UNIVERZITET U TUZLI

MAŠINSKI FAKULTET
Odsjek: Proizvodno mašinstvo
Predmet: Alati i naprave
Tuzla. 28.10.2019.god.

KONSTRUKCIJA KOMBINOVANOG ALATA ZA PROBIJANJE,

PROSIJECANJE I SAVIJANJE

Grafički rad

Predmetni profesor:
Dr.sc. Emir Šarić, vanr.prof.
Student: Predmetni asisten
Adnan Hadžić II-345/09 Dipl. ing. Denis Bećirović
Postavka zadatka:

Za proizvod prikazan na donjoj slici potrebno je konstruisati kombinovani alat za izradu 230.000
komada (rok od 2 godine) kvaliteta IT7, uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem.
Potrebno je provjeriti koliko se za zadani izradak može izraditi jedan alat, ili je ipak potrebno više
deformacionih alata. Rad treba da sadrži:

1. Određivanje polaznih dimenzija komada (razvijena dužina, dimenzije platine); određivanje

dimenzija polazne trake (ukupna ulazna širina, izlazna širina, izbor širina ruba i širine mosta,
itd.);
2. Izvršiti analizu ekonomičnosti za najmanje tri varijante (odrediti troškove materijala, korak
trake, itd.);
3. U mjerilu nacrtati odabrane i analizirane varijante posmaka trake kroz alat;
4. Proračun elastičnog ispravljanja pri savijanju;
5. Ispitati koji tip alata je najpogodniji u cilju izrade predmeta, prednosti i nedostaci svih tipova
alata za kombinovane procese probijanja/prosijecanja i savijanja;
6. Proračun potrebnih deformacionih sila (sile probijanja i prosijecanja, sile savijanja, sile
pritiskivanja, itd.) kao i potreban deformacioni rad;
7. Izvršiti izbor potrebne deformacione mašine (prese) prema određenim kriterijima (visina
hoda alata, nominalne deformacione sile, dimenzije alata, načinu vezivanja alata sa presom,
načinu izbacivanja predmeta iz alata, itd.);
8. Potpunu CAD-tehničku dokumentaciju (trodimenzionalni model alata i radioničke crteže svih
nestandardnih elemenata alata);

Slika 1. Izgled proizvoda

1
Podaci o proizvodu:
 Tolerancije u skladu sa DIN 6930 i DIN 6935;
 Materijal: AlMgSi1 - prema DIN-u (AlSi1MgMn - prema EN-u)
 Mehaničke karakteristike: čvrstoća na smicanje: 300-360 [MPa];
 Relativna deformacija nakon prekida: 20% ;
 Kvalitet izrade: IT7;
 Broj komada: 230000;
 Period izrade: 2 godine.

2
1. ODREĐIVANJE POLAZNIH DIMENZIJA KOMADA

1.1 Proračun razvijene dužine elemenata

Slika 2. Razvijena dužina

Dužine iznose:𝑙1 = 18 [𝑚𝑚], 𝑙2 = 6 [𝑚𝑚]; Commented [u1]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Radiju savijanja: 𝑟 = 2 [𝑚𝑚]; Commented [u2]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Debljina lima: 𝑠 = 2 [𝑚𝑚]; Commented [u3]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Ugao savijanja: 𝛼 = 90⁰. Commented [u4]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Određivanje korekcionog faktora za proračun razvijene dužine savijenog proizvoda vrši se pomoću
dijagrama sa slike 4.

3
 Commented [u5]: Slobodno smanji sliku

Slika 3. Određivanje korekcionog faktora

Za određivanje korekcionog faktora, potreban je odnos:

𝑟2 2 [𝑚𝑚] Commented [u6]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
= =1
𝑠 2 [𝑚𝑚] Commented [u7]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Za ovaj odnos i ugao savijanja 𝛼 = 90⁰ korekcioni faktor iznosi:

𝜉 = 0.41

Razvijena dužina elementa iznosi:

𝜋
𝐿𝑢𝑘 = ∑ 𝐿𝑝𝑖 + ∙ ∑[𝜑𝑖 ∙ (𝑟𝑖 + 𝜉𝑖 ∙ 𝑠)]
180
𝜋 Commented [u8]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
𝐿𝑢𝑘 = 18 + 6 + ∙ 90 ∙ (2 + 0.41 ∙ 2) = 28.42 [𝑚𝑚]
180
Softverski dobijena dužina iznosi: 𝐿 = 28.44 [𝑚𝑚]. Commented [u9]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

1.2. Određivanje dimenzije platine i ulazne širine lima

Obzirom da su dimenzije platine ovisne od razvijene dužine komada, ukupna ulazna širina trake
dobitće se kao zbir dužine platine i dodataka za širinu ruba. Uloga dodataka za širinu ruba i širinu
mosta je osiguranje potrebne krutosti trake pri kretanju kroz alat kao i kompenzacija eventualnih
grešaka pomjeranja trake. Dodatci zavise od vrste materijala lima, debljine lima, oblika radnog Commented [u10]: Odvojiti ovo
predmeta, itd.

4
 Commented [u11]: Smanjiti sliku slobodno

Slika 4. Dimenzije platine i ulazne širine trake

Prema tabeli 20 (Binko Musafija - Obrada metala plastičnom deformacijom) usvajaju se preporučene
širine ruba i mosta trake za sljedeće rasporede:

 Vertikalni raspored (slika 5.): 𝑒 = 𝑖 = 2.7 [𝑚𝑚] Commented [u12]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
 Horizontalni raspored: 𝑒 = 𝑖 = 2.25 [𝑚𝑚] Commented [u13]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
 Kombinovani raspored: 𝑒 = 𝑖 = 2.7 [𝑚𝑚] Commented [u14]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Širina trake u slučaju vertikalnog i horizontalnog rasporeda iznosi:

𝐵𝑉 = 80 + 2 ∙ 2.7 = 85.4 [𝑚𝑚]- usvaja se širina trake 𝐵𝑉 = 86 [𝑚𝑚]
𝐵𝐻 = 28.42 + 2 ∙ 2.25 = 32.92 [𝑚𝑚] - usvaja se širina trake 𝐵𝐻 = 33 [𝑚𝑚]
Kombinovani raspored bit će razmatran u sljedećem poglavlju.
Commented [u15]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u16]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u17]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u18]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Površina izratka iznosi:

62 𝜋
𝐴𝑖𝑧 = 80 ∙ 32.92 − [4 ∙ + 4 ∙ 16 ∙ 𝜋 + 2 ∙ 6 · 8]
4
𝐴𝑖𝑧 = 2223.6[𝑚𝑚²] Commented [u19]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

5
2. TEHNOLOŠKO-EKONOMSKA ANALIZA I RASPORED REZNIH ELEMENATA
Dijelovi (izradci) od lima treba da su konstrukcijski oblikovani kako bi izrada cjelokupnog alata bila
ekonomična s obzirom na složenost procesa izrade, neophodne obradne sisteme i troškove Commented [u20]: Odvojiti
materijala.Elementi za ocjenu tehnologičnosti konstrukcije izradka su: utrošeni materijal, broj i
komplikovanost operacija tehnološkog procesa izrade, potrebni obradni sistemi, postojanost alata, Commented [u21]: odvojiti
potrebe naknadnihobrada, raspored reznih elemenata i drugo [Jovičić, Tanović].Raspored reznih
elemenata može biti jednoredni, višeredni, višeredni smaknuti i kombinovani.

