Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Preddiplomski studij: smjer Financijski menadžment

ANALIZA POJAVE KRIVOTVORENOG I FALSIFICIRANOG

NOVCA NA PODRUČJU REPUBLIKE FRANCUSKE U
RAZDOBLJU 2014.-2016. GODINE

Seminarski rad iz predmeta Monetarne financije

Student: Martina Jaružanin

Broj indeksa: 0010214091

e-mail: m.jaruzanin@gmail.com

Mentor: Prof.dr.sc. Branko Matić i

Dr.sc. Hrvoje Serdarušić

Osijek, 2017. godina

 SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................. 3
2. RAZVOJ I ZNAČAJ NOVCA ........................................................................................................ 4
2.1. Funkcije novca ............................................................................................................................. 4
2.3. Novčani oblici .............................................................................................................................. 5
3.POJAM KRIVOTVORENJA I FALSIFICIRANJA NOVCA ............................................................. 6
3.1. Metode krivotvorenja novca ......................................................................................................... 7
3.2. Razlozi krivotvorenja ................................................................................................................... 8
4.ANALIZA POJAVE KRIVOTVORENJA I FALSIFICIRANJA NOVCA NA PODRUČJU
REPUBLIKE FRANCUSKE U RAZDOBLJU 2014.-2016. GODINE .................................................. 9
4.1. Temeljna obilježja valute euro ..................................................................................................... 9
4.1.1. Apoenski niz valute euro ..................................................................................................... 10
4.1.2. Elementi zaštite od krivotvorenja ........................................................................................ 10
4.2. Temeljni makroekonomski podatci o promatranom području ................................................... 11
4.2.1. Trend kretanja stanovništva ................................................................................................. 11
4.2.2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika
(BDP-per capita) u razdoblju 2014.-2016. .................................................................................... 11
4.3. Broj uočenog krivotvorenenja i falsificiranja novca u razdoblju analize ................................... 12
4.4. Prosječan broj krivotvorenih i falsificiranih novčanica na 500 000 stanovnika ......................... 14
5.ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 15
POPIS LITERATURE .......................................................................................................................... 16
POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 17

2
 1. UVOD

Novac služi kao posrednik, ono je prirodno ili izvedeno sredstvo, s iznimno ograničenom
ponudom na tržištu dobara. Da bi se dobro kvalificiralo kao novac, ono mora zadovoljiti tri
kriterija: prvi kriterij(sredstvo razmjene) - kada je neko dobro traženo zato što njenom
vlasniku omogućava relativnu jednostavnu konverziju tog dobra u drugo dobro onda ono
zadovoljava kriterij sredstva razmijene, drugi kriterij (mora biti obračunska jedinica) -
sredstvo ima svojstvo obračunske jedinice kada se koristi za vrednovanje drugih dobara ili
kada se kroz njega denominiraju dugovi i treći kriterij ( mora biti sredstvo pohrane
vrijednosti) -kada netko želi posjedovati sredstvo kako bi njime pohranili vrijednost za
buduće kupovine tada se ono može smatrati da čuva tj. pohranjuje vrijednost. Većina kvarljive
robe nema ovu kvalitetu.

U radu će najprije biti objašnjen sam pojam novca, te njegov razvoj, značaj, vrste i funkcije.
U drugom djelu rada biti će objašnjeni razlozi i metode krivotvorenja i falsificiranja novca.

U daljnjem tijeku rada biti će ANALIZIRANA POJAVA KRIVOTVORENOG I

FALSIFICIRANOG NOVCA NA PODRUČJU REPUBLIKE FRANCUSKE U
RAZDOBLJU 2014. - 2016. GODINE. Zbog ograničenja u pristupu informacija za područje
Republike Francuske, analiza će obuhvatiti područje Eurozone ( područje država članica EU
koje u novčanom opticaju koriste jedinstvenu europsku valutu euro), čija je članica i
Republika Francuska. Svi daljnji podatci i elementi u radu temeljit će se na podatcima za
Eurozonu. Analiza će obuhvatiti temeljne makroekonomske podatke i broj uočenih
falsificiranih te krivotvorenih novčanica i kovanica eura na području Eurozone.

