SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

SWOT ANALIZA SAOBRAĆAJNOG SISTEMA BUGOJNA

SEMINARSKI RAD

Predmet: URBANIZAM I SAOBRAĆAJ

Mentor: Student:

Prof. dr. sc. Sinan Alispahić Ajdin Talić

Ass. Hata Mušinović Broj indeksa: S-14/17

Travnik, August 2019.

 SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 3

2. OPĆI PODACI O OPĆINI ..................................................................................................... 4

2.1. Geografski položaj ........................................................................................................... 5

2.2. Karakteristike reljefa ....................................................................................................... 5

2.3. Hidrološke karakteristike ................................................................................................. 6

2.4. Klimatske karakteristike .................................................................................................. 7

2.5. Stanovništvo .................................................................................................................... 7

2.6. Karakteristike cestovne mreže ......................................................................................... 8

3.SWOT ANALIZA SAOBRAĆAJNOG SISTEMA OPĆINE BUGOJNO............................. 9

3.1. Ciljevi unaprjeđenja sigurnosti cestovnog saobraćaja na području Općine Bugojno .. 11

3.2. Vizija pametnog grada ............................................................................................... 12

4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 15

LITERATURA ......................................................................................................................... 16

2
 1. UVOD

U ovom seminarskom radu odrađena je SWOT analiza saobraćajnog sistema Općine Bugojno.
Cilj seminarskog rada je bolje upoznavanje općine prebivališta. U sklopu ove teme: obrađeni
su osnovni podaci na području općine prebivališta za period od 2013. do 2015. Godine i to:
geografski položaj, karakteristike reljefa, geološke karakteristike, hidrološke karakteristike,
klimatske karakteristike, stanovništvo i karakteristike cestovne mreže. Obraditi SWOT analizu
saobraćajnog sistema Općine Bugojno, analizirati prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnje s
kojima se Općina Bugojno suočava. U sklopu ovog poglavlja dati viziju Općine Bugojno kao
pametnog grada s održivom mobilnošću. Odgovoriti na pitanje „ Što promijeniti kako bi grad
Bugojno postao pametan grad s održivom mobilnošću? “.

SWOT analiza predstavlja analitičku metodu na osnovu koje se mogu definisati utjecajni faktori
za unaprjeđenje sistema sigurnosti saobraćaja i razumjeti trenutno stanje te definisati strategije
djelovanja za postizanje željnog ishoda.

• Snaga, prednosti (Strenghts),

• Slabosti (Weakness),
• Mogućnosti, prilike (Oportunities),
• Prijetnje (Threats).

3
2. OPĆI PODACI O OPĆINI

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka

rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-
Uskoplje i Donji Vakuf.
Površina općine Bugojno je 366 km². Poljoprivredno zemljište koje se nalazi u sjevernom dijelu
općine Bugojno je prostor veličine 3.26 ha. 90% poljoprivrednog zemljišta je u drugoj i trećoj
kategoriji. Brdsko planinski prostor je šumsko zemljište površine 8.69 ha, odnosno 64%
teritorije općine.

Općina Bugojno ima dovoljno rezervnog prostora za izgradnju. Kao što je slučaj i u ostalim
općinama, uz saobraćajnice se izgrađuju bespravni objekti. Proces nizanja objekata dostigao je
nivo ozbiljnog ugrožavanja prostora.

Za općinu Bugojno je karakteristično da je najveći dio grada na zapadnoj obali Vrbasa. Bugojno
je relativno novije naselje. Općina ima 46 naseljenih mjesta i 27 mjesnih zajednica. Općina
Bugojno spada u srednje naseljene općine s prosječnom gustinom naseljenosti od 113 st/ha.
Općina Bugojno slika 1. po mnogim pokazateljima poslije rata nije zadržala broj zaposlenih,
nije uspjela ponovo pustiti u proizvodnju fabrike koje su radile prije rata, to je sada većim
djelom privatizovano, stanovništvo se u zadnjih pet godina masovono bavi uzgojem
jagodičastog voća, naručito maline.

Smještena u središtu zemlje, općina Bugojno se nalazi u području jakog tranzitnog

saobraćajnog kretanja u Bosni i Hercegovini. Magistralni put M5 na pravcu sjeverozapad-
jugoistok prolazi istočnim dijelom općine i grada Bugojna, dok magistralni put M17 na pravcu
sjever-jug, prolazi u neposrednoj blizini općinske teritorije. Bugojno je cestovno povezano sa
općinama Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Novi Travnik i Kupres, a prije rata je bilo povezano
željeznicom sa općinom Jajce.

