PRAVNI ASPEKTI MASOVNE KOMUNIKACIJE

http://www.speakupspeakout.internews.org/?q=bs/section-2-bs/mediji-novinarstvo-i-ljudska-
prava

1. Koja je uloga novinara u promoviranju ljudskih prava?

-Mediji su proizvođači informacija za široku javnost. Reporteri sakupljaju i prezentuju većinu
informacija koje mi dobijemo o ljudskim pravima.
-Mediji također prenose priče koje uključuju informacije generirane od strane organizacija za
ljudska prava.
-Mediji odlučuju šta će pokriti i koja pitanja ili aspekte priče će istaći. Donošenjem ovih
odluka, mediji imaju moć nad onim što mi znamo, kao i nad onim što ne znamo o ljudskim
pravima.
-Mediji također komentiraju o ovim pitanja u člancima koja izražavaju mišljenja autora,
emisijama uživo, panel diskusijama, člancima urednika i kolumnama. Mediji zato imaju moć
da oblikuju javni moral i mišljenja javnosti o ljudskim pravima.
2. Zašto je važno da novinari promoviraju ljudska prava?

3. Što su ljudska prava?

Odnose se na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim
činom rođenja, bez obzira na spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Postoje politička, građanska, gospodarska, socijalna i kulturna.
4. Kada počinje suvremena povijest ljudskih prava?
Ideja ljudskih prava je ishod filozofskih mišljenja: racionalizam, prosvjetiteljstvo, liberalizam,
demokracija i socijalizam. Povijesna prekretnica se zbila u 17. st.-Bill of rights, a suvremeni
dokument koji je priznat je Deklaracija o ljudskim pravima 1948.
5. Što je Magna Carta iz 1215 godine?
Engleska povelja koja je ograničila moć engleskih kraljeva, konkretno kralja Johna, poznatog
kao Ivan bez zemlje, iz dinastije Plantagenet.
Smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske i prvim pisanim ustavnim aktom u
svijetu. Također se smatra dokumentom koji jamči građanska prava i vladavinu zakona.
6. Što je HabeasCorpusAct iz 1679?
Eng zakon donesen u parlamentu 1679. godine, koji je građanina štitio od samovoljnog
uhićenja i zadržavanja u zatvoru. U civiliziranim državama postale su općim načelom protiv
policijske samovolje i nasilja, prema kojemu je policija dužna svaku osobu u određeno
vrijeme privesti sudu da bi ovaj odlučio o zakonitosti njezina uhićenja. Ako osumnjičeni nije
okrivljen za zločin koji povlači smrtnu kaznu, može poslije 24 sata tražiti slobodu uz jamstvo.
7. Francuska revolucija je 1789. godine iznjedrila koju deklaraciju?
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Usvojen od strane Ustavotvorne skupštine
26.8.1789-prvi korak k ustavu. Ne daje samo niz osnovnih prava franc. Građanina već ih
pripisuje svim ljudima bez izuzetaka
 8. Kad je nastala Opća deklaracija UN-a o pravima čovjeka i koja je osnovna
poruka tog dokumenta?
1948. zaštita ljudskih prava, sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka, Principi
uspostavljeni u Deklaraciji su ustavne vrijednosti i mogu se koristiti za pobijanje zakonskih
propisa i vladinih aktivnosti. Teži biti univerzalnog karaktera. Ona ne daje samo niz osnovnih
prava francuskim građanima već ih i pripisuje svim ljudima bez izuzetka. 10. prosinca 1948.
Prirodna prava, nitko ne smije biti zadržan u ropstvu te biti fizički kažnjavan i mučen, sudska
prava, pravo na privatnost i slobodu kretanja, pravo na brak i imovinu, na slobodu mišljenja i
izražavanja, savjesti i vjere, pravo na okupljanje i udruživanje, politička prava, socijalna,
gospodarska i kulturna prava, pravo na rad i životni standard koji odgovara zdravlju, na odgoj
i obrazovanje, sudjelovanje u kulturnom životu, na društveni i međunarodni poredak u kojem
su prava i slobode utvrđene u Deklaraciji zajamčene.
9. Kad je donesena Europska konvencija o ljudskim pravima?
Nakon svih izmjena 4. studenoga 1950. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, kao i čl. 6 dobili današnji sadržaj i stupili na snagu 3. rujna 1953. kada su
konvenciju ratificirale neke od tadašnjih članica Vijeća Europe.
10. Koja je osnovna poruka Europske konvencije o ljudskim pravima?
Međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi te je kao takav najstariji i
najučinkovitiji sustav za zaštitu ljudskih prava u svijetu. Obveza na poštovanje ljudskih prava,
pravo na život, zabrana mučenja ropstva i prisilnog rada, na pošteno suđenje, na privatan
život, na slobodu, slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi, i izražavanja, pravo na brak,
okupljanje i udruživanje, na pravi lijek, zabrana diskriminacije, degradiranje u vrijeme ratnog
stanja, ograničavanje političkog djelovanja stranaca, zabrana zlouporabe prava.
11. Članak 14. Ustava RH ističe ljudska prava ovim riječima:
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji, kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,
rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.
12. Kako mediji utječu na zaštitu ljudskih prava?
mediji podižu svijest o povredama prava, informiraju ljude o njihovim pravima i podstiču
rasprave o ulozi vlada, zakonskih propisa i međunarodnih mehanizama kako bi se ta prava
zaštitila
13. Koja su glavna pitanja za pisanje i izvještavanje o ljudskim pravima?
Upoznati društvo što su točno ljudska prava i kako se oni krše i gdje??
14. Navedite neke teme u medijima koje pokrivaju pitanja ljudskih prava?
Ravnopravnost spolova, mediji sami po sebi služe za slobodu izražavanja; sloboda misli,
pravo na informaciju; rasizam, silovanje, ubojstva, nasilje.
15. Koja su ljudska prava u današnjem svijetu posebno ugrožena?
Pravo na privatnost, pravo na pošteno suđenje, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja
