1

“Mudro korištenje zajedničkih

prirodnih resursa – put ka održivosti
prekograničnog regiona Srbija/BiH”

GIS obuka

Sarajevo, 25. - 26. 09. 2013. godine Predavaĉi: Lamija Merdan, dipl.inţ.graĊ. (COOR)
Miloš Ninković, dipl.geog. (UNECO)
 2

Sadržaj GIS obuke:

• 1. Uvod – Vježba 1
• 2. Vježba 2
• 3. Vježba 3
• 4. Vježba 4
• 5. Vježba 5
• 6. Vježba 6
 3

1. Uvod – Vježba 1
 4

GIS baza Mudro

podataka korištenje
Akcioni
prirodnih zajedničkih
plan
resursa prirodnih
resursa

Edukacija
u GIS
softveru

Prikupljanje
podataka
 5

Dnevni red Radionice:

• Upoznavanje sa osnovama GIS-a i QGIS aplikacije (opis vste podataka koje
se koriste, osnovne karakteristike itd.);

• Pokretanje QGIS aplikacije i upoznavanje sa osnovnim alatima (upoznavanje

sa interface-om QGIS-a, opis osnovnih alata, dodavanje layer-a itd.);

• Insertovanje postojećih rasterskih, vektorskih podataka i dwg podataka u

QGIS (upoznavanje sa načinom insertovanja podataka, dodjeljivanje
koordinatnog sistema, imopertovanje cad fajlova u QGIS itd.);

• Editovanje podataka (izmjene na postojećim shp podacima i izrada novih,

formiranje atributnih tabela, dodjeljivanje novih kolona u tabelama itd.);

• Simbologija shp fajlova (definiranje simbologije shp fajlova, odnosno

definiranje boje, debljine i prikaza shp fajlova itd.);

• Georeferenciranje mapa u QGIS-u;

• Printanje, eksportovanje i čuvanje mapa u QGIS-u;

 6

Sadrţaj:
• Općenito o GIS-u: šta je GIS i njegova funkcija;
• Upotreba GIS-a (u lokalnim samoupravama);
• Osnovi i uslovi upotrebe i korištenja;
• Oblasti primjene GIS-a lokalne samouprave;
• Očekivana korist od primjene GIS-a na nivou lokalne samouprave;
• Troškovi GIS-a za lokalne samouprave;
• Odabir GIS softvera;
• Vrste podataka u GIS-u;
• Prednosti i nedostaci rasterskih i vektorskih podataka u GIS-u;
• Baze podataka;
• Shp fajlovi;
• Projekcije i koordinatni sistemi;
• QGIS project – instalacija, pokretanje aplikacije i osnove;
• QGIS alati i analiza trake sa alatima:
 FILE;
 EDIT;
 VIEW;
 LAYER;
 SETTINGS;
 PLUGINS;
 VECTOR;RASTER;
 7

OPĆENITO O GIS-u

• Pojam GIS je često nedovoljno razjašnjen;

• Ko i gdje se sve koristi GIS?
• Postoji mnogo kompanija koje se bave razvojem GIS-a, ali jedna od najrazvijenijih
je kompanija ESRI.

GIS – Geografski Informacioni Sistem

GIS je tehnologija namijenjena upravljanju prostorno orijentisanim podacima.

Jednu od najčešće korišćenih definicija dala je čuvena firma ESRI:

“GIS je raĉunarski sistem namijenjen: prikupljanju, obradi, analizi, upravljanju,

prikazivanju i odrţavanju prostorno orijentisanih informacija”.
 8

OPĆENITO O GIS-u
Tehnologija za GIS se razvila iz dva neovisna područja:

•digitalne kartografije i CAD-a (Computer Aided Design, računarom podržano

oblikovanje) i

•sistema za upravljanje bazama podataka (Data Base Management

Systems). Taj razvoj je blisko povezan s naglim rastom snage i padom cijena
računarske tehnologije nakon kasnih 60-tih.

CAD sistem GIS Sistem za upravljanje

bazom podataka
 9

Šta je GIS?

