ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2

ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2
Predavanje VI

EES6 – Naponska stabilnost

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.

Ak. god. 2017/2018 Sarajevo, 11.04.2018.

Naponska stabilnost
Pojam naponska stabilnost se najopštije može definirati kao sposobnost
elektroenergetskog sistema da održi prihvatljive nivoe napona u svim čvorovima
sistema, kako u normalnim pogonskim uvjetima tako i poslije nastanka poremećaja.

Glavni faktor koji uzrokuje naponsku nestabilnost je nemogućnost EES da zadovolji

potrebe potrošača za reaktivnom snagom zbog ograničenja u proizvodnji i/ili
prijenosu reaktivne snage. Pored ograničenja u proizvodnji i prijenosu reaktivne
snage, na pojavu naponske nestabilnosti utječu i drugi faktori, kao što su
karakteristike potrošnje i kompenzacijskih uređaja te djelovanje regulacijskih sklopki
prijenosnog omjera transformatora pod opterećenjem.

Naponska stabilnost se s obzirom na duljinu vremena promatranja dijeli na

kratkotrajnu (kratkoročnu) i dugotrajnu (dugoročnu).

U analizama kratkotrajne naponske stabilnosti u obzir se uzimaju elementi EES s vrlo

brzim odzivom na promjenu napona, a vremenski period od interesa je do nekoliko
desetina sekundi. Dugotrajna naponska stabilnost uključuje modeliranje elemenata
EES sa sporim odzivom na promjene napona kao što su transformatori s
promjenljivim prijenosnim odnosom, a vremenski period od interesa je od nekoliko
minuta do nekoliko desetina minuta.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 2

Naponska stabilnost
Naponska stabilnost se u ovisnosti o intenzitetu poremećaja dijeli na stabilnost pri
malim poremećajima i stabilnost pri velikim poremećajima.

Stabilnost pri malim poremećajima odnosi se na sposobnost sistema da održi

napone u čvorištima na prihvatljivom nivou i nakon malih poremećaja kao što su
male promjene opterećenja.

Stabilnost pri velikim poremećajima odnosi se na sposobnost sistema da održi

napone u prihvatljivim granicama i nakon velikih poremećaja kao što su ispadi
generatora, isključenja vodova, kratki spojevi, itd.

Prema radnoj grupi Cigré 38.02.10, EES je za dato pogonsko stanje i zadati veliki
poremećaj naponski stabilan ako nakon poremećaja naponi kod potrošača dostižu
vrijednosti koje odgovaraju ravnotežnom posthavarijskom stanju. Stanje nakon
zadatog poremećaja i svih upravljačkih akcija je u takvim okolnostima unutar "oblasti
privlačenja“ stabilnog posthavarijskog ravnotežnog stanja.

Prema radnoj grupi Cigré 38.02.10, EES je u razmatranom pogonskom stanju

naponski stabilan za male poremećaje ako, nakon bilo kakvog malog poremećaja,
vrijednosti napona kod potrošača ostaju jednake ili bliske vrijednostima prije
nastanka poremećaja.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 3

Naponska stabilnost
Stabilnost na male poremećaje određena je karakteristikama potrošača i dejstvom
raznih uređaja za upravljanje (s kontinualnim ili diskretnim dejstvom) u jednom
zadatom trenutku. Osnovne pojave koje doprinose nestabilnosti pri malim
poremećajima su u suštini stacionarnog (statičkog) karaktera. Zbog toga se u ovom
slučaju može koristiti statička analiza.

Kod analize naponske stabilnosti na velike poremećaje koristi se dinamička analiza.

Naponska nestabilnost je u osnovi lokalni problem, ali može inicirati niz događaja
koji dovode do progresivnog i nekontroliranog sniženja napona u znatnom dijelu
sistema pri čemu je napon ispod prihvatljivih graničnih vrijednosti. Ova pojava se
naziva naponski slom ili kolaps napona.

Slom napona je pojava koja je mnogo složenija od proste pojave naponske

nestabilnosti. Naponski slom se može desiti u slučaju:
 naglog porasta aktivnog i/ili reaktivnog opterećenja sistema;
 ispada lokalne proizvodne jedinice u pretežno potrošačkom dijelu sistema;
 ispada dugog prijenosnog voda, kojim se prenosi aktivna ili reaktivna snaga u dio
sistema sa lošim naponskim prilikama.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 4

Naponska stabilnost
SLOM NAPONA

Naponska nestabilnost nastaje kada sistem nije u stanju da proizvodnjom reaktivne

snage održi definisani nivo napona i ravnotežu u bilansu reaktivnih snaga u nekim
čvorovima ili u dijelu EESa.

Kaskadni poremećaji vode ka sniženju napona u EES, a što u konačnici izaziva

naponski slom. Osnovni uzrok naponskog sloma je povećanje reaktivnog opterećenja
poslije poremećaja. Povećanje reaktivnog opterećenja nadoknađuje se rezervama
reaktivne snage (sinhroni generatori i kompenzatori). Ukoliko se ima dovoljna rezerva
reaktivne snage, prijelazni proces u sistemu se zaustavlja na novom stabilnom nivou
napona. Kada sistem nije u stanju da zadovolji zahtjevu za reaktivnom snagom dolazi
do sloma napona i raspada sistema.

Scenario naponskog sloma 1 (uzrokovan nedovoljnom rezervom reaktivne snage):

 EES u režimu maksimalne potrošnje i sa značajnim uvozom električne energije iz

susjednih EES.
 U takvom režimu dolazi npr. do ispada velike proizvodne jedinice koja je
"električki“ blizu velikog potrošačkog područja ili do ispada nekog od
najopterećenijih vodova.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 5
Naponska stabilnost
 Ovakvi poremećaji izazivaju dodatno opterećenje dalekovoda koji napajaju
ugroženo područje, što za posljedicu ima dodatne gubitke reaktivne snage i
povećanje potreba za reaktivnom snagom u cijelom EES. Također, ovakvi
poremećaji izazivaju značajno sniženje napona, naročito u udaljenim potrošačkim
područjima što za posljedicu ima smanjenje opterećenja, jer je potrošnja naponski
zavisna.

 Sniženje napona izazvat će reakciju automatske regulacije napona kod generatora

koja će dovesti do dodatnog opterećenja generatora kao i odgovarajućeg
povećanja pada napona na blok-transformatoru i ostalim elementima mreže.

 Kod transformatora kod kojih se vrši automatska regulacija napona promjenom

otcjepa, tj. prijenosnog omjera transformacije pod opterećenjem, doći će do
promjene pozicije čime će se djelimično povratiti naponi i opterećenje u
potrošačkim područjima.

 To, međutim, izaziva dodatno reaktivno opterećenje generatora, te će generatori

jedan za drugim dostići ograničenja po reaktivnoj snazi (što znači da je dostignuta
bilo maksimalno dozvoljena uzbudna struja ili maksimalno dozvoljena struja
statora).