16. Na koji način su ugrožena ženska prava u suvremenom društvu?
Žene su manje plaćene za iste poslove nego muškarci, veliki broj nasilja i seksualnog nasilja,
susreću se s izravnom i neizravnom diskriminacijom.
17. Na koji način su ugrožena prava djece u medijima?
-Povjerljive informacije o djetetu (policija, zdravstveno osoblje ili djelatnici socijalne skrbi);
-Otkrivanje identiteta djeteta (žrtva ili počinitelj nasilja, osumnjičenik za kazneno djelo,
svjedok nasilja, član obitelji počinitelja ili žrtve kaznenog djela ili je žrtva spolnog
zlostavljanja; -Fotografije bez pristanka roditelja ili skrbnika; -ilustracije na negativne teme; -
školski album, domaće zadaće, oproštajna pisma, intimni dnevnici; -Manipulacija djecom
18. Kako treba pisati o pravima zlostavljane djece?
donosimo opcenite smjernice za novinare kada su u pitanju djeca (iz njezinog članka). dužni
širiti znanja o pravima djece i sigurnosti djece
dužni pokazati posebnu osjetljivost u temama o djeci ,
dužni poštivati djeèji medijski prostor i medijske sadržaje ,
dužni izbjegavati stereotipe i senzacionalizam u prikazivanju materijala o djeci ,
dužni primjenjivati vrhunske profesionalne i etièke standarde u izvještavanju o djeci ,
dužni istražiti sve moguæe posljedice objavljivanja materijala o djeci ,
dužni boriti se protiv vizualnog ili bilo kojeg drugog identificiranja djeteta, osim ako je to
doista u interesu javnosti ,
dužni dopustiti djeci da u medijima izraze svoje mišljenje ,
dužni osigurati nezavisnu provjeru informacija koje je dalo dijete, ali tako da se dijete ne
dovede u opasnost ,
nikada ne koristiti erotizirane djeèje fotografije ,
uvijek pošteno, otvoreno i po pravilima dobiti privolu za fotografiranje djece ,
provjeriti kredibilitet i kompetenciju bilo koje organizacije koja zastupa dijete i govori u
njegovo ime ,
ne plaćati djeci ni njihovim skrbnicima ili roditeljima za materijale koji su za njihovu
dobrobit.
19. Imaju li bolesnici posebna ljudska prava i koja su s obzirom na pisanje u
medijima o njima?
Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja
sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.
Pacijent ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o
njegovu prijmu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju.
Pacijent može imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.
20. Što je rodno osjetljivo izvještavanje?
Izvještavanje koje brani prava žena, sprječava diskriminaciju žena te pokušava potaknuti
jednaka prava žena i muškaraca. Zagovara rodnu ravnopravnost.
21. Kako definiramo pojam diskriminacija?
Diskriminacija znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, rasnim, etničnim, vjerskim,
individualnim, spolnim, jezičnim, starosnim ili drugim osobinama
22. Po koji se osnovama može provoditi diskriminacija ljudi?
spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili
društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje i druge osobine.
23. Što je vjera?
Vjera je temeljni religijski stav kojim se u intimi vlastite savjesti prihvaća sveto ili vjerske
istine neke religije.
24. Jesu li vjera i vjerovanje isto i koja je razlika?
Vjerovanje ili uvjerenje je mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit neki sud, tvrdnju ili
mišljenje iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom iskustvu niti ga može
opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen kao istinit. To je
subjektivno duhovno tumačenje ishoda percepcije, vlastitog razmišljanja ili komunikacije.
U religijskom smislu, vjera se odnosi na dio šireg duhovnog ili moralnog temelja koji se
naziva vjeroispovijest.
25. Što je religija?
Religija, za razliku od religioznosti, predstavlja nešto objektivno, nešto normirano – određene
vjerske sadržaje (teologiju), moralna načela, bogoštovne propise (kult), uključenost,
sudjelovanje u dotičnoj vjerskoj zajednici (npr. Crkvi, sinagogi, umi i sl.), religijske
autoritete, religijsku instituciju. Religija mora biti objektivna, jer ona ima veliku i snažnu
kohezijsku ulogu ili za neku skupinu ili na nekom teritoriju. U takvoj ulozi ona mora
nadilaziti subjektivna shvaćanja, osjećaje, želje i potrebe. Religija pretpostavlja religioznost
svojih članova
26. Je li uvjerenje uži ili širi pojam od vjere? Objasnite?
Uvjerenje je širi pojam od vjere jer je vjera uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njene provjere,
odnosi se na duhovno tumačenje ishoda dok uvjerenje može biti o svakodnevnim stvarnima i
pojavama
27. Kako se štiti sloboda vjere u našoj zemlji?
Ustavom, članak 39. „Zabranjivo je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu
nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.“
članak 40. jamči sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili
drugog uvjerenja
članak 41. navodi da su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države.
Vjerske zajednice su slobodne te mogu javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta,
druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti
uživaju zaštitu i pomoć države
28. Nabrojite međunarodne standarde zaštite slobode vjeroispovijesti!
„Opća deklaracija o pravima čovjeka“ i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda
29. Navedite jedno od univerzalnih ljudskih prava!
Pravo na život, pravo na pravedan sud, pravo na slobodu misli, izražavanja i vjeroispovijesti.
30. Kako možemo definirati slobodu misli, mišljenja i izražavanja?
Sloboda govora je pravo izražavanja vlastitih stajališta i razmišljanja bez straha da će te netko
u tom pokušati spriječiti ili zbog toga kazniti. Naziva se i slobodom izražavanja. Sloboda