• Integracija pet osnovnih komponenata:

Ljudi

Podaci
Softver

GIS
Procedure

Hardver
 10

Ĉetiri funkcije GIS-a?

1. Kartiranje i vizualizacija

2. Upravljanje geografskim
podacima

3. Prikupljanje i ureĎivanje
podataka

4. Geografska analiza
 11

Upotreba GIS-a

Upotreba programa za GIS i prostornih podataka trebala bi dovesti do boljeg

upravljanja informacijama; kvalitetnijih analiza; mogućnosti izrade scenarija i povećanja
efikasnosti projekta.

MeĎutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od tih postignuća kao što su:
• Lakoća upotrebe programa za GIS;
• Razumijevanje problema kojeg treba riješiti;
• Vremenski rokovi;
• Količina novca za neki projekt.

Mnogostruke su primjene GIS-a. Navedimo samo neke:

• Upravljanje infrastrukturom;
• Marketing i prodaja;
• Zaštita okoliša;
• Transport i distribucija;
• Zdravstvo;
• Osiguranje.
 12

Osnove i uslovi upotrebe i korištenja GIS-a

• Konfiguracija računara:

• CPU: Pentium 4 / 2.2 GHz - za bolji rad preporučuje se Dual Core, i3, i5, i7 -
Procesori novije generacije.
• RAM: od 2 -4 GB
• HDD: instalacija može biti i na 80GB disku ali radi prostora i karata je potrebno
imati više HDD-a.
• Grafička kartica: integrisana, ali za bolji rad QGIS-a potrebno je imati grafičku
karticu min od 256 MB memorije, a sa više memorije je bolje i postiže se brži
rad.

• Osoblje koje će se baviti GIS-om – održavanjem, izradom, dopunom baze

• Odlično poznavanje engleskog jezika –

• veliki obim podataka o qgis-u na internetu (you tube – tutoriali, skripte, forumi
itd.)
• Spremnost na istraživanje i dalju edukaciju
• Nadogradnja znanja i vještina stečenih nakon edukacije;
• Upornost i istrajnost;
 13

Upotreba i uvoĊenje GIS-a u lokalne samouprave

• Iz koji razloga je potrebno uvesti GIS u lokalne samouprave?

 Na nivou lokalne samouprave oko 80 % svih informacija, odluka i zadataka su

direktno ili indirektno povezani sa prostornim podacima;
 Sve su veći zahtjevi i očekivanja od lokalne samouprave;
 Prostorne informacije u lokalnim samoupravama su uglavnom “razbacane” pa je
razmjena podataka jako teška i skupa;
 Mnogi podaci koji se tiču nekretnina i imovine su zastarjeli i dostupni isključivo u
analognom obliku;
 GIS omogućava da se čuvaju i skladište podaci, mape i alfanumerički podaci, ali u
digitalnom obliku koji omogućava bržu i efikasniju razmjenu podataka (pa čak i preko
interneta);
 GIS podaci moraju da se čuvaju na standardizovan način tako da podaci dobijeni od
neke druge instituticije ne moraju da se transformišu prije upotrebe (UŠTEDA
VREMENA);
 GIS podaci mogu lako da se kombinuju i objedinjuju;
 Ažuriranje i povezivanje podataka se može obavljati sa mnogo manje napora;

 VEĆA EFIKASNOST I BRZINA RADA LOKALNE SAMOUPRAVE

 14

Oblasti primjene GIS-a lokalne samouprave

• GIS pruža širok opseg raznih primjena i od koristi je u svakoj instituciji koja se bavi
prostornim podacima (lokalne samouprave, komunalna preduzeća, šumarstvo itd.);

• Osnovne primjene GIS-a u lokalnoj samoupravi oslanjaju se na:

• katastar nepokretnosti (sadrži podatake o nosiocima prava, eventualnim teretima

(hipotekama i sl.), te se dešavaju promjene u prostornim podacima, promjene vlasništva
itd.);
• katastar vodova (sadrži podatke o kanalizacionoj, vodovodnoj infrastrukturi).