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 6

Naponska stabilnost
 Kako generator koji je dostigao ograničenje više ne može pružiti zahtijevanu
reaktivnu podršku, potrebna reaktivna snaga se osigurava iz "udaljenijih“
elektrana, što dovodi do povećanja padova napona i povećanja gubitaka reaktivne
snage u cijeloj mreži.

 Povećanje broja generatora kod kojih više nije moguće vršiti automatsku
regulaciju napona znači da se ubrzano približava stanje naponske nestabilnosti i
naponskog sloma.

 Ubrzano snižavanje napona može izazvati zaustavljanje (kočenje) asinhronih

motora kao i reagovanje podnaponske zaštite niza uređaja (potrošača) u sistemu.

 Također, tokom cijelog scenarija može doći i do reagovanja drugih zaštita kao što
su npr. zaštita od preopterećenja dalekovoda ili distantna zaštita.

 Rezultat svega je ili djelimični ili potpuni raspad EES.

Navedeni scenario se odvija u nekoliko minuta i odgovara problematici dugotrajne

naponske stabilnosti.
Do naponskog sloma može doći i u vremenskom intervalu reda nekoliko sekundi što
je opisano u sljedećem scenariju.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 7
Naponska stabilnost
Scenario naponskog sloma 2:

 Prilikom kratkih spojeva u mreži uvijek je potrebno neko vrijeme za eliminiranje

kvara djelovanjem relejne zaštite.

 Ako je vrijeme eliminiranja kvara duže, može doći do značajnih propada napona
što u potrošačkim područjima s velikim udjelom asinhronih motora može dovesti
do značajnog povećanja potreba za reaktivnom snagom.

 Naime, kod asinhronih motora, pri naglom propadu napona, dolazi do usporenja
koje se može nastaviti i nakon eliminiranja kvara i dovesti do kočenja motora.

 Za takav režim rada je karakteristično da motor troši veliku reaktivnu snagu što
izaziva dodatno sniženje napona i može dovesti do kočenja i ostalih motora u
istom ili susjednom postrojenju.

 Rezultat svega može biti djelovanje zaštitnih uređaja i uređaja za regulaciju, što za
posljedicu može imati djelimični ili čak i potpuni raspad EES.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 8

Naponska stabilnost
OSNOVNA TEORIJSKA RAZMATRANJA
Osnovna teorija naponske stabilnosti obično se predstavlja na osnovu analize
uproštenog sistema prijenosa koji se sastoji od izvora konstantnog faznog napona
(Ef), koji napaja pasivno opterećenje impedancije Z = Z∠ϕ preko serijski priključene
impedancije ZL = ZL∠β (koja u osnovi predstavlja prijenosni vod). Ef
Ef ZL Vf

I
I ⋅ ZL
G I Z
θ Vf
ϕ
I
Karakteristike koje su interesantne za analizu naponske stabilnosti su veze između
prenesene aktivne snage (snage na prijemnom kraju, snage koja se predaje
potrošaču) P, napona na prijemnom kraju Vf i reaktivne snage potrošača Q.

Kompleksna struja opterećenja data je sa:

Ef
I=
Z + ZL

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 9

Naponska stabilnost
Modul struje je:
Ef Iks 1 Ef
I= = =
( ZL cos β + Z cos ϕ )2 + ( ZL sin β + Z sin ϕ )2  Z 
2
 Z  F ZL
1+   + 2   cos ( β − ϕ )
 L
Z  L
Z

gdje je Iks struja tropolnog kratkog spoja na krajevima potrošača, koja se računa po
relaciji:
E
Iks = f
ZL

a 2
 Z   Z 
F = 1+   + 2   cos ( β − ϕ )
 L
Z  L
Z

Modul faznog napona na prijemnom kraju (napon na potrošačkim sabirnicama) Vf je:

Z Ef ZIks Z Ef
Vf =I ⋅ Z = = =
ZL  Z 
2
 Z   Z 
2
 Z  ZL F
1+   + 2  cos ( β − ϕ ) 1+   + 2  cos ( β − ϕ )
 L
Z  L
Z  L
Z  L
Z

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 10

Naponska stabilnost
Aktivna i reaktivna snaga na prijemnom kraju (snage potrošača) su:

3E2f Z 2
3ZIks cos ϕ
P = 3 Vf Icos ϕ = cos ϕ
  Z 2  Z   ZL  Z 
2
 Z 
ZL 1 +   + 2   cos ( β − ϕ )  1 +   + 2   cos ( β − ϕ )
  L 
Z  L
Z   L
Z  L
Z

3E2f Z 2
3ZIks sin ϕ
Q = 3 Vf Isin ϕ = sin ϕ
  Z 2  Z   ZL  Z 
2
 Z 
ZL 1 +   + 2   cos ( β − ϕ )  1 +   + 2   cos ( β − ϕ )
  L 
Z  L
Z   L
Z  L
Z

Iz ovih jednadžbi može se zaključiti da faktor snage potrošača cosϕ ima značajan
utjecaj na performanse prijenosnog sistema.

Dijagrami relativnih vrijednosti struje (I/Iks), napona (Vf/Ef), aktivne (P/Pmax) i reaktivne
snage (Q/Qmax) na prijemnom kraju u funkciji odnosa modula impedansi (ZL/Z), za
slučaj kada je tgβ = 10 i cosϕ = 0.95, prikazani su na slici. Veličine su normalizirane da
bi rezultati bili primjenljivi za veliki broj varijanti, odnosno za svaku vrijednost ZL.
Zahtjevi potrošača kvantificirani su preko odnosa ZL /Z. Maksimalne vrijednosti
aktivne i reaktivne snage prijenosa su Pmax i Qmax.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 11
Naponska stabilnost
1
I Vf P Q I
, , ,
Iks Ef Pmax Qmax 0.9 Iks
0.8

0.7 P
Q
0.6 Pmax
Qmax
0.5

0.4 Vf
Ef
0.3

0.2

0.1
ZL
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 Z

Karakteristika Q/Qmax ista je kao i karakteristika P/Pmax.

Pri povećanju opterećenja sistema (uslijed priključenja novih potrošača) smanjuje se

impedansa Z, odnosno raste admitansa Y = 1/Z. S obzirom da je ZL = const., to znači
da s povećanjem opterećenja raste odnos ZL/Z.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 12

Naponska stabilnost
1
I Vf P Q I
, , ,
Iks Ef Pmax Qmax 0.9 Iks
0.8

0.7 P
Q
0.6 Pmax
Qmax
0.5

0.4 Vf
Ef
0.3

0.2

0.1
ZL
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 Z

Vidi se da s porastom opterećenja sistema dolazi najprije do brzog rasta isporučene

aktivne snage P. U ovom dijelu, kada su vrijednosti impedanse Z velike, porast struje I
je veći od sniženja napona Vf, pa snaga brzo raste srazmjerno struji (jer je pad napona
mali).