misli označava da svaka osoba ima pravo na vlastito mišljenje, ideje i stavova te da iste može
slobodno dijeliti.
31. Koji članak Ustava RH štiti pravo na slobodu misli, mišljenja i izražavanja i što,
prema tome članku ta sloboda obuhvaća?
Članak 38.
Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.
Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja,
slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava
na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom
pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom
utvrđeno pravo.
32. Kako se čl. 38 Ustava RH odnosi prema cenzuri?
Čl. 38 cenzura se zabranjuje. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda
izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i dr. sredstava priopćavanja, slobodu govora
i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova jvnog priopćavanja. Novinari imaju
pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
33. Kako prema Ustavu RH moraju biti ograničena prava na pristup
informacijama?
Ustav RH jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za
ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu.
34. Što znači izreka „Cogito ergo sum“, uz kojeg se filozofa vezuje i uz koji rad?
Mislim, dakle jesam. Rene Descartes, djelo „Rasprava o metodi“ iz 1637.
35. Što je sloboda misli?
Temeljno ljudsko pravo; čovjek – homo sapiens
Čovjek ima pravo misliti o čemu hoće, kako god to hoće i kada god to hoće,
ograničavanje te slobode znači ugrožavanje ljudske biti. Država ne smije ugroziti tu slobodu i
mora zaštiti to pravo i omogućiti ga svim građanima
36. Navedite neke protuzakonite primjere intervencija u slobodu misli.
Utjecanje na tokove i sadržaj misli, izravna kontrola uma koja za posljedicu ima privremeno
ili trajno ograničavanje nečije sposobnosti slobodnog rasuđivanja je strogo zabranjena. Ta
zabrana, ističe Alaburić (2003: 3), se prije svega odnosi na državu i njene aparate, upravo zato
jer sloboda danas znači odsustvo državne prisile.
Država je ta koja se najčešće percipira kao najozbiljnija prijetnja temeljnim ljudskim pravima
i slobodama. Ona jedina raspolaže nepreglednim sredstvima i ima dovoljno moći da takve
prijetnje i ostvari. Alaburić (2003: 3) smatra kako se takve tvrdnje mogu činiti nelogičnima i
pomalo paranoičnima, no upravo današnji svijet i nebrojeni primjeri ukazuju na to da države
ne samo da mogu ugušiti nečiju slobodu misli, nego to često i čine. Između ostaloga jedan od
primjera su i takozvane subliminalne poruke. Posredstvom elektroničkih medija se u kratkim
vremenskim intervalima emitiraju slike određenog sadržaja. Budući da ljudsko oko nije
sposobno to svjesno uočiti, na taj se način izravno djeluje na svijest, odnosno podsvijest ljudi
bez njihovog dopuštenja. (valjda)
37. Što su mišljenja?
Mišljenja su proizvod, za razliku od slobode misli koja je proces.
38. Objasnite razliku „misao-mišljenje“?
Misao je dio proces kojim se dolazi do mišljenja. Mišljenje je nešto što je utvrđeno i sigurno,
dok je misao još nesigurna, potrebno ju je istražiti.
39. Što je pravo na „slobodu mišljenja“?
To je sloboda stvaranja vlastitih uvjerenja, mišljenja, stavova, vrijednosnih sudova
40. U kojem su odnosu ideološke indoktrinacije i pravo na slobodu mišljenja?
41. Tko posjeduje monopol na istinu i kako se to odnosi na slobodu mišljenja i
izražavanja?
 42. Od kada se u pravo ugrađuje pojam „sloboda izražavanja“?
43. Što je sloboda izražavanja?
Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu
primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.
-Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja,
slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
44. Ima li država pravo miješati se u slobodu izražavanja i zašto?
Vlasti imaju samo mogućnost, a ne i obavezu da nalože ili nametnu neku ograničavajuću ili
kaznenu mjeru protiv ostvarivanja prava na slobodu izražavanja.
45. Na koji se način država miješa u slobodu izražavanja
Prakticiranje slobode izražavanja može biti i predmet ograničenja ili kazni propisanih
zakonom, takva ograničenja mogu biti opravdana radi, interesa nacionalne sigurnosti,
teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite
zdravlja ili morala te zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanje odavanja povjerljivih
informacija, očuvanje autoriteta i nepristranosti suda. Iznimke moraju biti propisane zakonom
i u skladu s potrebama demokratskog društva.
46. Kako možemo objasniti dvojnu narav prava na slobodu izražavanja?
Sloboda izražavanja dvostruko je pravo u smislu slobode priopćavanja tj. izražavanja
mišljenja i ideja bilo koje vrste, te slobode da se traže i primaju informacije i ideje, u bilo
kojem obliku – izgovorene, napisane ili tiskane, u formi umjetničkog djela, ili u bilo kojem
mediju, uključujući nove tehnologije
47. Koje kategorije u pravnom smislu sadrži sloboda izražavanja?
48. Kojim člancima se u općoj deklaraciji o ljudskim pravima štiti pravo na slobodu
izražavanja?
Članak 1. i članak 19.
49. Što kaže čl. 19 Opće deklaracije UN o pravima čovjeka?
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja
mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja
putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice.’’
50. Što kaže čl. 29Opće deklaracije UN o pravima čovjeka?
1. Svatko ima obveze prema onoj zajednici u kojoj je jedino moguć neovisan i cjelovit razvoj
njegove osobnosti.
2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima
koja su utvrđena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštivanja prava i
sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja
u demokratskom društvu.
3. Ta prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima
Ujedinjenih naroda.
51. O čemu govori čl. 19 Ustava RH?
Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na
zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela
koja imaju javne ovlasti.
 52. Što je sloboda javnog informiranja i u kojem je odnosu prema slobodi javnog
izražavanja?
Sloboda informiranja, uključujući i pravo na dostupnost informacija kojima raspolažu tijela
javne vlasti, odavno je priznato kao temeljno ljudsko pravo koje je zaštićeno europskom
Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te Konvencijom o pristupu
informacijama, međunarodnim ugovorima i odredbama Ustava Republike Hrvatske..... Pravo
pristupa informacijama i dokumentima koje posjeduju tijela javne vlasti i pravne osobe
kojima su povjerene javne ovlasti izvedeno je pravo iz ustavnog načela slobode mišljenja i
izražavanja. Kao takvo, osobito je značajno u tranzicijskim zemljama u kojima tijela javne
vlasti još uvijek nedovoljno poštuju načelo javnosti rada, ustanovljeno u suvremenim
društvima kao instrument nadzora vlasti od strane građana.
53. Što je sinonim za slobodu javnog informiranja?
Analiziranjem slobode izražavanja dolazimo i do slobode medija, odnosno slobode javnog
informiranja. U suvremenim društvima, ističe Vesna Alaburić (2003: 4), sloboda medija je
temeljna pretpostavka slobode izražavanja. Svakom je pojedincu omogućena sloboda
izražavanja, no upravo je uloga medija od presudne važnosti u informiranju društva o svim
pitanjima javnog interesa. Pojam slobode medija, to jest javnog informiranja je uži pojam od
slobode izražavanja, napominje Alaburić (2003: 4). Kada govorimo o slobodi medija
govorimo isključivo o slobodi onih informacija koje su posredovane tiskanim ili
elektroničkim medijima. U demokratskim državama mediji su neizostavan alat civilnog
društva. U funkciji su građana a ne države i privatnih interesa. Slobodni mediji su jamstvo
demokracije.
54. Što je UNESCO, opišite ukratko vezu s medijima.
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je
organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine. Glavni cilj je
doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na
područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde,
vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Mediji su glavni kanali za unapređenje
pravde, zakona. Ljudskiprava i temeljnih sloboda. Kako bi UNESCO postigao svoj glavni cilj
mora imati kvalitetne medije.
55. Opišite UNESCO-v metodološki postupak za analizu nacionalnih medijskih
sustava?
56. Je li UNESCO-v postupak analize medijskih sustava primijenjen na analizu
hrvatskog medijskog sustava i kada?
Je, 2009.
57. Nabrojite 5 indikatora razvijenosti medijskog sustava prema UNESCO-voj
metodi.
1. regulatorni sustav koji osigurava slobodu izražavanja, pluralizam i raznolikost medija
2. tržišna ravnopravnost i transparentnost vlasništva
3. mediji kao platforma za demokratski dijalog
4. profesionalni razvoj novinarstva i uloga profesionalnih nevladinih institucija
5. infrastrukturni kapaciteti – nove komunikacijske tehnologije, dovoljne za razvoj
pluralističkog medijskog sustava i pristupa medijima
 58. Nabrojite neke međunarodne organizacije koje provode monitoring našeg
medijskog sustava.
IREx, Europska komisija, Vijeće Europe.
59. Koji su važni elementi koje treba zadovoljiti za uspješnu provedbu 1. indikatora
Sloboda izražavanja?
1. Zakonodavni okvir može biti dobar, ali se ne mora provoditi u nekoj državi.
Provođenje zakona najčešće otežavaju: korupcija, nepotizam, tajnost podataka
Slobode i prava mogu biti smanjena i zbog uvođenja nekih ograničenja zbog npr. rata ili
terorizma
2. Regulatorni sustav je zato važan, mora biti stručan i nezavisan da bi nadzirao provedbu
zakona i omogućio slobodu izražavanja
60. Kojim su zakonima u hrvatskom medijskom sustavu zajamčene medijske
slobode?
Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o HRT-u
61. Koje elemente uključuje pojam „medijske slobode“?
Medijske slobode uključuju pravo na izražavanje, na informiranje, na pristup informacija,
slobodu mišljenja i misli, sloboda traženja, primanja i širenja informacija. (valjda)
62. Nabrojite najčešća kršenja i ograničenja medijskih sloboda?
pravosudne akcije, uključujući i uhićenja, nisu najgore što se novinarima događa - tu su
prijetnje, zastrašivanja, čak i fizički napadi i premlaćivanja. jedan od najvećih problema je
utjecaj politike i moćnika na medije
63. Nabrojite medijske zakone u RH koji reguliraju rad hrvatskih medija i navedite
godine kad su ti zakoni prihvaćeni (bez godina izmjena i dopuna).
Zakon o medijima (2004.), Zakon o elektroničkim medijima(2009.), Zakon o HRT-u (2012).
64. Koje ministarstvo u RH je nadležno za medije i koja je funkcija toga
ministarstva?
Ministarstvo kulture  razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi
65. Što je HINA i koja je njezina glavna zadaća?
Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA, prva je hrvatska nacionalna novinska
agencija politički neovisna o inozemstvu.
Glavna zadaća Hine je prikupljanje i širenje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-
agencijskih informacija o zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i
drugih sudionika društvenog, političkog, kulturnog i gospodarskog života.
66. Kad je osnovana prva hrvatska novinska agencije, navedite godinu i ime
osnivača.
1906., Milan Grlović.
