgeschichte 1870-1914, in: Martin Aust, ur., Globalisierung imperial und
sozialistisch. Russland und die Sowjetunion global 1851-1991, Frankfurt am Main 2013, Str. 166 – 181.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa

164
Redni broj: 50
Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Rođen 27.07.1945. u Gornjem Kraljevcu, Čakovec, Hrvatska . Osnovnu školu, gimnaziju i srednju glazbenu školu
završio u Zagrebu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (anglistika, filozofija; 1970) i Muzičkoj
akademiji (MA) u Zagrebu (violončelo; 1972). Redoviti je član HAZU od 2012. godine.
- magistrirao 1978. i doktorirao 1990. (muzikologija) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu . 1974-1976,
specijalizirao iz muzikologije na Sveučilištu Sorbonne i na Ecole pratique des hautes études, Pariz, Francuska
- 1986 – 1988, studijsko-specijalistički boravak u Staatliches Institut für Musikforschung, Zapadni Berlin
(Humboldtova stipendija)
- istraživač u Muzikološkom zavodu MA (1970 – 80) i u Zavodu za muzikološka istraživanja HAZU (1980-92)
- od 1992. profesor (od 1998. redoviti) muzikoloških predmeta (estetika glazbe, povijest glazbe, uvod u
muzikologiju) na Odsjeku za muzikologiju MA Sveučilišta u Zagrebu
- 1997.-1998. i 1998.-2000. prodekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
- 2004.-2009: pročelnik Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
- predaje na Hrvatskim studijima (od 1994) i predavao na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku (1994-2005)
- povremeni član povjerenstava za izbore u zvanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu, te Kansas Cityju i Berkeleyu
(SAD) te vanjski ispitivač na doktorskom studiju University Colledgea u Dublinu (Irska)
- držao predavanja iz povijesti hrvatske glazbene kulture i opće estetike glazbe na 23 sveučilišta u SAD-u, Australiji,
Južnoj Africi, Kanadi, Irskoj, Poljskoj i Njemačkoj
- suosnivač (1992) Hrvatskog muzikološkog društva (tajnik 1992-1997, predsjednik 2001-2006)
- objavio više od 170 stručnih i znanstvenih članaka i više od 20 knjiga (kao autor, prevoditelj te kao urednik
zbornika)
- sudjelovao referatima na više od 100 simpozija (od čega više od 70 inozemnih)
- organizirao 14 znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Španjolskoj i Italiji
- član redakcija znanstvenih časopisa: od 1980. International Review of the Aesthetics and Sociology of Music,
Zagreb (zamjenik glavnog urednika; od 2000. glavni urednik); od 1980. Arti Musices, Zagreb (1990-1997 glavni
urednik); 1981-2002. Current Musicology, New York (corresponding editor); 1987-1991. te od 2011. Acta
Musicologica, Basel; 1996-2005. The South African Journal of Musicology, Sunnyside (Overseas Panel); od 2006. De
musica disserenda, Ljubljana; Kroatologija, Zagreb (od 2010.)
- urednik za glazbu Hrvatske enciklopedije (od 1996.)
- voditelj izdavačke djelatnosti Hrvatskog muzikološkog društva u Zagrebu
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje 15. 10. 2003.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
2009.
The idea of „national“ in Croatian 19th-century musical culture, u: Muzykolog wobec świadectw źródłowych i
dokumentów / The musicologist and source documentary evidence. Księga pamiątkowa dedykowana professorowi
Piotrowi Poźniakowi w 70. rocznicę urodzin / A Book of essays in honour of Professor Piotr Poźniak on his 70th
birthday, ur. Zofia Fabiańska et al., Musica Iagellonica, Kraków 2009, str. 699 – 717.
Josip Andreis i njegovo djelo Uvod u glasbenu estetiku (Zagreb 1944.), Arti musices, 40/1,2 (2009), str. 135 – 167.
Renaissance Music Writers Originating from Croatian Lands, u: Croatia in the Late Middle Ages and the
Renaissance. A Cultural Survey, Philip Wilson Publishers – Školska knjiga, London-Zagreb, str. 721 – 727.
2010.

164
Zur Musikkultur Dalmatiens zwischen dem 16. und 18. Jahrhundert, u: Dalmatien als europäischer
Kulturraumaum. Beiträge zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien „Dalmatien als Raum europäischer
Kultursynthese (Bonn, 6-10. Oktober 2003) und „Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen
Kulturraums (Bonn, 9-13. Oktober 2006), ur. Wilfried Potthoff et al., Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest,
Split 2010, str. 567 – 581.
2011.
Hrvatska glazba od srednjovjekovnih kodeksa i Ivana Lukačića do 20. stoljeća, Nova prisutnost, 9 / 1 (2011), str. 65 –
70.
Rukopis R81 iz 14. stoljeća s glazbenom tematikom u franjevačkom samostanu u Zadru, Arti musices, 42/2 (2011),
str. 261 – 269.
2012.
On Some Concepts of Panslavism and Illyrism in South Slavic Peoples, and the Idea of National Music in Croatia
during the 19th Century, u: Nation and/or Homeland, ur. I. Cavallini, Milano 2012, str. 79 – 102.
Music, Reformation and Catholic Renewal in Early 17th-Century Dalmatia, u: A. Colzani & A. Luppi & M. Padoan
(ur.), Barocco Padano: Atti del XV Convegno internazionale sulla musica italiana nei secoli XVII-XVIII, Como:
A.M.I.S., str. 399 – 412.
Les écrivains musicaux et les théoriciens de la musique, u: Ivan Golub & Ivo Supičić (ur.), Croatie: Le temps du
Baroque et des Lumières. Trésors d'art et de culture (XVIIe – XVIIIe siècle), Rennes – Zagreb: Presses Universitaires
de Rennes – Školska knjiga, str. 631 – 638.
2013
Franjevci i glazbena baština nekadašnje Dubrovačke Republike, u: Bertošin zbornik, knj. 2, Pula – Pazin: Sveučilište
Jurja Dobrile u Puli – Državni arhiv u Pazinu, str. 391 – 402.
2014
U Bibliothèque Nationale de France u Parizu pronađeni zagubljeni primjerci dvaju Križanićevih djela (Asserta
musicalia i Tabulae nouae, exhibentes musicam), Arti musices, 45, 1, str. 73 – 84.
Glazbena zbirka katedrale, u: Katarina Horvat-Levaj (ur.), Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Dubrovnik – Zagreb:
Katedralna župa Gospe Velike – Institut za povijest umjetnosti, str. 381 – 395.
Glazbena kultura Dubrovačke Republike, u: Katalog izložbe “Luka i Antun Sorkočević - diplomati i skladatelji”,
Dubrovnik: Muzeji grada Dubrovnika.
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Glavni istraživač projekta MZOS-a Sređivanje i katalogizacija glazbenih arhiva i zbirki u Hrvatskoj
Istraživač na projektu „Music Migrations in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and
South“ (HERA: MusMig)

164
Redni broj: 51
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Hrvoje Turković
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: umirovljeni profesor Akademije dramske umjetnosti u
Zagrebu
Životopis
Rođen u Zagrebu. Diplomirao filozofiju i sociologiju u Zagrebu (1972.). Na New York Universityju magistrirao iz
filmskih studija (1976.), na Filozofskom fakultetu doktorirao filmskoteorijskom tezom (1991.). Urednik kulture u
Studentskom listu (1970-1971), konzultant u knjižari inozemnih knjiga Mladost (1973.-1974.). Od 1977. radi na
Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Povremeno predaje na drugim fakultetima (Filozofski fakultet u Zagrebu,
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu) te redovito na seminarima Škole medijske kulture. Sudjelovao na više
inozemnih kongresa s izlaganjem. Radio u sklopu više znanstvenih projekata, npr. suradnik znanstvenog projekta
Suvremena estetika (tema: Teorija prikazivanja) na Institutu za filozofiju, pod uredništvom dr. Danka Grlića (1977.-
79.); God. 1993.-95. sudjelovao u projektu Tropi i figure Zavoda za znanost o književnosti pod vodstvom dr. Dunje
Fališevac.; God. 1994.-95. sudjelovao sam u međunarodnom projektu Media and War (Television in Croatia) u
organizaciji European University Center For Peace Studies, Stadtschlaining, Austrija, pod vodstvom dr. Hansa
Heinza Fabrisa. Član Hrvatskog društva filmskih kritičara od 1991. (predsjednik društva 1991.- 1992.); član
Hrvatskog udruženja društvenih i humanističkih znanosti od njegova osnutka (1993.); član Hrvatskog semiotičkog
društva (1996.). Od 1995. volonterski predsjednik Hrvatskog filmskog saveza, a od 1999. utemeljiteljski član Savjeta
Filmskog centra. God. 2002.-2004. član Vijeća za film i kinematografiju pri Ministarstvu kulture RH. Član Vijeća
Međunarodnog animiranog festivala u Zagrebu (Animafest) 2001.-2004. Od 2009. do 2012. član Upravnog vijeća
Zagreb filma. Dobitnik više nagrada, npr. Nagrade Vladimir Vuković za životno djelo te Nagrade Vladimir Nazor za
životno djelo u području filmske umjetnosti.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 17. 7. 2008.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Filmski enciklopedijski rječnik (u pripremi), glavni ur., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Povjesničarski primjer Dejana Kosanovića, Hrvatski filmski ljetopis, 2013, XIX, br. 75, str. 98 – 102.
Kultura alternative i multimedijalni centar SC-a, Hrvatski filmski ljetopis, 2013, XIX, br. 75, str. 82 – 91.
Teorija filma, 3. dopunjeno izdanje, Zagreb: Meandar, 2012
Život izmišljotina. Ogledi o animiranom filmu, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2012
Film kao znak i sudionik modernizacije, Hrvatski filmski ljetopis, 2011, XVI, br. 68, str. 104 – 118.
Mora li narativni film imati naratora, Hrvatski filmski ljetopis, 2011, XVI, br. 67, str. 9 – 32.
Nacrt filmske genologije, Matica hrvatska Zagreb, 2010.
Retoričke regulacije. Stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i književnog izlaganja, AGM, Zagreb, 2009

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditelj znanstvenog projekta MZOS-a Filmski enciklopedijski rječnik; suradnik na projektu MZOS-a Logika,
univerzalni jezik i filozofija jezika.

164
Redni broj: 52
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. emeritus dr. sc. Milivoj Solar
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Životopis
Milivoj Solar rođen je 8. travnja 1936. u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu studirao je filozofiju i jugoslavistiku, a doktorirao je 1964. disertacijom o Franu Galoviću. Od
1963. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, docent i izvanredni profesor, a od 1976. redoviti je
profesor na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost.
Predavao je kao gost i na drugim sveučilištima. Krajem osamdesetih (1987-1990) bio je republički ministar
prosvjete i kulture. Objavio je brojne radove u znanstvenim književnim i stručnim časopisima, a za rasprave iz
književne teorije dobio je, među ostalima, Nagradu grada Zagreba te nagrade Božidar Adžija, Vladimir Nazor i
Kiklop. Predavao je na doktorskim studijima u Hrvatskoj i Crnoj Gori. O njegovim radovima objavljeno je stotinjak
prikaza i osvrta u knjigama te domaćim i stranim časopisima i novinama.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1980

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

The technique of introducing essay into The springtimes of Ivan Galeb, Relations. Literary journal (2009), ¾, str. 159
– 162.
Ukus, mitovi i poetika, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
Kritika relativizma ukusa, Zagreb: Matica hrvatska, 2011.
Književni leksikon: pisci, djela, pojmovi, 2. prošireno izdanje, Zagreb, Matica hrvatska, 2011.
Povijest svjetske književnosti,2 prošireno izdanje, Zagreb: Golden marketing, 2011.
Između ideologije i utopije u C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer – Fraatz (ur.), Komparativna povijest
hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII, Književni krug Split, Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu
književnost, Split, Zagreb, 2011
Teorija književnosti; Rječnik književnog nazivlja, Beograd: Službeni glasnik, 2012.
Književnost. Vrlo kratak uvod u njenu teoriju, povijest i kritiku, Zagreb: Politička kultura, 2014

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Europski kontekst hrvatske književnosti

164
Redni broj: 53
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Žarko Paić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini. Od 2013. godine je izvanredni profesor na Studiju modnog dizajna na
Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i
vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije
na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za
teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. Suorganizator je
s Centrom za vizualne studije iz Zagreba međunarodnih interdisciplinarnih simpozija iz vizualne kulture i umjetnosti
Visual Construction of Culture (Zagreb, 2007), Medijska slika svijeta (Zagreb, 2012) i Vizualni studiji danas: moć
slika (Zagreb, 2013). Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnostii estetike, objavljuje i
književne eseje. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KULTURKONTAKT iz
Beča za 2008. godinu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 18. srpnja 2013
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009.
Melankolija i revolucija: Kultura u postkomunističkom opsadnome stanju, u: Ivan Čolović (ur.), Zid je mrtav, živeli
zidovi! Pad Berlinskog zida i raspad Jugoslavije, Biblioteka XX Vek, Beograd, 2009., str. 205-235.
Gott ohne Religion? Die Leere der Welt und das Ereignis der Offenheit, Relations: Literarisches Magazin (2010) 1-2;
80-91.
Herrschaft Des Genusses: Inszenieerung des Lebens als sozialen Erlebnisses, Relations: Literarische Magazin (2010)
1-2; 92-104.
Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti. Litteris, Zagreb 2011.
Tijelo-slika kao događaj: Deleuze i vibracije suvremene umjetnosti, u: Kristina Bojanović (ur.) Slike mišljenja Žila
Deleza, Društvo filosofa Crne Gore, Nikšić, 2011., str. 283-324.
Identitet kao dispozitiv moći: kraj ideologije ili politike multikulturalizma?, Politička misao: časopis za političke
nauke, God.49 (2012), 1, str. 126-151
Zagonetka i trag: Barbarićevo razumijevanje umjetnosti, u: Petar Šegedin i Ozren Žunec (prir.) Zbližavanja: zbornik
povodom 60-te obljetnice rođenja Damira Barbarića, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
Događaj i razlika: Performativno-konceptualni obrat suvremene umjetnosti, Filozofska istraživanja: časopis za
filozofiju. XXXIII (2013), 1; 5–20.
Sloboda bez moći: politika u mreži entropije, Udruga Bijeli val, Zagreb, 2013.
Muzeum niepokorności, u Poznańskie studie slawistyczne, Numer 6, 2014, str. 291 – 310. Poznań

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Diskurzivni identitet u izvedbenim umjetnostima: tijelo, osobe, intersubjekti. Istraživač.
Voditelj znanstveno-istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvremena umjetnost pri Centru za
vizualne studije iz Zagreba (2011-2013)