4
 Slika 1. Općina Bugojno, Izvor [7]

2.1. Geografski položaj

Općina Bugojno se nalazi u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Jedna je od dvanaest općina
Srednjobosanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine i graniči sa općinama Gornji Vakuf
- Uskoplje, Kupres, Donji Vakuf, Travnik i Novi Travnik. Sa površinom od 361 km² leži na
raskršću tri važnija magistralna pravca koji ga povezuju sa svim dijelovima zemlje
Smještena je u plodnoj Skopaljskoj dolini koja se nalazi u gornjem toku rijeke Vrbasa.
Skopaljska dolina se nalazi na 570 metara nadmorske visine i 366 kvadratnih kilometara
površine. Dolina je bogata bjelogoričnom i crnogoričnom šumom koje su bogate autohtonom
divljači. Administrativno, općina Bugojno pripada Srednjobosanskom kantonu. Općina
Bugojno sjeverno graniči sa općinom Donji Vakuf, zapadno sa općinom Kupres, južno sa
općinom Gornji Vakuf – Uskoplje, a istočno sa općinom Novi Travnik.
Područje Bugojna prostire se na nadmorskoj visini od 570 metara, u području gornjeg toka
rijeke Vrbasa, između gradova Gornjeg i Donjeg Vakufa. Planinski dio općine Bugojno prostire
se na nadmorskoj visini od 600 metara pa do 1,662 metara, koliko je visok najviši planinski vrh
općine Bugojno-Stožer. Bugojno je od Sarajeva udaljeno 125 km, od Zenice 80 km, a od
Travnika 41 km.Veći dio teritorije općine Bugojno pokriveno je šumama, čak 47,56% ukupne
površine.

2.2. Karakteristike reljefa

Reljef općine Bugojno je raznolik, sredisšnji dio općine je ravničarski, a kako ide prema
granicama teritorije prelazi u brdsko-planinski, slika 2. Bogat brojnim izvorištima pitke vode,

5
šumama, te drugim prirodnim resursima koji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, a što u suštini
predstavlja povoljne impute za razvoj privrede.

Slika 2. Reljef općine Bugojno, Izvor [8]

2.3. Hidrološke karakteristike

Dužina vodotokova na području općine je 29.551 m, od toga je dužina uređenih vodotokova na
području općine 2.000 m, a dužina poplavno rizičnih vodotokova na području općine 19.300
m. Vodne površine na području općine Bugojno su rijeka Vrbas sa svojim pritokama-potocima:
Mlava, Bunta, Vitina, Goruški, Zaneški, Vileški, Odžački, Javorak, Mračaj, Čardaški, Pećinski,
Skakavački, Zijametski, Servanski, Bunarski, Grlića potok, Rijeka, Lubava, Mačkovac, a u
užem području grada protiču tri manje rijeke: Poričnica, Vesočnica i Okašnica. Na prostoru
općine Bugojno nalazi se vještačko jezero Zanesovići koje je nastalo na površinskom kopu
rudnika mrkog uglja “Gračanica”, površine 12 ha, i jezero Radovan. Izgrađene su i tri manje
vještačke akumulacije “Potočani”, “Karalinka” i “Pršljani”. Rijeka Vrbas i njene pritoke su
najviše ugrožene otpadnim komunalnim i industrijskim vodama, te odlaganjem i bacanjem
čvrstog otpada. Na području općine Bugojno na lokalitetu Rostova nalazi se izvorište,
mineralno vrelo “Vruća voda” koje se ne eksploatiše i značajan izvor “Bili potok/Zlatarica”.
Izvor “Bili potok/Zlatarica“ izvire u potpećini Zlatarica koja je smještena u podnožnju planine
Kalin s jugozapadne strane. Za izvorište se vjeruje da je ljekovito i da liječi oči i reumu. Korita
rijeka ne održavaju se redovno već duži niz godina, pa u kišnim periodima zbog velikih
oborinskih voda dolazi do poplava. Područje općine Bugojno je ugroženo poplavama i one su
uglavnom uzrokovane dugotrajnim padavinama, podzemnim vodama, sječom šume,