67. Što je TANJUG? Navedite imena hrvatskih novinara koji su djelovali u agenciji
TANJUG?
Telegrafska agencija Nove Jugoslavije, jedina dopuštena agencija u Titovoj Jugoslaviji. Šime
Balen, Vjekoslav Prpić, Pero Ivančić i Rudi Štajduhar.
68. Koje godine je osnovana HINA i tko je bio prvi direktor?
1990., Josip Šentija.
 69. Objasnite kratko razliku između etike, morala i prava?
MORAL je skup nepisanih pravila, propisa, običaja i normi kojima se usmjerava ponašanje i
uređuju ljudski odnosi. Etika je filozofska disciplina koja istražuje motive, smisao, ciljeve i
kriterije moralnog prosuđivanja i djelovanja, tj. znanost o moralu. PRAVO je kodificirani
sustav normi, zakona i propisa koji apstraktno uređuje odnose među pojedincima i društvenim
grupama, kao i njihove odnose spram zajednice; djelovanje prava se osigurava zakonskim
sankcijama.
70. Opišite kratko vezu između ljudskih prava i prava na zdravlje.
Ljudska prava složen su pojam koji, između ostalog, uključuje slobodu mišljenja, savjesti,
vjeroispovijesti, izražavanja mišljenja te pravo na siguran i zdrav život. Sva ljudska
prava međusobno su povezana pa je tako i ljudsko pravo na zdravlje kompleksan sklop
međusobno isprepletenih pitanja. Ljudsko zdravlje zahtijeva zadovoljenje svih ljudskih
potreba - kako fizioloških, poput potrebe za zrakom, vodom i hranom, tako i društvenih i
psihičkih, primjerice potrebe za ljubavlju i pripadnosti zajednici. Kada je riječ o pravu na
zdravlje međupovezanost s drugim ljudskim pravima uviđamo zbog činjenice da ljudsko
zdravlje zahtijeva zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba – fizioloških, društvenih i psihičkih.
Dakle, zdravlje i ljudska prava tijesno su povezani, a točke u kojima se dodiruju odnose se na
nasilje, mučenje, ropstvo, diskriminaciju, vodu, hranu, stanovanje, tradicionalne postupke i
ostalo.
71. Nabrojite kriterije prema kojima se vrednuje pravo na zdravlje!
Dostupnost uključuje djelotvornu infrastrukturu, dobra, usluge i programe javnog zdravstva i
zdravstvene zaštite, koji moraju biti dostupni u odgovarajućoj količini.
Pristupačnost zdravstvene infrastrukture, dobara i usluga podrazumijeva nediskriminaciju,
fizičku pristupačnost, pristupačne cijene i odgovarajuće informacije.
Prihvatljivost znači da se u sveukupnoj zdravstvenoj infrastrukturi, dobrima i uslugama
poštuju načela liječničke etike, kulturne osjetljivosti, rodne osjetljivosti i osjetljivosti za
različite životne dobi te da svojom strukturom zdravstvene institucije omogućuju povjerljivost
i poboljšavaju zdravlje i zdravstveno stanje svih korisnika.
Kvaliteta znači da zdravstvena infrastruktura, dobra i usluge trebaju biti znanstveno, odnosno
medicinski primjereni i kvalitetni.
72. Što je Pekinška platforma?
Pekinška platforma za djelovanje je najpotpunija platforma za razvitak i očuvanje ženskih
prava usvojena na četvrtoj globalnoj konferenciji u Pekingu 1995. godine od globalne
organizacije za prava žena Komisija za položaj žena
73. Kad je izdana Deklaracija o pravima žene i građanke, navedite godinu, razdoblje i
prvi članak!
1791. godine (napisala ga Marie Gouze, koja kasnije mijenja ime u Olympe de Gouges), za
vrijeme prosvjetiteljstva.
Čl. 1. Žena se rađa i ostaje jednaka u pravima muškarcu. Društvene razlike mogu biti
zasnovane samo na općoj koristi.
74. Nabrojite 12 kritičnih područja vezanih uz ženska prava!
1) siromaštvo, 2) obrazovanje, 3) zdravlje, 4) nasilje, 5) oružani sukob, 6) gospodarstvo, 7)
odlučivanje, 8) institucionalni mehanizmi, 9) ljudska prava, 10) mediji, 11) okoliš, 12)
djevojčice i institucionalni i financijski sporazumi
 75. Tko je donio Etički kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja, kada i s kojim
ciljem?
Kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja donijela je HURA (Hrvatsko udruženje
društava za tržišno komuniciranje) 2009. godine (revidiran 2014.), s ciljem postavljanja
minimuma standarda etike i profesionalne prakse kojih se treba pridržavati u oglašivačkoj
praksi i drugim oblicima komuniciranja te čini dopunu postojećih pravnih dokumenata
Republike Hrvatske.
76. Opišite kratko u kojem su odnosu ljudsko pravo na obrazovanje i mediji!
Edukativni programi koje bi trebao imati svaki medij ne moraju
biti dosadni i monotoni jer mediji imaju veliku ulogu u obrazovanju. Visoki stupanj
tehnološkog razvitka je ono što mediji omogućuju, a poticanje korisnika na obrazovanje
ostvarivo je pomoću kratkih informativnih emisija u kojima će korisniku jasno biti
objašnjeno kako i na koji način se mogu informirati i naučiti neka nova područja koja ih
zanimaju. Mediji su društveno odgovorni promicati i poticati na obrazovanje, jednako kao i
sami obrazovati javnost.
77. Definirajte kratko pojam međunarodnog humanitarnog prava i koja je uloga
medija u sukobima?
Međunarodno humanitarno pravo (MHP) dio je međunarodnog javnog prava koji sadrži
pravila i principe kojima se osigurava zaštita ugroženih i posebno osjetljivih osoba (ranjenika,
bolesnika, brodolomnika, ratnih zarobljenika, civila) koja ne sudjeluju, ili više ne usudjeluju,
u oružanim sukobima , ali i ograničavaju metode i sredstva ratovanja. Dakle, riječ je o
specifičnoj grani međunarodnog javnog prava koje predstavlja sistem normi kojima se
reguliraju odnosi između subjekata međunarodnog prava. MHP se primjenjuje u oružanim
sukobima, ili neposredno poslije njih. Mediji izvještavaju o sukobima i ratovima te bi trebali
promicati međunarodno humanitarno pravot te upozoravati ako se ne provodili ili ako se krši.
78. Na koje se sve načine u medijima krše humanitarna ljudska prava?