Na kraju radu biti će ispitana hipoteza postojanja veze između ekonomskog stanja na
promatranom području i količine krivotvorenog i falsificiranog novca. Seminarski rad temelji
se na povijesnoj, deskriptivnoj ,statističkoj metodi i metodi kompilacije.

3
 2. RAZVOJ I ZNAČAJ NOVCA

Riječ novac dolazi od latinske riječi „pecunia“ koja označava bogatstvo, a kasnije i novac.
Korijen riječi potječe od riječi „pecus“ što znači stoka. Nastanak novca je bio dug ekonomski
proces. U početku se kao novac najčešće prihvaćala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za
njom postojala velika potreba ,pa su je svi stanovnici prihvaćali kao opće sredstvo razmjene.

Novčani oblik vrijednosti počeli su prvi razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina
kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuđiti, a sam način života koji ih
je neprekidno dovodio u dodir s drugim zajednicama upućivao ih je na razmjenu. Ulogu
novca imale su prilično dugo najvažnije robe kao što su stoka i predmeti od kože.

S razvojem civilizacije se naturalni novac pokazao nepraktičnim te je zamijenjen metalnim

novcem. Osobito su bili cijenjeni plemeniti metali, a razmjena je pokazala da je zlatno
najpogodnija roba za ulogu novca. Naime, zlato u malim količinama ima veliku vrijednost,
jednostavno se može dijeliti na manje dijelove ili ponovno spajati, a da pri tome zadrži svoja
kemijska svojstva.

2.1. Funkcije novca

Matić (2011.) navodi sljedeće funkcije novca:

Transakcijska funkcija

Obnašajući transakcijsku funkciju novac se javlja kao sredstvo razmjene posredujući u

razmjeni roba i usluga,olakšavajući i ubrzavajući njihovu razmjenu. Obnašajući transakcijsku
funkciju novac se javlja u obliku platežnog i prometnog sredstva.

Funkcija novca kao općega ekvivalenta

4
U trenutku kada se vrijednost svih dobara može iskazati u jednom dobru, tada to dobro
postaje opći ekvivalent te ono postaje novac (posredna zamjena). Funkcija novca kao općega
ekvivalenta jedna je od najznačajnijih funkcija novca.

Funkcija zalihe vrijednosti

Novac je najlikvidniji oblik imovine budući da ga je moguće pretvoriti u bilo koji drugi oblik
imovine uz najmanje troškove takve aktivnosti. Novac je stoga i vrlo pogodno sredstvo za
očuvanje vrijednosti. Novac će funkciju zalihe vrijednosti uspješnije obnašati ukoliko postoji
njegova stabilnost, ali i povjerenje u njega (Božina, 2008.)

Funkcija svjetskog novca

Funkciju svjetskog novca obnaša u potpunosti jedino punovrijedan novac, odnosno novac
realne i nominalne vrijednosti. Danas funkciju svjetskog novca obnašaju tzv. Referentne
valute, odnosno valute konvertibilne u suvremenom smislu konvertibilnosti.

Numizmatička i notafilijska funkcija

Suvremeni novčani oblici u materijalnom obliku mogu obnašati numizmatičku funkciju, u

suvremenom smislu svi novčani oblici osim novčanica koje obnašaju notafilisku funkciju. U
većini zemalja numizmatika i notafilija su formalizirane te čine sastavni dio njihove emisijske
politike.

