BOLESTI SRCA

Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema

suvremenog svijeta i jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama.
Svaki drugi stanovnik industrijaliziranog svijeta umire od bolesti srca i krvnih žila, koje
su „ubojica broj jedan“ suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko
17 milijuna ljudi, od čega u Europi pet milijuna. U Hrvatskoj je svaka druga smrt
prouzročena bolestima srca i krvnih žila, godišnje od njih umre oko 27.000 osoba.
Tablica 1. Kardiovaskularne bolesti kao uzrok mortaliteta

Zemlja Kardiovaskularne bolesti Drugi uzroci(%)

(%)
Hrvatska 49,95 50,05
Češka 55,83 44,17
Mađarska 50,74 49,26
Makedonija 55,12 44,88
Rumunjska 61,45 38,55
Slovenija 42,43 57,57
Njemačka 48,54 51,46
Italija 43,76 56,24
Irska 45,19 54,81
Latvija 55,84 44,16
BiH 53,00 47,00
Napomena: od kardiovaskularnih bolesti obrađeni su podaci za ishemična oboljenja
srca, cerebrovaskularne bolesti, hipertenziju, kronična reumatska srčana oboljenja.

Podaci ukazuju kako je neophodno potrebno potaknuti liječnike opće medicine,

kardiologe, javno zdravstvo i medije te cjelokupnu zajednicu na osmišljavanje programa
edukacije i provođenja sustavnih aktivnosti u cilju poticanja svijesti o potrebi prevencije
kardiovaskularnih bolesti i provođenja zdravstvenog prosvjećivanja pučanstva.
Kardiovaskularna invalidnost je najučestalija s obzirom na težinu invalidnosti a kvaliteta
života nikakva. Gubici svake države zbog liječenja posljedica od kardiovaskularnih
bolesti, skraćenog radnog vijeka i smanjene produktivnosti ogromni su i daleko veći od
cijene pravovremene prevencije.

U ovoj brošuri naći ćete osnovne bolesti srca i krvnih žila, njihove faktore rizika,
načine smanjenja rizika, te savjete koje svaki pojedinac može i mora poduzeti, jer je
zdravlje pojedinca i prihvaćanje zdravog načina života put koji donosi bolju kakvoću
življenja.

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?

 SRCE ( I KAKO RADI )
Ljudsko srce je jaka mišićna pumpa malo veća
od šake, težine oko 300 grama. Prosječno srce svaki dan kuca
100.000 puta i pri tome istisne 2.000 galona krvi. Tijekom 70
godina života čovjeka, prosječno srce otkuca preko 2,5 milijardi
puta. Srce pumpa krv kroz krvožilni sustav. Krvožilni sustav je
mreža elastičnih cijevi – krvnih žila, koja pronosi krv kroz tijelo.
Dijelovi te mreže su: srce, pluća, arterije, arteriole, kapilare i vene.
Arterije prenose kisik i hranjive tvari u sve dijelove tijela. Vene
vraćaju osiromašenu krv s perifernih dijelova organizma natrag
u srce i pluća. Kad bi se sve krvne žile povezale u jednu, ta bi bila
dugačka oko 60.000 milja. To je dovoljno da se okruži Zemlja dva
puta.

Struktura srca
Srce ima 4 komore kroz koje struji krv. Gornje dvije su lijeva i desna srčana
pretklijetka. Donje dvije su lijeva i desna srčana klijetka. Četiri zalistka svojim otvaranjem
i zatvaranjem propuštaju krv u samo jednom pravcu. Krv protiče samo dok postoji razlika
u tlakovima između srčanih komora. Upravo ta razlika otvara zalistak. Srce pumpa krv
složenom kombinacijom stiskanja svoje četiri komore, i to kako slijedi: desna pretklijetka
iz vene prima tamniju krv siromašnu kisikom i bogatu ugljičnim dioksidom. Ta krv
odlazi u desnu klijetku, a odatle plućnom arterijom u pluća. U plućima krv se oslobađa
ugljičnog dioksida, obogaćuje kisikom prije nego što odlazi u lijevu pretklijetku, pa
potom u lijevu klijetku, da bi se kroz aortu ponovno širila tijelom. Ta krv je jarko crvene
boje. Četiri komore srca kontrahiraju se i opuštaju na poseban i vrlo složen način. Uzrok
tome je električni impuls kojeg kontrolira mala nakupina stanica smještenih u desnoj
pretklijetki poznata pod nazivom sinus čvor. Međutim, jake emocije kao i hormonarni
utjecaji mogu utjecati na normalan rad sinus čvora. Ti podražaji uzrokuju promjene u
ritmu rada srca.