Zatim je rast snage prijenosa nešto sporiji prije dostizanja maksimalne vrijednosti.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 13

Naponska stabilnost
1
I Vf P Q I
, , ,
Iks Ef Pmax Qmax 0.9 Iks
0.8

0.7 P
Q
0.6 Pmax
Qmax
0.5

0.4 Vf
Ef
0.3

0.2

0.1
ZL
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 Z

Nakon dostizanja maksimuma dolazi do smanjenja isporučene aktivne snage za ZL/Z >
1. Do ovog smanjenja dolazi zato što pad napona na impedanciji prijenosne mreže ZL,
uzrokovan tokom struje opterećenja, poslije tačke maksimuma isporučene snage
postaje vrlo veliki, pa porast struje nije dovoljan da kompenzira smanjenje napona.

Maksimalna snaga prijenosa Pmax dobiva se izjednačavanjem prvog izvoda aktivne

snage na prijemnom kraju P po impedanciji potrošača (∂P/∂Z = 0).
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 14
Naponska stabilnost
Iz uvjeta ∂P/∂Z = 0 se dobiva vrijednost impedancije potrošača za koju je maksimalna
snaga prijenosa:

∂P
=
2
3Iks (
cos ϕ ZL2 − Z 2 ) =0
∂Z   Z  2 
2
 Z 
ZL2 1 +   + 2  cos ( β − ϕ ) 
  ZL   ZL  

Impedancija opterećenja za koju se ima maksimalna (optimalna) aktivna snaga

prijenosa je Zopt = ZL, odnosno maksimalna snaga prijenosa dobiva se kad je pad
napona na prijenosnom vodu jednak po vrijednosti naponu Vf.

Vrijednosti Vcrit i Icrit koje odgovaraju maksimumu snage prijenosa nazivaju se kritične
vrijednosti napona i struje. Izrazi za proračun kritičnih vrijednosti napona i struje
dobivaju se kada se u izraze za module Vf i I uvrsti Z/ZL = Zopt/ZL = 1:
Ef Ef
Vcrit = =
2 1 + cos ( β − ϕ )  2 cos β − ϕ
2
Iks Iks
Icrit = =
2 1 + cos ( β − ϕ )  2 cos β − ϕ
2
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 15
Naponska stabilnost
Maksimalne vrijednosti aktivne i reaktivne snage prijenosa se dobivaju za vrijednosti
Vcrit i Icrit:
3E2f cos ϕ 3E2f cos ϕ
max = 3 Vcrit Icrit cos ϕ
P= =
ZL 2 1 + cos ( β − ϕ )  ZL β−ϕ
4 cos2  
 2 
3E2f sin ϕ 3E2f sin ϕ
=
Q max = 3 Vcrit Icrit sin ϕ =
ZL 2 1 + cos ( β − ϕ )  ZL β−ϕ
4 cos2  
 2 
Uvjeti koji odgovaraju maksimumu snage predstavljaju granicu zadovoljavajućeg
rada. Dakle, kritične vrijednosti napona i struja odgovaraju maksimalnoj prijenosnoj
snazi i granicama zadovoljavajućeg pogona. Kritična vrijednost struje predstavlja
gornju dozvoljenu graničnu vrijednost za struju, a kritična vrijednost napona
predstavlja donju dozvoljenu graničnu vrijednost za napon.

Područje lijevo od tačke maksimuma aktivne snage prijenosa predstavlja područje

koje odgovara normalnom stabilnom pogonu, a područje desno od te tačke
predstavlja područje u kojemu je pogon nestabilan.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 16

Naponska stabilnost
1
Naprimjer, neka je vrijednost I
snage prijenosa P = 0.8⋅Pmax. 0.9
Iks
Na karakteristici P/Pmax = f(ZL/Z) A′
0.8 A
postoje dvije moguće radne
0.7
tačke koje su označene sa A i P
Q
A′, koje odgovaraju različitim 0.6 Pmax
Qmax
vrijednostima impedancije 0.5
opterećenja Z (ZL = const.).
0.4 Vf
B′
Tačka A u području lijevo od 0.3
B Ef
maksimuma krive P/Pmax =
0.2
f(ZL/Z) odgovara normalnom Područje Područje
stabilnom pogonu. Za stabilni 0.1 stabilnog rada nestabilnog rada
pogon je napon također 0
ZL
određen tačkom A. 0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 Z

Struja u stabilnom pogonu je određena tačkom B koja je dobivena za istu vrijednost

impedancije opterećenja Z kao i tačka A.
Tačke A′ i B′ odgovaraju nestabilnom režimu. U nestabilnom režimu isporučena
aktivna snaga ima istu vrijednost kao i u tački A, ali je impedancija opterećenja Z
manja, znatno veća struja (tačka A′) i znatno niži napon na krajevima potrošača (tačka
B′). Zato su gubici u sistemu jako povećani.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 17
Naponska stabilnost
1
Dakle, ako su zahtjevi I
opterećenja veći od 0.9
Iks
maksimalno moguće snage 0.8 A
A′
prijenosa, kontrola snage
0.7
promjenom opterećenja će biti P
Q
nestabilna jer će pri povećanju 0.6 Pmax
Qmax
opterećenja (povećanje 0.5
admitanse Y, odnosno
0.4 Vf
smanjenje impedancije Z) B′
B Ef
dolaziti do smanjenja snage. U 0.3
ovom području može doći do 0.2
progresivnog opadanja Područje Područje
0.1 stabilnog rada nestabilnog rada
napona.
ZL
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 Z

Ako se potrošač na kraju prijenosnog voda napaja preko regulacijskog

transformatora, koji je priključen na sabirnice na kraju prijenosnog voda, regulator
napona transformatora teži da održava neki propisani sekundarni napon. Dakle, pri
povećanju opterećenja regulator će pokušati povisiti sekundarni napon (napon na
krajevima opterećenja), odnosno nastojat će održati napon na opterećenju na nekom
propisanom iznosu. To se može realizirati samo tako da se smanji prijenosni omjer
transformatora a.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 18
Naponska stabilnost
Smanjenje prijenosnog omjera a znači da će smanjiti impedancija potrošača svedena
na primarnu stranu transformatora jer je:

Z svedeno = a2 Z

To znači da će se pri povećanju opterećenja impedancija koju ’’vidi’’ mreža još više
smanjiti djelovanjem regulatora prijenosnog omjera transformatora. Usljed smanjenja
impedancije potrošača dolazi do daljeg povećavanja struje opterećenja, odnosno do
daljnjeg sniženja napona na krajevima potrošača.