2.3. Novčani oblici

Matić (2011.) navodi sljedeće oblike novca:

Predmonetarni oblici (tradicionalni,primitivni,naturalni novac)

Predmonetarne oblike novca činile su prirodnine(naturalije), razni artefakti te simbolički

novac.Rasprostranjenost pojedinog predmonatarnog oblika prvenstveno ovisi o zemljopisnim
datostima te počiva na iskustvu vezanom za njegovu uporabu i na temelju toga
uspostavljenom povjerenju korisnika predmonetarni oblika. Gotovo svi plodovi iz prirode
(žitarice,kakaovac,čaj i duhan i drugo) vrlo su se rano u povijesti čovječanstva koriste kao
predmonetarni oblici.U istu svrhu su se koristile dijelovi životinja (koža, krzno) te kemijski
spojevi

Kovinski i papirni novac

5
Pozitivna iskustva korisnika primitivnog novca, pogotovo predmonetarnih oblika izrađenih od
kovina, dovode postupno do kvalitetnijih rješenja na monetarnom planu. Kovine u odnosu na
druge novčane materijale imaju niz prednosti kao što su :

-prepoznatljivost

-djeljivost,

-postojanje vrijednosti,

- prenosivost,

- trajnost

-nezamjenjivost

Depozitni novac (skripturalni, žiralni novac)

U povijesnom razvoju novca knjižni novac predstavlja razvijeniji novčani oblik u odnosu na
novčane oblike koji su mu prethodili. Knjižni novac je usko vezan s razvojem banaka, Upravo
ove institucije, kroz obnašanje svojih temeljnih funkcija, utječu na razvoj ovoga novčanog
oblika. Nesigurnost u svezi uporabe tradicionalnog, kovinskog ili papirnog novca kao i
neprikladnost ovih novčanih oblika za pojedine novčane transakcije, prvenstveno transakcije
koje glase na velike iznose, postupno dovode do afirmacije knjižnog novca.

3.POJAM KRIVOTVORENJA I FALSIFICIRANJA NOVCA

Krivotvorenje podrazumijeva proizvodnju lažnog optjecajnog kovanog ili papirnatog novca,

dok se falsificiranjem naziva prepravljanje originalnih optjecajnih novčanica u smislu
povećanja nominalne vrijednosti u odnosu na original.

Krivotvorenje novca postoji gotovo od kada postoji i novac. Ono dovodi do povećanja
ukupne količine njegove mase u optjecaju što dovodi do smanjenja njegove vrijednosti
odnosno inflacije i povećanog nepovjerenja u novac među stanovništvom. Danas se najviše
krivotvore novčanice, a metalni novac krivotvori se mnogo manje. Izrada lažnog novca u
pravilu se nikada ne ograničava na jednu zemlju, krivotvori se u zemlji o čijem se novcu radi i
izvan nje, a širi se u svim zemljama u kojima su te novčanice moguća valuta plaćanja.
Europol prikuplja i uspoređuje podatke o krivotvorenom novcu iz država članica Europske

6
Unije, a Interpol od članica izvan Europske unije. Zaštitna obilježja imaju zadatak otežati
krivotvorenje novčanica i olakšati prepoznavanje krivotvorina. Uz razvijenu tehnologiju i
dostupne materijale nalik onima koji se koriste u zaštiti novčanica, sve je više otežano
otkrivanje krivotvorina. Europska unija je osmislila program Periklo 2020. kao program
razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja

Najpoznatiji slučaj krivotvorenja novca datira iz Drugog svjetskog rata kada je tijekom
nacističke operacije „Ured 6-F-4“, poznatije kao „Operacija Bernhard“ do konca 1944. godine
tiskano više od 130 milijuna funti sterlinga, u protuvrijednosti većoj od 370 milijuna dolara.
Lažni novac tiskan je u koncentracijskom logoru Sachsenhausen u Oranienburgu, u
sjevernoistočnoj Njemačkoj, a krajnji cilj operacije bilo je ubacivanje lažnog novca u
financijski sustav Velike Britanije kako bi se uzrokovao njezin financijski slom. Iako
operacija nije uspjela, Velika Britanija je 1945. godine bila prisiljena iz novčanih tokova
povući sve novčanice veće od 10 funti.

3.1. Metode krivotvorenja novca

Krivotvorine se mogu podijeliti prema tome da li su ručno izrađene ili su rađene strojnom
tehnikom kojom se izrađuju novčanice.