2.1. Jednoredni poprečni raspored (varijanta 1)

Slika 6. Jednoredni poprečni raspored

 Širina trake: 86 [𝑚𝑚] Commented [u22]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

 Dužina trake: 2000 [𝑚𝑚] (pretpostavka) Commented [u23]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

 Korak trake: Commented [u24]: Povećaj prored između ovih redova

𝑣 = 𝑙 + 𝑒 = 28.42 + 2.7 = 31.12 [𝑚𝑚] Commented [u25]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

 Broj izradaka iz jedne trake:

𝑙−𝑒
𝑧𝑠𝑡 = − 𝑧𝑤𝑧
𝑣
2000 − 2.7
𝑧𝑠𝑡 = − 10 = 54.18 ⇒ 𝑧 = 54
31.15

6
  Broj potrebnih traka:
𝑁𝐴 230000
𝑍= = = 4260 [𝑡𝑟𝑎𝑘𝑎]
𝑧𝑠𝑡 54

 Stepen iskorištenja
𝐴𝑖𝑧 ∙ 𝑁𝐴 2223.6 ∙ 230000
𝜂= = = 0.6979 = 69.79 %
𝑍 ∙ 𝐴𝑡𝑟 4260 ∙ 86 ∙ 2000

2.2. Jednoredni uzdužni raspored (varijanta 2)

Slika 7. Jednoredni uzdužni raspored

 Širina trake:33 mm
 Dužina trake: 2000 mm (pretpostavka)
 Korak trake:
𝑣 = 𝑙 + 𝑒 = 80 + 2.25 = 82.25 𝑚𝑚 Commented [u26]: Ovdje isto

 Broj izradaka iz jedne trake:

𝑙−𝑒
𝑧𝑠𝑡 = − 𝑧𝑤𝑧
𝑣
2000 − 2.25
𝑧𝑠𝑡 = − 10 = 14.28 ⇒ 𝑧 = 14
82.25

 Broj potrebnih traka:

𝑁𝐴 230000
𝑍= = = 16429 [𝑡𝑟𝑎𝑘𝑎]
𝑧𝑠𝑡 14

 Stepen iskorištenja
𝐴𝑖𝑧 ∙ 𝑁𝐴 2223.6 ∙ 230000
𝜂= = = 0.4716 = 47.16 %
𝑍 ∙ 𝐴𝑡𝑟 16429 ∙ 33 ∙ 2000

7
2.3. Kombinovani raspored (varijanta 3)

Obzirom da je oblik predmeta takav da se kombinovanim rasporedom dobija vertikalni raspored u

dva reda, ovakav način neće biti razmatran.

2.4. Određivanje potrebnog materijala i proračun troškova

Potrebna masa materijala na godišnjem nivou računa se prema:

𝑁𝑎
𝑚𝑎 = 𝑠𝑣𝑜𝑟 ∙ 𝐵 ∙ 𝑠𝑜 ∙ 𝜌 ∙
𝑧𝑣

Godišnji troškovi materijala računaju se prema:

𝜌𝑎 = 𝑚𝑎 ∙ 𝜌𝑚
€
pri čemu je 𝜌𝑚 = 1 𝑘𝑔
specifična cijena materijala.

Troškovi materijala za cijeli period proizvodnje računaju se prema obrascu:

𝑃 = 𝑝𝑎 ∙ 𝑡𝑓

U nastavku je tabelarno prikazana materijalna i troškovna analiza za navedene tri varijante

rasporedaproizvoda.

Varijanta 1 Varijanta 2 Commented [u27]: Tebele u sredinu I naziv tabele ubaciti

Korak trake, v [mm] 31.12 82.25
Širina trake, B [mm] 86 33
Debljina lima, so [mm] 2 2
Gustina, ρ [kg/m3] 7850 7850
Ukupan broj komada 230000 230000
Broj izradaka po jednom koraku 1 1
Specifična cijena materijala, [€/kg] 1 1
Period izrade u godinama, tf 2 2
Potrebna masa materijala u godini, ma [kg/god] 5750.85 8511.64
Godišnji troškovi materijala, pa [€/god] 5750.85 8511.64
Ukupni troškovi materijala, P [€] 11501.7 17023.29
Usporedba, [%] 110.9 118.9
Prekomjerni troškovi za cijeli period 3535.1 6098.98
Tab1 . Usporedba troskova dvije variajnte

Najmanji troškovi materijala ostvarivi su za varijantu 1.

8
2.5. Ostali kriteriji i cjelokupna procjena

U prikazanoj tabeli slijedi pregled i izbor važnih kriterija pri odluci za konstrukciju alata:

Kriteriji Težinski
Povoljno Srednje Nepovoljno faktori V1 V2
3 2 1
Materijalni zahtjevi i troškovi 0.3 3 1
Položaj radijusa savijanja 0.3 1 3
Korak trake 0.2 2 1
Očekivani troškovi alata (npr. aktivni 0.2 1 3
elementi, izbijači i sl.)
Ukupno 1 1.8 2

Prema navedenim kriterijima najpogodnija varijanta položaja izratka u traci je varijanta 2.

Iznavedenih razloga, konstrukcija alata za kombinirano probijanje/prosijecanje i savijanje izvršit će
se sapoložajem izratka prema varijanti V2.

Osobine položaja izratka u traci prema varijanti V2:

• Rubovi savijanja se nalaze u pravcu kretanja trake → posmak trake se dobro realizira;
• Mali koraci trake → manje dimenzije alata → potrebna manja presa kao deformabilna mašina;
• Zbog dobrog položaja kontura probijanja/prosijecanja i rubova savijanja → jednostavna
konstrukcija alata → manji troškovi alata (nije potreban dizač lima, mali broj aktivnih elemenata,
itd.)

3. PRORAČUN ELEMENATA NA SAVIJANJE

3.1. Određivanje elemenata elastičnog ispravljanja komada

Na osnovu unaprijed definiranih vrijednosti:

Ugao savijanja lima: 𝛼 = 90°

Radijus savijanja: 𝑟 = 2[𝑚𝑚] Commented [u28]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Debljina lima: 𝑠 = 2 [𝑚𝑚] Commented [u29]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Vrsta materijala: AlMgSi1

i na osnovu podataka sa slike 9, vrši se proračun elastičnog ispravljanja komada.

9
 Slika 9. Elastično ispravljanje savijenih komada

Oznake na slici 9 su:

𝛼𝑤 - ugao kalupa alata

𝑟𝑖𝑤 - radijus kalupa alata
𝛼 - ugao savijanja lima
𝑟𝑖 - radijus savijanja lima
𝐾 - faktor elastičnog ispravljanja

Faktor elastičnog ispravljanja K u zavisnosti od odnosa radijusa savijanja i debljine lima po G. Oehleru
𝑟
(Slika 10.), za materijal AlMgSi1 i 𝑖 = 1 očitava se vrijednost K=0.975 (kriva 6.1.).
𝑠

Commented [u30]: Smanji sliku slobodno

10
 Slika 10. Faktor elastičnog ispravljanja K u zavisnosti od ri/s

Krive iz slike 10. (1-11) odnose se na različite vrste materijala za koje je ispitan faktor
elastičnogispravljanja koji su prikazani sljedećom tabelom:

Prema tome je, dakle, ugao savijanja bez elastičnog ispravljanja:

𝛼 = 𝐾 ∙ 𝛼𝑊 = 0.975 ∙ 90° = 87.75°

Odnosno, veličina ugla elastičnog ispravljanja iznosila bi:

∆𝛼 = 𝛼𝑊 − 𝛼 = 2.25°

Prema DIN-standardu (DIN 6935) tolerancije uglova za krakove dužina do 30 mm moraju biti
manjiod ±2˚. Budući da je to zadovoljeno, u opštem slučaju nema potrebe ''preopterećenja'' profila.
Kako jeugao savijanja profila manji od 90˚, teoretski se ne bi pojavili nikakvi značajniji
problemi(deformacije) u slučaju preopterećenja profila za ugao elastičnog ispravljanja od 0,53˚.