6
bespravnom gradnjom, zauzimanjem vodnog pojasa i sporim prijemom vode u korito rijeke
Vrbas. Na području općine Bugojno poplave izazivaju rijeke: Vrbas, Poričnica, Vesočnica,
Bunta i Mlava. Ugrožena područja od poplava su: Kordići, Humac, Gračanica, Vrbanja,
Kandija, Vučipolje, Jaklić, Donjići, Kula, Čaušlije, Kopčić, Lug, Udurlije, Karadže, Vesela,
Malo selo, Čipuljić, Poriče i Alibegovići. Površina ugroženog područja poplavama iznosi oko
300 ha. Obuhvata dijelove gusto naseljenih zona sa putnom mrežom i kompleksima
poljoprivrednog zemljišta, kao i najkvalitetnija zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju u dolini
rijeke Vrbas i njenih pritoka. Problem ugroženosti od poplava, zaštite od velikih voda i
omogućavanja korištenja zemljišta može se riješiti uređenjem vodotoka na području općine
Bugojno. U cilju zaštite od plavljenja rijeka i potoka i regulisanja oticaja vodotoka, do danas je
izvedena regulacija na Poričnici, kao i na dijelu Vrbasa kod mosta u Kuli, Vučipolju i Gračanici.
Zagađenje voda prouzrokovano je nekontrolisanim ispuštanjem otpadnih voda iz domaćinstava
i industrije, kao i većeg broja divljih deponija uz korito rijeke Vrbasa i njenih pritoka.

2.4. Klimatske karakteristike

Na području općine Bugojno, prevladava izrazito kontinentalna klima. Temperatura se zimi

spušta i do -20 stepeni Celzijevih, a ljeti dostiže i do +38 stepeni Celzijevih. Ljeta su topla i
suha, zime jake i često sa obilnim padavinama. Srednje godišnje padavine za područje općine
Bugojno iznose 898 mm.

2.5. Stanovništvo

Po saopćenju Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine u općini Bugojno

živi 34 559 stanovnika. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, tabela
1., općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u naselja (Alibegovići, Barbarići,
Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Ceribašići, Crniče, Čardaci, Čaušlije, Čavići,
Čipuljić, Donji Boganovci, Drvetine, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gornji Boganovci, Goruša,
Gračanica, Gredine, Grgići, Hadrovići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići,
Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kula, Kutlići,
Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mračaj, Nuhići, Odžak, Okoliće,
Pavice, Pirići, Planinica, Podripci, Poriče, Potočani, Prijaci, Ripići, Rosulje, Rovna, Sabljari,
Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Šići, Šušljici, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela,
Vileši, Vrbanja, Vrpeć, Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići).

7
Prosječna gustoća naseljenosti je 113 stanovnika po km2. U odnosu na BiH to je manja općina
na kojoj živi 0,6% bosanskohercegovačkog stanovništva.

Tabela 1. Nacionalna struktura stanovništva općine Vitez, prema popisu iz 1991.Izvor [9]
Godina HRVATI BOŠNJACI SRBI OSTALI UKUPNO
1991. 16.031 19.697 8.673 2.488 46.889
34,18% 42% 18,49% 4,6 % 100%
2013. 5.767 24.713 376 677 34.559
16,68% 71,5% 1.08% 1.95 % 100%

2.6. Karakteristike cestovne mreže

Značajni magistralni pravci M-16, M-16.2 i M-16.4, prolaze kroz Bugojno i ukrštaju se u centru
grada povezujući područje općine sa Sarajevom, Mostarom, Banja Lukom i drugim centrima u
državi i okruženju. Kroz općinu Bugojno prolazi i regionalni asfaltni put R-481, dužine 3,5 km,
koji Bugojno alternativnim pravcem povezuje sa Donjim Vakufom. U cestovnoj mreži na
prostoru općine Bugojno postoji 11 kategorisanih lokalnih puteva ukupne dužine od 45,1 km
koji se priključuju na magistralne puteve i tako ostvaruju cjelovit sistem cestovnog
komuniciranja na prostoru općine.

8
3.SWOT ANALIZA SAOBRAĆAJNOG SISTEMA OPĆINE
BUGOJNO

SWOT analiza predstavlja analitičku metodu na osnovu koje se mogu definisati utjecajni faktori
za unaprjeđenje sistema sigurnosti saobraćaja i razumjeti trenutno stanje te definisati strategije
djelovanja za postizanje željnog ishoda.
• Snaga, prednosti (Strenghts),
• Slabosti (Weakness),
• Mogućnosti, prilike (Oportunities),
• Prijetnje (Threats).