• AŢURIRANI PODACI SU OD OGROMNE VAŢNOSTI !!

 15

Oĉekivana korist od primjene GIS-a na nivou lokalne

samouprave
• Korist uvoĊenja GIS-a u lokalne samouprave se može sažeti u sljedeće
kategorije:

• Usluge graĎanstvu – uvid u geodetske podloge, informacije o urbanističkim i

prostornim planovima;
• Dozvole – brži i jednostavnij proces davanja dozvola;
• Ocjena poreza – pravičan i efikasniji postupak obračuna i naplate poreza i
taksi;
• Efikasnost uprave – bolja razmjena informacija izmeĎu upravnih organa;
• Prostorno i urbanističko planiranje – efikasnija upotreba i kontrola nepokretne
imovine;
• Privredni i industrijski razvoj – brža obrada upita koje dostavljaju investitori;
• Legalizacija – ubrzani proces legalizacije;
• Stvaranje katastara u nadležnosti lokalne zajednice (javne rasvjete, lokalnih
puteva i ulica, urbane opreme itd.)
 16

Troškovi GIS-a za lokalne samouprave

 17

Vrste podataka
Temeljni prostorni objekti u GIS-u koji služe za prikaz realnog svijeta u dvodimenzionalnom modeliranju su:
• taĉka,
• linija i
• poligon.

Geometrijski podaci se prikazuju u: vektorskom ili rasterskom obliku.

Vektorski podaci opisuju prostorne objekte pomoću točaka

zadanih koordinatama (x i y) u koordinatnom sistemu. Vektorski GIS je
složeniji zbog potrebe za vrlo složenim prostornim operacijama, ali
je zato i precizniji od rasterskog GIS-a.

Rasterski podaci u GIS-u se prikazuju kao površine koje se sastoje

od točkica, a površine izgledaju kao poligonalne mreže različitih
oblika i veličina. Rasterski GIS je pogodan za statističke obrade, te
za obradu satelitskih i zračnih snimaka. Osnovni geometrijski
element rasterskog GIS-a je piksel (pixel - Picture Element) pa se
te mreže još nazivaju slikovnim matricama.

Vektorski i rasterski model podataka se meĎusobno

nadopunjuju, a današnja programska podrška omogućuje
pretvaranje jednog oblika u drugi.
 18

Prednosti rasterskih/vektorskih podataka

Rasterski podaci Vektorski podaci

• Jednostavna struktura podataka • Kompaktnija struktura podataka, nego u

• Jednostavno i efikasno preklapanje slojeva
• Može se prikazati velika prostorna raznolikost
• Rasterski model je pogodan za efikasno
korištenje digitalnih snimaka
• Jednostavan za modeliranje i programiranje
• Jedan piksel može imati više atributa
rasterskom modelu
• Efikasnija topologija rezultira efikasnijim
mrežnim analizama
• Vektorski model je bolje prilagoĎen za
izradu linijskih karata
• Lagano se mijenjaju projekcije

Nedostaci rasterskih/vektorskih podataka

Vektorski podaci
Rasterski podaci
• Mnogo je kompleksnija struktura
• Zauzimaju mnogo prostora podataka nego kod rastera
• Topološka srodstva se mnogo teže prikazuju • Slojevita obrada podataka je znatno
• Teško se provode mrežne analize složenija
• Teško se mijenjaju projekcije • Prikaz čestih prostornih promjena nije
• Gubitak informacija kada su pikseli veliki efikasan
• Nije pogodan za prikazivanje digitalnih
snimaka
 19

Postupci u GIS-u

• Postupci u GIS-u najčešće se mogu smatrati jednom od sljedećih radnji:

•

• Prikupljanje i unos podataka

• Spremanje podataka

• Upravljanje podacima

• Analiza podataka

• Ispis rezultata
 20

Kvalitet podataka

• Većina GIS analitičara smatra

da je važnost:
• hardvera svega 5 do 10 %,
• softvera 10 do 15 %,
• obučenog osoblja, odnosno
usluga 15 do 20 %,
• dok se vrijednost podataka u
GIS projektu procjenjuje na 55
do 70 %.