164
Redni broj: 54
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Darko Lukić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Darko Lukić (1962) diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1986.
godine. Magistrirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1990. godine, a doktorirao
teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2005. godine. Bio je na više poslijediplomskih specijalizacija:
Fulbrightova stiupendija, New York University, SAD, 1997., Europska akademija za kulturu i menadžment, diploma
iz kulturnog menadžmenta, 1996.; Institut za kazališnu antropologiju Sveučilišta u Copenhagenu, 1995. Od rujna
2002. godine predaje na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Izvanredni je profesor na odsjeku
produkcije. Pomoćnik dekana 2006-2008. godine, prodekan za poslovanje 2002.-2006. godine. Od 2006. godine
vanjski je suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao nastavnik na studiju teatrologije. Godine 2004.
radio je na Akademija dramske umjetnosti Univerziteta u Tuzli kao Izvanredni profesor na odsjeku produkcije. Od
1998. do 2002. godine bio je ravnatelj i umjetnički direktor Teatra ITD. Bio je predsjednik Kazališnog vijeća GDK
»Gavella«, urednik je u časopisu »Hrvatsko glumište« HDDU, a bio je i Umjetnički savjetnik Hrvatskog
audiovizualnog centra za igrani film (2008), umjetnički savjetnik Ministarstva kulture RH i HRT-a za igrani film
(2006-2008), član Kulturnog Vijeća za scenske umjetnosti Ministarstva kulture RH (2001- 2004), predsjednik
kazališne komisije Grada Zagreba (2002-2004), član vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju Grada Zagreba
(2005-2007). Član je udruga: Hrvatski PEN Centar, HDDU, Hrvatski centar ITI UNESCO, IITM Bruxelles, IETM Madrid,
ELIA, Amsterdam

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Uvod u antropologiju izvedbe. Komu treba kazalište?, Zagreb, 2013
Pravilima igre unatoč, Kazalište, XVI br. 53/54, str. 152 – 154., 2013
O Slavku Pervanu // Kompozitori boginji Terpsihori, Sarajevo, 2012
Kazalište u svom okruženju, Knjiga 2, Kazališna intermedijalnost i interkulturalnost, Zagreb, Leykam international
2011
Kazalište, kultura, tranzicija, Zagreb, Leykam international 2011
Medijske tehnologije i kazalište; intermedijalnost i interaktivnost novog kazališta // Digitalno doba; masovni mediji
i digitalna kultura, Zagreb/Zadar, 2011
Socialy Formed Performative Identities: A Relationship between Non-verbal and Verbal Component of Performing
Practices; A Theatrological Division Between the Cultures of East and West // Spaces of Identity in the
Performing Sphere, Zagreb, 2011
Uvodi i uvidi. // Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost. 1 (2011)
Produkcija i marketing scenskih umjetnosti: organizacija, planiranje, proizvodnja i marketing u kazalištu, Zagreb,
2010
Kazalište u svom okruženju, Knjiga 1, Kazališni identiteti, Zagreb, 2010
Putnik kroz vrijeme. // Symphony of Sorrowful Songs, Staatsballett, Berlin. 1 (2010)
Kazalište i gospodarsko okruženje. // Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost. 2 (2010)
Drama ratne traume, Zagreb, 2009
Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Kako praksom vođeno teorijsko istraživanje u umjetničkoj izvedbi može doprinijeti hrvatskoj znanosti
Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005)

164
Redni broj: 55
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ivana Keser Battista
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Rođena 1967. u Zagrebu. Završila Školu primijenjene umjetnost i dizajna u Zagrebu. Diplomirala slikarstvo na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1992). Od 2004 do 2007. studira na Poslijediplomskom studiju
književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala 2009. temom iz filmologije: “Film kao esej: Teorijski
aspekti raspravljačkih struktura u filmskom mediju” (mentor: Prof. Nikica Gilić). Predaje filmološke kolegije na
Akademiji likovnih umjetnosti: Povijest filma, Teoriju filma, Digitalni film i koncepciju. Na Muzičkoj akademiji:
Likovnu/Vizualnu kulturu. Predavala je na Medijskom sveučilištu u Koprivnici, te filmološke kolegije na Doktorskom
studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao vizualna
umjetnica ostvarila je preko stotinu samostalnih i grupnih izložbi u relevantnim institucijama; muzejima,
galerijama, na bijenalima te umjetničkim manifestacijama u zemlji i inozemstvu: u Muzeju moderne umjetnosti u
New Yorku (MoMA), u Muzeju moderne umjetnosti u Beču, u Irskom muzeju moderne umjetnosti u Dublinu, u
Muzeju za modernu i suvremenu umjetnost u Ženevi (MAMCO) i drugdje. Umjetnički rad valoriziran joj je i
kontekstualiziran u nekoliko svjetskih i domaćić h povijesnih pregleda, antologija, knjiga i udžbenika. Bavi se
europskim, suvremenim, dokumentarnim filmom te umjetničkim istraživanjem a zapažena je i kao predavačica na
Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić MZOS-a i Hrvatskog filmskog saveza.
Završila je mentorsku školu Sveučilišta u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2013

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Gauthierova teorija filmskog eseja, Hrvatski filmski ljetopis, 15 (2009), 59
Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u filmskom eseju, Medijska istraživanja 16 (2010), 1
Filmski esejizam Ante Babaje: tijelo kao proces suđenja, Hrvatski filmski ljetopis, 16 (2010), 63
Nečisti film: intermedijalne strategije i slikarski procesi u filmu, Hrvatski filmski ljetopis, 18 (2012), 70.
Suvremeni europski film, konteksti i tendencije, Hrvatski filmski ljetopis 19 (2013), 76.
Film esej, Zagreb, Leykam international, 2013
Esej. Razmišljanja u fragmentima, Filozofska istraživanja, 33 (2013), 1 (129), str. 258 – 266

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Interdisciplinarno poslijedoktorsko Umjetničko istraživanje u likovnim i audiovizualnim medijima

164
Redni broj: 56
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Životopis
Andrea Zlatar rođena je 13. travnja 1961. godine u Zagrebu, gdje je polazila osnovnu i srednju školu.
Studirala je komparativnu književnost, fiozofiju i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Dobitnik je Rektorove nagrade i boravila je na kraćim stručnim stipendijama u inozemstvu. Godine 1988.
magistrirala je iz područja književnosti (tema Marulićeva “Davidijada”) a 1992. obranila doktorsku
disertaciju (tema Modeli srednjovjekovne autobiografije: ispovijest i životopis). Radi na Odsjeku za
komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1986. godine, sada u svojstvu redovitog
profesora, gdje je uključena u nastavnu i znanstvenu djelatnost (projekti istraživanja suvremene hrvatske
književnosti u europskom kontekstu). Redovito sudjeluje radu znanstvenih skupova iz područja povijesti i
teorije književnosti. Usporedo sa znanstvenonastavnom djelatnošću Andrea Zlatar bavi se od početka
osamdesetih godina uredničkim i novinskim poslovima (Omladinski radio, Studentski list, Gordogan,
Vijenac, Zarez). Uz znanstvene radove objavljuje i esejistiku Interesno područje: Autobiografija i
oblikovanje autobiografskog / fikcionalnog / biografskog identiteta u tekstovima moderne književnosti;
istraživanje kulturalnog identiteta u zemljama u tranziciji kroz forme tekstualnog oblikovanja. Trenutno
radi kao Ministrica kulture u Vladi RH.
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa
„Književne perspektive: PTSP romani“, Eurozine (1), 1, str. 65 – 71, 2009.
„Marin Držić. Kulturni kapital“. U: Marin Držić. Epoha i naslijeđe, ur. C. Pavlović et al., Split, Zagreb, 2009.
„Funkcionalne pretvorbe tijela u suvremenoj hrvatskoj književnosti“, u Wielkie tematy kultury w literaturach
slowianskicih. Cialo 9. ur. Matusiak, Agnieszka, et al., str. 37 – 36, Wroclaw, 2011.
„Autobiografija: teorijski izazovi“, u Avtobiografski diskurz, ur. Koron, Alenka i Leben, Andrej, Studia Literaria,
Ljubljana, 2011., str. 23 – 35.
„Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija“, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, ur. T.
Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje, FF press, Zagreb 2012, str. 489 – 496
„Predgovor“, u: Hrvatska kulturna baština na UNESCO-vim listama, Zagreb, Opatija, 2013.
Riječnik tijela, Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb, 2013 (audio-izdanje).
„Culture of memory or cultural amnesia. The usage of the past in the contemporary Croatian novel“, in: After
Yugoslavia: The Cultural Spaces of a Vanished Land, ur. R. Gorup, Stanford University Press, 2013, str. 228 – 242.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
Voditeljica projekta Književnost u tranziciji/Tranzicija u književnosti

164
 Redni broj: 57
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Bruno Kragić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Životopis
Rođen u Splitu, u Zagrebu je završio Filozofski fakultet (komparativna književnost i francuski
jezik i književnost, 1997), magistrirao je temom Tipologija glumačkih zvijezda američkog
filma, 2004 (mentor prof. dr. sc. Ante Peterlić), a doktorirao temom Kasni klasični stil
zvučnoga igranog filma, 2012. (mentor izv. prof. dr. sc. Nikica Gilić). U Leksikografskome
zavodu Miroslav Krleža radi od 2000. kao znanstveni novak na projektu Hrvatska bio-
bibliografska baština; sada je u zvanju višeg leksikografa. Od 2000. g član je uredništva
Hrvatskoga biografskoga leksikona od 2000., suurednik je Filmskoga leksikona (2003),
urednik u Hrvatskoj enciklopediji od 2003. Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža
od 1. siječnja 2009., na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije iz
povijesti filma, a predaje i na Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je uredništva Hrvatskoga filmskog
ljetopisa od 2001., suurednik (s doc. dr. sc. Tomislavom Brlekom) časopisa za kulturu i
umjetnost 15 dana postao je 2004. godine.
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2014.
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa,
odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa
Gavelline digresije o filmu // Dani Hvarskoga kazališta 39. Gavella - riječ i prostor / Boris Senker, Vinka
Glunčić-Bužančić (ur.). Zagreb-Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug Split,
2013, str. 265-276.
Klasični stil u historiografijama hrvatskog filma // 60 godina Festivala igranoga filma u Puli i hrvatski
film : zbornik radova / Gilić, Nikica ; Vidačković, Zlatko (ur.). Zagreb: Matica hrvatska, 2013., str. 81-100.
Lukas Nola: Celestial Body (Nebo, sateliti, 2000); Alone (Sami, 2001) // In Contrast: Croatian Film
Today / Vidan, Aida ; Crnković, Gordana P. (ur.). Zagreb : Croatian Film Association (Hrvatski filmski
savez), 2012., str. 183-187.
Kasni klasični stil zvučnoga igranog filma / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, 2012., 164 str.
Slike epohe u filmu Glembajevi // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII.
Politika i poetika kulture nakon 1910. godine. Zagreb, Split, 2011.
Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić? // Dani hvarskoga kazališta. Pamćenje, sjećanje, zaborav u
hrvatskoj književnosti i kazalištu. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu. Zagreb-Split:
HAZU – Književni krug Split, 2011.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji
su relevantni za područje doktorskog programa
Stilistički opis hrvatske filmske baštine
Filmski enciklopedijski rječnik

164
 Redni broj: 58
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Marin Blažević
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Životopis:

Izvanredni profesor na Odsjeku za dramaturgiju; predaje teoriju i povijest kazališta i drame,

studije izvedbe, te postdramsku dramaturgiju na ADU, a dramaturgiju opere na Muzičkoj
akademiji u Zagrebu. U veljači 2013. bio je gostujući profesor na Sveučilištu Columbia.
Međunarodni je suradnik projekta »New Media Dramaturgy« pri Sveučilištu Novi Južni Wales u
Sydneyju. Održao predavanja na brojnim sveučilištima (Roehampton, Wisconsin-Madison,
Utrecht, Aberystwyth, Buffalo, Columbia, Yale, Northwestern, Copenhagen, De La Salle,
University of Philippines, Stanford etc.). Istraživački interesi uključuju studije izvedbe, teoriju
glume, napose Branka Gavelle, zatim dramaturgiju izvedbe, politički spektakl, avangardno i
postdramsko kazalište, te u posljednje vrijeme opernu i sportsku izvedbu. U svojstvu direktora,
2009. godine organizirao je u Zagrebu 15. godišnju konferenciju Performance Studies
international. Konferencija je okupila više od 500 istraživača i umjetnika iz cijeloga svijeta oko
teme »MISperformance: Misfiring, Misfitting, Misreading«. Godinu potom, iznova u suradnji s
Ladom Čale Feldman, bio je i ko-direktor PSi#15 follow up regionalnog istraživačkog skupa u
Rijeci na srodnu temu: «MISperformance – an inverted approach to doing Performance
Studies». 2010. izabran je za predsjednika Međunarodnog odbora PSi. U suradnji s Peterom
Eckersallom (Sveučilište u Melbournu) nedavno je osnovai novu radnu grupu PSi –
»Dramaturgy & Performance Studies«. Od 1998. bio je član uredničkog odbora te kasnije i
glavni urednik Frakcije.

Predstojnik je Odsjeka za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa
MISperformance: essays in shifting perspectives, ur. L. Čale Feldman i M. Blažević, Ljubljana, Rijeka, Zagreb, Drugo
more, Filozofski fakultet u Zagrebu 2014.
Izboren poraz. Novo kazalište u hrvatskome glumištu od Gavelle do..., Zagreb, Disput 2012.
Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću, ur. B. Senker, S. Petlevski, M. Blažević, Zagreb, Hrvatski centar ITI,
2011.
Translate or else: marking the glocal troubles of performance research in Croatia, (suautor L. Čale Feldman), in:
Contesting Performance: Emerging Sites of Research (Performance Interventions), ur. Jon McKenzie et al., Palgrave
Macmillan, 2010., str. 168-187.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa
New Media Dramaturgy (na Sveučilištu New South Wales u Australiji).