Ugao kalupa deformacionog alata pri kojem bi se nakon elastičnog ispravljanja dobila vrijednost
uglaod 30˚ računa se prema:

11
 𝛼 90°
𝛼𝑊 = = = 92.3°
𝐾 0.975

Zbog toga je profil potrebno “preopteretiti” za ugao koji iznosi:

∆𝛼 = 𝛼𝑊 − 𝛼 = 2.3°

3.2. Određivanje radijusa savijanja

Određivanje radijusa savijanja izvršit će se na osnovu izraza prikazanog na slici 9. Radijus kalupa
potreban za savijanje profila lima za vrijednost od 1 mm preračunava se na osnovuformule:

𝑟𝑖𝑤 = 𝑟𝑖 ∙ 𝐾 = 1.95[𝑚𝑚] Commented [u31]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Koeficijent savijanja (c) prema tabeli br.44 (B. Musafija: Obrada metala plastičnom deformacijom) za
materijalAlMgSi1 iznosi c=1.4.

Prema tome, minimalni radijus savijanja je:

𝑟𝑚𝑖𝑛 = 𝑐 ∙ 𝑠 = 1.4 ∙ 2 = 2.8[𝑚𝑚] Commented [u32]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Obzirom da je ugao savijanja profila manji od 90˚, zadovoljen je uslov da radijus savijanja mora
bitiveći od minimalnog radijusa savijanja, te da je vrijednost za radijus definirana konstruktivnim
crtežom prihvatljiva. Na donjim skicama su prikazani konstruktivni poduhvati u cilju izbjegavanja
deformacija u viduispupčenja i udubljenja na radijusu savijanja.

Slika 11. Deformacije pri savijanju i prijedlozi za njihovo uklanjanje

3.3 Određivanje redoslijeda operacija

Minimalno rastojanje vanjske konture otvora do početka radijusa savijanja prema DIN 6935
definirase na osnovu prikaza na slici 12.

12
 Slika 12. Izvedba radijusa savijanja od otvora probijanja saglasno DIN 6935

Na osnovu relacija sa slike 12 minimalno rastojanje je:

𝑎𝑚𝑖𝑛 = 2 ∙ 𝑠𝑜 = 2 ∙ 2 [𝑚𝑚] = 4 [𝑚𝑚] Commented [u33]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Commented [u34]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Za konkretan primjer rastojanja na osnovu gornjih relacija iznose:

 rastojanje otvora do početka radijusa savijanja: 10 [𝑚𝑚] Commented [u35]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

 od izduženog otvora do početka radijusa savijanja: 13 [𝑚𝑚] Commented [u36]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Skica navedenih rastojanja prikazana je na slici 13:

Commented [u37]: Probaj uraditi RECOLOR slike, da pozadina
bude bijela a ne oven eke zelenkaste boje

Slika 13. Minimalno rastojanje otvora od radijusa savijanja

Na osnovu prikazanog može se zaključiti da se prije savijanja može izvršiti probijanje otvora

13
4. ANALIZA TIPOVA ALATA ZA PROBIJANJE/PROSIJECANJE I SAVIJANJE

4.1 Zasebni alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

Slika 14. Alat za probijanje/ prosijecanje (lijevo) i alat za savijanje (desno)

Prednosti:

 Prosta i jednostavna konstruktivna izvedba alata za probijanje/prosijecanje i savijanje →

manjitroškovi izrade alata.
 Male ukupne visine alata → potrebne manje dimenzije presa.
 Dobro iskorištenja materijala.
 Veliki broj izrade predmeta u jedinici vremena, međutim, obzirom da je potrebno
naknadnosavijanje eliminira se prednost ostvarena kroz probijanje/prosijecanje →
Nedostatak!!

Nedostaci:

 Potrebne dodatne naprave za vođenje trake kroz alate.

 Potreban veći broj radnika za manualno opsluživanje alata → postavljanje i vađenje traka.
 Produktivno samo u zemljama sa niskim ličnim dohotkom.
 Duži periodi mašinskih obrada → visoke cijene koštanja mašinke obrade.

14
4.2 Uzastopni alati za probijanje/prosijecaje i savijanje

Slika 15. Alat za uzastopno probijanje i prosijecanje

Prednosti:

 Za komplicirane predmete obrade sa većim brojem probijanja i prosijecanja, (pogodno i

zapredmete sa malim debljinama lima i manjim debljinama rubova koji se u blok-alatu ne
moguizraditi).
 Potrebna samo jedna presa.
 Visoka produktivnost.
 Postiže se visoka tačnost zbog koračnog pomjeranja trake.
 Za komplicirane predmete obrade koji se u jednoj operaciji probijanja/prosijecanje ne
moguizraditi.

Kraći periodi mašinskih obrada → niže cijene koštanja mašinke obrade.

Nedostaci:

 Zbog kompleksnije izvedbe konstrukcije visoki troškovi razvoja, izrade i održavanja.

 Ograničenja po pitanju dimenzija presa → ograničene dimenzije alata → ograničenedimenzije
predmeta izrade.
 Pri jednostavnijim konstruktivnim izvedbama (bez vodeće ploče sa oprugama) → krivi
setraka.
 Zbog velikog broja koraka (uslijed kompleksnosti predmeta izrade) moguće izrađivati
samoizratke manjih dimenzija obzirom na ograničenja po pitanju prostora.

15
4.3 Blok alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

Slika 16. Blok alat

Na osnovu iznesenih karakteristika o mogućim konstruktivnim izvedbama alata za

plastičnooblikovanje limova, te na osnovu dimenzija konačnog izratka, kao najrentabilnija
konstrukcija bira sealat sa uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem. Proizvodnja
predmeta pomoću bloka alata u jednoj operaciji realizirala bi se jako teško ili čak nikakošto bi
rezultiralo i lošijom produktivnošću.

5. REDOSLIJEDI IZVOĐENJA OBRADE (VARIJANTE)

U prethodnom dijelu proračuna kao najpogodnija varijanta za konstruktivnu izvedbu alata odabrana
je varijanta 1 (V1).

16
 Slika 17. Prva izvedba

Slika 18. Druga izvedba

Slika 19. Treća izvedba Commented [u38]: Poglavlje 6 neka ti počne odavdje

6. DIZAJNIRANJE KOMBINOVANOG ALATA

Svaki alat za probijanje/prosijecanje, bez obzira na tip, satoji se iz pokretnog – gornjeg dijela, koji se Commented [u39]: Poslije tačke, zareza I bilo kojeg znaka
interpunkcije mora se odvojiti riječ za jedno prazno mjesto
pričvršćuje za pritiskivač i nepokretnog – donjeg dijela, koji se vezuje za radni sto prese. Uzavisnosti
od broja dijelova, njihove namjene, alati za ovu obradu lima mogu biti prosti (alati bezvođe nja) i
složeni (alati sa vođenjem).

Kao satavni dijelovi ovih alata mogu se pojaviti: čepovi, gornja ploča, međuploča, nosećaploča,
probojci i prosjekači, vodeća ploča, rezna ploča, osnovna ploča, kućište, elementi za vođenje iskidanje
trake, elementi za lokalizaciju u alatu, elementi za povezivanje i centriranje dijelova alata.