Kada ova pojava ima progresivan karakter, ona vodi u slom (kolaps) napona u
sistemu.

Jednadžbe
3E2f Z 3E2f cos ϕ
P cos ϕ Pmax =
  Z 2  Z   ZL 2 1 + cos ( β − ϕ ) 
ZL 1 +   + 2  cos ( β − ϕ ) 
2
  L 
Z  L
Z 

pokazuju da se snaga prijenosa i njena maksimalna vrijednost mogu uvećati

povišenjem napona izvora Ef i/ili smanjenjem faznog ugla ϕ impedancije kojom je
predstavljeno opterećenje (Z = Z∠ϕ), tj. poboljšanjem faktora snage opterećenja.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 19

Naponska stabilnost
Tradicionalno se metod analize naponske stabilnosti sastoji u crtanju statičkih
karakteristika prijenosa. Ove karakteristike su presjeci neke površine SS i faznih
uglova impedancija prijenosne mreže ZL i potrošača Z (β i ϕ) s odgovarajućom
koordinatnom ravni (P-Q, V-P ili Q-V).
Površina SS povezuje promjenljive P, Q i Vf za date vrijednosti napona Ef na predajnom
kraju sistema prikazanog na slici.
Ef

Ef ZL Vf

I I ⋅ ZL
G I Z
θ Vf
ϕ
I

Jednadžba površine SS izvodi se na temelju fazorskog dijagrama napona i struje

prikazanog na slici. Vrijede sljedeće relacije:
E f = V f + I ⋅ ZL

V f = Vf e j0° I = Ie − jϕ Z = Ze jβ

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 20

Naponska stabilnost
Nakon uvrštavanja izraza za Vf, I i Z u relaciju za Ef i sređivanja, dobiva se:

Ef =  Vf + I ⋅ ZL cos ( β − ϕ )  + j I ⋅ ZL sin ( β − ϕ ) 

Modul napona na predajnom kraju (modul napona izvora) je:

E2f =  Vf + I ⋅ ZL cos ( β − ϕ )  + I ⋅ ZL sin ( β − ϕ ) 

2 2

odnosno:
E2f = Vf2 + 2Vf ZLIcos ( β − ϕ ) + ( ZLI)
2

Ako se prijenosna mreža predstavi samo preko induktivnih reaktancija, odnosno ako
se zanemare se aktivne otpornosti (RL ≈ 0), vrijedi: ZL ≈ jXL, β = 90°. U ovom slučaju se
posljednja jednadžba može napisati u obliku:

E2f = Vf2 + 2Vf XLIsin ϕ + ( XLI)

2

Ako se u posljednju jednadžbu uvrste izrazi:

Q Q P2 + Q 2 P2 + Q 2
sin ϕ = = I= = E = 3Ef
3 Vf I P2 + Q 2 3 Vf 3V
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 21
Naponska stabilnost
nakon sređivanja se dobiva:
P2 + Q 2
E = V + 2XLQ +
2 2
XL2
V2
V - efektivna vrijednost linijskog napona na potrošaču;
E - efektivna vrijednost linijskog napona izvora.

Posljednja jednadžba može se napisati u obliku:

2 2 2
 V2   2XLQ  V 2  XLP   XL Q 
 2  + 2
− 1 2
+  2  +  2  = 0
 E   E  E  E   E 
Ovo je jednadžba četvrtog reda po V/E, koja predstavlja jednadžbu površine SS u
prostoru koordinata P-Q-V.

Rješenje ove jednadžbe po (V/E)2 je:

 2  X P 2  X Q 2  
1  2XLQ   2XLQ 
2
V 
  =  1 − 2 
±  1− 2 
− 4  L2  +  L2   
E 2  E   E   E   E   
  

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 22

Naponska stabilnost
Nakon uvođenja relativnih koordinata promjenljivih P, Q i V:

XLP XL Q V
p= q= v=
E2 E2 E

jednadžba površine SS u prostoru koordinata p-q-v može se napisati u obliku:

(
v 4 + ( 2q − 1) v2 + p2 + q2 =
0 )
ili
( )
2
p2 =v2 − v2 + q

Pozitivna realna rješenja ove jednadžbe po v su data sa:

1 1
v= −q± − q − p2
2 4
Ef ZL Vf
Posljednje jednadžbe definiraju sve
statičke karakteristike prijenosa I
uproštenog sistema koji se analizira. Za v I
G Z
= const. dobivaju se tzv. p-q krive. Za q =
const. dobivaju se v-p krive, a za p = const.
dobivaju se q-v krive.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 23
Naponska stabilnost
Na slici su prikazane karakteristike definirane posljednjom jednadžbom u p-q-v
prostoru koordinata. Za svaku tačku (p, q) postoje dva rješenja za napon. Jedno
rješenje je u području viših vrijednosti napona, ono predstavlja stabilan slučaj i
stvarni napon sabirnice. Drugo rješenje je u području niskih vrijednosti napona i
predstavlja nestabilan slučaj.
Sve prethodno prezentirane analize odnose se na naponsku nestabilnost usljed
polagane promjene opterećenja sistema.

U praksi je naponska
nestabilnost uzrokovana
kombinacijom različitih
faktora, kao što su kapacitet
Napon v (pu)

prijenosne mreže,
ograničenja proizvodnje
reaktivne snage generatora,
karakteristike uređaja za
kompenzaciju reaktivne
snage, djelovanje regulatora
prijenosnog omjera
transformatora, itd.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 24

Naponska stabilnost
P-Q STATIČKE KARAKTERISTIKE PRIJEMNOG KRAJA PRIJENOSNOG VODA

Na slici su prikazane p-q statičke karakteristike prijemnog kraja uproštenog

prijenosnog sistema, gdje je relativna vrijednost napona na prijemnom kraju v = V/E
uzeta kao parametar. Jednadžbe statičke prijenosne karakteristike P-Q (ili p-q) su:
2
V 2E2  V 2 
P =
2
− + Q 1.1 paps

Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

XL2 X
 L  1

( )
2
p2 =v2 − v2 + q 1.0
0.8
0.9
Envelopa p-q karakteristike, koja
daje geometrijsko mjesto apsolutne 0.6 0.8
maksimalne snage prijenosa
0.7
razmatranog sistema, dobiva se iz 0.4
uvjeta da prvi izvod posljednje 0.6
jednadžbe po v bude jednak nuli: V
0.2 = 0.5
E
dp
=0
dv 0
-1.4 -1.2 -1 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0 0.2
Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 25

Naponska stabilnost
odnosno: 2p
dp
dv
=2v − 2 v2 + q 2v =0 ( )
Iz posljednje relacije se dobiva: 1
v2=
−q
2
Poslije zamjene dobivenog rješenja za v2 u jednadžbu p2 = v2 − (v2 + q)2 dobiva se:
1
p2aps= − q2 1.1 paps

Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

4
1
Ova relacija opisuje geometrijsko
mjesto tačaka koje daju apsolutne 1.0
0.8
maksimalne vrijednosti aktivne 0.9
snage prijenosa p u funkciji relativne
vrijednosti reaktivne snage q. 0.6 0.8

0.7
Envelopa je zapravo parabola u p-q 0.4
ravni s tjemenom u tački A koja je 0.6
prikazana isprekidanom linijom na V
0.2 = 0.5
slici. Koordinate tačke A u relativnim E
vrijednostima su (0.25, 0), a tačka A
se postiže za relativnu vrijednost 0 A
-1.4 -1.2 -1 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0 0.2
napona u = 0.5 pu. Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 26

Naponska stabilnost
Slika pokazuje da je potrebno izvršiti kompenzaciju reaktivne snage (Q) pri većim
prijenosima aktivne snage (P) za uobičajene odnose napona na prijemnom i
predajnom kraju prijenosnog voda (V/E između 0.9 pu i 1 pu).

