UPUTE ZA POHAĐANJE I POLAGANJE KOLEGIJA

Programiranje

Kolegij se sastoji od 30 sati predavanja i 45 sati vježbi koje se odvijaju prema objavljenom rasporedu
Visoke škole. Smjernice za pohađanje kolegija i polaganje ispita su kako slijedi:

Prisutnost studenata na nastavi

Prisutnost na nastavi nije obavezna, no za stjecanje prava na potpis potrebno je prisustvovati na

nastavi u postotku propisanom člankom 34. Pravilnika o studiju. Za svakog studenta bilježi se njegova
prisutnost na nastavi kroz sustav digitalne referade Infoeduka.

 Redovni studenti trebaju prisustvovati na barem 70% od ukupnog broja sati predavanja i na
barem 80% od ukupnog broja sati vježbi da bi ostvarili pravo na potpis.
 Izvanredni studenti trebaju prisustvovati na barem 60% od ukupnog broja sati predavanja i
na barem 60% od ukupnog broja sati vježbi da bi ostvarili pravo na potpis.

Moguće je prisustvovati nastavi (samo predavanjima) i kroz videokonferencijski sustav, pri čemu
nastavnik može za takvu vrstu prisustva dodijeliti manju satnicu nego bi bila za prisustvo u učionici.

Studenti koji ne ostvare uvjete za potpis iz kolegija isti kolegij mogu ponovo upisati i platiti u idućoj
školskoj godini i nemaju pravo polaganja ispita iz kolegija u aktualnoj školskoj godini.

Polaganje kolegija

Kolegij ima definiranih 6 ishoda učenja.

Da bi student položio kolegij mora po SVAKOM ishodu učenja ostvariti minimalno 50% bodova
raspoloživih za taj ishod učenja!

Na kolegiju se može osvojiti najviše 100 bodova. Ishodi učenja boduju se i provjeravaju se kroz
sljedeće metode

sudjelovanje u nastavi (dolaznost): do 3 boda

prvi međuispit (M1): do 25 bodova
drugi međuispit (M2): do 25 bodova
treći međuispit (M3): do 25 bodova
Blic ispiti: do 6 bodova
Domaće zadaće: do 10 bodova
Usmeni ispit: do 6 bodova

Kako je to raspoređeno po ishodima učenja:

M1 M2 M3 Blicevi Domaća MAX

zadaća

I1 25 2 2 29
 I2 14 1 2 17

I3 11 1 2 14

I4 8 1 1 10

I5 8 1 9

I6 9 1 2 12

Dolaznost 3

Usmeni ispit 6

UKUPNO: 91 + 3 + 6

Međuispiti:

U svakom semestru će se pisati 3 međuispita. Ujedno na samom međuispitu bit će vidljivo na koje se
ishode učenja odnosi međuispit i svako njegovo pitanje (zadatak).

U pravilu, 1. međuispit piše se nakon prvih 5 tjedana nastave i pokriva ishode učenja obrađene u
prvih 5 tjedana. 2. međuispit piše se nakon drugih 5 tjedana nastave i pokriva ishode učenja
obrađene u drugih 5 tjedana nastave. 3. međuispit piše se nakon trećih 5 tjedana nastave i pokriva
ishode učenja obrađene u trećih 5 tjedana nastave.

Međuispiti se ne polažu za vrijeme trajanja nastave već su za polaganje svakog međuispita

predviđena 2 tjedna između ciklusa od 5 tjedana nastave.

Vrstu pitanja definira nastavnik, no sva pitanja i zadaci pokrivaju gradivo kolegija odnosno ishode
učenja.

Bez obzira na broj bodova osvojen na nekom međuispitu ili po nekom ishodu učenja student može
pristupiti svim sljedećim međuispitima te ostalim provjerama znanja.

Jednom osvojeni bodovi na međuispitima za svaki ishod učenja više se ne brišu osim u slučaju da sam
student odluči popravljati rezultat za pojedini ishod učenja, pri čemu se do tada osvojeni bodovi brišu
i upisuju se novoostvareni bodovi za taj ishod učenja.

Bodovi za domaće zadaće dodjeljuju se u skladu s kvalitetom zadaće i odgovorima na pitanja u vezi
zadaće.

Kada se mogu popravljati ishodi učenja?

Međuispiti se kroz trajanje semestra neće ponavljati. Ishodi učenja mogu se popravljati na predroku
(u isto vrijeme kada se piše i treći međuispit) ili na ispitnim rokovima. Polaganje ishoda učenja kroz
međuispite je način koji omogućuje studentima da riješe gradivo kolegija u manjim cjelinama
raspoređenim kroz 19 tjedana.

Svi studenti koji ne uspiju ostvariti zadovoljavajući broj bodova po pojedinom ishodu učenja kroz tri
međuispita mogu na predroku ili ispitnim rokovima ponavljati odnosno ponovo polagati gradivo za
ishode učenja sa čijim bodovima nisu zadovoljni. Studenti trebaju uvijek biti svjesni da je za prolaz
pojedinog kolegija nužno ostvariti najmanje 50% od maksimalnog broja bodova po svakom ishodu
učenja.

Bodove stečene zadaćama, blicevima i prisutnošću student zadržava tokom cijele akademske godine
te ih može popravljati samo iznimno, uz izričito odobrenje predmetnog nastavnika.

Usmeni ispit – konačna ocjena

Ocjena na usmenom ispitu je konačna ocjena kolegija. Ocjenu na usmenom ispitu donosi predmetni
nastavnik slobodnom procjenom prikazanog znanja studenta.

Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su dobili potpis od nastavnika čime je potvrđeno
da su odradili sve obaveze unutar kolegija.

Studenti moraju po svakom ishodu učenja skupiti barem 50% bodova da bi mogli izaći na usmeni
ispit.

Predmetni nastavnik na temelju pokazanog znanja na usmenom ispitu bez obzira na sakupljene
bodove po ishodima učenja može dati studentu ocjenu nedovoljan.

Ukoliko predmetni nastavnika temeljem odgovora studenta na usmenom ispitu dodjeli studentu
ocjenu nedovoljan ili student odbije ponuđenu ocjenu, student može na nekom od sljedećih rokova
ponovo prijaviti ispit te polagati samo usmeni dio ispita ukoliko je zadovoljan sa do tada ostvarenim
bodovima po ishodima učenja.

Koliko puta student može polagati ispit?

Svaki student svaki ispit može polagati najviše 4 puta, pri čemu je četvrti izlazak na ispit ujedno i
komisijski ispit. Kao izlazak na ispit se računa prijava na ispitni rok ili predrok koju je student iskoristio
ili nije na vrijeme izvršio odjavu, a nije pristupio.

Izračun ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

• 92,01-100,00 bodova: ocjena izvrstan (5)

• 75,01-92,00 bodova: ocjena vrlo dobar (4)
• 58,01-75,00 bodova: ocjena dobar (3)
• 50,01-58,00 bodova: ocjena dovoljan (2)