Krivotvorine izrađene tiskarskim postupcima dijeli kriminalistička metodika na dvije grupe:

lažne novčanice urađene mehaničkom izradbom (“zanatska proizvodnja”) i lažne novčanice
stvorene strojnom izradbom (“industrijska proizvodnja”). U skladu s tim važna je podjela
krivotvoritelja novčanica na zanatske “radnike” i industrijske “radnike”, jer povlači za sobom
bitne razlike u taktici organiziranja i proturanja lažnih novčanica. Tiskarske postupke mogu
primijeniti samo krivotvoritelji koji raspolažu velikim početnim kapitalom. Sam proces
izradbe krivotvorina organizira se na isti način kao i izradba originala, što znači da se za
svaku vrstu tiska (visoka, ravna, duboka) i svaku boju, izrađuje posebni klišeji na osnovu
fotoreprodukcija originalne novčanice. Ovako izrađene krivotvorine su veoma opasne, budući
da se teško razlikuju od originala, tako da se razlike ne mogu uočiti golim okom. (sa onog
članaka)

Nasuprot krivotvorina tiskanjem mehaničkom ili strojnom izradbom postoje i primitivne

krivotvorine, koje su jednostavne, grube izradbe i predstavljaju samo slabe, neuspjele
imitacije. Njihov krivotvoritelj nema potrebnu stručnu spremu, ali raspolaže prirodnom
obdarenošću koja mu u izvjesnoj mjeri zamjenjuje nepostojanje specijalnog materijala i

7
sredstava. Takva krivotvorina se obavlja precrtavanjem (kopiranjem na staklu, preko paus-
papira ili preko indiga), kao i crtanjem slobodnom rukom. Krivotvoritelj tako dobijene grube
linije obrasca novca prenosi putem šablone ili preko paus papira na papir lažne novčanice,
koji treba biti sličniji papiru prave novčanice. Dobivena osnova se ispuni adekvatnim bojama
i crtež upotpuni slobodnom rukom. Upotrebljavaju se vodene bojice, tuš, pastelne bojice, pa
čak i tintane olovke. Ovakve krivotvorine su u pravilu slabe kvalitete i izrađene su samo u
malim količinama, uslijed čega je društvena opasnost od takvih krivotvoritelja manja. Takove
krivotvorine su vrlo grube i mogu se prepoznati po papiru, grubom crtežu, neodgovarajućoj
boji itd. Zbog nedostatka elemenata izrađenih visokim tiskom može ih otkriti i slijep čovjek.
Stoga se ovakve krivotvorine teško plasiraju. (Geiger, 1999.)

3.2. Razlozi krivotvorenja

Pojava krivotvorina datira iz najstarijih vremena organiziranog ljudskog društva. Jačanjem i

razvijanjem pravnog sustava rastao je broj krivotvorina, unapređivana je tehnika izradbe
krivotvorina i tehnika primjene zaštitnih mjera od krivotvorenja. Krivotvorine predstavljaju
vrlo raširen delikt karakterističan za sve zemlje i za sva vremena ljudske povijesti. Analize
kretanja kriminaliteta pokazuju da krivotvorine predstavljaju konstantna krivična djela, tj.
takva koja se uporno javljaju u svim društvima i da njihovo suzbijanje i ograničavanje
predstavlja dugotrajan zadatak.

Najčešći razlozi krivotvorenja i falsificiranja novca nailaze su potrebi za većom količinom

novca nego što je osoba posjeduje. Također, jedan od razloga krivotvorenja novca je
namjerno ugrožavanja novčane stabilnosti neke zemlje. Krivotvorenjem i falsificiranjem
novca smanjuje se vrijednost pravog novca, dolazi do povećanje cijena (inflacije) zbog
kruženja više novca u ekonomiji države te smanjenju prihvatljivosti papirnatog novca. Nisu ni
zanemarivi gubici nastali prihvaćanjem lažnog novca jer vrijednost krivotvorenih novčanica
ne nadoknađuje se.