Svakoj radnoj tački unutar envelope

(parabole) odgovaraju dvije moguće
vrijednosti napona na sabirnicama
1.1 paps
potrošača.

Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

1

Svakoj radnoj tački koja leži na 1.0

samoj envelopi odgovara samo 0.8
jedna vrijednost napona. 0.9
0.6 0.8
Ne postoje radne tačke izvan
envelope. 0.7
0.4
0.6
V
0.2 = 0.5
E

0 A
-1.4 -1.2 -1 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0 0.2
Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 27

Naponska stabilnost
V-P STATIČKE KARAKTERISTIKE PRIJEMNOG KRAJA PRIJENOSNOG VODA

Na slici su prikazane tipične v-p statičke karakteristike prijemnog kraja uproštenog

prijenosnog sistema. Ove karakteristike prikazuju ovisnost napona na potrošaču o
aktivnoj snazi injektiranoj na potrošačku sabirnicu. Relativna vrijednost reaktivne
snage na prijemnom kraju q ili tgϕ = Q/P se uzima kao parametar, dok je E = const.
Jednadžbe statičke prijenosne
karakteristike V-P (ili v-p) su:

Relativna vrijednost napona v (pu)

2 1
V 2E2  V 2 
P =
2
−  + Q 
XL2  X L  0.8

( )
2
p2 =v2 − v2 + q
0.6
Geometrijsko mjesto tačaka
apsolutnih maksimalnih snaga 0.4
prijenosa razmatranog sistema paps
dobiva se iz uvjeta da prvi izvod
0.2
posljednje jednadžbe po v bude
jednak nuli:
dp 0
=0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
dv Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 28

Naponska stabilnost
Ako se u izraz za v-p karakteristiku uvrsti q = p⋅tgϕ, dobiva se:

( )
2
p2 = v2 − v2 + ptgϕ
Nakon diferenciranja ovog izraza dobiva se:
(
dp v 1 − 2v − 2ptgϕ
=
2
)
( )
dv p 1 + tg2 ϕ + u2 tgϕ

odnosno:

Relativna vrijednost napona v (pu)

1

( )
v 1 − 2v2 − 2ptgϕ =0
0.8
odakle se dobiva jednadžba
geometrijskog mjesta tačaka
0.6
apsolutnih maksimuma prijenosnih
snaga:
0.4
1 paps
= v2 −
p2aps
4
0.2
Geometrijsko mjesto ovih kritičnih
radnih tačaka prikazano je na slici 0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
isprekidanom linijom.
Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 29

Naponska stabilnost
Iz v-p karakteristika se primjećuje nelinearni odnos dvaju promatranih veličina.
Opterećenje u EES je obično radno-induktivnog ili radnog karaktera. Vidi se da za ove
karaktere opterećenja s porastom prijenosa snage, odnosno pri injektiranju snage na
sabirnicu potrošača, napon sabirnice pada (gornji dio karakteristika za cosϕ = 1, cosϕ
= 0.95ind i cosϕ = 0.9ind).

Tačka na v-p krivoj kojoj odgovara

kritični prijenos snage odnosno
kritični napon naziva se koljeno v-p

Relativna vrijednost napona v (pu)

1
karakteristike. U prikazanom
primjeru za cosϕ = 1 to odgovara 0.8
prijenosu aktivne snage od 0.5 pu i Vcrit = 0.707
vrijednosti napona na sabirnici Vcrit = 0.612
0.6
potrošača oko 70 % (0.707 pu). Vcrit = 0.582

paps
Ako bi opterećenje u promatranoj 0.4

sabirnici naraslo iznad 0.5 pu, došlo

bi do pada prijenosa snage i naglog 0.2
pada napona što dovodi do
nestabilnosti i mogućeg naponskog 0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
sloma (donji dio karakteristike).
Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 30

Naponska stabilnost
Naime, pri velikim opterećenjima velike su i struje. Pri tome su veliki i padovi napona.

Jedno od rješenja koje se implementira u prijenosni sistem je ugradnja

kondenzatorskih baterija. Kondenzatorske baterije su izvori reaktivne snage čiji su
ugradnja i održavanje relativno jeftini. Ipak, kondenzatorske baterije predstavljaju
izvjestan problem pri promatranju naponske stabilnosti.

Naprimjer, neka karakteristika za

cosϕ = 0.9ind predstavlja početno

Relativna vrijednost napona v (pu)

1
stanje. Crna karakteristika nastaje
nakon dodavanja kondenzatorskih
baterija na promatranu sabirnicu što 0.8
Vcrit = 0.707
kao rezultat daje popravku faktora Vcrit = 0.612
snage na cosϕ = 1. Crvena 0.6
Vcrit = 0.582
karakteristika za cosϕ = 0.95cap
dobivena je kao rezultat priključenja 0.4 paps
dodatnih kondenzatorskih baterija.
0.2
Primjećuje se da se koljeno v-p
karakteristike pomiče prema gore i u
desnu stranu. 0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 31

Naponska stabilnost
To znači da se povećavaju napon i maksimalna snaga prijenosa.
Međutim, ovakva situacija može biti vrlo nepovoljna jer se maksimalna vrijednost
snage prijenosa postiže pri naponima koji se veoma malo razlikuju u odnosu na
nazivnu vrijednost. Naprimjer, za karakteristiku pri cosϕ = 0.95cap kritični napon
dostiže se već pri 0.852 pu, odnosno granica naponske stabilnosti dostiže se pri
naponu koji je približno 15 % niži od nazivnog.
Dakle, negativna posljedica
priključenja velikog broja

Relativna vrijednost napona v (pu)

1
kondenzatorskih baterija je
”maskiranje” koljena v-p
0.8
karakteristike. Drugim riječima, Vcrit = 0.707
nestaje najvažniji pokazatelj Vcrit = 0.612
0.6
naponske nestabilnosti – nagli pad Vcrit = 0.582
napona.
0.4 paps
Također, za oba prekompenzirana
opterećenja (faktor snage
0.2
kapacitivnog karaktera) primjećuje
se da postoji dio v-p karakteristike
u kojemu napon raste s 0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
povećanjem opterećenja. Relativna vrijednost aktivne snage p (pu)
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 32
Naponska stabilnost
Dakle, kompenzacija reaktivne snage omogućuje povećanje snage prijenosa glede
naponske stabilnosti, ali je monitoring rada sistema kompliciraniji jer kritični napon
može biti vrlo blizu nazivnog napona.
Analiza naponske stabilnosti usljed sporog porasta opterećenja temelji se na
proračunu tokova snaga. Proračun tokova snaga podrazumijeva rješavanje
nelinearnih jednadžbi, a za proračun se najčešće koristi Newton-Raphsonova
metoda.