Zanimljive činjenice
Srce napravi 100,000 otkucaja u jednom danu ili 35 milijuna u godini. Tijekom
prosječnog životnog vijeka ljudsko srce napravi više od 2.5 milijardi otkucaja.

Aorta, najveća krvna žila je u promjeru široka poput vrtnog crijeva. Kapilare, s druge
strane, tako su male da ih je potrebno desetak kako bi se izjednačile s debljinom vlasi kose.

U organizmu je oko 5.6 litara krvi koja cirkulira tri puta kroz jednu minutu. U jednome
danu krv putuje ukupno 19.000 km.To je kao X puta od Zagreba do Dubrovnika.

Srce pumpa oko 117 milijuna litara krvi kroz život. A to je dovoljno kako bi se napunila
tri supertankera. Obično je veličine šake. To nije mnogo za posao koji obavlja. U nekih
životinja kao što su konji omjer veličine tijela i srca je puno veći. To nam objašnjava
zašto su konji tako izdržljivi maratonci. Srce je također veće u sportaša zbog treninga. Prosječno
neutrenirano srce pumpa od 15 do 20 litara krvi po minuti. Vrhunski sportaši mogu imati
maksimalni kardio output do skoro 40 litara po minuti. To je golemi protok koji prolazi kroz
pumpicu veličine šake! Radi boje predodžbe otvorite slavinu nad kuhinjskim sudoperom i
uzmite bocu od litre kako biste stekli osjećaj za volumen vode koja ističe. Možemo se kladiti,
srce uspijeva pumpati brže nego vi točite u bocu.

BOLESTI SRCA
ATEROSKLEROZA

Ateroskleroza dolazi od grčkih riječi athero

(kaša, smjesa) i sclerosis (otvrdnuće). Radi
se o taloženju masnoća, kolesterola, staničnog
otpada, kalcija i ostalih tvari na unutrašnjim
stjenkama arterija. Tako nastalu nakupinu nazivamo
plak. Plakovi obično nastaju u velikim i srednjim
arterijama.
Ateroskleroza je sporo i kompleksno oboljenje, koje
može početi već u djetinjstvu i razvija se starenjem čovjeka.
Kod nekih ljudi ubrzani razvoj ove bolesti može biti vrlo
brz, već u trećem desetljeću života. Tri su dokazana uzroka
oštećenja stijenke arterije:
1. povišena razina kolesterola i triglicerida u krvi,
2. visoki krvni tlak,
3. uživanje duhana.
Cigaretni dim uvelike ojačava bolest u nastajanju i ubrzava
stvaranje plakova u koronarnim arterijama, aorti i
arterijama nogu. Plakovi se mogu odvojiti od stjenke
arterije, te tako stvoriti ugrušak (tromb) koji može u
potpunosti spriječiti protok krvi kroz žilu.
Tromb koji se otkine i putuje u
drugi dio tijela
se zove embolus,a bolest koju
uzrokuje – embolija. Ukoliko
tromb zatvori krvnu žilu koja
napaja srce, dolazi do srčanog
udara. Ako pak tromb zatvara
krvnu žilu koja napaja mozak,
nastaje moždani udar, a ako
otežava protok krvi u udove,
uzrokuje poteškoće u hodanju.

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?