Krivotvorenjem novca ne bave se samo privatnici, nego ovu kriminalnu djelatnost

organiziraju i državni organi, pa izradba lažnog novca postaje i sredstvom političke borbe.
(Geiger, 1999)

8
4.ANALIZA POJAVE KRIVOTVORENJA I FALSIFICIRANJA NOVCA
NA PODRUČJU REPUBLIKE FRANCUSKE U RAZDOBLJU 2014.-2016.
GODINE

S obzirom da je tema seminarskoga rada analiza pojave krivotvorenja i falsificiranja novca na

području Republike Francuske u razdoblju od 2014. do 2016 godina, analiza će obuhvati
temeljne makroekonomske podatke o pormatranoj zemlji i broj uočenog krivotvorenja i
falsificiranja novca u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

4.1. Temeljna obilježja valute euro

Euro novčanice dijele isti dizajn na cijelom području eurozone. Njihovih sedam denominacija
imaju karakteristične značajke, veličine i boje iz estetskih i praktičnih razloga. Na prednjoj
strani obiju serija euronovčanica prikazani su prozori i vrata. Oni simboliziraju europski duh
otvorenosti i suradnje. Mostovi na stražnjoj strani simboliziraju komunikaciju između naroda
Europe te između Europe i ostatka svijeta. Prozori, vrata i mostovi prikazani na novčanicama
stilizirane su ilustracije, a ne slike dijelova ni cijelih stvarnih građevina. Na novčanicama se
također nalazi naziv valute – euro – napisan latiničnim (EURO) i grčkim (EYPΩ) pismom u
prvoj seriji; serija Europa sadrži i ime napisano ćiriličnim pismom (EBPO) i početna slova
naziva Europske središnje banke u pet jezičnih varijanata – BCE, ECB, EZB, EKT i EKP – u
prvoj seriji te u deset jezičnih varijanata u drugoj seriji.

Osam denominacija euro kovanica varira po veličini, težini, boji i debljini, ovisno o njihovim
vrijednostima. Za razliku od novčanica, koje su iste u svim zemljama eurozone, kovanice
imaju jednu zajedničku stranu i jednu stranu specifičnu za pojedinu državu.

Na zajedničkoj strani osam eurokovanica prikazani su različiti motivi: na kovanicama od 2 € i

od 1 € te 50, 20 i 10 centi prikazana je Europska unija prije proširenja 1. svibnja 2004. ili
Europa u geografskom smislu (od 1. siječnja 2007). Na kovanicama od 5 centi te od 2 i 1
centa Europa je prikazana na zemaljskoj kugli u odnosu na Afriku i Aziju.

Svaka od zemalja eurozone koristi poznate ili tradicionalne motive i ikone za oblikovanje
nacionalnih strana svojih kovanica. Neke zemlje imaju drugačiji dizajn za svaku od
novčanica, drugi primjenjuju isti dizajn svima.

9
4.1.1. Apoenski niz valute euro

Euronovčanice se izdaju u sedam apoena: 5 €, 10 €, 20 €, 50 €, 100 €, 200 € i 500 €. One su

zakonsko sredstvo plaćanja u eurozoni. Na njima su prikazani arhitektonski stilovi iz
različitih razdoblja europske povijesti.

Serija eurokovanica sastoji se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centi te
1 € i 2 €. Eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu. Nacionalna strana
upućuje na državu izdavateljicu. Zajedničke strane kovanica dizajnirao je g. Luc Luycx iz
Belgijske kraljevske kovnice.

4.1.2. Elementi zaštite od krivotvorenja

Euronovčanice se proizvode sofisticiranom tiskarskom tehnologijom. Imaju niz istaknutih

zaštitnih obilježja, koja služe za odvraćanje krivotvoritelja i zahvaljujući kojima ih je lako
razlikovati od krivotvorenih novčanica bez uporabe posebne opreme. U sve euronovčanice
ugrađena su razna zaštitna obilježja kako bi ih se zaštitilo od krivotvorenja. Vrlo je lako
provjeriti novčanicu iz bilo koje serije primjenom metode OSJETI, POGLEDAJ i NAKREĆI.