164
Redni broj: 59
Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Sanja Roić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Životopis:

Rođena u Puli 1953. godine, diplomirala je talijanistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu

u Zagrebu. Magistrirala je 1983, doktorirala 1989. Od 1980. godine radi kao asistent, od 1990.
kao docent, od 1995. kao izvanredni profesor te od 2000. kao redovni profesor na Katedri za
talijansku književnost Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala na
Sveučilištima u Napulju, Trstu, Chietiju, Berlinu, Ljubljani i Zadru. Predavala i istraživala na Freie
Universität u Berlinu 1991/2. i 1995. kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt iz Bonna.
Sudjelovala na kongresima u Hrvatskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Njemačkoj,
Španjolskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Poljskoj. Talijanski kulturni institut u Zagrebu dodijelio joj je
1999. godine godišnju nagradu za talijanistiku. Piše radove iz oblasti talijanske književnosti 18.,
19. i 20. stoljeća i komparatistike.
Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2000
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji
su relevantni za područje doktorskog programa
Razumjeti drugoga. Kroatističke i talijanističke teme. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2014 (koautorica:
Delbianco, Valnea)
Petar Kuničić - učitelj, književnik, rodoljub / Moškatelo Ivica; Roić, Sanja (ur.). Dol na Hvaru: Tartajun, Dol na Hvaru,
2014.
Mate Zorić, Sjenovita dionica hrvatske književnosti. Romantički pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku , Balić-Nižić,
Nedjeljka; Roić, Sanja (ur.). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2014.
Korijeni. Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji / Radici. Croati del Biokovo de della Bassa Narenta in Italia,
Marinović, Lovorka; Roić, Sanja (ur.). Zagreb: Centar za nove inicijative; Fondazione "A. Piccoli", 2014
Jedno tršćansko prijateljstvo // Fulvio Tomizza, Prijateljstvo / Neven Ušumović (ur.). Umag: Gradska knjižnica Umag,
2014. Str. 5-14.
L'imagologia di Fulvio Tomizza // Rileggendo Fulvio Tomizza / Deganutti, Marianna (ur.). Rim: Aracne, 2014. Str. 29-
44.
O drvenom lutku - od knjige do filma. // Detinjstvo. Časopis o književnosti za decu. 14 (2014) , 2; str. 42-47.
La complessa ricezione di Primo Levi nei Balcani. // Italianistica Ultraiectina. 8 (2014); str. 238-246.
La casa di Alberto Savinio come luogo surreale. // Nasleđe. 29 (2014) ; str. 97-106
Materada oltre i confini linguistici. // Italica belgradensia. 1 (2013). Suatuor: Ante Brala.
Istočno i zapadno od Trsta. Interkulturalni dijalozi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2013.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su
relevantni za područje doktorskog programa.

164
Ako nastavnik nije zaposlen u visokoškolskoj ustanovi koja predlaže program
doktorskog studija, priložite pisanu izjavu da je spreman izvoditi nastavu te pisanu
dozvolu čelnika ustanove u kojoj je zaposlen s navođenjem predmeta i razdoblja za
koje se dozvola izdaje. Izjavu i dozvolu priložite odmah na sljedećoj strani.

164
A.6.2. P OPIS POTENCIJALNIH MENTORA ZAPOSLENIH NA USTANOVI KOJA PREDLAŽE PROGRAM
DOKTORSKOG STUDIJA (PODATKE ZA SVAKOG MENTORA ZAPOČNITE NA NOVOJ STRANI KOPIRAJUĆI
PRILOŽENU SHEMU)

Važna napomena:
Svi novi mentori upućeni su na prijavljivanje u mentorske radionice Sveučilišta u
Zagrebu, u skladu s pravilima i uputama Sveučilišta u Zagrebu.

Redni broj: 1

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Nikica Gilić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
„Promjene u prikazu rata u novijem hrvatskom igranom filmu – stil, umjetnost, ideologija“, u Facing the Present:
Transition in Post-Yugoslavia, Grazer Studien zur Slawistik, Band 6, ur. Renate Hansen-Kokoruš, Verlag Dr. Kovač,
Hamburg, 2014, str. 11 – 32.
60 godina festivala igranoga filma u Puli i hrvatski film, 2013, ur. Nikica Gilić i Zlatko Vidačković, Zagreb, Matica
hrvatska
O žanrovskom i umjetničkom filmu u genološkoj koncepciji Hrvoja Turkovića, Hrvatski filmski ljetopis 2013 (IXX), 73-
74, str. 27 – 33.
“Film Živi i mrtvi Kristijana Milića – poteškoće “zauzimanja strana” u ratu u Bosni i Hercegovini (te u okolnim
državama)”, KINO!, 2012 (V), br. 17/18., str. 146 – 156 i 359. Ljubljana.
“Elementi romantizma Sna doktora Mišića kao poticaj televizijskom romantizmu 1970-ih”, Komparativna povijest
hrvatske književnosti, zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A.
Meyer-Fraatz,Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Split, Zagreb,
2012, str. 329 – 344.
Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, 2010, Zagreb, Leykam International (drugo, izmijenjeno izdanje: 2011).
„Crveni i zeleni kadar – Čaruga Rajka Grlića (i Ivana Kušana) kao slika epohe“, Komparativna povijest hrvatske
književnosti, zbornik radova XIII. Poetika i politika kulture nakon 1910. godine, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić,
A. Meyer-Fraatz,Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Split, Zagreb,
2011, str. 371 – 380.
„Filmski medij“, u Uvod u medije, ur. Zrinjka Peruško, Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo/Jesenski i Turk, 2011. Str.
87 – 108.
“Revolution, cinema, painting: creative recycling of images in the films of Tom Gotovac (Antonio Lauer)”, Studies in
Eastern European Cinema, 2010 (I), br. 1, str. 71 – 84. Birmingham. (http://www.atypon-link.com/INT/toc/seec/1/1)
“ Ne okreći se sine Branka Bauera: stil i ideologija ratne (partizanske) melodrame”, KINO!, 2010 (III), br. 10., str. 82 –
91 i 327 – 8. Ljubljana.
“Tragovi modernizma 1960-ih u novijem hrvatskom igranom filmu”, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti,
Zbornik radova XII, Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A.

164
Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
2010, str. 420 – 429.
“Znanstvena fantastika između slova i slike (o nekim problemima žanrovskog stvaralaštva u književnosti i filmu)”,
Književna smotra, 2009 (XLI), br. 154 (4), str. 25 – 32.
“Figure slobode: Držić i Dubrovnik (povodom Bulajićevog Libertasa)”, u: Komparativna povijest hrvatske
književnosti, Zbornik radova XI, Držić danas. Epoha i naslijeđe, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, Split, Književni
krug, 2009, str. 407 – 418.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

11 (od toga dva u komentorstvu)

164
Redni broj: 2

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc Boris Senker

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Uvod u suvremenu teatrologiju II, Zagreb: Leykam International, 2013.
O redateljima postgavelijanske generacije – 30 godina poslije // Gavella – riječ i prostor / Senker, Boris – Glunčić-
Bužančić, Vinka (ur.), Zagreb – Split, 2013
Povijest hrvatskoga kazališta u hvarskim priopćenjima Nikole Batušića // Hvar – književnost i kazalište / Jelčić,
Dubravko – Senker, Boris – Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.), Zagreb – Split, 2012
Kazališni kroničar Nikola Milan Simeonović // Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i
kritičari. II. dio / Hećimović, Branko (ur.), Zagreb – Osijek, 2012
Teatrološki fragmenti, Zagreb: Disput, 2011
Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu / Senker, Boris – Jelčić, Dubravko – Moguš, Milan
(ur.), Zagreb – Split, 2011
Miroslav Krleža u žarištu Batušićevih teatroloških istraživanja // Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću /
Senker, Boris – Petlevski, Sibila – Blažević, Marin (ur.), Zagreb, 2011
Uvod u suvremenu teatrologiju I, Zagreb: Lekam International, 2010
Begovićeve drame u Shubertovu arhivu u New Yorku // Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi, ur. C.
Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyere-Fraatz, Split – Zagreb: Književni krug Split, 2010

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

11

164
Redni broj: 3

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Borislav Knežević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Anglistika kao globalna disciplina, Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 2014, br. 172 (2) str. 81 – 96.
Globalizacija i humanističke znanosti u SAD-u devedesetih godina, Književna smotra: časopis za svjetsku
književnost, br. 171 (1). 2014. Str. 17 – 30.
An Exceptional Common Culture: Postcolonial Nostalgia and Ulysses", u Ireland, West to East. Irish Cultural
Connections with Central and Eastern Europe / O'Malley, A.; Patten, E. (ur.). Oxford: Peter Lang, 2014. Str. 117 –
134.
Reading Joyce After the Postcolonial Turn, Zagreb: FF press, 2012
The Novel as Cultural Geography: Elizabeth Gaskell’s North and South. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia.
(2011)
American Capitalism Abroad: Culture and Cash in Billy Wilder's One, Two, Three. // Studia Romanica et Anglica
Zagrabiensia. 54 (2009)
Irska, Hrvatska i postkolonijalnost: Između previše i premalo teorije // Irsko ogledalo za hrvatsku književnost /
Gjurgjan, Ljiljana; Klepač, Tihana (ur.). Zagreb: FF Press, 2008

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 4

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žmegača. Glazbala Begovićeve “Knjige Boccadoro”, u:
„Umjetnost riječi“, LIII (2009)
Gogol' i hrvatska književnost. Prilog recepciji ruske književnosti i kulture u književnoj kritici Augusta Šenoe i Antuna
Gustava Matoša, u: „Forum“, listopad – prosinac 2009.
Putovanje k Jerozolimu god. 1752. – uspostava putopisnog žanra u hrvatskoj književnosti, u: Dani hvarskoga
kazališta: putovanje, lutanje, bijeg, knj. 36, Zagreb – Split, 2010.
Modernizam – naturalizam ili impresionizam, Zola i Kumičić, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XII., Split – Zagreb, 2010.
Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g., u: Poetika i politika kulture nakon 1910. g. Komparativna
povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII, Split –Zagreb, 2011.
Pojam svjetske književnosti u povijesti hrvatske književnosti Ljubomira Marakovića, u: Katolicizam, modernizam i
književnost, zbornik izlaganja sa znanstvenog simpozija u povodu 50. obljetnice smrti dr. Ljubomira Marakovića
(1887 – 1959), Zagreb, 2011.
Francuski motivi Marinkovićevih drama, u: Poetika Ranka Marinkovića. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u
Komiži, 10.-12. rujna 2010. godine, 2011.
La poésie lyrique mexicaine dans la culture croate: l'exemple de la poésie de Gutierre de Cetina , „Studia romanica
et anglica zagrabiensia“, LVI, 123 – 136 (2011)
Romantički Hvar Dimitrije Demetra i Augusta Šenoe, u: Dani hvarskoga kazališta. Hvar – književnost i kazalište,
Zagreb – Split, 2012.
Šenoine bajke i fantastika u hrvatskom romantizmu, u: Romantizam – ilirizam –preporod. Komparativna povijest
hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV, Split – Zagreb, 2012.
Zoranićev san Ivanjske noći, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Zagreb, 2012.
Matija Antun Relković i Bidpaï između smiješnog i ozbiljnog, u: Perivoj od Slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb,
2012.
Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
Traditionelle und modernistische Elemente in «Crni i bieli dani» von Jagoda Truhelka , «Kind und Jugendlicher in der
Literatur und im Film Bosnien, Kroatiens und Serbiens», Renate Hansen-Kokoruš & Elena Popovska (ur.), Karl-
Franzens-Universität Graz, Grazer Studien zur Slawistik, Band 1, Verlag Dr. Kovač, Hamburg, 2013., str. 37 – 54.
Francuska lirika Slavka Ježića 1941. g., «Slavko Ježić, grand connaisseur des philologies romane et slave, homme de
lettres, traducteur, directeur du théatre national, professeur d'université. Hommage à Slavko Ježić. Colloque des
contacts croato-français, Zagreb, le 22 mars 2012, L'Association croate des boursiers du gouvernement français,
Université de Zagreb, rue du roi Zvonimir 8, FF press, Zagreb 2013 / Slavko Ježić, romanist i kroatist, prevoditelj,
intendant kazališta, sveučilišni profesor. Hommage Slavku Ježiću. Skup Hrvatsko-francuski dodiri, Hrvatska udruga
stipendista Francuske vlade, Sveučilište u Zagrebu, FF press, Zagreb 2013., str. 19 – 28.
Književnost i kazalište, u: Dani Hvarskoga kazališta. Gavella – riječ i prostor, sv. 39, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2013., str. 29 – 48.

164
Matvejevićev francuski prijevod Krležine lirike i tumačenje Krležinih eseja, u: Komparativna povijest hrvatske
književnosti. Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka
Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2013., str. 137 – 150.
Dekadentna zavodljivost Krležine «Salome», u: Krležini dani u Osijeku 2012. Kazalište po Krleži, ur. Branko
Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatkog kazališta,
Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek 2013; str. 37 – 49.
Frangešov prijevod Stendhalovih «Talijanskih kronika», Zbornik o Ivi Frangešu, ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 5

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Dalibor Blažina

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Zagreb in transition. Some semiotic reflections // East European & Balkan Studies of Hankuk University of Foreign
Studies, Asian Association of Central & Eastern European Studies. 38 (2014) , 6 (2014); 111-125
Stanisław Ignacy Witkiewicz: između Oca i "Majke" // Kazalište : časopis za kazališnu umjetnost (1332-3539) 2014
(2014), 59-60; 140-145
Prisutnost Brune Schulza u hrvatskoj književnoj svijesti, u: Književna smotra – časopis za svjetsku književnost 1
(2013), 169-170; str. 119 – 129
Pjesništvo Czesława Miłosza u kritici Zdravka Malića, u: Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova s međunarodne
znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, Zagreb, 2013.
Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik
između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić – Škeljo, FF Press, Zagreb, 2013.
Paradoks o kritičaru. Jan Kott u tekstosferi kulture, Zagreb, 2011.
O Ryszardu Kapuścińskom: dvije uvodne bilješke. // Književna smotra. 151 (2009)
Tragovi Herberta u hrvatskoj poeziji. // Književna smotra. 154 (2009)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 6

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Dalibor Davidović
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Tajna glazbe, Arti musices, 2014, 45, 1, str. 3-32.
Foucault hört hin, u: Andreas Holzer & Annegret Huber (ur.), Musikanalysieren im Zeichen Foucaults (= Anklaenge:
Wiener Jahrbuch für Musikwissenschaft), Wien: Mille Tre, 2014, str 55 – 68.
Beyond musical Hermeneutics, Sophia journal of European Studies, 2013, 6, 151 – 164.
Silences: The Case of "Lisinski", u: Vjera Katalinić & Stanislav Tuksar (ur.), Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911):
Glazbena historiografija i identitet / Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Musical Historiography and Identity, Zagreb:
HMD, 2013
"Dragi prijatelju...", u: Dalibor Davidović & Nada Bezić (ur.), Nova nepoznata glazba: Svečani zbornik za Nikšu
Gliga / New Unknown Music: Essays in Honour of Nikša Gligo, Zagreb: DAF, 2012
Korak bliže, korak dalje, Odjek, 64, 4, 2011
Interception, u: Leon Stefanija & Nico Schüler (ur.), Approaches to Music Research: Between Practice and
Epistemology, Frankfurt/M. et. al.: Peter Lang, 2011
New Musicology, u: Helga de la Motte-Haber & Heinz von Loesch & Günther Rötter & Christian Utz (ur.), Lexikon
der Systematischen Musikwissenschaft (= Handbuch der Systematischen Musikwissenschaft, sv. 6), Laaber: Laaber
Verlag, 2010
Die Stimme, aus dem Leid geboren: Benjamin Brittens Träume, Musik und Ästhetik, 13, br. 52, 2009
DvoKorak, u: Nikša Gligo, Dalibor Davidović & Nada Bezić (ur.), Glazba prijelaza: Svečani zbornik za Evu Sedak,
Zagreb: ArTresor – HRT, 2009

