Professional Documents
Culture Documents
Računarske Mreže
Računarske Mreže
Seminarski rad
Računarske mreže
UVOD .................................................................................................................................3
Zakljucak .........................................................................................................................20
Literatura ........................................................................................................................21
2
UVOD
1. Računarske mreže
Prve računarske mreže bile su sa raspodelom vremena i koristile su velike centralne
računare i priključene terminale. Takva okruženja bila su implementirana i u sistemskoj
mrežnoj arhitekturi firme IBM i u mrežnoj arhitekturi firme Digital.
3
2. Podela računarskih mreža
Računarske mreže se mogu klasifikovati na mnogo načina.
Najčešće se dele:
4
2.2 Eternet
Eternet je protokol i najkorišćenija višemedijumska tehnologija lokalnih računarskih
mreža, koji definišu tehnologije fizičkog i sloja veze referentnog OSI modela. Isprva je
izvedena u topologiji magistrale na zajedničkom koaksijalnom kablu sa protokolom koji
dinamički određuje kako računari pristupaju mreži. Eternet danas širi svoj opseg
primenljivosti na MAN i WAN mreže, ima topologiju zvezde ili stabla, dok kao medijum
koristi bakarne i optičke kablove.
2.3 Klijent-server
Klijent-server je arhitektura gde su klijent i server odvojeni ili neravnopravni. Klijent je
računar koji traži uslugu, a server onaj koji pruža uslugu.
Klijenti i serveri razmenjuju poruke u vidu zahtev-odgovor. Klijent pošalje zahtev, a
server vrati odgovor. Ova razmena poruka je primer interprocesne komunikacije.
Da bi komunicirali, računari moraju da imaju zajednički jezik i da slede pravila da bi i
klijent i server znali šta da očekuju. Jezik i pravila komunikacije se definišu protokolom
za komunikaciju. Svi klijent-server protokoli funkcionišu u sloju aplikacija.
Klijent-server mreža
5
2.4 Peer to peer
Peer to Peer je mreža u kojoj se nalazi mnoštvo klijenta koji su ravnopravni u učešću,
jedino ograničenje je brzina internet veze jednog klijenta. Ovakve mreže se najviše
koriste za deljenje dokumenata, video i audio podataka i sl.
6
3.1 Deljenje informacija
Sposobnost brzog i jeftinog deljenja informacija predstavlja jednu od najvažnijih
primena tehnologije umrežavanja računara. Poznato je da je elektronska pošta najčešći
servis za koji ljudi koriste Internet.
Omogućavanjem deljenja informacija, računarske mreže mogu da smanje potrebu za
papirnom komunikacijom, povećavaju efikasnost i korisnicima omoguće istovremeni
pristup skoro svim podacima koji su im potrebni.
7
Mrežna kartica služi za povezivanje računara u mrežu na udaljenostima do
1000m.Ovakve mreže su poznate kao lokalne mreže.
Za povezivanje računara na većim daljinama koriste se modemi, a takve mreže poznate
su kao globalne mreže .
Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između delova lokalne mreže. Za
razliku od hub-a, switch deli mrežni saobraćaj te ga šalje na određena odredišta, dok hub
šalje podatke na sve uređaje koji su u mreži.
Regularni korisnici su sva lica koja preko radnih stanica mogu prići serveru. Korisnici
dobijaju od supervizora šifru pomoću koje mogu prići serveru.
8
Operater je korisnik koga je supervizor ovlastio da obavlja neke poslove u mreži.
Supervizor i korisnici
Koaksijalni kabl je vrsta kabla kod koje je jedan provodnik smešten unutar drugog
šupljeg provodnika tako da oba imaju zajedničku osu. Nesimetrični kablovski vodovi
javljaju se zbog potrebe za vodovima koji oko sebe neće širiti ometajuće elektromagnetno
polje i time ometati druge vodove.