 KOLESTEROL
Kolesterol je meka tvar nalik masnoći. Nalazimo je u krvi, kao i u
svim stanicama tijela. Važan je dio zdravog tijela, jer pomaže stvaranju
staničnih membrana, nekih hormona, kao i drugih tkiva. Čovjek dobiva kolesterol
na dva načina. Tijelo, uglavnom jetra, proizvodi potreban kolesterol, obično 1.000
miligrama dnevno. Sljedećih 400-500 miligrama ili više dobivamo iz hrane životinjskog
porijekla (žumanjak, meso, riba, mlijeko). U hrani biljnog porijekla ga nema. U
principu, čovjekovo tijelo prozvodi sav potreban kolesterol. Prema tome, najveći rizik
je prekomjerno uzimanje kolesterola kroz hranu. Visoka razina kolesterola u krvi je
osnovni faktor rizika svih srčanih bolesti, posebice srčanog i moždanog udara. Ta
pojava naziva se hiperkolesterolemija.
Kolesterol i ostale masnoće (npr. trigliceridi) ne mogu se razgraditi u krvi,
već se lipoproteinima prenose do jetre gdje se apsorbiraju. Međutim, dosta masnih
sastojaka se na putu do jetre odvaja od lipoproteina i neprerađeni završavaju u krvi.

LDL kolesterol
Višak kolesterola, koji je preostao neprerađen u krvi, prenosi se u najvećoj
mjeri lipoproteinima tipa LDL („low density lipoprotein“). To je takozvani „loš
kolesterol“. Ukoliko previše LDL kolesterola krvlju kruži tijelom, polako se taloži
na stijenkama arterija koje napajaju srce i mozak. Zajedno sa ostalim tvarima stvara
plakove i doprinosi nastajanju ateroskleroze. Smanjenje razine LDL kolesterola u krvi
direktno smanjuje rizik nastajanja srčanih bolesti.

HDL kolesterol

Pored LDL kolesterola u krvi postoji još jedan kolesterol pod nazivom HDL
(„hight density lipoprotein“). Njega nazivaju još i „dobar kolesterol“. Neki stručnjaci
vjeruju da HDL uklanja višak kolesterola iz aterosklerotičnih plakova i tako usporava
njihov rast. Nedavne studije ukazuju na velika antioksidantna i protuupalna svojstva
HDL-a. Ljudi s manjkom HDL-a imaju veću mogućnost oboljevanja od srčanih i
moždanih udara.
Potrebna je stalna kontrola i HDL i LDL kolesterola u krvi kako bi se spriječio
rizik ateroskleroze i njome uzrokovanih bolesti, naročito u zreloj životnoj dobi.

Faktori rizika ateroskleroze:

- visoka razina LDL kolesterola,
- aktivno i pasivno pušenje,
- visoki krvni tlak,
- šećerna bolest (diabetes),
- nepravilne prehrambene navike,
- prekomjerna težina,
- fizička neaktivnost.
POVIŠEN KRVNI TLAK - ”TIHI UBOJICA”
Što je krvni tlak?
Krvni tlak je prozvod dviju sila. Jednu
krv u arterije i krvožilni sustav. Druga
koje stvaraju otpor protoku krvi. Zbog
izražava dvjema vrijednostima. Srce
manje arterije, arteriole. Arteriole se
tako otpor krvnom toku. To utječe
Ako se arteriole stisnu, otpor
tlak. Širenje arteriola ima suprotak
važan čimbenik u regulaciji krvnog
može nastati povišeni krvni tlak.
Kako se mjeri krvni tlak?
Krvni tlak se mjeri brzim i
medicinskog instrumenta
omota se oko nadlaktice i napuše,
na trenutak prekine protok krvi.
iz manžete, stetoskopom se
arteriju. Zvuk koji se pri tome
u arteriji ne izjednači s pritiskom
istovremeno provode dvije vrste
tlak (veća vrijednost) je tlak krvnog
Dijastolički tlak (manja vrijednost)
odnosno tlak kada je srce opušteno
milimetrima žive (mmHg). Što je teži
veće su vrijednosti krvnog tlaka.
Što je povišen krvni tlak
- hipertenzija?
Povišen krvni tlak kod odrasle
dulji period vremena sistolički tlak 140
90 mmHg i više. Stanje u kojemu su
tlaka između 120 i 139 mmHg, a donje
naziva se predhipertenzija i mora se stalno
odrasle osobe čije vrijednosti ne prelaze 120
mmHg, smatra se normalnim krvnim tlakom.
nema nikakvih simptoma. Osoba može biti
i opuštena, a istovremeno imati povišen krvni
KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?
silu stvara srce, koje pumpa
protusila se stvara u arterijama,
toga se i vrijednost krvnog tlaka
pumpa krv preko arterija u
mogu stisnuti ili raširiti, stvarajući
na silinu protoka krvi i krvni tlak.
protoku krvi se povećava, a time i krvni
efekt. Dakle, protočnost kroz arteriole je
tlaka. Ako su arteriole uglavnom sužene,
bezbolnim postupkom pomoću
– tlakomjera. Gumena manžeta
na taj način pritisne se arterija i
Polaganim ispuštanjem zraka
registrira početan protok krvi kroz
proizvodi čuje se dok se pritisak
u manžeti. Na taj način se
mjerenja krvnog tlaka. Sistolički
toka uzrokovan otkucajima srca.
je tlak između otkucaja,
između otkucaja. Mjeri se u
protok krvi kroz krvnu žilu,
osobe je onaj kod kojega je
mmHg i više, a dijastolički
gornje vrijednosti krvnog
između 80 i 89 mmHg
pratiti. Krvni tlak
mm Hg, odnosno 80
Hipertenzija obično
potpuno smirena
tlak. Štoviše, mnogi
 ljudi godinama imaju povišen krvni tlak, a da to i ne znaju. Upravo zato ovu
bolest nazivamo «tihim ubojicom».
Zbog čega je povišeni krvni tlak opasan?