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 7

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. David Šporer

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Uvod u povijest knjige, Leykam International, Zagreb, 2015 (in print)
„Rhetoric of Space and Poetics of Culture“, Primerjalna knjizevnost, 36. 3, 2013. Ljubljana
„Knjiga i povijest“, u: Perivoj od slave, ur. Tomislav Bogdan – Ivana Brković - Davor Dukić – Lahorka Pleić Poje,
FFPress, Zagreb, 2012.
„Renaissance Poetry in Print and the Role of Marin Držić“, Primerjalna književnost, Ljubljana, 35. 1, 2012.
Status autora od pojave tiska do nastanka autorskih prava, Zagreb: AGM, 2010.
"Renesansni autori, stigmatizacija tiska i prva izdanja Marina Držića", u: Marin Držić 1508 – 2008, ur. Nikola Batušić
– Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2010.
„Plaća i kredit: 'Časti se svak čita svojome'", u: Držić danas, Komparativna povijest hrvatske književnosti XI, ur.
Cvijeta Pavlović – Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2009.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 8

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Davor Dukić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju. Prir. D. Dukić, Z. Blažević. L. Plejić Poje, I. Brković. Zagreb: Srednja
Europa. 2009
"Kultura – zapostavljen pojam u počecima moderne hrvatske znanosti o književnosti". Umjetnost riječi LIII (2009), 3
–4
"The Concept of the Cultural Imagery: Imagology with and not against the early Völkerpsychologie". Discontinuities
and Displacements: Studies in Comparative Literature. Ur. E. F. Coutinho. Rio de Janeiro: Aeroplano editora, 2009.
"Nekoliko imagoloških opaski o Zimskom ljetovanju i Desničinim susretima". Desničini susreti 2005.–2008. Zbornik
radova. Ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Centar za
komparativnohistorijske i interkulturne studije; Plejada, 2010.
"Jerolim Kavanjin als ein Beispiel der komplexen dalmatinischen Identität in der Frühen Neuzeit". Dalmatien als
europäischer Kulturraum. Beiträge zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien "Dalmatien als Raum
europäischer Kultursynthese" und "Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums".
Ur. W. Potthoff et al. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest, 2010.
"Das Türkenbild in der kroatischen literarischen Kultur des 18. Jahrhunderts". Europa und die Türkei im 18.
Jahrhundert / Europe and Turkey in the Eighteenth Century. Grenzüberschreitungen in kosmopolitischer Zeit. Ur. B.
Schmidt-Haberkamp. Göttingen, Bonn: V & R Unipress, Bonn University Press, 2011.
"Todesenthebung aus dem Sterbezimmer: Koncepti ideologije i vlasti u recepciji Desničinih Proljeća Ivana Galeba".
Desničini susreti 2010: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta: zbornik radova. Ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina.
Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, Plejada, 2011.
Imagology today: Achievements, Challenges, Perspectives. Ur. D. Dukić. Bonn: Bouvier, 2012.
Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac. Ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić-Poje. Zagreb: FF – press, 2012.
"The Syndrome of Aboutness as Caring about: Imagology vs. Thematology." Imagology today: Achievements,
Challenges, Perspectives. Ur. D. Dukić. Bonn: Bouvier, 2012.
"Iščitavanje srdžbe i straha u hrvatskoj antiturskoj epici XVI. stoljeća". Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u
hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka. Ur. A. Kapetanović. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, 2012.
„Das Türkenbild in der kroatischen literarischen Kultur vom 15. bis zur Mitte des 19. Jahrhunderts“, Osmanen und
Islam in Südosteuropa, ur. Lauer, Reinhard i Majer, Hans Georg, Berlin – Boston: De Gruyter, 2014.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

5

164
Redni broj: 9.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Dean Duda

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Simfonija grada – Krležina spacijalnost: prilog ekonomiji pripovjednog prostora // Povratak Miroslava Krleže, ur.
Tomislav Brlek, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2015. (u tisku)
Kultura putovanja. Uvod u književnu iterologiju, Zagreb, Naklada Ljevak, 2012
Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost // Socijalizam i modernost. Umjetnost, kultura,
politika 1950.-1974., ur. Lj. Kolešnik Zagreb, Muzej suvremene umjetosti, Institut za povijest umjetnosti, 2012
Hrvatski književni bajkomat, Zagreb, 2010.
Towards a Modernist Travel Culture // Balkan Departures: Travel Writing from Southeastern Europe, New York,
Oxford, Berghahn Books, 2009, 2011.
Transition und Methode. Überlegungen zum lokalen Zustand des literarischen Feldes // Literaturwissenschaft im
Wandel. Aspekte theoretischer und fachlicher Neuorganisation, Wiesbaden, Springer VS, 2009

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

10

164
Redni broj: 10

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Iva Polak

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

„The Last Lemurian: A Late 19th-century Fairy Tale in the Australian Outback“, The Fantastic of the Fin de Siecle, ur.
Irena Grubica i Zdeněk Beran, Cambridge Scholars Publishing: Newcastle upon Tyne. U tisku, 2014
„Indigenous Australian Image and Text: Mad Bastards 'write life in every stroke'”. Facing the Crises: Anglophone
Literature in the Postmodern World. ur. Ljubica Matek i Jasna Poljak Rehlički, Cambridge Scholars Publishing:
Newcastle upon Tyne. U tisku, 2014
“Indigenous Australian Texts in European English Departments: A fence, a bridge and a country as an answer to the
debate over multiculturalism”, ELOPE, Svezak XI (zima) 2013.
„Snivanje i snovi u australskome krajoliku“, Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem. Ur.
Dunja Fališevac i Živa Benčić, Disput: Zagreb, 2012, str. 407 – 423.
Razvoj književne proze australskih Aboridžina: od nevidljive do postkolonijalne priče, Biblioteka književna smotra,
Hrvatsko filološko društvo: Zagreb, 2011.
“The One about Coyote going West: mimesis and ethics in multicultural landscapes of Canada and Australia“, Brno
Studies in English, Svezak 37, Br. 1, Jan Chovanec, (ur.), Brno: Tomas Masaryk University Brno, 2011.
“Aboridžinalnost na australskom igranofilmskom platnu: od elipse do filmskog detalja“, Književna smotra, Godište
XLIII/2011, Broj 161 – 162 (3 – 4).
“Aboridžinski Samson i Dalila”, Hrvatski filmski ljetopis, Godina 16, Br. 63, jesen, 2010.
“Magijski realizam australskih Aboridžina: nevidljivost dvostruke ‘kalibanizacije’ Zapadnog realizma”, Književna
smotra, Godište XLI / 2009, broj 152 (2).

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 11

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jasmina Vojvodić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Nomadizam. Zbornik znanstvenih radova u spomen na profesora Aleksandra Flakera, Jasmina Vojvodić (ur.) 2014..
Zagreb: Disput.
Physical Elements in the film “A few Days in the Life of I. I. Oblomov” by N. S. Mikhalkov (2013), u: „Journal of
Siberian Federal University. Humanities & Social Sciences“, br. 2, sv. 6, 2013, str. 312 – 322 . (http://elib.sfu-
kras.ru/handle/2311/9617)
Telesnye èltmenty v èkranizacii fil'ma N. Mihalkova „Neskol'ko dnej iz žizni I. I. Oblomova“ (2013), u: „Bibliotecha
Slavica saveriensis“ Tomus XIII. (ur. A. Molnár). Szombathely, str. 342 – 354.
Semiotika grada u romanima I. A. Gončarova (2013), u: „Književna smotra“ (ur. D. Blažina). Godište XLV/2013, br.
167 (1). Zagreb: HFD, str. 63 – 69.
Transfer. Zbornik radova o transferima u kulturi (2012) (ur. J. Vojvodić). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Vizualizacija literatury (2012) (ur. K. Ičin i J. Vojvodić). Beograd: Izdatel'stvo filologičeskogo fakul'teta v Belgrade
Ljepotica je ukrotila zvijer (O vuku i liji u „Svetoj knjizi vukodlaka“ Viktora Pelevina) (2012), u: „Književna životinja.
Kulturni bestijarij“ II. dio. (ur. S. Marjanić, A. Zaradija Kiš). Zagreb: Biblioteka etnografija, Institut za etnologiju i
folkloristiku
Neskol'ko slov o Neskol'kih dnjah I. I. Oblomova (2012), u: „Vizualizacija literatury“ (ur. K. Ičin i J. Vojvodić). Beograd:
Izdatel'stvo filologičeskogo fakul'teta v Belgrade
Tri tipa ruskog postmodernizma (2012) Zagreb: Disput
Transfery Danièlja Štajna (2011), u: „Russian Literature“, br. 69., LXIX – I (ur. W. Weststeijn). Amsterdam: Elsevier
Mjaso i mjasnye bljuda (na primere russkoj literatury XIX veka) (2011), u: „Kody povsednevnosti v slavjanskoj
kul'ture: Eda i odežda (ur. N. V. Zlydneva). Sankt-Peterburg: Altejja
Gib in drža v Gogoljevem delu (2011), u: „Literatura“. Mesečnik za književnost, 243-244, sept-okt. 2011, letnik XXIII.
(ur. P. Čučnik). Ljubljana: LUD Literatura
Hrana: od gladi do prejedanja (2010) Zbornik znanstvenih radova (ur. J. Vojvodić). Zagreb: Disput.
Stara poetika u novoj (O Sorokinovoj poetici kraja u „Romanu“) (2010), u: „Književna smotra“, XLII,br. 155 (1). (ur.
Blažina, D.)
Kalendar (2010) Zbornik radova (ur. J. Vojvodić). Zagreb: FFpress
Muški lik – ženska glumica (Uz predstavu „Revizor“ Krešimira Dolenčića) (2009), u: „Forum“, listopad-prosinac,
2009. 10-12 (ur. Batušić, N.) Zagreb: HAZU
Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada
0

164
Redni broj: 12

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jelena Šesnić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
„Nacionalna fantazija i kultura pamćenja američkih devedesetih u romanu Leviathan Paula Austera, Književna
smotra: časopis za svjetsku književnost, 171 (1), 2014, str. 67 – 76.
„Croatian American Literature as a Transculturated Discourse“, East Central Europe in Exile. Volume 2: Transatlantic
Identities. Cambridge Scholars Publishers, 2013.
„Croatian Canadian Literature—emigrant, ethnic or diasporic?“. Migration, Globalization, Hybridity: Canadian and
Croatian Experiences/ Migration, globalisation, hibridité: expériences canadiennes et croates. Eds. Gordan Matas
and Biljana Kostadinov. Split: Faculty of Philosphy, Croatian Canadian Academic Society, 2011. str. 179 – 96.
“Contemporary Croatian Film and the New Social Economy”. Growing Up Transnational: Identity and Kinship in a
Global Era. Eds. May Friedman and Silvia Schultermandl. Toronto: Toronto UP, 2011. str. 103 – 18.
„Dreams Deferred: The Concept of the US-Mexican Borderlands between the Global North and the South“.
Americana. E-journal of American Studies in Hungary. Vol. VII. No. 1 (Spring 2011).
Mračne žene. Prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820.-1860.). Zagreb: Leykam International, 2010.
Siting America/Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ur. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010.
„Doing American Studies in Croatia: What Have We Done, Where Do We Go from Here?“ Siting America/Sighting
Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ur. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010. str. 239 – 255
„Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“. Transatlantic Dialogues. Eastern
Europe, the U.S., and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds. Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucharest: Editura
Universitatii din Bucuresti, 2009. str. 224 – 41.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 13

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Krešimir Bagić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakulet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
2010. „Parafraza ili diskurz koji nije nevin“. Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja (ur. M. Barbaroša–
Šikić i M. Češi). Str. 11-27. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
2010. „Između neodređenosti i apostrofičnosti“. Republika 4 – 6: 88 – 99.
2010. „'Prereži žicu na zgodnom mjestu': lirski patriotizam Borisa Marune“. Boris Maruna: zbornik radova. Ur.
Grgas, Stipe. Str. 49-61. Kijevo – Zagreb: Općina Kijevo – Pučko otvoreno učilište Invictus.
2010. „Kako je moguće kazati nemoguće“. IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup: zbornik radova. Str. 297-
308. Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj.
2010. „Parafraza ili diskurz koji nije nevin“. Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja. Ur: M. Barbaroša-
Šikić i M. Češi. Str. 11-27. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
2010. „Uvod u sedamdesete“. Povijest hrvatskoga jezika/ Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38.
seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. K. Mićanović. Str. 125 – 147. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
2010. „Literatura i kultura chorwacka lat siedemdziesiątych XX wieku“. Chorwacja lat siedemdziesiątych XX wieku.
Kultura- Język-Literatura. Ur. L. Małczak i P. Pycia. Str. 9 – 43. Katowice: Uniwersytet Śląski. Wydawnictwo Gnome.
2011. „Od Partije bez teksta do strasti razlike (Hrvatska kultura i književnost osamdesetih)“. Sintaksa hrvatskoga
jezika/ Književnost i kultura osamdesetih. Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. K.
Mićanović. Str. 81-109. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
2011. Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge!, ur. Krešimir Bagić; Kijevo, Zagreb: Invictus, AGM
2012. Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga
2013. Uvod u nulte. Vrijeme u jeziku/ Nulti stupanj pisma. Zbornik radova 41. seminara Zagrebačke slavističke
škole, ur. Pišković, Tatjana; Vuković, Tvrtko. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola. Str. 129 – 147.
2013. Dramsko pismo&teorijski um, Književna republika 11, 4/6, str. 200 – 204.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

2

164
Redni broj: 14

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Lada Čale Feldman
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