Međutim, problem kod proračuna

tokova snaga je što Jacobieva
matrica u tački koljena v-p

Napon sabirnice
karakteristike (granica naponske
stabilnosti) postaje singularna
odnosno rješenje divergira. Ovo
uzrokuje poteškoće pri
određivanju naponske stabilnosti.
Kritična tačka
Tehnika kojom se rješava (koljeno karakteristike)
spomenuti problem naziva se
metoda kontinuiranih tokova snaga
i napona. Ova iterativna metoda
opisana je u nastavku.
Opterećenje
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 33
Naponska stabilnost
Polazi se od poznatog stanja (tačka A). Zatim se za željenu promjenu opterećenja
prognozira sljedeće stanje (tačka B) tako da se povuče tangenta na krivu v-p u tački
A. To je faza prognoze ili predikcije, a AB se naziva prediktor. Ova procjena se
korigira korištenjem konvencionalne analize proračuna tokova snaga primjenom
Newton-Raphsonove metode. To je faza korekcije kojom se dobiva tačno rješenje
(tačka C). Dio BC se naziva korektor. Korekcija se dobiva uz fiksiranje jedne varijable
što je u ovom slučaju promjena opterećenja (BC), ali može isto tako biti i napon
sabirnice.

Naime, naponi za dalja povećanja

opterećenja pretpostavljaju se na
temelju novog tangentnog

Napon sabirnice
prediktora. Ako je novo
procijenjeno opterećenje (D) veće
od maksimalnog opterećenja pri
tačnom rješenju, korektorski korak
pri fiksiranim opterećenjima neće Kritična tačka
konvergirati. Zato se korektorski (koljeno karakteristike)
korak s fiksiranim naponom na
promatranoj sabirnici koristi za
određivanje tačnog rješenja (E).
Opterećenje
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 34
Naponska stabilnost
Ovaj postupak se naziva lokalna parametrizacija, što znači da se u fazi korekcije
fiksiraju različite varijable za različite tačke na karakteristici. Postupak se ponavlja za
željeni opseg tačaka na karakteristici.

Kada se dostigne granica naponske stabilnosti, za određivanje tačne maksimalne

vrijednosti opterećenja priraštaj opterećenja mora se postupno smanjivati tijekom
sukcesivnih prediktorskih koraka.

Divergiranje rješenja u proračunu tokova snaga koje se javlja kod koljena v-p
karakteristike može se koristiti kao indikator naponske nestabilnosti. Rad na granici
stabilnosti ili blizu nje je neprihvatljiv u praktičnim situacijama i zadovoljavajući radni
uvjeti se osiguravaju preko postojanja dovoljnih "granica snage". "Rastojanje“ do
naponske nestabilnosti obično se izražava preko razlike snage između maksimuma
razmatrane v-p karakteristike i trenutne radne tačke.
Rezerva
v
Složeniji sistemi imaju v-p karakteristiku Kritični
Radna
sličnu kao i analizirani jednostavni
napon
tačka Granica
stabilnosti
radijalni sistem.

Maksimalna
snaga

p
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 35
Naponska stabilnost
Q-V STATIČKE KARAKTERISTIKE PRIJEMNOG KRAJA PRIJENOSNOG VODA

Naponska stabilnost ovisi o tome kako varijacije Q i P utječu na napone na

sabirnicama. Često je za proučavanje određenih scenarija naponske stabilnosti u
EES efikasnije koristiti Q-V (ili q-v) karakteristike. Q-V krive se razvijaju za sabirnice
koje se smatraju kritičnim odnosno najpodložnijim naponskoj nestabilnosti pa i
slomu. Q-V karakteristika pokazuje reaktivnu osjetljivost, odnosno ovisnost promjene
reaktivne snage od varijacija napona na promatranim sabirnicama. Određuje se
proračunom tokova snaga tako da se na promatranu sabirnicu priključi fiktivni
sinhroni kompenzator i za određeni opseg promjene napona računa reaktivna snaga.
Dakle, svaka Q-V kriva prikazuje koliko je dodatne reaktivne snage potrebno
injektirati u sabirnicu kako bi se napon te sabirnice održao u propisanim granicama
pri konstantnoj injekciji aktivne snage (aktivna snaga kompenzatora je nula).
Jednadžbe Q-V (ili q-v) karakteristika dobivaju se rješavanjem po Q jednadžbe:
2 2 2
 V2   2XLQ  V 2  XLP   XL Q 
 2 +  2
− 1 +
 2  2  +  2  = 0
E   E E  E   E 
odnosno rješavanjem po q jednadžbe:

( )
2
p2 =v2 − v2 + q
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 36
Naponska stabilnost
Kod rješavanja se pretpostavlja da je E = const. Jednadžbe Q-V (q-v) karakteristika
su:
V2 V 2E2
Q =− 2
− P2 q =v2 − v2 − p2
XL XL

Ovakve karakteristike za analizirani uprošteni prijenosni sistem su prikazane na slici.