Mediji miješaju pitanja jer novinari imaju neadekvatno razumijevanje ljudskih prava: šta su,
kako se krše, odgovornosti vlada te kako se promoviraju i provode.
Ne uzimajući u obzir ljudska prava, novinari propuštaju priče ili načine izvještavanja o
problemima. Ovo utječe na kvalitet novinarstva i prava javnosti na informiranje.
Kada novinari pokrivaju pitanja ljudskih prava oni ih predstavljaju kao zločine ili političke
vijesti a ne kao pitanja ljudskih prava. Oni ignoriraju postojanje međunarodnih standarda
ljudskih prava za nasilje u porodici, rasnu diskriminaciju, tretiranje migranata, zlostavljanje
djece, obrazovanje, zdravstvo, kulturne slobode i za mnoga druga pitanja. Ovo slabi ulogu
medija kao „psa čuvara“, jer mediji ne drže njihove vlade i druge moćne institucije
odgovornim za ova pitanja.
Novinari prikazuju informacije bez konteksta ili analize. Kao rezultat, kršenja ljudskih prava
izgledaju kao da su izolirani primjeri ili novi događaji čak i ako su najsvježiji u istoriji sličnih
kršenja.
Mediji sami ponekad čine kršenja ljudskih prava zadiranjem u privatnost, podsticanjem
pristrasnosti i stereotipa, ne pozivanjem vlade na odgovornost, ili produbljivanjem konflikta.
79. Nabrojite neke civilne udruge u Hrvatskoj koje se zalažu za kvalitetu medija s
aspekta ljudskih prava.
 80. Što podrazumijeva pravo na privatnost i kako se najčešće krši u medijima?
Privatnost je jedno od osnovnih ljudskih prava. To je pravo na nepromatranost ili nepoznatost,
tajnost ili neuznemiravanost. Privatni život označava dio života pojedinca koji pokriva one
situacije u kojima je opravdano očekivati mir i neometanje u intimi. Privatnost je veoma
bitna za očuvanje nečijeg osjećaja sigurnosti, razvoj nečije osobnosti i održavanje značajnih i
povjerljivih ljudskih odnosa. svaki aspekt prava na privatnost sastoji u očuvanju tajnosti svoje
privatnosti, posebno u onome dijelu gdje se od pojedinaca zahtijeva davanje podataka u
svojstvu poreznih obveznika, korisnika mirovinskih, zdravstvenih, socijalnih i drugih
fondova, zbog statističkih analiza i praćenja, znanstvenih istraživanja i slično. Ti se podaci
bez dopuštenja osobe ne smiju dalje širiti i javno obznanjivati. Neki se podaci mogu i
posebno dodatno štititi ako su klasificirani kao državna, vojna, službena, poslovna ili
profesionalna tajna.
81. Koji je odnos između javne ličnosti (medijske ličnosti) i prava na privatnost?
Opišite i dajte primjer.
Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili
obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite
privatnosti kao drugi građani.“ No, unatoč postojanju navedenih odredbi, često smo u
medijima svjedoci njihova kršenja. Naime, mediji često objavljuju informacije iz života
javnih osoba koje nisu u vezi s javnom službom ili dužnosti koju te osobe obavljaju. Kao
najčešće opravdanje takvih postupaka, mediji navode kako to čine zbog iznimnoga javnog
interesa. Lynette Sherridan Burns (2009: 80) ističe kako bi se novinari prije objave takvih
informacija trebali zapitati: „Kojim bi javnim interesima služilo objavljivanje te
informacije? Treba li javnost znati za taj događaj? Hoće li saznanje o tom slučaju pomoći
građanima u boljem ispunjavanju svoje građanske dužnosti? Kakvu i koju svrhu bi imalo
objavljivanje te priče?“. Tek kad si novinar odgovori na ta pitanja i uspije pokazati da bi
objavljivanje te vijesti zaista bilo u javnom interesu, može nastaviti s njenim
objavljivanjem. No, sudeći prema stanju današnjeg novinarstva, novinari si takva pitanja ne
postavljaju često. Naime, svakodnevno listajući dnevne novine, gledajući televiziju ili
koristeći se internetom nailazimo na brojne primjere neetičnog izvještavanja o javnim
osobama. Iako članak 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara posebno ističe da se
novinari obvezuju “štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog
neopravdanog otkrivanja u javnosti. Novinar je obvezan poštovati svačije pravo na
privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo
ako je opravdano iznimnim javnim interesom” podjednako odnosi na javne i privatne osobe,
novinari u svakodnevnome radu kao da to zaboravljaju.
82. Što je cenzura?
Cenzura je sprječavanje da se objave informacije, a temelji se na zakonu. Sve države svijeta
imale su cenzuru i njome se štitile od medija. Države su koristile svoje pravo i donosile
zakone kojima su određivale što se smije, a što ne smije objaviti.
83. Što je autocenzura i zašto se primjenjuje?
Autocenzura je kada novinar sam, zbog straha ili pritiska odluči ne pisati o nekom događaju
ili objaviti neku informaciju. Autocenzura se redovito javlja u medijima koji su pod pritiskom
ili strogim nadzorom, pa novinar ne želi sebe dovesti u opasnost. U razvijenim i slobodnim
medijima novinari često pribjegavaju autocenzuri, novinari već znaju kakvi su urednički
kriteriji, pa uopće ne pokušavaju ponuditi nešto drugo, bolje ili neuobičajeno.
84. Što je Državni zavod za intelektualno vlasništvo i kako definira autorsko pravo?
Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske tijelo je državne uprave koje
obavlja poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva. Djelatnost Zavoda u
zakonodavnom i stručnom dijelu uključuje i područje autorskog prava i srodnih prava. Osim
zakonodavne i stručne djelatnosti te postupaka priznanja prava, važan dio djelovanja Zavoda
predstavlja informacijska i servisna djelatnost iz područja intelektualnog vlasništva, te
suradnja s ostalim institucijama za provedbu prava intelektualnog vlasništva.
Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela.