• Na slici je prikazano
procentualno ovaj odnos.
 21

Organizacija prostornih podataka

• GIS radi sa tematskim slojevima prostornih podataka

Odgovori na pitanja dobijaju se usporedbom različitih slojeva podataka

 22

Primjer GIS karte

 Šta je Baza podataka?

Baza podataka je sistem za struktuirano pohranjivanje podataka.

• Omoguduje istovremenu upotrebu od strane više korisnika
• Može koristiti niz tehnika za optimalno korištenje resursa za pohranjivanje
podataka
• Korištenje jezika za manipulaciju podacima prave se podskupovi podataka prema
zadatom kriteriju
• Obezbjeđuje integritet i zaštitu podataka

Postoje različite strukture baze podataka. Tradicionalne su:

• Relacijska struktura
• Hijerarhijska struktura
• Mrežna struktura
• Objektno-orijentirana struktura
Prve dvije su ujedno i najstarije, a zbog svojih mana više se ne koriste u GIS-ovima.
Struktura podataka je najvažniji element jer ona određuje vrijeme odgovora, obim
podataka koji se pohranjuju i sl.
Opdenito razlikujemo dvije osnovne struktue: strukturu zasnovanu na zapisu i
strukturu zasnovanu na objektu
Primjer Baze podataka
 25

Ispis rezultata
 26

Shp fajlovi
• “shp” fajlovi - skr. shape (oblik), osmišljen od strane ESRI-a
• Shp fajlovi su vektorski geoprostorni format podataka za geografske informacione software-e.

• SHAPE FILE – je sastavljen od 4 komponente i to:

• Dbf – atributi;
• Prj – podaci o projekciji;
• Shx – prostorni indeks;
• Shp – podaci o geometriji podatka;
 27

Projekcije
• Zakon o katastru i drţavnom premeru (Sluţbeni glasnik 2009, 2010) - Nova službena
kartografska projekcija Srbije jeste UTM projekcija (34. zona).

• Zakon o katastru Republike Srpske (Sluţbeni glasnik 2011. godine) - Službena kartografska
projekcija Bosne i Hercegovine je Gauss Krigerova projekcija (6 zona);
• Član 85. navedenog zakona;
• ova projekcija je poprečna Merkatorova projekcija, tj. modifikovana UTM projekcija.

• MOGUĆNOST TRANSFORMACIJE IZ GAUSS – KRIGEROVE U UTM PROJEKCIJU

PUTEM TRANSFORMACIJSKIH KOORDINATA!!!
 28
Projekcije

5 zona
6 zona
7 zona

150

180

Pravougla kartografska mreţa, GK http://www.vgi.mod.gov.rs/english/downloads/downloads.html

 29

Koji GIS paket koristiti ?

Zavisi

• Da li taj GIS paket može da opslužuje i Web

korisnike?

• Sa kojim vektorskim formatima može da radi?

• Koje “datume” i “projekcije” može da
podržava?

• Dobri GIS paketi podržavaju praktično sve ili

najveći broj datuma i projekcija
• Koliko korisnika može da ga upotrebljava
istovremeno?

• Cijena, ekonomska opravdanost (varira od par

stotina dolara do više desetina hiljada dolara u
zavisnosti od toga šta se u „paketu“ dobija)
 30

Neki od softvera
Kompanija ESRI nudi jedno od najkompletnijih GIS rješenja (www.esri.com).
Ima čitavu paletu GIS proizvoda koji mogu biti skalirani tako da zadovolje potrebe
svih korisnika.