“Dundo Maroje ili ljubav prema geometriji”, u: Marin Držić. Svjetionik dubrovačke renesanse, Zagreb, 2009
“Analyse this! Držićološke psihoanamneze”, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti – Zbornik radova XI, ur.
C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2010
“The Common Reader Translated and Re-edited: Woolf and the Question of 'Lecture Feminine'“, Translating
Virginia Woolf, Bern, 2010
“Femmes fatales i njihovi portreti nakon 1910: od hrvatskog dramskog artizma do analitičkog realizma”, u:
Komparativna povijest hrvatske književnosti – Zbornik radova XII, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-
Fraatz, Split – Zagreb, 2012
“Tumačenje snova kao teatrološki problem”, u: Prostori snova, Zagreb, 2012
U san nije vjerovati, Zagreb, Disput, 2012
Uvod u feminističku književnu kritiku, Zagreb, Leykam International 2012
Žanr, subjekt i sjužet Krležina 'somnilokvijskog diskursa', u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik
radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-
Fraatz, A., Split, Zagreb, 2013.
MISperformance: essays in shifting perspectives, ur. L. Čale Feldman i M. Blažević, Ljubljana, Rijeka, Zagreb, 2014.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

5

164
Redni broj: 15

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Marijan Bobinac

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Metropole i periferije u romanu Zanat ubijanja Norberta Gstreina Imaginacije prostora. Centri i periferije -
metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe, ur. Tolić, Dubravka Oraić; Kulcsár Szabó, Ernő,
Zagreb, Disput, 2013.
Uvod u romantizam, Zagreb, Leykam International 2012.
Njemačka drama u hrvatskom kazalištu 19. stoljeća, Zagreb, Leykam International 2011.
Ulazak u modernu – Gerhart Hauptmann na hrvatskoj pozornici // Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću,
Zagreb, 2011
Zwischen Jugoslawismus und kroatischem Exklusivismus. Kroatien und die Doppelmonarchie // Von der
Doppelmonarchie zur europäischen Union. Österreichs Vermächtnis und Erbe, Hildesheim, 2011
«Ins Exotische [...] und doch nicht zu weit weg». Zum Kroaten- und Kroatienbild in der deutschsprachigen Literatur
bei Doderer und vor ihm // Nur über die Grenzen hinaus! Deutsche Literaturwissenschaft in Kontakt mit
"Fremdem". Vlado Obad zum 60. Geburtstag, Osijek, 2010
L'élément allemand sux origines du théâtre croate moderne // Mémoire et histoire en Europe centrale et orientale,
Rennes, 2010
1968 - dicht beschrieben. Zu Uwe Timms (auto)biographischer Erzählung "Der Freund und der Fremde" //
Mobilität und Kontakt. Deutsche Sprache, Literatur und Kultur in ihrer Beziehung zum südosteuropäischen Raum,
Zadar, 2009
Bernhardov "Trg heroja" i Šnajderov "Hrvatski Faust". // Književna smotra. 151 (2009)
Hin- und Herkippen der Zeit. Zur Inszenierung der neueren kroatischen Geschichte in Norbert Gstreins Roman Die
Winter im Süden. // Zagreber germanistische Beitraege. 18 (2009)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

6

164
Redni broj: 16

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Mirjana Polić-Bobić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Paragvajska pisma, Zagreb, Matica hrvatska, 2014 (suautor Mijo Korade).

Kalifornijski zapisi oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2014.
Bibliografija članaka o španjolskim i hispanskoameričkim piscima i njjhovim djelima u hrvatskim međuratnim
serijskim publikacijama / Bibliografia de articulos que versan sobre escritores espanoles e hispanoamericanos y sus
obras en las publicaciones seriadas croatas de entreguerras, ur. M. Polić-Bobić, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2013
Tajna diplomacija u Dubrovniku u XVI. stoljeću (zbornik radova sa znanstvenog skupa, urednica i autorica jednog
priloga. M. Polić-Bobić), Sveučilište u Zagrebu 2011.
Riječanin Juan Bautista Marqueseti, misionar u Paragvajskoj provinciji DI u XVIII. stoljeću. Zbornik radova: Riječki
filološki dan 8, 2008.
Povijest i književnost u Hispanskoj Americi: literatura o otkriću Novog svijeta i povijest Amerike. Humanitas et
litterae: ad honorem Franjo Šanjek. Kršćanska sadašnjost i Dominikanska naklada Istina, 2009. str. 776-780.
El saber en la misión jesuítica del siglo XVIII en el imaginario europeo de aquella época. Iberoamericana
Quinqueecclesiensis 9/2011, str. 325-343.
La concepción del tiempo entre los misioneros de la Colonia tardía. Verba hispanica XX/2, 2012, str. 243-252.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 17

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Morana Čale

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Legende o Antikristu: Krleža, Nietzsche i tekstualne krivotvorine, Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.;
Meyer-Fraatz, A., Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, Split, 2013.
Theoria in fabula. Romani Umberta Eca, Zagreb, 2012.
'L'ammaestramento del lettore: l'angelo che scrive nel suo libro delle furbizie' // La fortuna del racconto in Europa,
Rim, 2012.
'Sei macchine per generare adynata: i romanzi di Umberto Eco' // Narratori italiani del Novecento. Dal
postnaturalismo al postmodernismo e oltre. Esplorazioni critiche: ventitre' proposte di lettura, Soveria Mannelli,
2012.
'Z robov: za performativno branje hrvaške književnosti v evropskem kulturnem polju', u Marko Juvan, ur., Svetovne
književnosti in obrobja, Ljubljana, 2012.
‘Traduzione, illustrazione, spettro: l’Inferno nei disegni di Ivan Meštrović’, u Eva Vigh, ur., Leggere Dante oggi.
Interpretare, commentare, tradurre alle soglie del settecentesimo anniversario, Rim, 2011.
'Čalin Pirandello kroz „apsolutnu inverziju“: metareprezentacija i povrat duga u Tako je (ako vam se čini)' //
Hrvatsko-talijanski književni odnosi 10, Zagreb, 2010.
'Memoria e oblio del testo: performatività della citazione in Petrarca' // Tempo e memoria nella lingua e nella
letteratura italiana. Vol. II: Letteratura dalle origini all’Ottocento, Bruxelles, 2009 (isto: 'Pamćenje i zaborav teksta:
performativnost citata u Petrarkinoj kanconi Jao, već ne znam kamo valja svratit' // Poslanje filologa. Zbornik
radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Zagreb, 2008).
'Govor oca, pismo sina: urotnička pisma u držićologiji', Quorum, 2009.
‘«Tuj ne ima imena 'moje' i 'tvoje'». Talijanski i Držićevi prolozi’, u Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XI. Držić danas. Epoha i naslijeđe, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split, 2009.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 18

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

„Der Mythos der Kontinuität: Kroatien und Europa“, Neue Rundschau, 3 / 2013.
O ljubavi, knjigama i stvarima koje govore, Profil, Zagreb, 2012.
Kultura i civilizacija, Školska knjiga Zagreb 2012.
«Mizoginija u filozofskoj tradiciji», u Ljudska prava žena, ur.Ivana Radačić/Jelka Vince Pallua, str.101-109, izd.
Institut društvenih znanosti Pilar/Ured za ravnopravnost polova RH, Zagreb 2011.
«Godine s Praxisom», u Filozofija prakse, prir.Nenad Daković, Dom omladine Beograda, Beograd 2011.
«Efekt Pirejevec», u Dušan Pirjevec, ur. Seta Knop, Acta comparativistica sl, str.slovenica, str.263-267, Ljubljana
2011.
«Adorno i poslije njega», u Kritička teorija društva, prir.Željko Šarić, izd.Udruženje za filozofiju i društvenu misao,
Banja Luka, 2010.
«Does Everything Exist to End Up in a Book? Mallarmé and the Aftermath» U: Ars&Humanitas, V/1-2, 2010,
Znanstvena založba Univerze v Ljubljani.
«Continuity and Discontinuity», u Spaces of Identity in the Performing Sphere, ur.S.Petlevski/G.Pavlic,
Izd.Fraktura/ADU, Zagreb 2010.
«Stvari koje govore», Zeničke sveske 10 / 2009

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

11

164
Redni broj: 19

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Nenad Ivić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

2009: Napulj i druga imaginarna mjesta, Zagreb

2009: “Orchestrating Flaubert”, Studia Romanica et Anglia Zagrabiensis 53/2008
2009: “Pustolovina neodgovornog nosača” Quorum 128-129/2009
2011: “Iščašena čudovišta ili teorijsko uho”, Lingua Montenegrina 8 IV/2
2012: Augurium. Gustav Mahler: pustolovina neodgovornog nosača, Gordogan – Jukić, Zagreb/Sarajevo
2013: „Predrag Matvejević onakav kakvim ga zamišljam“, Književna republika 4 – 6, str. 59 – 62.
2013: „Fragment o tajni, neznanu i enigmi“, Cronotopi Slavi: studi in onore di Marija Mitrović, ur. P. Di Giacomo i S.
Roić, Firenza, Firenze University Press.
2014: Grč Sirene: stihovi u Gordoganu 2003-2013, Zagreb: Gordogan.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 20
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Slaven Jurić
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

2014, A. B. Šimić i Miroslav K., u: Povratak Miroslava Krleže, ur. T. Brlek (u tisku) Zagreb, Leksikografski zavod
„Miroslav Krleža“.
2014, Ambivalentni glasovi Kamovljeve "Psovke", Komparativna povijest hrvatske književnosti, Matoš i Kamov -
Paradigme prijeloma, ur. C. Pavlović et al., Split, Zagreb.
2011, Stih kao politika? Neki politički aspekti stihovne forme od 1910. do 1920.« u zborniku: Komparativna povijest
hrvatske književnosti XIII. (Poetika i politika kulture nakon 1910. godine), ur. C. Pavlović, V. Glunčić – Bužančić, Split -
Zagreb, Književni krug – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
2010, Formiranje Ujevićeva slobodnoga stiha« u Muzama iza leđa: Čitanja hrvatske lirike, Zagreb, Zagrebačka
slavistička škola.
2008, Počeci simultanizma u hrvatskom pjesništvu« u zborniku Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. N.
Batušić et al., Zagreb – Split, HAZU – Književni krug.
2008, Postoji li hrvatska stihološka škola?«, u zborniku: Komparativna povijest hrvatske književnosti XIII. (Poetika i
politika kulture nakon 1910. godine), ur. C. Pavlović i V. Glunčić – Bužančić, Split, Književni krug.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 21

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Stipe Grgas

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Pynchon na oštrici noža tehnologije i ekonomije, Književna smotra 2014 (XLVI), 172 (2), str. 29 – 40.
Duge devedesete: prošlost koja još uvijek traje // Književna smotra 171 (1), 2014.
American Studies and the Canonization of Thomas Pynchon// Borderlands 1, 2013
Notes on the Spatial Turn//Sic-Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2012
O krizi iz amerikanističke perspektive// Quorum: časopis za književnost, 2012
Postmodernity Grounded//Sic-Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2011
O zaokretu ka prostoru//Filozofska istraživanja, 2012
Thomas Pynchon and Don DeLillo as Elders // The First Ten Years of English Studies in Split, Split, 2011
O težini i lakoći Slamningova pjesništva // Ivan Slamning: ehnti tchatschine Rogge!, Kijevo-Zagreb, 2011
Contemporary Irish Poetry at a Tangent // Sub-versions, Trans-national Readings of Modern Irish Literature,
Amsterdam, 2010
Where is the U.S.A? A View from Croatia // Trans/American, Trans/Oceanic, Trans/lation: Issues in International
American Studies, Cambridge, 2010
Charles Johnson's Middle Passage and the American Spatial Imaginary // Siting America/ sighting modernity:
essays in honor of Sonja Bašić, Zagreb, 2010
"Bučno nadire prostor sa svih strana": Geografija u pjesništvu Adriane Škunca" // Muzama iza leđa: čitanje
hrvatske lirike, Zagreb, 2010
Capital and Labor in Thomas Pynchon's Novel Against the Day // Cross-sections Volume II: Selected papers in
Literature and Culture from the 9th HUSSE Conference, Pecs, 2010

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

8

164
Redni broj: 22

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Tatjana Jukić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
"Viktorijanska biopolitika, psihoanaliza i Sherlock Holmes: "Skrletna studija" Književna smotra 2014 (XLVI), 172 (2),
str. 5 – 14
„Lubitschev obrt“, Hrvatski filmski ljetopis 2013 (IXX), 73-74, str. 34 – 50.
„Hladna i okrutna: Kneginja iz Petrinjske ulice između mazohizma i melankolije // Vila - kiklop - kauboj. Čitanja
hrvatske proze / Ryznar, Anera (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola,
2012.
„Matošev loboratorij: rad, goli život i tumačenje snova“ // Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki
problem / Benčić Ž.; Fališevac, D. (ur.). Zagreb: Disput, 2012.
„Ilirizam kao tumačenje snova: Bukovčevi Gundulići“ // Komparativna povijest hrvatske književnosti: zbornik
radova XIV sa znanstvenog skupa "Romantizam - ilirizam - preporod" / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-
Fraatz, A. (ur.). Split; Zagreb: Književni krug; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta, 2012.;
također u: Poznańskie Studia Slawistyczne. (2012), 2.
„Republikanci i revolucija: politika Zagorkine književnosti“ // Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac / Bogdan, T.;
Brković, I.; Dukić, D.; Plejić Poje, L. (ur.). Zagreb: FF press, 2012.
Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
"Kritika i klinika: slučaj Viktora Tauska" // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Poetika i
politika kulture nakon 1910. godine / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-Fraatz, A. (ur.). Split i Zagreb:
Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011.
„Žalovanje ili melankolija?: psihoanaliza i ekonomski problem Derridina marksizma“ // Politička misao: Croatian
Political Science Review. 48 (2011), 1.
„Deleuzian Dubliners and the Economic Problem of Masochism (Preliminary Remarks)“ // Siting America/ sighting
modernity: essays in honor of Sonja Bašić / Šesnić, Jelena (ur.). Zagreb: FF press, 2010.
„Stanje duga i mašine postajanja: Držić kao provokacija filozofije“ // Marin Držić: 1508-2008. / Batušić, Nikola;
Fališevac, Dunja (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2010.
„Politika melankolije: «Badessa madre Antonia» // Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi.
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XII. / Pavlović, Cvijeta; Glunčić-Bužančić, Vinka; Meyer-
Fraatz, Andrea (ur.). Split, Zagreb: Književni krug i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, 2010.
"Kapitalizam, psihoanaliza, kulturna memorija: Dundo Maroje za nas kao obećanje tragedije" // Komparativna
povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas. Epoha i naslijeđe. / C. Pavlović, V. Glunčić-Buzančić
(ur.). Split, Zagreb: Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 2009.
„The Knight, the Lady and Peter Pan: Adulthood of History in Zagorka's Gordana“ // Relations. Literary Magazine.
3-4/2009 (2009).
Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada
1