SWOT matrica je koncept koji treba da omogući sistematsku analizu prijetnji i prilika kao i
njihovo usaglašavanje sa jakim i slabim stranama općine. SWOT analiza obezbjeđuje
informacije korisne za usklađivanje općinskih kapaciteta i sposobnosti sa okruženjem u kojem
općina djeluje. SWOT analiza istovremeno predstavlja i most između sadašnjeg stanja, koje je
utvrđeno analizom, i budućeg, željenog stanja definisanog strategijom razvoja općine. Snage
koje općini Bugojno pružaju konkurentne prednosti, čineći ovo područje atraktivnim mjestom
za život i poslovanje, s jedne strane, i slabosti koje predstavljaju prepreke ili ograničenja za
razvoj općine Bugojno, s druge strane, prikazane su na sljedeći način:

Prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnje saobraćajnog sistema s kojima se općina Bugojno

suočava prikazane su u tabeli 2.

9
Tabela 2. Prikaz SWOT analize soabraćajnog sustava općine Bugojno, Izvor [7]
SNAGE SLABOSTI

Bugojno na sjecištu magistralnih puteva Nedosljedna primjena zakonskih propisa

Prostorni potencijal za plansku izgradnju Ograničene nadležnosti lokalne
Uspostava partnerstva sa preduzetničkim samouprave nad upravljanjem prirodnih
sektorom resursa
Kožarska industrija Ljudski resursi
Veliki broj izvorišta pitkih voda Lokalni vodovodi van sistema/zakona
Rijeke s pritokama Nedostatak institucija za kontrole kvalitete
Bogatstvo šuma Neprilagođenost školstva potrebama tržišta
Termalni izvori rada
Zračna banja Neriješeno pitanje denacionalizacije
Potencijali za zimski turizam Opadanje nataliteta
Lovni turizam i sportski ribolov Odlazak mladih
Titova vila s lovištem Koprivnica Neizgrađenost komunalne infrastrukture
Agro turizam Nepostojanje uređene deponije
Vjerski turizam Nezadovoljstvo pružanjem komunalnih
Vjetro i hidro potencijal, kao i drugih usluga
obnovljivih izvora energije Neuređeni vodotokovi
Veliko ležište lignita Visok % gubitka vode u distribuciji i
Ležišta tehničkog kamena transportu
Razvijeno ovčarstvo Siva ekonomija
Rasadnik jagodičastog voća Nedovoljno razvijen preduzetnički duh
Voćarska proizvodnja Kapaciteti za kandidiranje projekata za
Proizvodnja zdrave hrane finansiranje iz fondova domaćih i stranih
Razvoj govedarstva finansijskih institucija

PRILIKE PRIJETNJE

Binas – neiskorišteni proizvodni kapaciteti Kompleksnost državnog uređenja

(namjenske industrije u nadležnosti viših Politička i pravna nestabilnost u BiH
nivoa vlasti) Nepostojanje i neusklađenost strateških
Regionalni reciklažni centar dokumenata na nivou države
Pristup donatorskim fondovima za podršku Preskup i teško dostupan kapital za
poljoprivredne i preduzetničke proizvodnje investicije
Međuregionalna i međuopćinska saradnja Neusklađenost programa obrazovnog
Porast značaja industrije turizma u globalnoj sistema sa tržištom rada
ekonomiji
Porast značaja elektroenergetskog sektora,
kao i obnovljivih izvora energije
Izvoz poljoprivredih kultura na strano tržište
Privlačenje stranih investitora i kapitala

10
U pogledu saobraćajne infrastrukture identifikovan je problem:
• Znatan broj nekategorisanih putnih pravaca;
• Razvijen sistem saobraćajne mreže ali u lošem stanju (mnogi od njih nisu asfaltirani ili
je asfalt izlomljen) i sl.
Prednosti koje pruža saobraćajna infrastruktura su sljedeće:
• Razvijena mreža regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca;
• Razvijena prostorno - planska dokumentacija za područje čitave općine.
Nedostaci koje pruža saobraćajna infrastruktura:
• Slabo stanje putne mreže na području cijele općine;
• Putni pravci nisu adekvatno izvedeni ili nisu asfaltirani, dovršeni ili nisu urađeni rigoli
i propusti;
• Postojanje uskih grla.
Mogućnosti koje pruža saobraćajna infrastruktura su sljedeće:
• Izgradnju kapaciteta saobraćajne infrastrukture usmjeriti na područja intenzivne
koncentracije stanovništva;
• Odrediti prioritete i ići u izgradnju, rekonstrukciju i dovršenje putne mreže na području
cijele općine.