ESRI proizvodi su de facto industrijski standard, pa i to treba imati u vidu prilikom

odabira softvera.
Osim ESRI-ja kao lidera na ovom polju, tu su još i:
• MapInfo (www.mapinfo.com)
• Bentley (www.bentley.com)
• Autodesk (www.autodesk.com)
• ER Mapper (www.ermapper.com)
• Global Mapper
• Manifold (www.manifold.net/index.shtml)

U sferi „slobodnog” softvera postoje i open source rešenja, najinteresantnija su:

• Quantum GIS (qgis.org) i
• Thuban (thuban.intevation.org)
• MapServer, vrlo popularni open source GIS server (mapserver.gis.umn.edu)
 31

Istorijski razvoj QGIS – Lisboa 1.8

• QGIS – Quantum GIS

• “Opensource” geografski informacioni sistem, Public licence – javna licenca (besplatno preuzimanje); Mac
OS X, Linux, Unix i8 Microsoft Windows;

• http://qgis.org/en/about-qgis.html
• http://en.wikipedia.org/wiki/Quantum_GIS
 32

QGIS PROJECT
• http://www.qgis.org/ - oficijelni link Quantum Gis-a
 33

Koraci u instaliranju Qgis-a:

• Idemo na oficijelnu stranicu Qgis-a http://www.qgis.org/
• Zatim idemo na download now free;
• Zatim kliknemo na:
• 1 Windows
• 1.1 Standalone Installer (recommended for new users)
• Zatim idemo na Download QGIS i pokrene se download qgis aplikacije;
• Zatim se izvrši download na naš računar i onda je sljedeći korak odlazak u downloads na našem
računaru i pokretanje Qgis instalacije:

• Nakon uspješno izvršene instalacije pokrećemo aplikaciju klikom na ikonu koja je sada smještena na
našem desktopu:
 34

QGIS – Upotreba alata

Trake sa
• Pokretanje QGIS Project aplikacije alatima

Radni
prostor
Panel
 35

QGIS – prikaz (interface)

Trake sa alatima
 36

FILE

New project – počinjemo novi projekat;

Open project – otvaramo postojeći projekat;
Open recent project – otvaramo posljednje
otvarane projekte;
Save project – spašavamo projekat;
Save project as – spašavamo projekat kao
novi;
Save image as – spašavamo kao sliku;

Composer manager – layout za

printanje/eksportovanje mapa

Print composer – koristi se formiranje

layouta kada želimo printati/eksportovati
mapu
Exit – izlazimo iz projekta.
 37

EDIT Undo – vraćamo se korak unazad;

Redo – idemo korak naprijed;

Cut features – izrežemo objekat;

Copy features – kopiramo objekat;

Paste features – zalijepimo objekat;

Add feature – dodajemo objekat;

Move feature(s) – pomjeramo objekat;

Delete selected – brišemo označene objekte;

Simplify feature – pojednostavljujemo objekte;

Add ring – dodajemo prsten;

Add part – dodajemo dio;

Delete ring – brišemo prsten;

Delete part – brišemo dio;

Reshape features – mijenjamo oblik objekta;

Offset curve – pomjeranje krive;

Split features – razdvajamo objekte;

Merge selected features – spajamo označene
objekte;
Merge attributes of selected features – spajamo
atribute označenih objekata;
Node tool – alat za čvorove;
Rotate point simbols – rotiramo tačkaste simbole.
 38

Pan map – pomjeramo mapu;

VIEW Pan map to selection – pomjeramo mapu do
obilježenog;
Zoom in – približavamo objekte;

Zoom out – udaljavamo objekte;

Select – označi;

Identify features – identifikujemo objekte;

Measure – mjerimo;

Zoom full – zumiramo sve;

Zoom to layer – zumiramo na layer;

Zoom to selection – zumiramo odabrane objekte;

Zoom last – zumiramo posljednji objekt;

Zoom next – zumiramo sljedeći layer;

Zoom actual size – zumiramo stvarnu veličinu;

Decorations – dekoracije;

Map tips – savjeti;

New bookmark – novi bukmark (oznaka);

Show bookmark – pokaži bukmark (oznaku)

Refresh – osvježimo projekat;

Panels – paneli;

Toolbars – trake sa alatom;

Toggle full screen mode – aktiviranje punog ekrana;

 39

LAYER New – unosimo novi layer;