Autori djela iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti imaju isključivo pravo

korištenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti korištenje djela.

Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu
izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela. Autori čestoimovinska
(ekonomska) prava nad svojim djelima ustupaju pojedincima ili pravnim osobama koje ih
mogu najbolje komercijalno iskorištavati, u zamjenu za plaćanje naknade koje ovise o
korištenju djela. Međutim, moralna prava autora vezana su uz osobu autora i nisu prenosiva.
Moralna prava autora samo su djelomično prenosiva u slučaju smrti autora.

Autorskim pravom ne štiti se ideja nego autorsko djelo koje je izražaj ideje, bez obzira na
vrstu ili kvalitetu izražavanja. Autorsko pravo nastaje samim ostvarenjem djela i, za razliku
od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe administrativnim ili
registracijskim postupcima.
85. Kako se definira autorsko djelo, a kako pojam „autor“?
Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog,
umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki
način izraženo.

Za pojam autorskog djela kao temeljnog pojma autorskog prava bitno je da se radi
ooriginalnom intelektualnom (kreativnom) ostvarenju, odnosno ostvarenju ljudskog
duhovnog stvaralaštva. Originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva
apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u
subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo
njemu poznato djelo.

Autor djela je fizička osoba koja je djelo stvorila. Autorom se smatra osoba čije
jeime, pseudonim ili znak na uobičajen način označen na primjercima djela, dok se ne
dokaže suprotno.
 86. Puni naslov zakona kojim se reguliraju autorska prava glasi:
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima
87. Nabrojite što sve podliježe autopravnoj zaštiti:
jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),
glazbena djela, s riječima ili bez riječi,
dramska i dramsko-glazbena djela,
koreografska i pantomimska djela,
djela likovnih umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), te ostala djela likovnih
umjetnosti,
djela arhitekture,
djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,
fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom,
audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom
stvaranju),
kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice,
tablice i dr.

88. Nabrojite područja koja se ne štite Zakonom o autorskim i srodnim pravima!

Autorsko pravo ne štiti:

 ideje, znanstvena otkrića, postupke, metode rada i matematičke koncepte,

 službene tekstove iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje su
objavljene radi službenog informiranja javnosti,
 dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obične medijske informacije.

89. Kad je utemeljeno Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava i koja je

njegova funkcija?
Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne
zaštite novinarskih autorskih prava.

Ciljevi društva su okupljanje novinara-autora, zaštita novinarskih autorskih prava,

ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog
položaja novinara.