3.1. Ciljevi unaprjeđenja sigurnosti cestovnog saobraćaja na području

Općine Bugojno

Na osnovu SWOT analize saobraćajnog sistema Općine Bugojno ciljevi unaprjeđenja

sigurnosti cestovnog saobraćaja su:
• razviti sveobuhvatan sistem za upravljanje sigurnošću cestovnog saobraćaja prema
definiranim ciljevima;
• potrebno je smanjiti preveliki broj definiranih ciljeva i utvrditi nekoliko ključnih ciljeva;
• potrebna je jaka podrška nadležnih institucija i sistem poticanja za ostvarenje ciljeva;
• razvoj strategije upravljanja sigurnošću cestovnog saobraćaja na području općine,
planovi održive mobilnosti i uloga lokalne vlasti;
• za edukaciju i osposobljavanje te podizanje razine svijesti važan utjecaj imaju
edukativno-preventivne kampanje;
• ciljevi Programa sigurnosti cestovnog saobraćaja EU polazna su platforma za
unaprjeđenje sigurnosti saobraćaja na području općine i kantona;

11
 • primjena nove strategije sigurnosti cestovnog saobraćaja.

3.2. Vizija pametnog grada

Pametni grad definira se kao grad koji zadovoljava sve potrebe svojih građana u potpunosti i
efikasno, u skladu sa ili iznad standarda i ciljeva koje postavljaju lokalni, nacionalni i
međunarodni standardi održivosti. I uglavnom se temelji na upotrebi pametnih mreža. Ključne
prednosti pametnog grada su optimiziran prijenos informacija, pojačan gospodarski razvoj, viša
kvaliteta života u gradovima, optimizacija trošenja resursa. Sam grad je usmjeren čovjeku tako
da su korsiti višestruke: olakšano kretanje, jeftiniji život, povećana dostupnost, povećana
sigurnost itd.

Vizija općine Bugojno kao pametnog grada s održivom mobilnošću bi bila da Bugojno postane
centar proizvodnje i poduzetništva, razvijene infrastrukture, čistog okoliša i bogatih kulturnih
i sportskih sadržaja, koje Općina Bugojno i zaslužuje!

Plan održive mobilnosti je strateški plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u planiranju i
uzima u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe
stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u
gradovima i njihovoj okolini.

Politika i mjere utvrđene planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve oblike
i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privredni, putnički i robni,
motorizirani i nemotorizirani, pokretni i parkirališni i transportni.

Važno je naglasiti da plan održive mobilnosti u gradovima se proširuje i nadovezuje na

postojeće planove. Jedna od mjera za unaprjeđenje je izgradnja razgranate biciklističke mreže.
Trebalo bi da većina stanovništva redovito pješači ili vozi bicikl. Djeca i zaposleni bi trebali da
idu u školu, odnosno na posao javnim prijevozom, biciklom ili pješice. Odnosno da prioritet
plana bude nemotorizirani lokalni prijevoz kojim se podržava lokalno poduzetništvo i povećava
kvaliteta života.

Strateški i operativni ciljevi razvoja općine Bugojno kao pametnog grada s održivom
mobilnošću prikazani su u tabeli 3.