Kod povišenog krvnog tlaka srce radi napornije nego što bi trebalo. I srce i arterije su tada
daleko izloženije oštećenjima. Hipertenzija povećava rizike srčanog i moždanog udara,
oštećenja bubrega, očiju i nastanka ateroskleroze. Ukoliko se hipertenzija ne liječi duže
vrijeme, srce je izloženo stalnom preopterećenju te stoga može oslabiti ili se povećati.
Malo povećano srce može obavljati svoje funkcije, ali ono koje je previše povećano ne.
Povećani krvni tlak također oštećuje arterije i arteriole. Tijekom vremena postaju manje
elastične, otvrdnu i lako pucaju. Oštećene arterije ne dovode dovoljno krvi do organa,
koji stoga ne obavljaju svoju funkciju.

Koji su uzroci povišenog krvnog tlaka?

U 90-95% slučajeva uzrok hipertenzije je nepoznat. Ovaj tip povišenog krvnog

tlaka naziva se osnovna ili esencijalna hipertenzija. Na sreću, iako znanstvenici ne
razumiju u potpunosti uzroke ove bolesti, uspješno su razvili njeno liječenje, kako
lijekovima tako i bez njih. Isto su tako utvrđeni faktori koji pomažu razvoju hipertenzije.
To su: ateroskleroza, zadebljanje (hipertrofija) stijenki krvnih žila i dugotrajno suženje
arteriola.
U ostalih 5-10% slučajeva, hipertenzija je posljedica neke druge bolesti i
naziva se sekundarna hipertenzija. Njeni mogući uzroci su: bubrežne anomalije, tumor
nadbubrežne žlijezde ili urođeno oštećenje aorte. Ukoliko se osnovna bolest izliječi, krvni
tlak se obično vraća u normalu.

Što učiniti kod povišenog krvnog tlaka?

Prije uzimanja bilo kakvih lijekova, treba učiniti neke promjene u načinu života:
- u ishrani povećati udio voća, povrća i nemasnih obroka,
- izbjegavati slanu i jako začinjenu hranu,
- izbjegavati prekomjerno uživanja alkohola,
- smanjiti tjelesnu težinu,
- baviti se tjelesnim aktivnostima,
- pobijediti stres.
- Ukoliko promjene u načinu života ne dovedu do očekivanih rezultata, potrebno
je uz navedeno uključiti i lijekove (antihipertenzivi).
ANGINA PEKTORIS
Angina pektoris je medicinski naziv za bol u prsima ili osjećaj
nelagode koji je uzrokovan srčanom bolesti. Angina pektoris
je simptom stanja koje se zove ishemija m i o k a r d a .
Javlja se kada srčani mišić (miokard) ne dobiva
dovoljno krvi, dakle kisika koji mu je potreban.
Uglavnom se događa kada je j e d n a
ili više srčanih arterija sužena i l i
neprohodna. Nedovoljan dotok krvi
naziva se ishemija.
Napadi angine pektoris
mogu se dogoditi tijekom pojačane
tjelesne aktivnosti, povišenih
emocionalnih stanja ili vrlo visokih
temperatura. Ta stanja poznata su kao «stabilna angina
pektoris». Neki ljudi, na primjer oni sa spazmom koronarnih
krvnih žila, mogu imati napadaje angine pektoris i u stanju
potpunog mirovanja («nestabilna angina pektoris»). Angina
pektoris upozorava čovjeka na povećan rizik od srčanog
udara, zastoja rada srca i trenutačne srčane smrti.