Prvo pravo rešenje javlja se u SAD-u u obliku provodnika smeštenog unutar drugog i
naziva se koaksijalnim vodom jer oba provodnika imaju istu osovinu. Nesimetrični
vodovi koriste se samo na visokim frekvencijama što znači da je kod njih slabljenje
veliko pa razmak između pojačavača mora biti relativno mali.
Problem u upotrebi koaksijalnih vodova bio je nastavljanje koaksijalnih tuba što se
rešilo termičkim putem – lemljenjem ili zavarivnjem, no kod takvih zahvata u slučaju
pregrevanja može doći do oštećenja izolacije pa se spajanje izvodi uz hlađenje.
9
Koaksijalni kabl
11
- lakše polaganje kako u zemlju, tako pod vodu, na stubove ili dalekovode
- sve niža cena
- neosetljivost na električne smetnje, vodu, niske i visoke temperature
Dva osnovna tipa optičkih vlakana su monomodno i multimodno vlakno, prema broju
modova svetlosnog talasa koji se prostiru kroz vlakno. Mod najlakše vizuelizuje kao
svetlosni zrak određene debljine, koji se prostire kroz vlakno.
Putanja zraka u vlaknu sa step indeksom ima izlomljen cik-cak oblik, što je posledica
odbijanja zraka na granici jezgra i omotača.
Putanja zraka u gradijentnom vlaknu je glatka i zakrivljena uvek prema unutra,
zadržavajući zrak uvek oko centralne ose.
Optički kabl
12
5. Bežične mreže - wireless
Bežične mreže mogu se brzo i lako uspostaviti na privremenim lokacijama za vreme
trajanja određenih događaja kao što su naučni skupovi, sportski događaji, neželjene
vanredne situacije i razni drugi skupovi i događaji. Pošto takvi događaji nameću potrebu
za mrežom veoma brze realizacije i ograničenog trajanja, instaliranje klasične žičane
infrastrukture bilo bi suviše sporo i preskupo.
Osim toga, poseduje neke osobine koje predstavljaju veliku prednost u odnosu na
žičano umrežavanje, kao što su mobilnost klijenata, laka mogućnost proširivanja i brzo i
jeftino uspostavljanje mreže privremenog trajanja.
13
Bežične mreže kratkog dometa:
Bluetooth
Bluetooth je tehnologija pomoću koje se vrsi bežični prenos podataka između uređaja
koji poseduju istu tehnologiju.
Bluetooth je tehnologija koja omogućava komunikaciju između uređaja, mobilnih
telefona, laptop računara, PC računara, digitalnih foto aparata, kamera itd. Bluetooth
uređaj emituje ultra-ljubičaste zrake do drugog bluetooth uređaja i tako se odvija
komunikacija.
Blutut je bežični standard pre svega namenjen nisikopotrošnim uređajima, sa kratkim
dometom (od 10cm do 100m ) i koji u sebi obavezno sadrže primopredajnik. Bluetut
omogućava komunikaciju ovih uređaja ,ako su u dometu (maksimum je 100m), čak iako
nisu u istoj prostoriji.
IEEE 802.1
14
Bežične mreže velikog dometa:
- Satelitske mreže
- Mobilna telefonija
Kod računarskih mreža je najčešće korišćena IEEE 802.1 tehnologija ali se za veća
rastojanja koriste i mreže mobilne telefonije kao i satelitske mreže.
6. Topologije
Topologije računarskih mreža su načini, vrste i strukture povezivanja računarskih
mrežnih elemenata u razne topoloske mape. Ono što su u topologiji grane, u računarskoj
topologiji su komunikacioni kanali, odnosno uglavnom se odnosi na veze, ožičenje, mada
se može odnositi i na logičke veze.
Topološki čvorovi su čvorovi računarske topologije, kao npr. čvorovi lokalne računarske
mreže.
Topologija je u određenoj meri povezana sa vrstom kablova koji se koriste i predstavlja
određeni model. Uglavnom, to su optički ili bakarni kablovi, a među bakarnima
kaksijalni ili kablovi sa upredenim paricama.