164
Redni broj: 23

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Tomislav Bogdan
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
„Držićev antipetrarkizam“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse. Zbornik radova s međunarodnoga
znanstvenog skupa (Pariz, 23-25. listopada 2008), urednici S. Anđelković i P.-L. Thomas, Zagreb 2009.
„Ljubavna lirika i petrarkizam“, Umjetnost riječi, LIII (2009), 3–4.
„Pjesme 'Zlatarove' skupine“, u: Rad HAZU, knjiga 502, Zagreb 2009.
„Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike“, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, priredio T. Vuković,
Zagreb 2010.
„Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku“, u: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im
wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung , urednica I.
Podtergera, Göttingen 2012.
„Pesme horvatske I predlošci strani”, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici T. Bogdan, I. Brković, D.
Dukić i L. Plejić Poje, Zagreb 2012.
„Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije”, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i
antropološki problem, urednice Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2012.
Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić i L. Plejić Poje, FF-press, Zagreb
2012.
Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb 2012.
Jur nijedna na svit vila – novo čitanje, u: Dani Hvarskoga kazališta 40. Četiri desetljeća Dana Hvarskoga kazališta
dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta, Zagreb, Split, 2014, str. 125 – 151.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 24

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Tomislav Brlek

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
„Before Theory,” in: Oliver Jahrhaus et al. (Hrsg.), Vor der Theorie (Würzburg: Königshausen & Neumann, 2014), u
tisku.
Povratak Miroslava Krleže, ur. Tomislav Brlek (Zagreb, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2014, u tisku)
“Eliot and Theory,” in: Jayme Styer (ed.), T. S. Eliot, France, and the Mind of Europe (Newcastle upon Tyne:
Cambridge Scholars Publishing, 2014), u tisku.
“In limine,” in: Tonko Maroević, Redak mulja, redak pjene (Zagreb: Školska knjiga, 2013), str. 91-109.
“Profanirani prorok,” in: S.S. Kranjčević, Bugarkinje, ur. Tomislav Brlek (Zagreb: Fortuna, 2013), str. I-XXV.
“Pravilnost u mijenama,” in: Svojeručno – Šoljan: izabrane pjesme Antuna Šoljana, ur. Tomislav Brlek (Zagreb: DHK,
2013), str. 211-237.
“Krleža, Miroslav,” in: Hrvatski biografski leksikon, sv. VIII, ur. Trpimir Macan (Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2013), str. 184-192.
Praksa teorije, ur. Tomislav Brlek, Quorum 25(2009)5-6.
“T. S. Eliot: kritika poezije,” u: T.S. Eliot, Pusta zemlja i druga djela, ur. T. Brlek i M. Grčić (Zagreb: Školska knjiga,
2009)
“Radiklano literarno,” u: Petar Klepec i Petar Bojanić (ur.), Šta je, u stvari, radikalno? (Beograd: NBS, 2009)
“David Albahari, izgnan u svom labirintu,” u: David Albahari, Snežni čovek, ur. Jagna Pogačnik (Zagreb: EPH Novi
Liber, 2009)
“Culture against Itself,” TRANS. Internet-Zeitschrift für Kulturwissenschaften No. 17 (2008).
“Professione: nostalgia. The Cinema as Double in Antonioni and Tarkovsky,” u: Morana Čale et al. (ur.), Il Doppio
nella lingua e nella letteratura italiana (Zagreb: FF Press, Talijanski institut za kulturu, 2008)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

1

164
Redni broj: 25

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Vanja Polić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Starost u zimskom vrtu Alice Munro, u Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 171 (1), 2014, str. 93 –
100.
Istinito, prirodno, različito: Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana. Biblioteka književna smotra,
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012
„Tekstura života ili 'od majke do kćeri' u romanima Muzej bezuvjetne predaje i Baba Jaga je snijela jaje Dubravke
Ugrešić“, Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje, Zagreb: FF Press,
2012
„Tenderness of Space and Outlandish Woman: The Tenderness of the Wolves and The Outlander“, Review of
International American Studies RIAS, svezak 5, br. 1-2 (2011)
„Texture of Life”, Brno Studies in English, svezak 37, br. 2 (2011), Brno: Tomas Masaryk University
„The Early English Novel: Tradition and Newspapers”, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia SRAZ, svezak 55
(2010), Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu.
„Počeci engleskog romana i njegova legitimacija retorikom prirode“, Književna smotra, godište XLII / 2010, broj 157-
158 (3-4)
„Republika ljubavi: postojanje, postajanje i pripadanje“, Književna smotra, godište XL / 2008, broj 148 (2)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 26
Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Željka Matijašević
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

“Popularno ledena psihoanaliza i zaborav boli” (Pervertitov vodič kroz film), Hrvatski filmski ljetopis, br. 60, 2009
“Rascjep između kontrakulturne bezobjektne žudnje i kulturne objektne želje: Put Oslobođenja”, Hrvatski filmski
ljetopis, br. 62, 2010.
Tema žalovanja u Hamletu prije i poslije Lacana. // Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. 160 (2011)
Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Zagreb, Leykam International 2011
Uvod u psihoanalizu, odnosno politička psihoanaliza Anthonyja Elliotta // Psihoanalitička teorija: Uvod, ur. G.
Cvitan, Zagreb, 2012
„Hamlet i sablastologija“ // Književna smotra, 163, 2012
Vampirizam i borderline kultura // Hrvatski filmski ljetopis, 2014 (prihvaćeno za tisak)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 27

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Zrinka Božić Blanuša
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
What about the politics of deconstruction, u: Re-examining the national-philological legacy, ur. V. Biti, Amsterdam,
New York, Rodopi, 2014.
Iz perspektive smrti: Heidegger i drugi, Plejada, Zagreb 2012.
„Vidjeti daimona? Izlaganje jastva u Proljećima Ivana Galeba“, Nova Croatica, Br. 5 God. V.(2011), str. 33 – 56.
„Intelektualna povijest kao dijalog: La Capra i psihoanaliza“, Filozofska istraživanja, Br. 122, God. 31(2011), Sv 2, str.
383 – 395.
„Death and Community“, TRANS: Internet-Zeitschrift für Kulturwissenschaften, 17 Nr., April 2010.,
www.inst.at/trans/17Nr/5-3/5-3_blanusa17.htm
„Nacija bez subjek(a)ta. Kakva je poststrukturalistička koncepcija nacije“, Filozofska istraživanja, Br. 117-118, God.
30(2010), Sv 1-2, str. 319 – 329.
„Smrt i zahtjev za pisanjem: Blanchot, Hegel, Heidegger“, Književna smotra, Br. 157-158 God. XLII.(2010), Sv 3-4, str.
3 – 14.
„Etika svjedočenja: preživjeli kao drugi tubitka“, Nova Croatica, Br. 4 God. IV.(2010), str. 1 – 23.
„Trauma of Literary History“, Beyond Binarisms,Discontinuities and Displacements: Studies in Comparative
Literature, Aeroplano Editora, Rio de Janeiro 2009., str. 135 – 144.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 28

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Zvonko Kovač

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Nove mogućnosti interkulturnong proučavanja južnoslavenskih književnosti, Zbornik radova, ur. E. Gazetić i Dž. Kos,
Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku, 2013
Pisci i rat. Crnjanski i Krleža kao antipodi, Intelektualci i rat 1939 – 1947, ur. D. Roksandić i I. J. Cvijović, Zagreb: FF
press, 2013
Bosanski nobelovac i dvojica antipoda, Književna republika, br. 7-8, 2013
Andrićevi dijaloški narativi o modernizaciji, Međunarodni naučni skup - Ivo Andrić – 50 godina kasnije, Sarajevo, 21.
novembra 2011., Zbornik radova, ur. Zdenko Lešić – Ferida Duraković, Sarajevo: Akademija nauka Bosne i
Hercegovine, 2012.
Kanonski tekstovi i interkulturni pisci „u regiji“, Sarajevske sveske, br. 37-38, Sarajevo, 2012.
Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2011.
Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. // Sarajevske sveske. 32-33/2011. I ur. temata - Interkulturno-
poredbeno izučavanje književnosti.
Narativi ljubavi i prijateljstva u Selimovićevim prozama, Meša Selimović – dijalog s vremenom na razmeđi svjetova,
ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas, Sarajevo: Šahinpašić, 2011.
Prikazivanje rata – viđenja ratova u hrvatskom i srpskom novopovijesnom romanu, Vom Umgang mit
Geschehenem, ur. Gerhard Ressel, Svetlana Ressel, Frankfut am Main: Peter Lang, 2011.
Stanko Vraz in Ivo Andrić kot medkulturna pisatelja, Slavistika v regijah – Maribor, ur. Boža Krakar Vogel, Ljubljana:
Zveza društev Slavistično društvo Slovenije, 2011., str. 205-209. (Prevela Ivana Petric Lasnik).
Svoje kot tuje v Kovačičevi "obratni hermeneutiki" // Lojze Kovačič – Življenje in delo, Ljubljana, 2009. Prijevod na
njemački: Basel: drittes Fragment / Lojze Kovačič; Übersetzt von Andrej Špendov, Peter Scherber; Ljubljana:
Društvo slovenskih pisateljev = The Slovene Writers' Association, 2011.
Poetika kmice u kajkavskom pjesništvu Ive Kalinskoga, Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, ur. Alojz
Jembrih, Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 2011.
Bartolićev prilog povijesti sjevernohrvatske književnosti, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Zagreb, 1-
2/2010.
Domovinski eseji, Insula, Čakovec, 2009.
Ivo Andrić kao interkulturni pisac, Ivo Andrić: Graz – Österreich – Europa / Ivo Andrić - Grac – Austrija – Evropa,
Graz – Beograd, 2009.
Iskustva jednog recenzenta, Četrto slovensko-hrvaško slavistično srečanje / Četvrti hrvatsko-slovenski slavistički
skup, Ljubljana, 2009.
Književnosti kao druge/strane, Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup / Tretji hrvaško-slovensko slavistično
srečanje, Zagreb, 2009.
Medkulturna slovstvena slovenistika na delu, Jezik in slovstvo, LIV/2009.
Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada
10

164
Redni broj:29

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Nikša Gligo

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog
istraživača ili umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže
doktorski studij
Odnos prema tekstu, u: SEDAK, E. – BAČIĆ, M. (ur.), Plava konjica. Almanah Plavi jahač i projekt Plavi
jahač Hrvatskoga glazbenoga zavoda, Zagreb: HGZ, 2009, str. 201 – 219.
Skladba kao kritika skladbe: Le marteau sans maître vs. Pierrot lunaire. O nekim specifičnim funkcijama
skladateljske teorije u glazbi 20. stoljeća, u: GLIGO, N. – DAVIDOVIĆ, D. – BEZIĆ, N. (ur.), Glazba prijelaza.
Svečani zbornik za Evu Sedak, Zagreb: Artresor naklada – HRT – HR, 2009, str. 110 – 118.
U potrazi za metodom. O historiografskom pristupu Josipa Andreisa, Arti musices, 40, 2009, 1 – 2, str. 21 –
49.
Suvremena hrvatska glazba. Pokušaj estetičkog određenja, u: Zednik, Vesna (ur.), Hrvatska glazba u XX.
stoljeću, Zagreb: Matica hrvatska, 2009, str. 9-23.
Stanko i MBZ, u: HORVAT, N. (ur.), Stanko Horvat, Zagreb: Cantus-HDS, 2011, str. 29-33
Simfonizam kod „posljednjeg velikog simfoničara“, Gordogan, 9 (XXVIII), 2012, str. 82–83.
Nužna interdisciplinarnost muzikologije i problem različitosti i superspecijalizacije, Theoria 14 (XIV), 2013,
str. 23–26.
Marko Ruždjak (1946 – 2012), ur. N. Gligo, Zagreb: HAZU, 2013.
Ruždjak i tekst: Višejezičnost Trois chansons de geste (Chanson rouge, Chanson blanche, Chanson bleu),
za baritona, orkestar i vrpcu, Arti musices, 45, 1, 2014, str. 33 – 40.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

3

164
Redni broj: 30

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ingrid Pustijanac

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Mario Bertoncini und die Gruppo di Improvvisazione Nuova Consonanza: Giacinto Scelsis Erbe in den
kompositorischen Poetiken der zweiten Hälfte des 20. Jahrhunderts in Italien, u: Federico Celestini & Elfriede
Reissig (ur.), Klang und Quelle: Ästhetische Dimension und kompositorischer Prozess bei Giacinto Scelsi, Wien: LIT
Verlag, 2014, str. 65-80.
György Ligeti: Il maestro dello spazio immaginario, Lucca: Libreria Musicale Italiana, 2013.
Folklore and Contemporary Composition: The Question of the National Identity of 20th Century Croatian
Composers, u: Vjera Katalinić & Stanislav Tuksar (ur.), Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): Glazbena historiografija i
identitet / Musical Historiography and Identity, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2013, str. 225-235.
highScore Proceedings 2010 (ur. Ingrid Pustijanac), zbirka tekstova i intervjua sa polaznicima masterclassa
highScore 2010 (na engleskom), highScore New Music Center, Pavia 2011.
György Ligeti: la vita e le opere, Epos, Palermo 2011
Pierre Boulez, Le Marteau sans maître. Fac-similé de l’épure et de la première mise au net de la partition, uredio
Pascal Decroupet, Schott, Mainz/Fondation Paul Sacher, Basel 2005 u «Saggiatore musicale» god. XVI, br. 1 (2009),
str. 149-152.
La musica d’arte dell’Occidente oltre l’Occidente, in Atti del Seminario Internazionale di Studi L’Etnomusicologia e le
musiche contemporanee, Fondazione Giorgio Cini 2009,
(http://www.cini.it/index.php/it/publication/detail/5/id/1020 )
La ricezione del pensiero spettrale negli ultimi due decenni in Italia, in Atti del Convegno internazionale di studi
«Italia/Francia. Musica e cultura nella seconda metà del XX secolo», a cura di a cura di Amalia Colisani, Gabriele
Garilli, Gaetano Mercandante, Epos, Palermo 2009, str. 347-372.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 31