SRČANI UDAR
Medicinski naziv z a srčani udar je infarkt
miokarda. Srčani udar nastaje kada je dotok krvi u
jedan dio srčanog mišića ozbiljno smanjen ili potpuno prekinut
zbog toga što je jedna ili v i š e srčanih arterija neprohodna.
Proces obično počinje aterosklerozom, nakupljanjem
masnih plakova na stijenke arterija. Kada plak
rupturira, proizvede krvni ugrušak (tromb), koji blokira arteriju.
Ukoliko je dovod krvi prekinut više od nekoliko minuta, stanice miokarda
trpe trajna oštećenja ili odumiru. To osobu može trajno onesposobiti ili
dovesti do fatalnog ishoda, ovisno o tome koliko jako je srčani mišić
oštećen.
Osobe oba spola podjednako su podložne srčanom udaru. Faktori
rizika, kao što su oblici ponašanja ili uvjeti koji povećavaju mogućnost
razvoja bolesti, povećavaju mogućnost razvoja srčanog udara. Na neke od
njih možemo utjecati, smanjujući time i rizik nastanka bolesti, a druge

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?

 pak ne možemo kontrolirati.

Faktori rizika koje ne možemo kontrolirati su:

- bolesti srca, kao na primjer angina pektoris,
- kirurški zahvati na srcu,
- dob (kod muškaraca rizik se povećava nakon 45. godine, a kod žena nakon
55.godine),
- postojanje srčanih oboljenja članova obitelji, roditelja, braće ili sestara.

Faktori koje možemo kontrolirati:

- povišeni krvni tlak,
- povišene vrijednosti kolesterola u krvi,
- šećerna bolest,
- prekomjerna tjelesna težina,
- pušenje,
- stalna izloženost stresu,
- tjelesna neaktivnost.

Postoji li kod vas neki od ovih navedenih faktora rizika ili više njih?

Oko trećine srčanih udara završava smrću, sat vremena nakon

pojave prvih simptoma. Na sreću, svatko može poduzeti korake
da zaštiti svoje srce i svoj život.

Z n a c i upozorenja!

Neki srčani udari su nagli i intenzivni, no

većina ih počinje polako, osjećajem neugode i boli
u prsima. Ljudi obično nisu sigurni o čemu se radi
pa predugo čekaju prije nego potraže liječničku
pomoć. Treba obratiti pozornost na znake koji govore da se
vjerojatno radi o srčanom udaru, a koje nazivamo znacima
upozorenja:
- većina srčanih udara započinje nelagodnim
osjećajem u sredini prsiju koji traje nekoliko
minuta, potom nestaje i vraća se;
osoba osjeća

neugodan pritisak
u prsima,
stiskanje i bol
iza prsne kosti,
 - bolovi se mogu javiti i u drugim dijelovima tijela (obje ruke, leđa, vrat, vilica ili
stomak),
- nemogućnost punog udisaja može se javiti zajedno s pritiskom u prsima, ali i bez
njega,
- popratni znakovi početka srčanog udara uključuju znojenje, mučninu,
vrtoglavicu.
Ukoliko vi ili osoba pored vas trpi jedan ili više navedenih simptoma duže od pet
minuta, hitno zovite pomoć.

Čimbenici za nastanak srčanog infarkta:

- povišena razina koleseterola,
- šećerna bolest,
- povišeni krvni tlak,
- prekomjerna tjelesna težina (postojanje takozvanog aterosklerotskog trbuha
– trbušni tip pretilosti),
- pušenje,
- nepravilne prehrambene navike,
- svakodnevni stres,
- nedovoljna fizička aktivnost.