15
6.1 Topologija magistrale
Kod mreža sa topologijom magistrale, svi računari priključeni su na zajednički
komunikacioni kanal. Samo jedan računar može slati podatke u jednom trenutku. Podaci
se prostiru kroz kanal i dolaze do svih računara u mreži.
Topologija magistrale često se naziva i „linearna magistrala” zbog toga što su računari
pravolinijski povezani. Ovo je najjednostavniji i najrasprostranjeniji način povezivanja
računara u mreži.
Sastoji se od kabla koji se zove stablo, kičma ili segment, koji, u jednoj liniji, povezuje
sve računare u mreži.
U topologiji magistrale, računari komuniciraju obraćajući se konkretnom računaru, a
podaci se sprovode kroz kabl u vidu elektronskih signala.
Topologija magistrale
16
Ako više topologija zvezde povežemo, dobijamo proširenu zvezdu. Ovo je danas najčešći
tip topologije lokalnih mreža.
Topologija zvezde
Signal kroz petlju putuje u jednom smeru, od računara do računara, a sami računari mogu
da se ponašaju kao repetitori i da ga pojačavaju.
Kvar jednog računara može da ima uticaj na čitavu mrežu.
Topologija prstena
17
Nedostaci su ti što ako koren postane neispravan, cela mreža postane neispravna. Ako
bilo koja razvodna kutija postane neispravna, sve grane sa te razvodne kutije postaju
neispravne. Pristup postaje problem ako celo uređenje postane suviše veliko.
Topologija stabla
U potpuno povezanoj mreži svaki čvor je povezan direktnom linijom sa svim ostalim
čvorovima u mreži. Osnovna cena ovakvog načina povezivanja je jako visoka i
proporcionalna je kvadratu broja čvorova u mreži.
Sa druge strane, ovakav način povezivanja omogućuje jako brzo prenošenje poruka
koje se obavlja bez posrednika u prenosu.
Ovakva mreža je vrlo pouzdana jer je potreban jako veliki broj prekida na
komunikacionim linijama da bi se mreža podelila na delove između kojih nije moguća
komunikacija. U praksi se potpuno povezana mreža retko koristi zbog velike cene
povezivanja.
18
7. Mrežni protokoli
Prenos podataka kroz mrežu obavlja se po protokolima – utvrđenim pravilima koja su
poznata svim učesnicima u komuniciranju. Protokol predstavlja standard za ostvarivanje i
kontrolu veze i prenos podataka između dve krajnje tačke.
Komunikacioni protokol je skup standardizovanih pravila za predstavljanje podataka,
signalizaciju, proveru autentičnosti i kontrolu grešaka, neophodnih za prenos informacija
komunikacionim kanalom.
Ključni elementi protokola kojim se dogovara spremnost za slanje, spremnost za
prijem, format podataka i sl. su:
- Sintaksa - format podataka i nivoi signala
- Semantika - kontrolne informacije u prenosu i kontrola grešaka
- Tajming - brzina prenosa
19
Proces uspostavljanja veze može se porediti sa pozivanjem telefonskog broja:
1. Strana koja poziva inicijalizuje liniju (podizanjem slušalice) i unosi odredišni broj.
2. Nakon poziva broja uspostavlja se veza koja još uvek nije adekvatna za prenos
podataka i čeka se na primaoca poziva da podigne slušalicu.
3. Nakon podizanja slušalice primalac poziva obaveštava pozivaoca da je spreman za
razmenu podataka signalom "halo".
4. Nakon primanja signala "halo" veza adekvatna za prenos podataka je uspostavljena i
razmena može da počne.
Zaključak
Moderno društvo se u svom delovanju uveliko oslanja na mogućnost brzog prenosa
informacija svugde u svetu. Ogromna popularnost interneta doprinela je ubrzanom
razvoju mrežnih tehnologija i izgradnji mrežne infrastrukture. Mreža obezbeđena od
ISP-a je dostupna skoro svugde u svetu i koriste je ljudi svih profila.
20
Literatura
21