17
6.1. Čepovi (rukavci)

Čepovi su elementi koji služe za pričvršćivanje gornjeg dijela alata za pritiskivač prese. Najčešće se
izrađuju od čelika Č.0545.Postoje sljedeće vrste čepova:

čepovi bez osigurača (koriste se kod alata sa vođenjem),

čepovi sa osiguračem,

čepovi sa vijencem (osiguravaju se čivijom ili vijkom),

spojni čepovi koji mogu biti sa vijka i sa vijkom (upotrebljavaju se kod alata sakućištima).
Commented [u40]: Negdje si kod nabrajanja imao veći negdje
manji prored, samo ih ujednači da budu cijelim radom isti
Commented [u41]:
Commented [u42]: Sliku smanji I dobit će prostor gore na listu
a vidjet će se fino

Slika 20. Čepovi bez (a) i sa (b) rukavcem

6.2. Gornja ploča

Gornja ploča je element koji služi za pričvršćivanje čepa i pritiskača prese sa gornje strane ivezivanje
i nošenje međuploče i noseće ploče sa donje strane. Primjenjuje se kod alata sa vodećom pločom i Commented [u43]: odvojiti
drugih alata, a izrađuje se najčešće od čelika Č0545, Č0445 i Č0400. Oblik i dimenzije pločezavise od Commented [u44]: odvojiti
broja probojaca i prosjekača te njihovog rasporeda. Debljina noseće ploče treba da bude 18mm za
manje, odnosno 23 mm za veće alate, odnosno prema dužini navoja na čepu. Oslone površinegornje
ploče trebaju da budu brušene zbog zbog njihovog paralelnog pložaja i postavljanja ose čepa pod Commented [u45]: odvojiti
uglom 90°.

U gornjoj ploči izrađuje se otvor sa odgovarajućim navojem za čep. Da bi se izbjeglo ekscentrično Commented [u46]: odvojiti
opterećenje alata i njegovo brzo trošenje, osa otvora za čep mora biti postavljena utežištu probijanja

18
i prosijecanja. Da bi se odredio centar pritiska, pored vrijednosti sila probijanja i prosijecanja može
se uzeti i obim kontura. Težište konture se određuje grafičkim ili analitičkimputem.

Commented [u47]: smanjiti sliku I ubaciti je na prethodni list

Slika 21. Primjer izgleda gornje ploče.

6.3. Međuploča

Međuploča se postavlja između gornje ploče i noseće ploče. Njena uloga je da prenesepritisak prese
od čepa na probojce i prosjekače i da spriječi plastičnu deformaciju na oslonim površinama gornje Commented [u48]: odvojiti
ploče i čepu, do koje dolazi naročito ako su probojci/prosjekači manjeg prečnika. Međuploča se Commented [u49]: prazno mjesto između riječi I znaka
interpunkcije
izrađuje od čelika za poboljšanje (Č1530), ugljeničnog alatnog čelika (Č1840) ili odčelika za
cementaciju (Č1220), zatim se cementuje i kali na tvrdoću 50 – 55 HRC. Oblik i dimenzije međuploče Commented [u50]: odvojiti
određuju se najčešće prema obliku i dimenzijama gornje ploče. Debljina međuploče trebada bude 3
[mm] za tanje limove koji se isijecaju, a za deblje limove treba da bude 5 ili 6 [mm]. Nameđuploči se
izrađuju samo otvori za vijke. Veličina i raspored otvora za vijke na međuploči treba dada odgovara
veličini i rasporedu otvora za vijke na gornjoj ploči. Oslone površine međuploče se nakon izvršene Commented [u51]: odvojiti
termičke obrade trebaju brusiti, da bi se postigla potrebna paralelnost.

19
 Commented [u52]: Ako uspije stati gore dobro I jest…

Slika 22. Primjer izgleda međuploče

S obzirom na udarno opterećenje pri isijecanju i promjenu smjera dejstva sile pri povratnomhodu Commented [u53]: odvojiti
(sila uslijed skidanja trake), nije moguće osigurati prosjekač i probojac u nosaču Commented [u54]: prazno mjesto
uobičajnimpresovanim sklopom. Zbog toga se na prosjekačima (probojcima) izrađuje proširenje sa Commented [u55]: odvojiti
jedne strane - glavanoža koja mora biti smještena u nosaču. Commented [u56]: prazno mjesto

Slika 23. Primjer izgleda noseće ploče

20
Na slici 24 , slučajevi I i II su uobičajni načini učvršćivanja prosjekača i probojca za noseću ploču. Kada Commented [u57]: za*
je potrebno da se prosjekači i probojci mijenjaju u toku rada, tada se oni u noseću ploču učvršćuju
kao što to pokazuje slučaj III na predhodnoj slici. U ovom slučaju vijak 1 potiskuje kuglicu 2, koja
učvršćuje probojac 3. Slučaj IV se takođe primjenjuje kada je potrebno vršiti zamjenu prosjekačai
probojca u toku rada, gdje vijak 1 ulazi u tijelo probojca 2 i tako dolazi do učvršćavanja probojca u
noseću ploču.

Slika 24. Načini učvršćivanja prosjekača i probojaca u nosećoj ploči

Pošto je kod profilisanih prosjekača izrada otvora i odgovarajućih ležišta u nosaču vrlo složena i
zahtjevna, to se takvi prosjekači u noseću ploču učvršćuju zalivanjem legurom koja se sastoji od:
olova, kalaja, antimona i bizmuta, a koja se naziva cerromatrix. Tačka topljenja ove legure je 393 K, a
radna temperatura je 429 K, tako da nema opasnosti od štetnog djelovanja na okaljene prosjekače.

Slika 25. Osiguranje probojca/prosjekača od zakretanja

21
6.4.Prosjekači i probojci (noževi)

Prosjekači i probojci predstavljaju najvažnije elemente gornjeg, pokretnog dijela alata. Oni izvode
vertikalna kretanja gore – dolje i pri tome izvode operacije probijanja ili prosijecanja na reznoj ploči. Commented [u58]: odvojiti
Dimenzije i oblik rezne oštrice prosjekača i probojaca moraju odgovarati dimenzijama i obliku
izratka, odnosno moraju odgovarati konturama koje isijecaju. Da bi se izbjegle Commented [u59]: odvojiti
horizontalnekomponente sila, ose prosjekača i probojaca moraju biti upravne na površinu izratka. Commented [u60]: odvojiti

Prosjekači i probojci se izrađuju od alatnih ugljeničnih i alatnih legiranih čelika, a ponekad se izrađuju
i od tvrdog metala. To su uglavnom sljedeći čelici: Commented [u61]: prazno mjesto

• za manja opterećenja i prostiji oblik konture: Č.1940, Č.1941, Č.1944, Č.4146, Č.3840 Commented [u62]: prazno mjesto

• za veća opterećenja i složeniji oblik konture: Č.4150, Č.4650, Č.4840, Č.4750 Č.4640, Č.6443. Commented [u63]: ovdje isto, prazno mjesto između oznake
čelika
Prosjekači i probojci se obično kale do polovine dužine, tako da gornji dio zadržava žilavost. To je Commented [u64]: odvojiti
potrebno zbog eventualnih opterećenja na savijanje, do kojih može doći. Tvrdoća donjeg dijela
prosjekača i probojaca nakon kaljenja treba da iznosi 60 ± 2 HRC. Poslije kaljenja čeona Commented [u65]: odvojiti
reznapovršina se mora obavezno brusiti da bi se izoštrile rezne ivice, a po mogućnosti, treba brusiti Commented [u66]: odvojiti
svebočne površine. Commented [u67]: prazno mjesto
Commented [u68]: prazno mjesto
Prema namjeni noževi mogu biti: prosjekači, probojci, noževi za odsijecanje, šuplji prosjekači i
prosjekači za određivanje koraka. Prosjekači i probojci mogu biti vrlo različitog poprečnog presjeka,
što zavisi od konfiguracije izratka. Dužina prosjekača i probojaca uzima se obično 60 do 70 [mm], a Commented [u69]: odvojiti
po potrebi može biti i većaili manja.