Embed layers and groups – postavljanje slojeva i
grupa;
Add vector layer – dodajemo vektorske podatke;
Add raster layer – dodajemo rasterske podatke;
Add PostGIS layer – dodajemo PostGIS layere ;
Copy style – stil kopiranja;
Paste style – ljepimo stil;
Open attribute table – otvaramo atributnu tabelu;
Save edit – sačuvamo izmjene;
Toggle editing – počinjemo editovanje podataka ;
Save as – sačuvati novo;
Save selection as vector file – sačuvamo kao
vektorski podataka
Remove layers – uklanjamo layere;
Set CRS of layers – ;
Set project CRS from layers -
Properties – karakteristike podataka
Labeling– označavanje;
Add to overview – dodati layer u preglednik;
Add all to overview – dodajemo sve layere u preglednik;

Remove all from overview – uklanjamo sve layere iz

preglednika;

Show all layers – prikazujemo sve layere;

Hide all layers – gasimo sve layere;
 40

SETTINGS

Project properties – karakteristike projekta –

ovdje podešavamo generalne podatke o projektu
(ime, pozadinske boje, jedinice u kojima crtamo,
preciznost, koordinatni sistem.

Custom CRS – podešavanja koordinatnog sistema;

Style manager – definiranje stilova. Imamo

mogućnost podešavanja boje, vrtse i debljine linija
itd;

Configure shortcuts – definiranje prečica;

Customization – podešavanja. Ovdje nam se nude

mogućnosti različitih podešavanja (;

Options – nude se mogućnosti za

podešavanjeopćih podataka, dodataka, alata za
mapiranje, digitaliziranje, koordinatne sisteme itd.;

Snapping options – opcije snepinga, omogućava

nam da za pojedine shp fajlove zadamo opciju da
se prikazuju vertexi što nam omogućava
jednostavnije crtanje ili modifkaciju shp fajlova;
 41

PLUGINS

Fetch python plugins – preuzimanje python

dodataka gdje vidimo koji dodaci nam nisu
instalirani i zatim u skladu sa potrebama
analize i obrade podataka instaliramo i
dodajemo dodatke.

Manage plugins – ovdje nam se nudi

mogućnost uključivanja i isključivanja dodataka
koje smo instalirali ;
 42

VECTOR

Analysis tools •Alati za analiziranje: ponuĎeni su različiti alati: za

mjerenje udaljenosti, sumiranje dužina linija, osnovne
statistike, srednje koordinate, presijecanje linijskih
podataka.

Data management tools •Alati za upravljanje podacima: ponuĎeni su različiti alati

za: definiranje trenutne porjekcije, pridruživanje atributa
prema lokaciji, razdvajanje vektorskih podataka, spajanje
shp fajlova u jedan.

Geometry tools •Alati za geometriju: ponuĎeni su alati: prevaranje

pokligona u linije i obratno, razdvajanje poligona,
eksportovanje i dodavanje geometrije podacima.

Geoprocessing tools •Alati za obradu geopodataka: ponuĎen je set alata:

baferovanje, presijecanje, ujedinjavanje, klipovanje shp
podataka

Research tools •Istraživački alati.

 43

RASTER

Raster Raster kalkulator nam omogućava da izvršimo matematičke operacije na

svakoj ćeliji u rasteru. Ovo može biti korisno za konvertovanje i
calculator manipulaciju rastera. Operacije koje uključuje su sljedeće:
Matematičke (+, -, *, /)
Trigonometrijske (sin, cos, tan, asin, acos, atan)
Komparacije (<, >, =, <=, >=)
Logičke (AND, OR)

Projections Ovdje nam se nude opcije mijenjanja projekcije, dodjeljivanja i

ekstraktovanja projekcije rastera.

Conversions Ovdje nam se nude opcije konverzije vektora u raster, rastera u vektor,
konvertovanje formata, konvertovanje RGB u PCT i PCT u RGB.

Extraction Ovdje nam se nude opcije “ekstraktovanja” odnosno izdavajanja u konture

Analysis Ovdje nam se nude različite analize rasterskih podataka u Qgis-u

Miscellaneous Ovdje nam se nude raznovrsni alati: spajanje, dodjeljivanje informacija

rasterskim podacima itd.
 44

Hvala na pažnji!!