Metoda osjeti( tekstura papira i reljefni tisak)

Na dodir papir je čvrst i šuškav. Na licu novčanice duž lijevog i desnog ruba niz je
ispupčenih kratkih linija. Namijenjene su lakšem prepoznavanju novčanice, osobito za slijepe
i slabovidne osobe. Glavni motiv, skraćeni naziv Europske središnje banke i veliki brojčana
oznaka vrijednosti također su ispupčeni

Metoda pogledaj (hologram, vodeni znak sa portretom i zaštitna nit)

Pri okretanju novčanice prema izvoru svjetlosti prozor u gornjem dijelu holograma postat će
proziran i na njemu će se pokazati Europin portret, koji je vidljiv na obje strane novčanice.
Kada se novčanica nakreće, na prozoru su vidljive i linije duginih boja oko brojčane oznake
vrijednosti. Na prozoru na naličju novčanice vide se brojčane oznake vrijednosti duginih boja.
Također postat će vidljiv portret Europe (lik iz grčke mitologije), oznaka vrijednosti
novčanice i glavni motiv ,te pokaza ti će se zaštitna nit kao tamna crta. Na njoj se nalaze sitna
bijela slovna : simbol € i oznaka vrijednosti novčanice.

Metoda nakreći (smaragdna brojka)

10
Na sjajnoj brojci u donjem lijevom kutu vidljiv je svjetlosni efekt, odnosno svjetlost koja se
miče gore-dolje te brojka mijenja boju iz smaragdnozelene u tamnoplavu.

4.2. Temeljni makroekonomski podatci o promatranom području

U radu će biti analizirani temeljni makroekonomski podatci koji će prikazati kretanje broja
stanovništva, bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika.

4.2.1. Trend kretanja stanovništva

Tablicom 1. prikazano je kretanje stanovništva na području Republike Francuske u razdoblju

od 2014. do 2016. Iz tablice je vidljivo da je stanovništvo imalo trenda rasta u razdoblju od
2014. do 2016.

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika na području Republike Francuske u razdoblju 2014.-

2016.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA U RAZDOBLJU 2014.-2016.

-izraženo u milijunima stanovnika
2014. 64,1
2015. 64,4
2016. 64,6
Izvor: http://www.worldometers.info/world-population/france-population/ (pristupljeno: 26. 05.2017.)

4.2.2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika
(BDP-per capita) u razdoblju 2014.-2016.

Tablicom 2. prikazano je kretanje bruto domaćeg proizvoda u razdoblju od 2014. do 2016.

godine. Bruto domaći proizvod izražen je u bilijunima USD, a promjene u visini ili smanjenu
kretanja izražene su u postotku.

Tablica 2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda na području Republike Francuske u razdoblju

2014.-2016.

11
 KRETANJE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA U RAZDOBLJU 2014.-2016.
-izraženo u bilijunima USD
Postotak promjene (%)
1.22 %
2014. 2,843.67
*u odnosu na predhodnu godinu

2015. 2,420.16 -14.89%

2016. 2,488.28 2.81%
Izvor: https://knoema.com/atlas/France/GDP (pristupljeno: 26.05.2017.)

Tablicom broj 3 prikazano je kretanje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika na

području Republike Francuske u razdoblju od 2014. do 2016. Vrijednost bruto domaćeg
proizvoda izraženo je u USD.

Tablica 3. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika na području Republike

Francuske u razdoblju 2014.-2016.

KRETANJE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA PO GLAVI STANOVNIKA NA

PODRUČJU REPUBLIKE FRANCUSKE U RAZDOBLJU 2014.-2016.
-izraženo u USD
Postotak promjene (%)
0.77 %
2014. 44,445
*u odnosu na predhodnu godinu

2015. 37,653 -15.28 %

2016. 38,537 2.35 %
Izvor: https://knoema.com/atlas/France/GDP-per-capita (pristupljeno: 26.05.2017.)

Iz tablice 2. i 3. vidljivo je da je rast BDP-a, bio praćen rastom BDP-per capita.

4.3. Broj uočenog krivotvorenenja i falsificiranja novca u razdoblju analize

Uočeni broj krivotvorenog i falsificiranog novca u razdoblju od 2014. do 2016. prikazan je

tablicom broj 4. Tablicom je prikazana količina po semestrima te ukupan broj po pojedinoj
godini.

12
 Tablica 4. Broj uočenog krivotvorenenja i falsificiranj na promatranom području u razdoblju
analize

BROJ UOČENOG KRIVOTVORENENJA I FALSIFICIRANJ NA PROMATRANOM

PODRUČJU U RAZDOBLJU ANALIZE
RAZDOBLJE 2014/1 2014/2 2015/1 2015/2 2016/1 2016/2
BROJ
KRIVOTVORENJA 331 000 507 000 454 000 445 000 331 000 353 000
NOVČANICA
UKUPNO 838 000 899 000 684 000
Izvor: https://www.banque-france.fr/en (pristupljeno: 26.05.2017.)

*Zbog ograničenog pristupa informacijama, iskazani podatci odnose se na područje Eurozone,čija je Republika
Francuska članica.

Tablica broj 5. prikazuje broj krivotvorenog i falsificiranog novca u drugom semestru 2014
godine. Tablicom je prikazana apoenska struktrura, količina i vrijednost krivotvorenog i
falsificiranog novca.

Tablica 5. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u 2/2014.

BROJ KRIVOTVORENOG I FALSIFICIRANOG NOVCA U 2/2014.

100 500
APOEN 5 EURA 10 EURA 20 EURA 50 EURA 200 EURA
EURA EURA
KOLIČINA 5070 15 210 304 200 131 820 40 560 7 650 2 535
1 267
VRIJEDNOST 25 350 152 100 6 084 000 6591000 405 600 1 521 000
500
POSTOTAK 1,00 % 3,00% 60,00% 26,00% 8,00% 1,5% 0,5 %
Izvor: https://www.banque-france.fr/en (pristupljeno: 26.05.2017.)

*Zbog ograničenog pristupa informacijama, iskazani podatci odnose se na područje Eurozone,čija je Republika
Francuska članica.

Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u drugom semestru 2015. prikazan je tablicom broj
6. Tablicom je prikazana apoenska struktrura, količina i vrijednost krivotvorenog i
falsificiranog novca.

13
Tablica 6. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u 2/2015.

BROJ KRIVOTVORENOG I FALSIFICIRANOG NOVCA U 2/2015.

APOEN 5 EURA 10 EURA 20 EURA 50 EURA 100 EURA 200 EURA 500 EURA

KOLIČINA 4898 13 350 205 590 165095 44945 5340 5785

VRIJEDNOST 24 490 133 500 40 110 800 8254750 449 500 1 068 000 2892500

POSTOTAK 1,1% 3,0% 46,2% 37,1% 10,1% 1,2% 1,3%

Izvor: https://www.banque-france.fr/en (pristupljeno: 26.05.2017.)

*Zbog ograničenog pristupa informacijama, iskazani podatci odnose se na područje Eurozone,čija je Republika
Francuska članica.

Tablica broj 7. prikazuje broj krivotvorenog i falsificiranog novca u drugom semestru 2016.
godine. Tablicom je prikazana apoenska struktrura, količina i vrijednost krivotvorenog i
falsificiranog novca.

Tablica 7. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u 2/2016.

BROJ KRIVOTVORENOG I FALSIFICIRANOG NOVCA U 2/2016.

APOEN 5 EURA 10 EURA 20 EURA 50 EURA 100 EURA 200 EURA 500 EURA

KOLIČINA 2824 13 061 133 434 150 025 34 241 2118 17 297

VRIJEDNOST 14 120 130610 2 668 680 7 501 250 342 410 423 600 8 647 000

POSTOTAK 0,8% 3,7% 37,8% 42,5% 9,7% 0,6% 4,9%

Izvor: https://www.banque-france.fr/en (pristupljeno: 26.05.2017.)

*Zbog ograničenog pristupa informacijama, iskazani podatci odnose se na područje Eurozone,čija je Republika
Francuska članica.

4.4. Prosječan broj krivotvorenih i falsificiranih novčanica na 500 000 stanovnika

Tablicom broj osam prikazan je prosječan broj krivotvorenih i falsificiranih novčanica eura
na pola milijuna stanovnika. Razdoblje u kojem se analiza provodi je 2014.-2016.

Tablica 8. Prosječan broj krivotvorenja i falsificiranja novca na 500 000 stanovnika

14
 PROSJEČAN BROJ KRIVOTVORENJA I FALSIFICIRANJA NOVCA NA 500 000
STANOVNIKA
2014. 6329,30 novčanice
2015. 6759,39 novčanice
2016. 53135,12 novčanice
izvor: izrada autora

*Zbog ograničenog pristupa informacijama, iskazani podatci odnose se na područje Eurozone,čija je Republika
Francuska članica.

5.ZAKLJUČAK

Budući da je tema seminarskog rada Analiza pojave krivotvorenja i falsificiranja novca na

području Republike Francuske, analizirana je ukupna količina krivotvorenja i falsificiranja
novca u razdoblju od 2014.godine do 2016. godine. Usporedno sa analizom pojave
krivotvorenja novca analizirani su temeljni makroekonomski podatci o promatranoj zemlji
kao što su: trend kretanja stanovništva te odnos bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg
proizvoda po glavi stanovnika. Uspoređujući te podatke vidljivo je da je pad BDP-a i BDP-
per capita u 2015. godina praćen rastom krivotvorenih i falsificiranih novčanica, čiji je broj u
2015. godini porastao za više od 7,28% u odnosu na 2014. godinu. Također vidljivo je da je
porast BDP-a i BDP-per capita u 2016. godini praćen smanjenjem broja uočenih
krivotvorenih i falsificiranih novčanica koji je u 2016. godina iskazao trend pada od 23,9%..
Prema apoenskoj strukturu vidljivo je da između 60% i 80% uočenih krivotvorenih novčanica
čine apoeni od 20 i 50 eura.

Istraživanjem je djelomično potvrđena hipoteza ( zbog ograničenja u pristupu podataka,

analiza se temeljila na podatcima za Eurozonu,čija je Republika Francuska članica), da postoji
veza između krivotvorenja i falsificiranja novca i ekonomskog stanja gospodarstva u zemlji.

15
POPIS LITERATURE

Knjige: 1. Matić, B. (2011.) Monetarna ekonomija, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

Internet: 2. Dostupno na: https://www.banque-france.fr/en (pristupljeno: 26.05.2017.)

3. Dostupno na: https://knoema.com/atlas/France/GDP-per-capita (pristupljeno:

26.05.2017.)

4. Dostupno na: http://www.worldometers.info/world-population/france-

population/ (pristupljeno: 26.05.2017.)

5. Dostupno na: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/N/Novac (pristupljeno:

26.05.2017.)

6. Dostupno na: http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=109 (pristupljeno:

26.05.2017.)

7. Dostupno na: https://knoema.com/atlas/France/GDP (pristupljeno: 26.05.2017.)

16
POPIS TABLICA

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika na području Republike Francuske u razdoblju 2014.-2016.........11

Tablica 2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda na području Republike Francuske u razdoblju 2014.-
2016........................................................................................................................................................11

Tablica 3. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika na području Republike Francuske u
razdoblju 2014.-
2016........................................................................................................................................................12

Tablica 4. Broj uočenog krivotvorenenja i falsificiranj na promatranom području u razdoblju

analize.....................................................................................................................................................12

Tablica 5. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u 2/2014.............................................................13

Tablica 6. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u 2/2015...............................................................13

Tablica 7. Broj krivotvorenog i falsificiranog novca u

2/2016.....................................................................................................................................................13

Tablica 8. Prosječan broj krivotvorenja i falsificiranja novca na 500 000 stanovnika...........................14

17