Kod profilnih prosjekača i probojaca glava se obično formira raskivanjem u toplom stanju poslije
kaljenja i brušenja. Prosjekači i probojci složenog profila ne moraju imati profil po čitavoj dužini, već
8 do 12 [mm] sa izlaznim radijusom (R) prema poluprečniku glodala. Ukoliko je oblik izratka složen, Commented [u70]: odvojiti
a može se kombinovati iz više prostih oblika, tada se izrađuje višedijelni prosjekač i tada se dijelovi Commented [u71]: odvojiti
spajaju sa odgovarajućom tolerancijom. Radi uštede materijala, posebno kod velikih prosjekača za Commented [u72]: praznoo mjesto
otvorene alate, prosjekači seizrađuju iz dva dijela. Rezni dio prosjekača se izrađuje od alatnog čelika,
a gornji dio se izrađuje odkonstrukcionog čelika, te se ta dva dijela vezuju vijcima.

22
 Slika 26. Profilni prosjekači

Okrugli probojci ili prosjekači mogu biti izrađeni bez glave koja se naknadno raskiva ili sa glavom što
je češći slučaj. Vema tanki probojci prečnika d < 5mm u dužoj eksploataciji su skloni lomljenju, pa Commented [u73]: odvojiti
stoga se izvode sa ojačanjem. Ojačanje se može izvesti tako da se probojac u gornjem dijelu zadeblja Commented [u74]: odvojiti
ili se ojača sa čahurom, ili sa čahurom i čivijom. Ojačanje donjeg dijela alata može biti izvedeno sa Commented [u75]: odvojiti
jednim većim prelaznim zaobljenjem, sa dva zaobljena ili sa prelazom pod uglom od 60°.

Slika 27. Okrugli probojci

Noževi za odsijecanje i djelimično prosijecanje rjeđe se primjenjuju. Noževi za odsijecanje se koriste

kod uzastopnog formiranja radnog dijela kod njegovog isijecanja iz trake. Mogu biti izrađeni izjednog
dijela i učvršćeni u nosač kao i ostali noževi, ili mogu biti izrađeni iz segmenata koji se pričvršćuju za
nosač. Ovi noževi se izrađuju sa grudnim uglom od γ ≤ 4 .

Noževi za djelimično prosijecanje mogu biti iste širine kao i otvor koji se prosijeca, ili nešto širi od
otvora sa suženjem koje odgovara otvoru. Zadnja ivica noža mora biti zaobljena, a otvor u reznoj ploči
mora biti širi za debljinu lima od širine otvora koji je prosječen.

23
 Slika 28. Noževi za odsijecanje i djelimično prosijecanje

Šuplji prosjekači predstavljaju posebnu vrstu noževa koji se koriste za isijecanje nemetalnih
materijala.

Slika 29. Šuplji prosjekači

24
6.5.Vodeća ploča

Vodeća ploča predstavlja prvu gornju ploču u donjem dijelu alata sa vođenjem. Njen zadatak je da
tačno i sigurno pjedinačno vodi svaki probojac u odnosu na odgovarajući otvor u reznoj ploči, danebi
došlo do nbjihovog nasijedanja i zaglavljivanja i da obezbijedi konstantan zazor između
prosjekača/probojaca i otvora u reznoj ploči.

Slika 30. Vodeća ploča

Vodeće ploče se izrađuju od ugljeničnog i konstrukcionog čelika Č.0545, Č.0645. Za jako opterećene i
složene alate izrađuje se od Č.1330 ili Č.1530, te se kale na tvrdoću 50 do 54 HRC. Osnovne mjere Commented [u76]: prazno mjesto
vodeće ploče usvajau se na osnovu rezne ploče. Debljina vodeće ploče, zamanje probojce i prosjekače
se usvaja 15 [mm], a za veće probojce i prosjekače 25 [mm]. Vodeća ploča gotovo uvijek služi kao Commented [u77]: prazno mjesto
skidač trake sa probojaca i prosjekača pri njihovomo dizanju. Oblik i dimenzije otvora za probojce i Commented [u78]: odvojiti
prosjekače određuje se prema vodećem dijelu noževa, a obično su isti kao u nosećoj ploči. Ovi otvori Commented [u79]: prazno mjesto
se izrađuju najčešće u toleranciji H7. U pločama donjegdijela alata pored otvora za vijke moraju biti i
otvori za čivije, radi boljeg centriranja otvora u vodećoj i reznoj ploči. Da bi se smanjili troškovi izrade
vodeće ploče, naročito kada su probojci i prosjekačikomplikovanog oblika, manjeg opterećenja, u Commented [u80]: prazno mjesto
vodećoj ploči se izradi veći otvor jednostavnog oblika i zalije više probojaca ili svaki probojac
pojedinačno, legurom na bazi cinka.

6.6. Rezna ploča

Rezna ploča predstavlja radni element donjeg nepokretnog dijela alata koji ima otvore sa reznim
ivicama. Ona služi kao direktna podloga limu pri probijanju i prosijecanju. Rezna ploča je izložena Commented [u81]: prazno mjesto

25
velikom naprezanju i habanju, pa se zbog toga izrađuje od istog materijala kao i prosjekači/probojci
– kali na tvrdoću 58 do 62 HRC. Poslije kaljenja mora se obavezno brusiti, tako da radna površina ima Commented [u82]: prazno mjesto
što manju hrapavost, jer se time postiže duže trajanje reznih ivica i smanjuje se koncentracija napona.
Raspored otvora u reznoj ploči mora odgovarati rasporedu otvora u vodećoj odnosno nosećoj ploči, Commented [u83]: prazno mjesto
a pored tih otvora rezna ploča mora imati sa strane i otvor za koračni nož (ukoliko se on koristi). Commented [u84]: odvojiti

Slika 31. Rezna ploča

Profil otvora za probijanje i prosijecanje može da se uradi na više načina. Može biti cilindričan sa
konusom, konusan, dvostruko konusan, dvostruko cilindričan, cilindričan itd.

1 – konusan i cilindričan, 2 – konusan, 3 – dvostruko konusan

4 – dvostruko cilindričan, 5 - cilindričan

Slika 32. Razni profili otvora u reznoj ploči

26
Pri određivanju međusobnog rastojanja otvora za probijanje i prosijecanje ,treba voditi računada se
ploča ne oslabi postavljanjem otvora na bliskom rastojanju. Kod nekih komplikovanih oblika ili
velikih dimenzija izradaka rezna ploča se izvodi iz više dijelova – segmenata. Izdijeljena ploča se lakše
izrađuje, posebno uglovi i usjeci, a smanjuje se i mogućnost deformacije pri kaljenju. Ukoliko dođe do
oštećenja jednog segmenta nije potrebno mijenjati čitavu ploču, već samo oštećeni segment.

6.7. Osnovna ploča

Osnovna ili donja ploča predstavlja podlogu na koju se postavlja i učvršćuje rezna ploča i ostali Commented [u85]: fali u na kraju riječi
elementi koji pripadaju donjem dijelu alata. Preko ove ploče alat se učvršćuje za radni sto prese.
Izrađuje se od ugljeničnog konstruktivnog čelika Č.0345, Č.0440 ili Č.0545, a takđe, često se izrađuje Commented [u86]: odvojiti čelike od zareza
i od sivog liva SL25, SL30 i od čeličnog liva ČL.0445.

Slika 33. Osnovna ploča

Obzirom da osnovna ploča treba da doprinese krutosti alata, potrebno je da bude ogovarajuće
debljine . Debljina ploče usvaja se u zavisnosti od sile probijanja i prosijecanja, a obično se kreće u
granicama od 20 do 40 mm. Raspored otvora za vijke i čivije mora odgovarati rasporedu ovih otvora
na vodećoj i reznoj ploči. Dimenzije otvora za probijeni i prosječeni dio usvajaju se prema
dimenzijama proširenog otvora u reznoj ploči, tako da izradci i otpadci mogu nesmetano propadati.