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
2009.
The idea of „national“ in Croatian 19th-century musical culture, u: Muzykolog wobec świadectw źródłowych i
dokumentów / The musicologist and source documentary evidence. Księga pamiątkowa dedykowana professorowi
Piotrowi Poźniakowi w 70. rocznicę urodzin / A Book of essays in honour of Professor Piotr Poźniak on his 70th
birthday, ur. Zofia Fabiańska et al., Musica Iagellonica, Kraków, str. 699-717.
Josip Andreis i njegovo djelo Uvod u glasbenu estetiku (Zagreb 1944.), Arti musices, 40/1, 2 , str. 135-167.
Renaissance Music Writers Originating from Croatian Lands, u: Croatia in the Late Middle Ages and the
Renaissance. A Cultural Survey, Philip Wilson Publishers – Školska knjiga, London-Zagreb, str. 721-727.
2010.
Zur Musikkultur Dalmatiens zwischen dem 16. und 18. Jahrhundert, u: Dalmatien als europäischer
Kulturraumaum. Beiträge zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien „Dalmatien als Raum europäischer
Kultursynthese (Bonn, 6-10. Oktober 2003) und „Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen
Kulturraums (Bonn, 9-13. Oktober 2006), ur. Wilfried Potthoff et al., Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest,
Split, str. 567-581.
2011.
Hrvatska glazba od srednjovjekovnih kodeksa i Ivana Lukačića do 20. stoljeća, Nova prisutnost, 9/1, str. 65 – 70.
Rukopis R81 iz 14. stoljeća s glazbenom tematikom u franjevačkom samostanu u Zadru, Arti musices, 42/2, str. 261
– 269.
2012.
On Some Concepts of Panslavism and Illyrism in South Slavic Peoples, and the Idea of National Music in Croatia
during the 19th Century, u: Nation and/or Homeland, ur. I. Cavallini, Milano, str. 79-102.
Music, Reformation and Catholic Renewal in Early 17th-Century Dalmatia, u: A. Colzani & A. Luppi & M. Padoan
(ur.), Barocco Padano: Atti del XV Convegno internazionale sulla musica italiana nei secoli XVII-XVIII, Como:
A.M.I.S., str. 399 – 412.
Les écrivains musicaux et les théoriciens de la musique, u: Ivan Golub & Ivo Supičić (ur.), Croatie: Le temps du
Baroque et des Lumières. Trésors d'art et de culture (XVIIe – XVIIIe siècle), Rennes – Zagreb: Presses Universitaires
de Rennes – Školska knjiga, str. 631 – 638.
2013
Franjevci i glazbena baština nekadašnje Dubrovačke Republike, u: Bertošin zbornik, knj. 2, Pula – Pazin: Sveučilište
Jurja Dobrile u Puli – Državni arhiv u Pazinu, str. 391 – 402.
2014
U Bibliothèque Nationale de France u Parizu pronađeni zagubljeni primjerci dvaju Križanićevih djela (Asserta
musicalia i Tabulae nouae, exhibentes musicam), Arti musices, 45, 1, str. 73 – 84.
Glazbena zbirka katedrale, u: Katarina Horvat-Levaj (ur.), Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Dubrovnik – Zagreb:
Katedralna župa Gospe Velike – Institut za povijest umjetnosti, str. 381 – 395.
Glazbena kultura Dubrovačke Republike, u: Katalog izložbe “Luka i Antun Sorkočević - diplomati i skladatelji”,
Dubrovnik: Muzeji grada Dubrovnika

164
Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada
6

164
 Redni broj: 32

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Maša Grdešić, docent

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Uvod u naratologiju, Leykam International, Zagreb, 2015 (u tisku)
Cosmopolitika. Kulturalni studiji, feminizam i ženski časopisi, Disput, Zagreb, 2013.
"'I'm Not the Ladies!' Metatextual Commentary in Girls", Feminist Media Studies, br. 2, 2013.
„Pripovijedani monolog i problem navodnika u Povratku Filipa Latinovicza“, u Komparativna povijest hrvatske
književnosti. Zbornik radova XV., ur.C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fratz, Split – Zagreb, 2013.
"Romansa u pismima: pripovjedni ton u Stankovačkoj učiteljici Ivana Perkovca i Branki Augusta Šenoe", u
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik XIV. (Romantizam – ilirizam – preporod), ur. C. Pavlović, V.
Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012, str. 283 – 296.
"S onu stranu 'popularnog feminizma': razvoj feminističkih kulturalnih studija početkom 2000-ih", u Malleus
maleficarum. Zagorka, feminizam, antifeminizam, ur. M, Grdešić, Centar za ženske studije, Zagreb, 2011, str. 207 –
220.
"'Divno čudovište': uvod u Zagorkinu koncepciju androginije", u Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke, ur. M.
Grdešić i S. Jakobović Fribec, Centar za ženske studije, Zagreb, 2008, str. 357 – 388.
"'Pedagogije ženskog' u Zajedničkoj kupki Ranka Marinkovića", Umjetnost riječi, 1-2, 2008, str. 37 – 68.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 33

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Pavao Pavličić, akademik
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Krleža i Nazor // (Ne)pročitani Krleža. Od teksta do popularne predodžbe, ur. C. Pavlović et al./ Split, Zagreb / 2013 /
str. 11 – 28.
Nazorov Ahasver kao povijesna dijagnoza // Mogućnosti / LI / 10 – 12 / 2013 / str. 33 – 56.
Barakovićev san // Prostori snova / Benčić, Živa; Fališevac, Dunja (ur.). Zagreb: Disput, 2012. Str. 231 – 250.
Posljednji hrvatski ep // Perivoj od Slave / Bogdan, Tomislav et al. (ur.). Zagreb: FF Press, 2012.. Str. 413 – 422.
Bolja polovica hrabrosti kao alegorija. // Mogućnosti (2012.), 4-6; str. 25 – 42
Nikola Batušić na Hvaru // Dani hvarskoga kazališta / Jelčić, D.; Senker, B.; Glunčić-Bužančić, V. (ur.). Zagreb - Split:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Književni krug Split, 2012. str. 5 – 16
Koordinate "Grobničkog polja" // Romantizam - ilirizam - preporod. Komparativna povijest hrvatske književnosti.
Zbornik radova XIV / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić V.; Meyer-Fraatz, A. (ur.). Split-Zagreb: Književni krug - Odsjek za
komparativnu književnost Filzofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012. str. 254 – 271
Djetinjstvo u lirici // Dani hvarskoga kazališta. sv. 37. Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i
kazalištu / Senker, B.; Jelčić, D.; Moguš, M. (ur.). Zagreb - Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Književni
krug Split, 2011. str. 7 – 36
"Zastave" u "Davnim danima" // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Poetika i politika
kulture nakon 1910. godine / Pavlović, C.; Glunčić-Bužančić, V.; Meyer-Fraatz, A. (ur.). Split-Zagreb: Književni krug
Split - Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 246 – 263
Petnaest riječi. Rasprave o hrvatskoj književnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2011
Vrijeme u pjesmi. Zagreb: Matica hrvatska, 2011

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

12

164
Redni broj: 34

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Sven Cvek

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Keeping Terror Alive: The Political Economy of Visibility in Inside Man // Terror and the Cinematic Sublime: Essays
on Violence and the Unpresentable in Post-9/11 Films / Comer, Todd A., Vayo, Lloyd Isaac (ur.). Jefferson, NC:
McFarland, 2013. Str. 42 – 56.
Towering Figures: Reading the 9 / 11 Archive. Amsterdam i New York: Rodopi, 2011
Common Ground: Melodramas of 9/11 // Siting America/sighting modernity: essays in honor of Sonja Bašić /
Šesnić, Jelena (ur.). Zagreb: FF Press, 2010. Str. 149 – 163
Tijela u tranziciji – transnacionalna ekonomija i nacionalna zajednica u Neuromanceru i Cosmopolisu. // SIC -
časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje. 1 (2010), 1, Zadar.
Killing Politics: The Art of Recovery in Falling Man. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. 54 (2009); str. 329 –
352. Zagreb.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 35

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Tomislav Pletenac
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili umjetnika
u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
From Conviction to Heroism: The Case of a Croat War General, Traditiones, Ljubljana, 2014
(suautor Potkonjak, S.), „Ja, Europljanin“: kulturna reprezentacija Hrvatske na putu u europsku uniju, Studia
Ethnologica Croatica, vol.26, Zagreb, 2014 (prihvaćeno za tisak)
Neprivlačna baština – kako s umjetničkim tvorevinama socijalizma u doba (poslije)tranzicije na primjeru Likovne
kolonije Željezare Sisak // Kulturna dediščina industrijskih panog. 11. Vzporednice med slovensko in hrvaško
etnologijo / Industrijska kulturna baština. 11 Hrvatsko-slovenske etnološke paralele / Černelič Krošelj, A. et al. (ur.).
Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 2011. Str. 198 – 214.
Kada spomenici ožive - "umjetnost sjećanja" u javnom prostoru. // Studia ethnologica Croatica. 23 (2011); str. 7 –
24.
Živjeti u realnom. Neke posljedice primjene teorijske psihoanalize na konstrukciju objekta i subjekta kulturne
analitike. // Studia ethnologica Croatica. 21 (2009), 1; str. 199 – 217

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

2

164
Redni broj: 36
Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Evelina Rudan
Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

Premještanje međa u usmenim predajama i molitvama / U: Dukić, D., Žagar, M. (ur.). Knjige poštujući, knjigama
poštovan: Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića. Zagreb: Matica hrvatska, 2010., str. 121 – 133.
Kljuka or about Impotence, Legends and Antithesis / Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i
folkloristiku, 48 (2011), 1; str. 129 – 145.
Fučićev Jure ki načinja ruke ili krsnik kao iscijelitelj / U: Galović, T. (ur.). "Az grišni diak Branko pridivkom Fučić":
Radovi Međunarodnog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. - 1999.) malinska, Dubašnica, Otok
Krk, 30. siječnja - 1. veljače 2009. godine//"I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić". Conference Papers from
the International scholarly seminar on the life and work of acamedician Branko Fučić (1920-1999): Malinska
Dubašnica, Island of Krk, 30 January – 1 February 2009. Malinska – Rijeka – Zagreb: HAZU et. al., 2011., str. 709 –
726.
Proizvodnja folklora ili kako se predaja iz 17. stoljeća probudila u 21. stoljeću / U: Joanna Rękas (ur.). Bałkański
folklor jako kod interkultorowy. Tom I Poznań: Wydawnictwo Naukowe UAM, 2011., str. 539 – 555. (koautor J.
Tomašić)
Predaje o vraćanju mrtvih - analiza narativne plodnosti / Zbornik za narodni život i običaje, knj. 56 (2012), str. 17 –
72.
Strah na dvije razine: likovi kojih se plaše odrasli i likovi kojima odrasli plaše djecu / U: Turk, M.; Srdoč-Konestra, I.
(ur.). Peti hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga u Rijeci od
7. do 10. rujna 2010.. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012., str. 669 – 676.
Verbalni folklor i njegova (re)prezentacija / FEB 2011.: zbornik radova s međunarodnog znanstvenog
interdisciplinarnog simpozija Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke
sadašnjosti. Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo, 2012, str. 509 – 519
Suvremeni pripovjedački repertoari predaja / A tko to ide? = A hto tam idze?: hrvatski prilozi XV. međunarodnom
slavističkom kongresu. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Hrvatsko filološko društvo, 2013., str. 263 – 274
(koautor S. Botica)

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

0

164
Redni broj: 37

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. Tvrtko Vuković

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili
umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij
Ljubi Žižeka svoga! Je li teorijska subverzija zapravo kapitalistička perverzija i druge neodumice o etičko-političkom
čudovištu Žižekove misli, Meandar, Zagreb 2009
Tko je u razredu ugasio svjetlo? Cesarićeva lirika: (de)konstrukcija reprodukcije discipliniranih tijela u hrvatskom
obrazovnom sustavu, II. dio, in: Quorum, No 1-2, Zagreb 2009, str. 146 – 160.
Pjesma – stroj opkoračenja, Forum, g. LXXXI, broj 4 – 6, 2009, str. 702 – 706.
Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, [ur.], Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2010.
Ludost pjesništva: ideja dara u Cesarićevoj “Pjesmi mrtvog pjesnika”, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike,
prir. Tvrtko Vuković, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2010, str. 181 – 205.
Zamukli majstorov glas: politika hrvatskih pjesničkih poetika sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, u: Zbornik
radova 38. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2010, str. 161 – 172.
Uciszony głos mistrza. Polityka poetyk chrowackiej poezji lat siedemdziesiątych XX wieku, u: Chprwacja lat
siedemdziesiątych XX wieku. Kultura, język, literature, Uniwersytet Śląski–Wydawnictwo Gnome, Katowice 2010,
str. 94 – 108.
Bajke i basne. Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Kritičko izdanje, [Supriređivač: I. Žužul], Ogranak Matice
hrvatske Slavonski Brod, Slavonski Brod 2011.
Melankolija, ulična heterotopija i jezik bez granica: Politika hrvatskog pjesništva osamdesetih godina dvadesetog
stoljeća, u: Zbornik radova 38. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2011, str.
111 – 127.
Kojem čitatelju? Politika čitanja užitka u Bukoličnom, trijeznom čitaocu, u: Zbornik radova 10. Kijevskih književnih
susreta, Opčina Kijevo–Pučko otvoreno učilište Invictus–AGM, Kijevo–Zagreb 2011, str. 11 – 27.
Teološki nomadizam. Po/etika i politika zazorne sublimnosti u pjesništvu Delimira Rešickog,, u: Poznańskie Studia
Slawistyczne, broj 1, Poznan 2011, str. 271 – 285.
Melancholia, uliczna heterotopia i jezyk bez granic. Polityka chrowackiej poezji lat osiemdziesiatych dwudziestego
wieku, u: Chorwacja lat osiemdziesiatych XX wieku. Kultura, język, literatura, Uniwersytet Śląski–Wydawnictwo
Gnome, Katowice 2011, str. 133 – 151.
Nečitljivo djetinjstvo: čitanje i nečitljivo u Povratku Filipa Latinovicza, u: Vila–kiklop–kauboj, čitanja hrvatske proze,
prir. Anera Ryznar, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2012, str. 233 – 248.
Čitljivost i nečitljivo. Ratno i stvarnosno pjesništvo u devedesetima, u: Zbornik radova 40. Seminara Zagrebačke
slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2012, str. 137 – 154.
Tko je u razredu ugasio svjetlo? Predrasude, stranputice i moguće promjene u poučavanju i proučavanju lirike na
primjerima Cesarićevih pjesama Voćka poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika, Meandar, Zagreb 2012
Svileni ugrizi, Quorum, 29, 1/2/3, 2013
Otpor! Zagrebačka slavistička škola – seminar, ur. Tvrtko Vuković i Tatjana Pišković, Zagreb, 2014
Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada
0

164
 A.6.3. POPIS ZNANSTVENIH , UMJETNIČKIH I RAZVOJNIH PROJEKATA NA KOJIMA SE
TEMELJI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

Redni broj: 1
Naziv projekta: Music Migrations in the Early Modern Age: the Meeting of the European East, West and South
Šifra projekta: HERA – Mus Mig
Razdoblje trajanja projekta: 2013 – 2016
Projekt financira: Europska unija

Redni broj: 2.
Naziv projekta: Neomitologizam u kulturi 20. i 21. stoljeća
Šifra projekta: 6077
Razdoblje trajanja projekta: 2014 – 2018.
Projekt financira: HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST

Redni broj: 3.
Naziv projekta: Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske
Šifra projekta: 4785
Razdoblje trajanja projekta: 2014 – 2018
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Redni broj 4
Naziv projekta: Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, Amerika, Hrvatska
Šifra projekta: 1543
Razdoblje trajanja projekta: 2014. - 2018.
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Redni broj: 5
Naziv projekta: PracticE Cultural Trauma and REestablishing Solid Sovereignties (SPECTRESS)
Šifra projekta: PIRSES-GA-2013-612654
Trajanje projekta: 2014 – 2017
Tip projekta: FP7
Financira: Europska unija

Redni broj: 6
Naziv projekta: Problems of Basic Contemporary Musical Terminology in Croatia
Šifra projekta: 5355 CONMUSTERM
Trajanje projekta: 2014 – 2017
Financira: Hrvatska zaklada za znanost

Redni broj: 7
Naziv projekta: Kulturno mapiranje Amerike (SAD-a) iz perspektive hrvatskih i regionalnih američkih studija

164
Šifra projekta: 3.5.2.11.
Trajanje projekta: 2013 – 2015
Financira: Sveučilište u Zagrebu

Redni broj: 8
Naziv projekta: Projekt očuvanja hrvatske filmske glazbe
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2013 – 2015
Projekt financira: HAVC

Redni broj: 9
Naziv projekta: Adaptions of Contemporary Literature in Serbia, Croatia and Bosnia
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2012 – 2015
Projekt financira: Humboldt UNIVERSITÄT , BERLIN (NJEMAČKA )

Redni broj: 10
Naziv projekta: Rukopisna i knjižna građa Znanstvene knjižnice u Zadru iz XVI./XVII. te XIX./XX. stoljeća
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2014 – 2017
Projekt financira: Sveučilište u Zadru

Redni broj: 11
Naziv projekta: Kako praksom vođeno teorijsko istraživanje u umjetničkoj izvedbi može doprinijeti hrvatskoj
znanosti
Šifra projekta: 6963
Razdoblje trajanja projekta: 2015 – 2019.
Projekt financira: HRZZ

Redni broj: 12
Naziv projekta: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu
Šifra projekta: 130-1300855-0860
Razdoblje trajanja projekta: 1996 - 20184
Projekt financira: MZOŠ, Filozofski fakultet u Zagrebu, CEU Budimpešta, Universität Graz, European cultural
foundation, European Comission, Sveučilište u Zadru, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Ministarstvo
kulture

Redni broj: 13.

4
Projekt je od 2002 – 2013 funkcionirao kao znanstveni projekt pri MZOŠ-u, ali je stariji od te forme te se
nastavlja i dalje, nakon isteka tog modela financiranja.

164
Naziv projekta: Dalmatia - a destination of the European Grand Tour in the 18th and the 19th century
Šifra projekta: 7091
Razdoblje trajanja projekta: 2014-2017
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Redni broj: 14.

Naziv projekta: New Media Dramaturgy
Šifra projekta: DP120101271
Razdoblje trajanja projekta: 2012 – 2015.
Projekt financira: University of New South Wales.

Redni broj: 15
Naziv projekta: Partisanenliteratur und film in Jugoslawien / Partizanska književnost i film u Jugoslaviji
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2009 – 20115
Izvor financiranja: Humboldt Universität Berlin (Njemačka)

Redni broj: 16
Naziv projekta: Europski kontekst hrvatske književnosti
Šifra projekta: 130-0000000-0788
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOS

Redni broj: 17
Naziv projekta: Stilistički opis hrvatske filmske baštine
Šifra projekta: 130-2641300-1032
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOS

Redni broj: 18
Naziv projekta: Slušna mjesta stranosti
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2012 – 2013.
Projekt financira: MZOS Republike Hrvatske te Ministarstvo znanosti Republike Slovenije

Redni broj: 19.

5
Početkom 2015. godine iz tiska izlazi zbornik radova Partisans in Yugoslavia (Berlin, Transcript Verlag; Hrsg.
Miranda Jakiša, Nikica Gilić), temeljen na ovom projektu

164
Naziv projekta: Simbolični prostori i njihove granice. Hrvatsko-austrijski kulturni odnosi u srednjoeuropskom
kontekstu
Šifra projekta: 2151
Razdoblje trajanja projekta: 2008.–2009.
Projekt financira: MZOS (Hrvatska) i OeAD (Austrija)

Redni broj: 20.

Naziv projekta: Književnost i sjećanje. Tendencije u povijesnoj književnosti 20. stoljeća
Šifra projekta: 2581
Razdoblje trajanja projekta: 2008.–2009.
Projekt financira: MZOS (Hrvatska) i DAAD (Njemačka)

Redni broj: 21.

Naziv projekta: Narativi u postimperijalnom kontekstu. Stvaranje nacije i srednjoeuropski književni prostor
Šifra projekta: /
Razdoblje trajanja projekta: 2012–2013
Projekt financira: MZOS (Hrvatska) i OeAD (Austrija)

Redni broj: 22.

Naziv projekta: "La nuova oralità": composizione tra scrittura e prassi esecutiva
Šifra projekta: 27619911
Razdoblje trajanja projekta: 2010 – 2013
Projekt financira: Università degli Studi di Pavia, Facoltà Musicologia i Regione Lombardia – Direzione Generale
Istruzione Formazione e Lavoro (Italija)

Redni broj: 23
Naziv projekta: Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: Od 2012 do 2014.
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Redni broj: 24.

Naziv projekta: National learning: Scholars and cultural nationalism in the nineteenth century
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2000 – 2010.
Projekt financira: Huizinga Institut / Faculteit de Geesteswetenschappen Universiteit van Amsterdam (Nizozemska)

Redni broj: 25.

164
Naziv projekta: Međunarodni istraživački projekt ECE (Komparativna povijest književnosti istočne srednje Europe, u
sklopu projekta Literary History Project)
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta:
Projekt financira: University of Toronto

Redni broj: 26.

Naziv projekta: Sound Documents of Croatian Musical and Narrative Heritage from the Phonogrammarchiv of the
Austrian Academy of Sciences
Šifra projekta: /
Razdoblje trajanja projekta: 2005 – 2010
Projekt financira: Phonogrammarchiv der Österreichischen Akademie der Wissenschaften (Beč) i Institut za
etnologiju i folkloristiku (Zagreb)

Redni broj: 27
Naziv projekta: Kulture hrvatske tranzicije i anglofone globalizacije: književnost i film
Šifra projekta: 130-0000000-3472
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 28
Naziv projekta: Vrijeme i prostor europske i hrvatske kazališne djelatnosti glumca i redatelja Ive Raića
Šifra projekta: 101-2641300-2650
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 29
Naziv projekta: Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive
Šifra projekta: 130-1301070-1053
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 30
Naziv projekta: Nacija i reprezentacija
Šifra projekta: 130-0171685-1030
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

164
Redni broj: 31
Naziv projekta: Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća
Šifra projekta: 130-1301070-1056
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 32.

Naziv projekta: Tranzicija u književnosti / književnost u tranziciji
Šifra projekta: 130-0000000-0744
Razdoblje trajanja projekta: OD 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 33.

Naziv projekta: Socijalizam i modernost: Umjetnost, kultura, politika 1950-1974.
Šifra projekta: /
Razdoblje trajanja projekta: 2011 – 2012.
Projekt financira: Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske

Redni broj: 34.

Naziv projekta: Enciklopedija hrvatske književnosti
Šifra projekta: 130-0000000-0875
Razdoblje trajanja projekta:2007 - 2013
Projekt financira: MZOS

Redni broj: 35.

Naziv projekta: Znanost o slici: vizualizacija i suvremena umjetnost
Šifra projekta: /
Razdoblje trajanja projekta: 2011 – 2013.
Projekt financira: Centar za vizualne studije (Zagreb) i HAZU

Redni broj: 36
Naziv projekta: Oniričko kao poetološki i antropološki problem
Šifra projekta: 130-1301070-1057
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

164
Redni broj: 37.
Naziv projekta: Šekspirijanski kanon u hrv. kulturi: recepcija, reinskripcija, revalorizacija
Šifra projekta: 130-0000000-0850
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 38.

Naziv projekta: Secesija i europske umjetničke integracije
Šifra projekta: 130-1301080-1078
Razdoblje trajanja projekta: OD 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 39.

Naziv projekta: Tjelesnost u književnosti i kulturi
Šifra projekta: 130-0000000-3478
Razdoblje trajanja projekta: OD 2008 – 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 40.

Naziv projekta: Konceptualizacija mora i njegova mjesta u kulturalnom imaginariju SAD
Šifra projekta: 130-0000000-0832
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 41.

Naziv projekta: Vizualna kultura i novi mediji
Šifra projekta: /
Razdoblje trajanja projekta: 2009. - 2012
Projekt financira: Centar za vizualne studije, Ministarstvo kulture RH

Redni broj: 42.

Naziv projekta: Kreativne strategije u javnim prostorima
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2010.– 2011.
Projekt financira: CENTAR ZA VIZUALNE STUDIJE

Redni broj: 43.

Naziv projekta: Figure i diskurzi

164
Šifra projekta: 130-1300749-0751
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2011
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 44.

Naziv projekta: Verbalno i vizualno: performativnost, reprezentacija, interpretacija
Šifra projekta: 130-1301070-1064
Razdoblje trajanja projekta: OD 2007 - 2011
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 45.

Naziv projekta: Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer
Šifra projekta: 130-1301070-1062
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2011
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 46.

Naziv projekta: (Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija
Šifra projekta: 009-0171685-0902
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 47.

Naziv projekta: Hrvati u iberskim i hispansko-američkim arhivima (1516-1800.)
Šifra projekta: 130-2032635-1031
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 48.

Naziv projekta: Diskurzivni identitet u izvedbenim umjetnostima; tijela, osobe, intersubjekti
Šifra projekta: 264-1890666-2646
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 49.

Naziv projekta: Hrvatska kazališna režija
Šifra projekta: 264-2641300-2640

164
Razdoblje trajanja projekta: OD 2007.-2011.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 50.

Naziv projekta: Sređivanje, katalogiziranje i obradba muzikalija i drugih glazbenih izvora u Hrvatskoj
Šifra projekta: 213-000000-1033
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 51.

Naziv projekta: Granice književnog pamćenja: Hrvatska u Europi i Europa u Hrvatskoj, 1939-2005.
Šifra projekta: 130-0000000-0624
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013.
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 52.

Naziv projekta: Logika, univerzalni jezik i filozofija jezika
Šifra projekta: 130-1203164-0741
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 53.

Naziv projekta: Filmski enciklopedijski rječnik
Šifra projekta: 075-1301679-1304
Razdoblje trajanja projekta: 2007 - 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 54.

Naziv projekta: Post-socijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja
Šifra projekta: 189-1890667-0663
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013
Projekt financira: MZOS

Redni broj: 55.

Naziv projekta: Interkulturna povijest književnosti
Šifra projekta: 130-0000000-3473
Razdoblje trajanja projekta: 2008 - 2013

164
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 56.

Naziv projekta: Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta
Šifra projekta: 189-1890668-0662
Razdoblje trajanja projekta: 2008 - 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 57.

Naziv projekta: Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse
Šifra projekta: 189-1890668-3141
Razdoblje trajanja projekta: 2008 - 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 58.

Naziv projekta: Problem oblika u skladateljskim tehnikama na početku XXI. stoljeća (program: Povijest teorije
glazbe i suvremenih skladateljskih tehnika)
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta:
Projekt financira: Sveučilište u Paviji (Italija)

Redni broj: 59.

Naziv projekta: Interpretativne razine tradicije
Šifra projekta: 189-1890666-0664
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 60.

Naziv projekta: Hrvatska glazbena historiografija do 1945
Šifra projekta: 101-0000000-2648
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013
Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 61
Naziv projekta: Umjetničko istraživanje u likovnim i audiovizualnim medijima. Interdisciplinarno poslijedoktorsko
istraživanje u sklopu programa Docent
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2012

164
Projekt financira: Sveučilište u Zagrebu

Redni broj: 62
Naziv projekta: Usmena tradicija i djetinjstvo
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2013/2014.
Projekt financira: MZOS. Program popularizacije znanosti

Redni broj: 63
Naziv projekta: Hrvatske glumice u suvremenom hrvatskom kazalištu i društvu
Šifra projekta:
Razdoblje trajanja projekta: 2013 – 2014
Projekt financira: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Redni broj: 64
Naziv projekta: Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005)
Šifra projekta: 130-2641300-1036
Razdoblje trajanja projekta: 2007 – 2013.
Projekt financira: MZOS

164
B. DOKUMENTACIJA

DA /NE
DOKUMENTACIJA (označite s DA ili NE, ovisno o tome koju dokumentaciju (upišite)
prilažete)

B.1. Odluka fakultetskog vijeća znanstveno-nastavne sastavnice, odnosno da

akademijinog vijeća umjetničko-nastavne sastavnice ili drugog odgovarajućeg
tijela o predloženome studijskom programu

B.2. Isprava o akreditiranom sveučilišnom diplomskom, odnosno sveučilišnom da

integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istoga znanstvenog ili
umjetničkog polja ili, u slučaju interdisciplinarnih studija, isprava o
akreditiranom sveučilišnim diplomskim, odnosno integriranom
preddiplomskom i diplomskom studijima u svim poljima navedenoga
interdisciplinarnog studija

B.3. Dokaz o osiguranim potrebnim financijskim sredstvima za izvođenje da

istraživanja i nastave u obliku izjave predlagatelja studijskog programa ili u
obliku ugovora sa sveučilištem s kojim se studijski program zajednički izvodi

B.4. Dokaz o odgovarajućem broju zaključenih ugovora o radu sa znanstveno– da

nastavnim i/ili umjetničko-nastavnim osobljem (od ukupnog broja norme sati
za predloženi studijski program, najmanje jednu polovicu trebaju izvoditi
zaposlenici s punim radnim vremenom u znanstveno-nastavnom i/ili
umjetničko-nastavnom zvanju) predlagatelja programa. Omjer između
ukupnoga broja stalno zaposlenih i ukupnoga broja upisanih studenata ne
smije biti veći od onoga propisanoga Pravilnikom o sadržaju dopusnice te
uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokoga
obrazovanja, izvođenje studijskoga programa i reakreditaciju visokih učilišta

B.5. Za združene doktorske studije (joint studies) - sporazum partnerskih da

ustanova o združenoj provedbi studijskoga programa i zajedničkim
kvalifikacijama

NAPOMENA: Dokumentaciju priložite prema redoslijedu u tabeli

164