Sukladno zakonu o udrugama i zakonu o autorskom i srodnim pravima, društvo obavlja

djelatnost strukovne udruge ili ugovorom povjerava pojedine poslove zaštite autorskih prava
specijaliziranim agencijama za zaštitu autorskih prava.
 90. Što je plagijat? Navedite punu zakonsku definiciju.
Plagijat je čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada
u svoj vlastiti, bilo u cjelini ili djelomice bez prikladnog priznanja izvornog autorstva ili
izvornika.

Plagijat je književno, znanstveno ili drugo djelo nastalo prepisivanjem u cjelini, u bitnim ili u
prepoznatljivim dijelovima i prisvajanjem tuđega rada uloženog u to djelo. (rječnik)
Pojavni oblici:

1.Ghostwriter - osoba nije autor teksta, nego je tekst napisao netko drugi u ime te osobe
2. Potpuni plagijat - osoba potpisuje cijelo tuđe djelo svojim imenom
3. Autoplagijat - predstavljanje vlastitog prethodno objavljenog rada kao izvornog 4. Plagijat
prijevodom - osoba objavljuje prijevod tuđeg teksta bez navođenja izvora
5. Copy&Paste plagijat - osoba preuzima dijelove tuđeg teksta bez navođenja izvora
(uključujući internet)
6. Parafraziranje bez reference - preuzimanje tuđeg teksta ili ideja, ali ne doslovno
7. Citiranje izvan konteksta - osoba prepisuje ili parafrazira tekst, ali ne citira precizno
91. Što je copy-paste u novinarstvu i na koji način je štetan za profesiju?
Preuzimanje tekstova drugih novinara zove se copy-paste novinarstvo. Sve je manje
dopisništava i vijesti se preuzimaju od drugih novinara ili agencija. Osim toga što se u takvim
tekstovima često ne navodi izvor i time se plagira rad novinara autora, copy-paste novinarstvo
šteti profesiji jer pridonosi jednostranom informiranju. Uz to, na taj način prikupljene
informacije često se ne provjeravaju jer se vjeruje da je netko već provjerio objavljene tvrdnje
te da za tim nema potrebe. Tako se uz vijesti mogu nehotično prenositi i stavovi autora
prvotnog teksta. Copy-paste novinarstvo protivno je uravnoteženom, objektivnom i
nepristranom izvještavanju kakvo bi ono trebalo i biti.

92. Što za medije znači pojam „pravo na pošteno suđenje“?

Za medije pojam prava na pošteno suđenje znači da bi se trebali suzdržati od iznošenja
neprovjerenih činjenica o osumnjičenima i proglašavati ih unaprijed krivima jer to može
dovesti do štetnih posljedica po osumnjičene i njihove bližnje. Također novinari ne bi smjeli
komentirati nepravomoćne presude.– ovo sam napisala iz glave jer nigdje u prezentaciji nismo
to striktno definirali, tak da ak vam padne jos nesto na pamet sto vam se cini boljim, mozete
dodati
čl. 17. Kodeksa časti hrvatskih novinara
U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti
optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. U kaznenim su
postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka,
pouzdanika, zviždača i oštećenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka, osim u
slučajevima od iznimnog javnog interesa.
93. U kojem se dokumentu i kojim člankom uređuje pravo na pošteno suđenje?
U Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čl. 6
94. Zašto je važan slobodan pristup informacijama u nekom društvu?
za otkrivanje istine, da publika sazna istinu i da informiramo javnost.
95. Na koji način, kojim zakonima i aktima, se kod nas i u svijetu regulira pravo na
slobodan pristup informacijama?
europska konvencija za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 1950god, konvencija o
pristupu inf., sudjelovanju javosnti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša-
aarhuska konvencija 1998.god, a kod nas zakon o medijima, ustav rh, zakon o pravu na
pristup informacijama.
96. Kako Zakon o medijima definira novinara?
Novinar - fizička osoba koja se bavi prikupljanjem, obradom ili oblikovanjem informacija za
objavu putem medija te je zaposlena kod nakladnika na temelju ugovora o radu ili obavlja
novinarsku djelatnost kao samostalno zanimanje (u skladu sa zakonom).
97. Što je prema Zakonu o medijima „informacija“?
Informacija - podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni
sud ili drugi prilog objavljen u mediju.
98. Objasnite što je ACTA, napišite puni naziv!
velik broj europskih zemalja je 2012. godine pokušao uvesti Trgovinski sporazum protiv
krivotvorenja ili ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) čiji je cilj «uspostaviti
međunarodni pravni okvir za borbu protiv [...] povrede autorskih prava na internetu [...].
Države sudionice žele ACTA-om uspostaviti međunarodni standard u borbi protiv piratstva i
kršenja autorskih prava»
99. Kako možemo definirati govor mržnje, a kako govor iz mržnje?
Govor mržnje je svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju,
ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i
netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili
neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla. Govor iz
mržnje je vrsta ostrašćenog, polemičkog ili napadačkog javnog diskursa, iz njega isijavaju
negativne emocije, poput gnjeva, mržnje ili netrpeljivosti prema nekome ili nečemu.(ovaj
drugi dio nije 100% točan)
100. Kad i gdje u povijesti počinje demokratska borba za pravo na pristup
informacijama?
1776. zakon o slobodi informiranja kraljevina švedska i nakon toga 1789 deklaracija o
pravima čovjeka i građanina, francuska