Relativna vrijednost aktivne snage 1.8

Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

p = XL⋅P/E2 je uzeta kao parametar. 1.6 qaps
1.4
Geometrijsko mjesto tačaka
1.2
apsolutnog minimuma q-v krivih za
razmatrani sistem dobiva se iz 1 p = pmax
uvjeta da prvi izvod posljednje 0.8
jednadžbe po v bude jednak nuli: 0.6

dq 0.4
=0 0.2
dv
odnosno: 0

dq v -0.2
=
2v − =
0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
dv v −p
2 2
Relativna vrijednost napona v (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 37

Naponska stabilnost
Iz posljednje relacije se dobiva: 1
= v2 −
qaps
2
Sve q-v karakteristike leže u oblasti između graničnih krivih s lijeve i desne strane.
Granična kriva s desne strane je zapravo plava q-v karakteristika dobivena za p = 0.
Njena jednadžba je:
= v2 − v
qgrd
1.8

Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

Granična kriva s lijeve strane
1.6
određena je uvjetom p = pmax, qaps
odnosno: 1.4
qgrl = v2 1.2
Prikazane karakteristike se mogu 1 p = pmax
koristiti i za složenije sisteme s 0.8
neradijalnom strukturom i bolje su
0.6
prilagođene za ispitivanje zahtjeva
0.4
za kompenzacijom reaktivne snage
jer se s ovih krivih može pratiti 0.2

efekat poboljšanja naponskih 0

prilika pri povećanom injektiranju -0.2
reaktivne snage na razmatranoj 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
sabirnici. Relativna vrijednost napona v (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 38

Naponska stabilnost
Dno q-v karakteristike koje definira granicu stabilnosti, definira istovremeno i
minimum reaktivne snage potrebne za stabilan rad.
U svakoj tački q-v karakteristike desno od minimuma povećanje reaktivne snage
rezultira povećanjem napona na sabirnicama – stabilan rad. U tačkama lijevo od tačke
minimuma q-v karakteristike pri povećanju reaktivne snage dolazi do sniženja napona
– nestabilan rad. Dakle, rad na desnoj strani q-v karakteristike je stabilan, a na lijevoj
nestabilan.
1.8

Relativna vrijednost reaktivne snage q (pu)

Radna tačka sistema odgovara
1.6 qaps
karakteristici q = 0, odnosno
1.4
situaciji kad je fiktivni sinhroni
kompenzator odspojen od 1.2

razmatrane sabirnice (nema 1 p = pmax

reaktivne podrške). 0.8

0.6
Reaktivna rezerva (blizina
0.4
naponske nestabilnosti) izražava
0.2
se preko razlike reaktivne snage u
radnoj tački i minimuma q-v 0

karakteristike. -0.2
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
Relativna vrijednost napona v (pu)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 39

Naponska stabilnost
U primjeru sa slike prikazane su tri q-v karakteristike. Karakteristika 1 predstavlja rad
sistema sa znatnom rezervom, odnosno daleko od maksimalnog opterećenja. Radna
tačka A predstavlja normalni pogon ako nema kompenzacije, tj. injektiranja dodatne
reaktivne snage na razmatranu sabirnicu. Radna tačka B predstavlja radnu tačku
sistema s povećanim opterećenjem, također za slučaj da nema injektiranja dodatne
reaktivne snage. Relativne vrijednosti reaktivne snage q1 i q2 predstavljaju reaktivnu
rezervu u odnosu na granicu stabilnosti.
Karakteristika 3 predstavlja q
situaciju u kojoj sistem ne može 0.5
raditi bez injektiranja reaktivne
0.4
snage. Rezerva reaktivne snage 3

povećanje
q3 je negativna. Ova situacija se 0.3

može javiti kada usljed nekog 0.2

poremećaja dođe do povećanja
0.1 2
reaktancije sistema. q3
B
0.0
q-v karakteristike omogućuju 1 q2 A
određivanje
smanjenje

potrebne snage −0.1 q1

kondenzatorske baterije kako bi −0.2
se postigla željena vrijednost v
−0.3
napona. 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 40

 Naponska stabilnost
Naprimjer, analizira se situacija kako se može uspostaviti radna tačka na
karakteristici 3 primjenom kondenzatorske baterije ili statičkog kompenzatora (SVC).

Potrošač Potrošač
G G

Kondenzatorska
baterija
SVC
q

0.4
Karakteristike snage kondenzatorske
0.35 baterije ucrtane su na dijagramu s q-v
0.3 karakteristikom potrošača. Snaga qc
0.25 A predstavlja minimalnu snagu baterije
q'c
rezerva koja je potrebna da se uspostavi radna
0.2
B tačka B. Pri povećanoj snazi baterije q’c >
0.15
qc može se uspostaviti radna tačka A pri
0.1
qc nazivnom naponu sabirnice. U ovom
0.05 slučaju postoji rezerva reaktivne snage
radi veće kompenzacije.
0.65 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1.0 1.05 1.1 v
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 41
Naponska stabilnost
Međutim, s obzirom da kondenzatorska baterija ne osigurava konstantan iznos
reaktivne snage (QC = V2/XC), ta ovisnost se mora uzeti u obzir kod određivanja
rezerve reaktivne snage. Zato se rezerva reaktivne snage ne određuje u odnosu na
minimum q-v krive nego u odnosu na tačku B.

U slučaju da je na razmatranu sabirnicu priključen SVC, čija je statička karakteristika

također prikazana na dijagramu (qmax > 0 je injektiranje reaktivne snage na sabirnicu,
qmin < 0 je preuzimanje reaktivne snage
sa sabirnice, za definirani maksimum q
0.5
postoji rezerva reaktivne snage.
0.4
rezerva
0.3 qmax

0.2

0.1

0
qmin
−0.1

−0.2
0.65 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1.0 1.05 1.1 v

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 42

Naponska stabilnost
U primjeru prikazanom na slici se vidi da je napon približno 226 kV ukoliko se ne
injektira dodatna snaga što odgovara tački A (nazivni napon je 230 kV). Da bi se
održao napon 235 kV potrebno je na sabirnicu injektirati približno 265 MVAr (tačka B).
Tačka C je tačka naponske nestabilnosti. Ako napon padne na 200 kV, što odgovara
87 % nazivnog napona, vjerovatno će doći do naponskog sloma. q-v krive dakle
prikazuju kolika je granična vrijednost reaktivne snage injektirana na sabirnicu, a da
ne dođe do sloma napona.

Na slici je također prikazan i utjecaj

priključene kondenzatorske baterije

Promjena reaktivne snage (MVAr)

povećanje
100 MVAr. Vidi se da ta baterija
podiže rezervu reaktivne snage
(razlika između tačaka C i D). 100 MVAr kapacitet

smanjenje

Tačka naponske
nestabilnosti

Napon na sabirnicama (kV)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 43
Naponska stabilnost
KOMBINIRANJE V-P I Q-V KARAKTERISTIKA
Na slici su prikazane zajedno v-p i q-v karakteristika kako bi se lakše dobile potrebne
informacije glede naponske stabilnosti.
Nakon što se identificira kritična sabirnica, izrađuje se v-p karakteristika kao što je
prikazana na slici na lijevoj strani. Prema njoj naponska nestabilnost je pri aktivnoj
snazi većoj od 1500 MW. Zato je iz sigurnosnih razloga radna tačka smještena na
1000 MW. Za tu radnu tačku se kreira q-v karakteristika (prikazana na slici desno)
desno) putem proračuna tokova snaga. Proračunom tokova snaga se utvrđuje kolika
je reaktivna snaga potrebna za

Promjena reaktivne
održavanje raznih opsega
Napon (%)

snage (MVAr)
napona na sabirnici.
v-p krivom je prijenos radne
snage postavljen na 1000 MW,
a rezerva reaktivne snage u
ovim uvjetima iznosi 300
Reaktivna
MVAr. Što je veća rezerva rezerva
reaktivne snage, manja je
vjerojatnost pojave
naponskog sloma.
Prenesena snaga (MW) Napon (%)

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 44

Naponska stabilnost
UTJECAJ KARAKTERISTIKA GENERATORA NA NAPONSKU STABILNOST
Automatski regulator napona generatora je jedan od najvažnijih regulatora napona u
EES. U normalnim pogonskim uvjetima napon na sabirnicama generatora održava se
konstantnim. Tijekom pogonskih stanja koja karakteriziraju niski naponi, zahtijev
generatoru za dodatnom reaktivnom snagom može prijeći dozvoljene granične
vrijednosti njegove struje uzbude i/ili armature. Nakon toga, napon na sabirnicama
generatora nije više konstantan nego opada.