27
6.8.Kućišta

Pod pojmom kućište podrazumijeva se sklop koji se sastoji iz donjeg dijela u kojem su čvrsto Commented [u87]: ODVOJITI
nabijene vođice i gornjeg dijela koji klizi na vođicama. Kućišta služe za ugrađivanje ostalih dijelova
alata za probijanje i prosijecanje. Radni dijelovi alata se pričvršćuju na kućište vijcima i čivijama.
Osnovni dijelovi kućišta su donji dio (1), gornji dio (2) i vođice (3) sa prstenastim osiguračima (4).

1 – donji dio, 2 – gornji dio, 3 – vođice, 4 – prstenasti osigurači

5 – cilindrični rukavac

Slika 34. Primjer jednog kućišta (presjek)

Gornji i donji dio kućišta izrađuju se od sivog liva SL.30. Vođice se čvrsto nabijaju na donji dio kućišta,
sa tolerancijom nalijeganja N5/h6. Između vođica i gornjeg dijela kućišta izrađuje se klizni spoj sa
tolerancijom nalijeganja H6/h5. Sastavni dio kućišta su i vođice (3) sa osiguračima (4). Vođice se
izrađuju od čelika zacementaciju Č.1220, cementuju na dubinu 0,5 [mm], kale na tvrdoću 58 – 60 Commented [u88]: odvojiti
HRC, bruse i lepuju. Commented [u89]: ODVOJITI
Commented [u90]: odvojiti

28
 3 – vođice, 4 - osigurači

Slika 35. Vođica sa osiguračem

S obzirom na oblik i namjenu kućišta se mogu podijeliti na:

• pravougaona,
• okrugla,
• blok – kućišta,
• univerzalna kućišta.

Slika 36. Izgled kućišta

6.9. Elementi za vođenje i skidanje trake

Elementi za vođenje trake predstavljaju dijelove čiji je zadatak da tačno vode traku kroz alat u
određenom pravcu. Mogu biti u obliku letve ili čivije, što zavisi od tipa alata. Najveću primjenu imaju
letve za vođenje trake koje mogu biti čvrste i elastične. Letve se postavljaju na reznu ploču, odnosno
kod alata sa vodećom pločom između rezne i vodeće ploče. Izrađuju se od čelika za cementaciju,
cementuju se i kale na tvrdoću 50 – 54 HRC. Visina letava kreće se od 5 – 25 [mm], a zavisi od debljine
lima i načina graničenja koraka trake. Otvori za vijke i čivije na letvama prenose se sa rezne ili vodeće
ploče. Kod alata sa graničnom čivijom, kod kojih se izradak dobija iz više koraka trake, koriste se tzv. Commented [u91]: fali ti slovo ovdje
elastične letve.

29
 Slika 37. Razne konstrukcije elastičnih traka za vođenje

Vođenje traka uz pomoć cilindričnih čivija primjenjuje se samo u slučaju kada se ne mogu primijeniti
letve za vođenje trake. To je uglavnom kod alata sa okruglom reznom pločom, odnosno kod alata sa
okruglim kućištem. Uglavnom se postavljaju četiri čivije za vođenje trake.

Slika 38. Čivije za vođenje trake

Elementi za skidanje trake – u zavisnosti od tipa, alati mogu imati posebne elemente za skidanje trake
ili tu ulogu ispunjava vodeća ploča. Kod jednostavnih (otvorenih) alata skidanje trake mogu vršiti Commented [u92]: odvojiti
raznorazni limov, čivije itd.

30
 Slika 39. Elementi za skidanje trake

6.10. Elementi za baziranje trake u alatu

Na osnovu načina pomijeranja trake kroz alat razlikuju se elementi za lokalizaciju trake kod ručnog
pomaka i mehanizmi za automatski posmak trake. Elementi za baziranje trake kod ručnog pomaka –
funkcija ovih elemenata jeste da osiguraju propisani konstantan korak trake. U tu svrhu koriste se:
granične čivije, graničnik za prvi komad, koračni noževi i navlakači. Commented [u93]: odvojiti
Commented [u94]: odvojiti

Slika40. Obične konstrukcije graničnih čivija

31
Granične čivije predstavljaju najjednostavnije elemente za određivanje koraka trake. Koriste se pri
izradi dijelova jednostavnijeg oblika i manje tačnosti iz jednog, dva ili tri komada. Granične čivije
postavljaju se iza otvora za prosijecanje u reznoj ploči, tako da glava graničnika bude udaljena od
rezne ivice za vrijednost mosta m. Za pravolinijske ili izlomljene oslone površine na traci širine do
100 [mm] koristi se jedna granična čivija, dok se za veće širine koriste dvije granične čivije.

Graničnici za prvi komad se koriste u kombinaciji sa graničnim čivijama, ako se isijecanje dijela vrši Commented [u95]: odvojiti
iz kratkih traka. Njihova izrada nije ekonomična za izradu dijelova iz kontura. Za prvi izradak iz nove
trake potrebno je rukom pritisnuti bočni graničnik u kanalu vodeće letve, tako da se čeona ivica trake
nasloni na njega. Poslije probijanja otvora bočni graničnik se oslobađa pritiska ruke tako da ga opruga
vraća u početni položaj i on je u daljnem radu isključen iz pogona. Njegovo ispadanje iz alata sprečava
čivija. Drugi i sljedeći pomaci trake ograničavaju se graničnikom za serijski rad.

Slika 41. Graničnici za prvi komad

32
Koračni noževi se upotrebljavaju kod alata za uzastopno probijanje i prosijecanje kada se zahtijeva
veća tačnost pomaka trake, odnosno za izradu dijelova složenog oblika. Njihov je zadatak da na rubu
trake formiraju stepenasto suženje koje će poslužiti za njihovo sigurno oslanjanje o graničnik.
Koračni noževi se izrađuju od istog materijala kao i probojci i prosjekači ,kale se i učvršćuju u noseću Commented [u96]: odvojiti
ploču.

Slika 42. Oblici koračnih noževa

Za veće tačnosti i za složenije oblike radnih dijelova,u alat se ugrađuju dva koračna noža, koja mogu
biti postavljena jedan naspram drugog, ili jedan na ulazu, a jedan na izlazu iz alata. U praksi se koristi
više tipova koračnih noževa koji su prikazani na sljedećoj slici. Navlakači ili lovitelji predstavljaju
posebnu varijantu rješenja lokalizacije trake u alatu. Koriste se u kombinaciji sa graničnom čivijom
ili koračnim noževima, u cilju obezbjeđenja tačnog položaja unutrašnje konture izratka prema
spoljašnjoj. U slučaju da se traka nepravilno pozicionira, nepažnjom radnika ili istrošenosti
graničnika navlakač, pošto je duži od noževa lovi traku ulazeći u prethodno probijen otvor i dovodi
je u pravilan položaj, prije nego što probojac ili prosjekač stupe u dejstvo. Navlakači mogu biti Commented [u97]: preformuliši ovo, Napravi 2 3 rečenice.
Života mi, kreno sam čitat I do kraja rečenice sam zaboravio šta je
smješteni u prosjekač kao što je prikazano na sljedećoj slici (slučaj I), ili izvan prosjekača (slučaj II). bilo na početku hahah

Navlakači se stavljaju u noževe, ako izradak nema pogodan otvor preko kojeg bi se vršilo njegovo
centriranje i ako se ti otvori mogu oštetiti, kao na primjer kod mekih materijala i tankih limova (ispod
0,2 mm).

33
 Slika 43. Primjena navlakača

Mehanizmi za automatski posmak trake – ispitivanja su pokazala da se broj mogućih dvojnih hodova
prese (radnih i povratnih) koristi prosječno kod ručnog pomaka trake 25 – 30 %, a kod ulaganja
pojedinačnih dijelova još manji, svega 15 – 20 %.