ARITMIJE
Neujednačen ritam rada srca nazivamo
aritmijom. Aritmija je uzrok smanjenja
učinkovitosti rada srca. Električni impuls koji
uzrokuje stezanje i opuštanje srčanog mišića
slijedi točno određenu putanju kroz srce i tako
omogućava normalan rad miokarda. Impuls se
javlja od 60 do 100 puta u minuti.
Bilo koja promjena normalnog
protoka električnog impulsa kroz miokard
izaziva artimiju. Ukoliko srce kuca manje od 60
puta u minuti nastaje poremećaj koji nazivamo
bradikardija. Pojava kada srce udara više od 100
puta u minuti je tahikardija.

Simptomi aritmije

Aritmija se javlja u širokoj lepezi simptoma, od jedva primjetnih smetnji do

kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Jedan ili više otkucaja srca bržih od normalnog ritma

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?

 prouzrokuju osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Ukoliko
aritmija traje dovoljno dugo, reflektira se na rad srca. Kod bradikardije srce ne
pumpa dovojno krvi u tijelo; rezultata toga je umor, vrtoglavica, nesvjestica ili
prednesvjesno stanje. Tahikardija ima vrlo sličan utjecaj na rad srca, a pored
navedenih simptoma javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja.
Kada ubrzani rad srca počinje u klijetki (ventrikularna tahikardija), čovjekov
život je u opasnosti. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je ventrikularna fibrilacija,
uzrokovana izuzetno brzim podrhtavanjem donjih srčanih komora. Tada srce uopće ne
može pumpati krv, dolazi do kolapsa i trenutne srčane smrti – srčanog aresta.

TRENUTNO ZATAJENJE RADA SRCA (SRČANI AREST)

Srčani arest je trenutni prestanak kucanja srca. Srce prestaje kucati naglo i
neočekivano, osoba izgubi svijest i ukoliko se srce ne pokrene u roku nekoliko minuta
nastupa smrt. To se naziva trenutno zatajenja srca.
Najčešći uzrok trenutačnog zatajenja srca je srčani udar koji dovodi do fibrilacije
klijetke srčanog mišića, potpunog poremećaja srčanog ritma, koji kao posljedicu ima
nagli prestanak rada srca. Osoba gubi svijest, ne reagira na vanjske podražaje i prestaje
normalno disati. Smrt se može izbjeći ako se primijeni postupak oživljavanja i defibrilacija
u roku par minuta nakon udara. Oživljavanje se sastoji od davanja umjetnog disanja usta
na usta i vanjske masaže srca. To omogućuje protok krvi u srce i mozak do
dolaska stručne hitne pomoći. Defibrilacija zaustavlja nepravilan
ritam srca i omogućava ponovno uspostavljanje normalnog rada
srca. Bez defibrilacije (električnog šoka) osoba umire.

SMJERNICE ZA
PREVENCIJU
KARDIOVASKULARNIH
BOLESTI
Kardiovaskularne bolesti su već 30
godina ogroman javnozdravstveni problem diljem
svijeta. Glavni su uzrok smrtnosti u razvijenim
zemljama, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost od
kardiovaskularnih bolesti je u porastu i prestiže s t o p u
smrtnosti od infektivnih bolesti. U Republici Hrvatskoj
bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok:
 - smrtnosti,
- nesposobnosti za rad,
- invalidnosti,
- skraćenog radnog vijeka,
- smanjene produktivnosti,
- čestih i dugotrajnih hospitalizacija,
- velikih gubitaka države zbog liječenja posljedica bolesti.

Eksplozija kardiovaskularnih oboljenja i porast mortaliteta predstavljaju vodeći

zdravstveni problem. Nužno je na njih djelovati odgovarajućim programima prevencije,
efikasanim prehospitalnim i posthospitalnim tretmanima, te izradom strategije
sprečavanja kardiovaskularnih bolesti.

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?