12
Tabela 3. Prikaz strateških i operativnih ciljeva općine Bugojno, Izvor [7]
STRATEŠKI CILJEVI
Unaprjeđenje poslovnog ambijenta te
razvoj privrede, poljoprivrede i
privlačenje stranih investicija
Poboljšanje energetske efikasnosti i
zaštita okoliša
Unaprjeđenje infrastrukturnog sistema
općine (vodosnadbijevanje, kanalizacija,
plinifikacija, grijanje i putna
infrastruktura)
OPERATIVNI CILJEVI
• poboljšanje poslovne infrastrukture radi
privlačenja investicija i povećanja broja
zaposlenih;
• jačanje odjela drvoprivrede i uvezivanje
drvoprerađivača;
• rješavanje statusa preduzeća u vlasništvu
države;
• stvaranje pretpostavki za organizovanu
poljoprivrednu proizvodnju u specifičnim
granama poljoprivrede.
• zaštita i očuvanje prirode i unaprjeđenje
okoliša;
• podizanje svjesti o zaštiti okoliša i
očuvanja prirode;
• očuvanje i održivo korištenje prirodnog
naslijeđa i biološke raznolikosti;
• poticanje korištenja obnovljivih izvora
energije;
• povećanje energetske efikasnosti u
odjelima industrije, saobraćaja i javne
rasvjete;
• ekološko prihvatljivi načini zbrinjavanja
otpadom;
• dugoročno zbrinjavanje otpada.
• cjelovito planiranje prostornog razvoja u
skladu sa razvojnim potrebama općine;
• sprječavanje bespravne gradnje;
• razvoj i unaprjeđenje infrastrukturnog
sistema općine;
• razvoj i povećanje efikasnosti sistema
vodosnadbijevanja;
• razvoj saobraćajne mreže općine;
• integracija i poboljšanje kvalitete kolnog,
pješačkog i saobraćaja u mirovanju te
13
 cestovne mreže kao i unaprjeđenje sistema
upravljanja i nadzor saobraćaja;
• unaprjeđenje sistemaa javnog prijevoza;
• razvoj biciklističkog saobraćaja.

• smanjenje potrošnje električne i toplotne

Poboljšanje zdravstvene i socijalne zaštite
energije;
• stvaranje sigurnosti za ugrožene osobe;
• poboljšanje kvalitete rada i dostupnosti
zdravstvenih usluga.
Unaprjeđenje turističke ponude na
• unaprjeđenje turističkog sadržaja;
području općine Bugojno
• izgradnja potrebne turističke
infrastrukture.

• poboljšanje partnerskih odnosa javne

Izgradnja i osnaživanje društvenih
kapaciteta (ljudski resursi,
infrastruktura i sadržaji) koji će
osigurati viši kvalitet života u općini
uprave sa građanima;
• unapređenje kulturnih, sportskih i drugih
sadržaja s ciljem poboljšanja kvalitete
života.

Bugojno

U sklopu vizije razvoja pametnog grada, a u cilju kvalitetnijeg i jeftinijeg života, osigurati
građanima kvalitetan besplatan širokopojasni internet, slika 3., i mogućnost korištenja različitih
aplikacija. Primjerice, osigurati korištenje aplikacije koja pokazuje:
• mjesečnu ili godišnju potrošnju vode,
• mjesečnu ili godišnju potrošnju električne energije (struje),
• mjesto i područje mogućnosti iznajmljivanja bicikala, skutera

Slika 3. Neke od mogućnosti primjene interneta, Izvor [9]

14
 4. ZAKLJUČAK

Najveca opasnost poslijee vršenja SWOT analize jeste nepreduzimanje ništa što bi promjenilo
zatecene karakteristike i osobine. Mnogi izvrše analizu svog preduzeca, ali kasnije nisu u
mogucnosti ili nemaju sredstava da bilo šta promene u svom poslovanju i poziciji na tržištu.
SWOT analiza može da se definiše kao sveobuhvatan opis karakteristika, nego što je analiza u
pravom smislu te reci. Ona može da bude dio analitickog odlucivanja. Kod nas se najcešce
koristi kao metoda pripreme i analize u svrhu donošenja strateških planova.
Pri ovome treba imati u vidu da, kao i vecina analiza u oblasti menadžmenta, SWOT analiza ne
daje nikakve specificne odgovore. Ali, ona predstavlja nacin efikasne organizacije informacija
i osetljivih karakteristika kao baza za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Ona
je relativno brza, jasna i efektivna.

15
LITERATURA

• Alispahić, S. (2016.) Predavanja iz predmeta urbanizam i saobraćaj. Saobraćajni fakultet

Travnik.

Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Internacionalni univerzitet Travnik, Travnik

2011.

Bublin, M.,: Prostorno i okolinsko planiranje, Univerzitet u Sarajevu - Građevinski fakultet,

Sarajevo 2009.

Dadić, I.; Kos, G.: Prometno i prostorno planiranje; Skripta, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2007.

Bublin, M.,: Prostorno planiranje, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.

Milinović, V.,: Urbanizam i životna sredina, Univerzitet u Sarajevu- Šumarski fakultet,

Sarajevo 2002.

https://en.wikipedia.org/wiki/Bugojno

• https://en.wikipedia.org/wiki/Bugojno#Economy

• http://www.mojemjesto.ba/files/documents/230.pdf

16