Slika 44. Uređaj s kukom

Sa automatizacijom pomaka trake stepen iskorištenja prese je znatno veći i to pri automatskom
pomaku trake 60 – 75 %, a pri poluautomatskom ulaganju dijelova 50 – 60 %. Kod normalnih presa
automatski posmak trake se može izvesti na dva načina:

• primjenom normalnih presa koje su snadbjevene mehanizmom za automatski posmak trake, koji
se kao dodatni uređaj ugrađuje na sto prese i

34
• korištenjem alata sa sopstvenim uređajem za automatski posmak trake, ili ulaganje komada
iskidanje gotovih dijelova.

Na slici 31 je prikazan mehanizam za automatski posmak trake s kukom i prenosnom polugom.

Uređaj se postavlja na izlaznu stranu alata.

6.11. Elementi za povezivanje i centriranje dijelova alata

Za međusobno povezivanje dijelova alata najviše koriste vijci sa cilindričnom glavom i šestougaonom
rupom, rjeđe vijci sa cilindričnom glavom sa urezom, ili vijci sa upuštenom glavom. Za alate manjih
dimenzija koriste se vijci M6 i M8, dok se za alate srednje veličine koriste vijci M10 i M12, a za velike
alate M16 i M20. Umjesto ovih velikih vijaka, obično se koristi veći broj manjih vijaka. Osim
standardnih vijaka, ponekad se koriste i specijalni vijci, čije dimenzije određuje konstruktor.

Za međusobno centriranje dijelova alata koriste se kaljene cilindrične čivije u tolerancijskom polju
m6. Broj čivija u alatu zavisi od konstruktivnih karakteristika i tipa alata. U donji dio alata za
probijanje i prosijecanje pravougaonog oblika obično se postavljaju četiri čivije, a u alat okruglog Commented [u98]: odvojiti
oblika tri čivije. Kod alata sa vodećom pločom čivije nisu neophodne u gornjem dijelu alata, dok se
kod alata sa stubnim vođicama čivije moraju koristiti. Čivije treba postaviti na što većem
međusobnom rastojanju, jer se tada postiže bolje centriranje dijelova. Raspored čivija i vijaka može
biti različit, vijci mogu biti postavljeni izvan čivija ili između čivija. Ovaj drugi raspored je povoljniji,
jer vijci treba da su bliže djelovanju sila probijanja i prosijecanja.

Slika 45. Položaj otvora za vijke i čivije

35
7. PRORAČUN POTREBNIH DEFORMACINOH SILA

7.1 Proračun sila probijanja/prosijecanja

Maksimalna sila probijanja/prosjecanja proračunava se prema izrazu:

𝐹𝑆 = 𝑥𝐹 ∙ 𝑓 ∙ 𝑅𝑚 ∙ 𝑙𝑠

pri čemu je:

𝑅𝑚 - 310 MPa (prema http://www.alufdsaminiumcentrum.com/en/vlastnosti7.html)

Korekcioni faktor (f) proračunava se u skladu sa izrazima prema donjoj tabeli:

36
Korekcioni faktor 𝑥𝐹 određuje se na osnovu dijagrama iz slike 20.

Slika 46. Korekcioni faktor xF

Za legure aluminijuma uzima se da je 𝑥𝐹 = 0.6.

Deformaciona sila probijanja/prosijecanja određuje se u funkciji od obima probijanja/prosijecanja

(ls) kao:

𝐹𝑆 = 𝑥𝐹 ∙ 𝑓 ∙ 𝑅𝑚 ∙ 𝑙𝑠 = 0.6 ∙ 1 ∙ 310 ∙ 𝑙𝑠 = 186 ∙ 𝑙𝑠

Obimi probijanja i prosijecanja određuju se na osnovu CAD crteža za usvojenu drugu izvedbu iz
poglavlja 5:

Operacija 1: Bočni noževi za opsjecanje (2 puta)

29 − 24.43
𝑙𝑠1 = 4 ∙ (80 + ) = 329.14 𝑚𝑚
2

37
 Operacija 2: Probijanje 4 otvora prečnika ϕ6 mm

𝑙𝑠2 = 4 ∙ 6𝜋 = 75.36 𝑚𝑚

Operacija 3: Prosijecanje oblika elipse

𝑙𝑠5 = 2 ∙ (2 · 6 + 2 · 4 · 3.14) = 74.24𝑚𝑚

Operacija 4: Odsjecanje

𝑙𝑠3 = 2 ∙ (10.42 + 2.25) = 25.34 𝑚𝑚

Slika 47. Redoslijed izvođenja operacija probijanja/prosijecanja

Zbirni prikaz operacija razdvajanja prikazan je donjom tabelom:

Sila razdvajanja Fsi Povratna sila

Redni broj operacije Obim konture lsi (mm)
(kN) FR=0.11∙Fsi (kN) Commented [u99]: pobjeglo ti
1 329.14 61.22 6.73
2 75.36 14.01 1.54
3 25.34 4.71 0,518
4 74.24 13.8 1,518
Suma: 544.58 101.27 11,128

Ukupna sila probijanja i prosijecanja kada svi rezni elementi istovremeno izvode razdvajanje
materijala iznosi oko 91 [kN].Povratna sila ili sila skidanja lima sa reznih elemenata (*) potiče od Commented [u100]: odvojiti
strane reznih elemenata te oviseod zazora između lima i reznih elemenata (za jako male zazore
dostiže vrijednosti i do 40%), debljine lima, mehaničkih osobina materijala, podmazivanja, broja Commented [u101]: odvojiti
reznih elemenata, itd. Određivanje ovih sila vrši se na osnovu izraza: Commented [u102]: odvojiti

𝐹𝑅 ≈ 𝐶𝑅 ∙ 𝐹𝑠

38
Radni faktor CR određuje se iz donjih tabela (za slučajeve kada je u/s≥0,04):

CR
Debljina lima Prosijecanje jednim Naknadne operacije
Probijanje sa
s [mm] prosjekačem bez prosijecanja sa
višestrukim alatima
probijanja probijanjem
<1 0.02-0.06 0.06-0.08 0.1-0.12
1-5 0.06-0.08 0.1-0.12 0.12-0.15
>5 0.08-0.1 0.12-0.15 0.15-0.2
//u-zazor između reznog alata i rezne ploče//

Za naknadne operacije prosijecanja sa probijanjem i debljinu lima 1mm CR=0,10-0,12→ CR=0,11

Za operacije od 1 do 5 u radnom i povratnom hodu rezni alati su u potpunosti obuhvaćeni od strane

lima. S tim u vezi, ukupna povratna sila (sila skidanja) računa se sa potpunim silama.

𝐹𝑅1−4 = 𝐶𝑅 ∙ (𝐹𝑠1 + 𝐹𝑠2 + 𝐹𝑠3 + 𝐹𝑠4 ) = 10.3 𝑘𝑁

Za posljednju operaciju odsijecanja u povratnom hodu prosjekač nije u potpunosti obuhvaćen, samim
tim je i povratna sila duplo manja, koja se proračunava preko obrasca:

𝐹𝑆5
𝐹𝑅5 = 𝐶𝑅 ∙ = 0.414𝑘𝑁
2

Ukupna povratna sila iznosi:

𝐹𝑅 = 10.71 𝑘𝑁

7.2. Proračun sila savijanja

Deformaciona sila savijanja zavisi od oblika izratka, njegove veličine (mjera, debljine lima,
poluprečnika savijanja, uglova savijanja, itd.) karakteristika materijala i metode savijanja. Kako je Commented [u103]: odvojiti
ugao savijanja profila manji od 90°, stvarna sila savijanja je nešto manja, što se može posmatrati kao Commented [u104]: odvojiti
olakšavajuću okolnost. Commented [u105]: odvojiti

39
 Slika 48. Principijelni dijagram promjene i proračuna sile pri savijanju

Maksimalna sila savijanja određuje se prema obrascu:

𝐹𝐵 = 0.22 ∙ 𝑠𝑜 ∙ 𝑙𝐵 ∙ 𝑅𝑚

Dužina krakova je:

𝑙𝐵 = 2 ∙ 6 = 12[𝑚𝑚] Commented [u106]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Sila savijanja iznosi:

𝐹𝐵 = 0.22 ∙ 2 ∙ 12 ∙ 310 = 1636.8 𝑁 = 1.64 [𝑘𝑁] Commented [u107]: sve mjerne jedinic eu uglaste zagrade

Konačna pritisna sila za slučaj prama slici 23. kada se obrada deformisanjem izvodi bez pridržavanja
u zatvorenom kalupu, proračunava se prema izrazu:

𝐹𝐸𝑁 = 3 ∙ 𝐹𝐵 = 4.51 [𝑘𝑁] Commented [u108]: sve mjerne jedinic eu uglaste zagrade

40
 Slika 49. Savijanje bez pridrživača

U slučaju deformisanja sa malom silom pridržavanja (kalup sa držačem/izbacivačem) konačna sila

savijanja je definirana slikom 24a a uz veću sli pridržavanja na slici 24b.

a)

b)

Slika 50.Savijanje uz malu i veliku silu pridržavanja

Maksimalna sila neophodna u procesu savijanja komada proračunava se na osnovu izraza:

𝐹𝐵𝑚𝑎𝑥 = 𝐹𝐸𝑁 = 4.51 [𝑘𝑁] Commented [u109]: sve mjerne jedinic eu uglaste zagrade

41
8. ODREĐIVANJE TOLERANCIJA ZA KONSTRUKTIVNE ELEMENTE

Kod probijanja je potrebno u materijalu izraditi otvor nazivnog prečnika D (jezgro je otpadak) sa
tolerancijom Δ, koja je pozitivna. Za dimenzionisanje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija
predmeta:

𝐷𝑚𝑎𝑥 = 𝐷 + ∆

Kod probijanja je prečnik probojca (𝑑𝑠 ) jednak maksimalnoj dimenziji predmeta (𝐷𝑚𝑎𝑥 ), a prečnik
prstena za probijanje (𝑑𝑀 ) je uvećan za iznos zazora (w).

𝑑𝑠 = 𝐷𝑚𝑎𝑥 = 𝐷 + ∆

𝑑𝑀 = 𝑑𝑠 + 𝑤 = (𝐷 + ∆) + 𝑤

Trošenje probojca se vrši u području izradne tolerancije predmeta (∆). Alat se smatra istrošenim
kada se prečnik probojca smanji do vrijednosti 𝑑𝑠 = 𝐷. Prema tabeli br.17 (Obrada metala
plastičnom deformacijom - Binko Musafija), bira se veličina zazora za prosjecanje i probijanje po
podacima firme Schuler. Za debljinu materijala s=2mm i legure aluminijuma, zazor iznosi:

𝑤 = 0,2 [𝑚𝑚] Commented [u110]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Za izradu predmeta tačnosti IT7, bira se tačnost tri klase bolja za izradu alata. Dakle, bira se tačnost
IT4. Prema tabeli br.18 i vrsti IT4 bira se tolerancija za određene nazivne mjere:

 Za probojac prečnika 𝜙6 mm⇒ ∆= 4 𝜇𝑚 = 0,004 [𝑚𝑚]; Commented [u111]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

 Za probojac oblika elipse dimenzija 𝑎 × 𝑏 = 4 × 6 [𝑚𝑚] ⇒ ∆12 = 4 𝑜𝑜[𝜇𝑚], ∆30 = 4[𝜇𝑚]; Commented [u112]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Za probojce pravougaonog presjeka, biraju se sljedeće tolerancije:

 za širinu 2,25 [𝑚𝑚] ⇒ ∆= 4 [𝜇𝑚] Commented [u113]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Dimenzije otvora matrice iznose za pojedine operacije:

𝑑1 = 6 [𝑚𝑚] + 0,4[𝑚𝑚] = 6,4 𝑚𝑚 Commented [u114]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Commented [u115]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
𝑙1 = 4 [𝑚𝑚] + 0,4[𝑚𝑚] = 4,4 [𝑚𝑚]
Commented [u116]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

𝑙2 = 6 [𝑚𝑚] + 0,4 [𝑚𝑚] = 6,4 [𝑚𝑚] Commented [u117]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u118]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
𝑙3 = 2.25 [𝑚𝑚] + 0,4[𝑚𝑚] = 2,64 [𝑚𝑚] Commented [u119]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u120]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u121]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u122]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u123]: Mjerne jedinice u srednju zagradu
Commented [u124]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

42
9. PRORAČUN IZVRŠNIH ELEMENATA NA IZVIJANJE

Provjera probojaca izvršava se na osnovu sljedećeg obrasca:

𝜋 2 ∙ 𝐸 ∙ 𝐼𝑚𝑖𝑛
𝐿𝑚𝑎𝑥 = √
4 ∙ 𝐿 ∙ 𝑠 ∙ 𝜏𝑚

Maksimalne dužine za pojedine probojce iznose:

Commented [u125]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

𝜋 2 ∙ 2,1 ∙ 105 ∙ 6358.5
𝐿𝑚𝑎𝑥1 = √ = 193,8 [𝑚𝑚]
4 ∙ 75,36 ∙ 2 ∙ 185

Commented [u126]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

𝜋 2 ∙ 2,1 ∙ 105 ∙ 759,3
𝐿𝑚𝑎𝑥2 = √ = 56.8 [𝑚𝑚]
4 ∙ 329,14 ∙ 2 ∙ 185

Commented [u127]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

𝜋 2 ∙ 2,1 ∙ 105 ∙ 212,2
𝐿𝑚𝑎𝑥1 = √ = 53,35[𝑚𝑚]
4 ∙ 25.34 ∙ 2 ∙ 185

Commented [u128]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

𝜋 2 ∙ 2,1 ∙ 105 ∙ 2562.3
𝐿𝑚𝑎𝑥1 = √ = 342,22 [𝑚𝑚]
4 ∙ 74.24 ∙ 2 ∙ 185

Usvaja se dužina probojaca od 𝐿 = 52 [𝑚𝑚]. Commented [u129]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

10. PRORAČUN DIMENZIJA REZNE PLOČE

Visina rezne ploče za limove do 6 mm debljine i otvore do 300 mm može se izračunati po izrazu:

𝐻𝑟𝑝 = (10 + 5 ∙ 𝑠 + 0,7 ∙ √𝑎 + 𝑏) ∙ 𝑐

gdje su:

a,b - dimenzije potrebnog radnog prostora rezne ploče

c - popravni koeficijent koji zavisi od čvrstoće lima i za navedeni materijal iznosi: 𝑐 ≈ 1.

𝐻𝑟𝑝 = 27,44 [𝑚𝑚] Commented [u130]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Usvaja se standardna vrijednost od 30 mm. Širina rubnog pojasa ploče iznosi:

𝑒 = 0,8 ∙ 𝐻𝑟𝑝 + 10 = 34 [𝑚𝑚] Commented [u131]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

Dužina rezne ploče:

𝐴 = 𝐴 + 2 ∙ 𝑒 = 310,5 + 2 ∙ 2,25 = 314.5 [𝑚𝑚] Commented [u132]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

43
Širina rezne ploče:

𝐵 = 𝐵 + 2 ∙ 𝑒 = 33 + 2 ∙ 2,25 = 37.5 [𝑚𝑚] Commented [u133]: Mjerne jedinice u srednju zagradu

11. IZBOR PRESE

Na osnovu ukupne sile koja iznosi ∑ 𝐹 = 101,27 𝑘𝑁, usvaja se presa EP160.

44