Struja uzbude generatora ograničena je limiterom naduzbude, dok struju armature

najčešće ograničavaju operateri sistema izdavanjem naloga za smanjenje reaktivne ili
aktivne snage.

Razmatrani sistem prikazan je na slici. Potrošač PR + jQR napona V napaja se

radijalno iz krute mreže (E). Generator G1 napaja trošilo P1 te regulira napon V1.
E V1 V

G1
P1 PR + j QR

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 45

Naponska stabilnost
Na slici su prikazane dvije v-p karakteristike.

U normalnom pogonskom stanju generator regulira napon V1 na sabirnici što

odgovara krivoj 1 na slici. Međutim, kada generator dosegne graničnu vrijednost
struje uzbude, nije više u mogućnosti regulirati napon, što odgovara krivoj 2.

Iz usporedbe se vidi da je
pogonsko stanje kojem odgovara
tačka A puno stabilnije na krivoj v

1 nego na krivoj 2. Ovaj Kriva 2 (uzbuda G1 na granici)

jednostavni primjer ukazuje na
važnost osiguravanja dovoljnog Kriva 1 (V1 reguliran)
regulacijskog opsega napona
generatora. Dodatno, primjer vcrit2
pokazuje da se stabilnost ne
može ocijeniti samo na temelju vcrit1
činjenice da napon ima
vrijednost blisku nazivnoj.

p
pmax1 pmax2

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 46

Naponska stabilnost
PREVENCIJA NAPONSKOG SLOMA
Da bi se naponski slom spriječio poduzimaju se mjere u periodima planiranja i
eksploatacije EES. Mjere koje se poduzimaju smanjuju rizik od pojave naponskog
sloma. Nekada su te mjere neekonomične, ali su itekako potrebne.
Mjere u periodu planiranja:
 upotreba uređaja za kompenzaciju reaktivne snage;
 pojačanje prijenosnih kapaciteta (vodovi, transformatori) kako bi se reaktivna
energija mogla prenijeti iz udaljenih generatora do mjesta gdje je potrebna;
 pravilno planiranje veličine lokacije reaktivnih izvora u blizini potrošačkih centara;
 koordinacija uređaja zaštite i upravljanja:
- djelovanje uređaja zaštite da bi se spriječilo preopterećenje u sistemu je
posljednja akcija koja se poduzima;
- adekvatne upravljačke mjere trebale bi da otklone nastali problem prije
djelovanja uređaja zaštite.
Mjere u periodu eksploatacije:
 korištenje lokalnih rezervi reaktivne snage kako bi se spriječio prijenos velikih
iznosa reaktivne snage;
 ugovori sa susjednim EES za međusobnu ispomoć kako bi se napon u graničnim
tačkama povezivanja držao u definiranim granicama;
 smanjenje reaktivnih gubitaka u prijenosnim vodovima.
11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 47
Naponska stabilnost
Mjere upravljanja:
 granica naponske stabilnosti (EES bi trebao da radi sa adekvatnom granicom
naponske stabilnosti, a koju osigurava pravilna raspodjela izvora reaktivne snage i
naponskih profila);
 rotirajuća rezerva (od generatora se zahtijeva da svojim radom osiguraju potrebnu
rotirajuću rezervu reaktivne snage);
 radnje koje poduzimaju operatori (operatori trebaju da prepoznaju simptome
vezane za naponsku stabilnost i da izvrše odgovarajuće akcije kako bi se uklonio
nastali problem);
 blokiranje djelovanja automatskih regulatora napona regulacionih transformatora
pri velikim padovima napona u prijenosnim vodovima;
 automatsko upravljanje radom kondenzatorskih baterija;
 primjena automatske, zonski orijentisane sekundarne regulacije napona i
reaktivnih snaga.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 48

Naponska stabilnost
PRIMJER NAPONSKOG SLOMA

POČETNO STANJE SISTEMA

Dalekovodi koji će se isključiti označeni su crvenim elipsama. Crnom bojom prikazane su

sabirnice i dalekovodi 110 kV. Zelenom bojom su prikazani transformatori 220/110 kV, sabirnice i
dalekovodi 220 kV. U početnom stanju parametri tokova snaga i napona na sabirnicama su unutar
propisanih vrijednosti, odnosno nema preopterećenih elemenata kao ni zagušenja u mreži.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 49

Naponska stabilnost

153 % nazivne struje!

STANJE SISTEMA NAKON

ISKLJUČENJA DALEKOVODA

Na slici je prikazano stanje sistema nakon isključenja dva 110 kV dalekovoda (označeni crvenim
elipsama na prethodnoj slici). Na slici su žutom i jarko crvenom bojom prikazani dalekovodi koji
su jako opterećeni ili preopterećeni. Naprimjer, dalekovodom 110 kV Međurić – Nova Gradiška
teče 153 % nazivne struje. Naponska slika prikazana je na sljedećem slajdu.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 50

Naponska stabilnost
Napon 71.5 kV!

Napon 42.1 kV!

Napon 55 kV!

STANJE SISTEMA NAKON Napon 41.2 kV!

ISKLJUČENJA DALEKOVODA

Naponi na sabirnicama N. Gradiška, Požega, Sl. Brod1 i Sl. Brod2 imaju vrijednosti 71.5 kV, 55 kV,
42.1 kV i 41.2 kV. Vidljivo je da je u ovim čvorištima došlo do naponskog sloma. Uzrok tome je
radijalno napajanje (ukupna duljina 124.5 km) ovih tačaka iz TS Međurić. Bez adekvatne podrške
reaktivnom snagom u nekom od ovih čvorišta, sva reaktivna (kao i aktivna) snaga mora doći iz TS
Međurić. Pri tom se stvaraju veliki gubici reaktivne snage, što naposlijetku dovodi do naponskog
sloma. Problem je moguće riješiti ugradnjom uređaja za kompenzaciju reaktivne snage.

11.04.2018. Elektroenergetski sistemi 2 51