 Procijenite Vaš rizik od bolesti srca i krvnih žila
Spol Masti u Tjelovježba Pušenje Tjelesna Nasljeđe God. Krvni Idite od
prehrani težina života tlak stupca do
Žena mlađa Bez masti život. Težak fizički Nepušač (0) Ispod Nema srčanih 10-20.g. 100
od 40.g. (1) podrijetla (1) rad i redovna standardne oboljenja u obitelji (1) sistolički stupca i “pronađite se”,
tjelovježba (2) tjelesne težine (1) (1) zbrojite pripadajuće
(0) Vam bodove.

Žena 40- Ishrana s uljem i Umjeren fizički Pušenje na Standardna Jedan član obitelji 21-30.g. 120
50.g. (2) neprženim jelima rad i tjelovježba lulu (1) tjelesna težina preko 60.g. sa (2) sistlički
Znatno ispod
(2) (2) (1) srčanim oboljenjem (2)
(2) prosječnog rizika
ži6 -11
Žena starija Malo masti život. Sjedeći posao Do 10 Od 3-10 kg više Dva člana obitelji 31-40.g. 140
I
od 50.g. (3) podrijetla i pržena i redovna cigareta od standardne preko 60 godina sa (3) sistolički
jela (3) tjelovježba (3) dnevno (2) tjelesne težine srčanim oboljenjem (3) spod prosječnog
(2) (3) rizika 12- 17
Muškarac Puno masnoća Sjedeći posao Do 20 11-17 kg više Jedan član 41-50.g. 160
mlađi od život. podrijetla i i umjerena cigareta od standardne obitelji mlađi od (4) sistolički Prosječan rizik
50.g. (5) pržena jela (4) tjelovježba (5) dnevno (4) tjelesne težine 60.g. sa srčanim (4) 18 -24
(3) oboljenjima (4)
Gojazan Puno masnoća Sjedeći posao i Do 30 18-25 kg više Dva člana obitelji 51-60.g. 180
Srednje visok rizik
muškarac život. podrijetla i laka tjelovježba (6) cigareta od standardne mlađa od 60.g. sa (5) sistolički 25- 31
(6) pržena jela (4) dnevno (6) tjelesne težine srčanim oboljenjem (6)
(5) (6) Visok rizik
32 - 40
Ćelav i Svakodnevno Odsustvo 40 i više 26-32 kg više Tri člana obitelji 61 i više 200 i više
gojazan uzimanje masti tjelovježbe (8) cigareta od standardne mlađa od 60.g. s godina sistolički
Neposredna
muškarac život. podrijetla i dnevno (10) tjelesne težine srčanim oboljenjem (8) (8)
(7) prženih jela (7) (7) (7) opasnost, obratite se
liječniku
41 - 65
Kako smanjiti rizik od nastanka srčanih oboljenja???
PROMIJENITE ŽIVOTNE NAVIKE!!!
- usvojite zdrav način života,
- hranite se pravilno (jedite svježe voće, povrće, rižu, žitarice, mahunarke, krto
meso i ribu, birajte neslane ili slabo slane namirnice, jedite puno salata začinjenih
jogurtom, upotrebljavajte maslinovo ulje, jedite više laganih obroka tijekom dana,
pijte 2-3 litre vode dnevno, jedite polako, hranu dobro sažvačite, ne jedite poslije
18,00 sati, koristite dodatke u prehrani – vitamin E, vitamin C, Beta caroteni, Co-
Enzyme Q-10, Magnezij, Kalcij, Selen, L-Carnitine, vitamini B-6, B-12, Folične
kiseline, Lecithin, Omega 3 masne kiseline.
- bavite se tjelesnim aktivnostima , hodajte najmanje pola sata svaki dan,
- prestanite pušiti,
- pobijedite stres.
- budite sretni i zadovoljni.

Hrana za zdravo srce

1.Mrkva - bogata beta karotinom i vlaknima

2.Crni i zeleni čaj - bogat flavonoidima, smanjuje oksidaciju kolesterolom

3. Češnjak - smanjuje krvni tlak i kolesterol

4.Losos - bogat omega-3 masnim kiselinama, smanjuje trigliceride i

kolesterol

5. Brokoli - bogat antioksidantima i vlaknima

6. Orasi - bogati osnovnim masnim kiselinama i vitaminom E

7.Luk - povisuje HDL kolesterol

8.Hrana od soje - biljni proteini

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE ?