01 Alati I Pribori Prezentacije Sa Vezbi B Srdanovic 2014 PDF

Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014
ALATIIPRIBORI1
ALATI I PRIBORI 1
Ͳ prezentacijesavježbiͲ
prezentacijesavježbiͲ
BranislavSredanoviđ
BanjaLuka,mart2014.
• Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i praktiþne primjere

za izbor alata i pribora.
• Uz prezentacije koristi se skripta “Podloge za vježbe iz Alata i

pribora 1”.
• U pomenutoj skripti nalaze se zadaci koji se odnose na modeliranje

alata i pribora pomoüu raþunara.
• Prezentacije su namjene studentima treüe godine Mašinskog

fakulteta u Banjoj Luci.
6DPR]DLQWHUQXXSRWUHEX
Prezentacije 1
STANDARDNIALATIZAOBRADU
STRUGANJEM
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,

Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije 1
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
Prema vrsti materijala od koji su izraÿeni, alati mogu biti:
Alati od brzoreznog þelika – izraÿeni od legiranih þelika: ý.6880, ý.6980,

ý.9782. Koriste se za izradu noževa koji rade na nižim temperaturama i
b i
brzinama obrade
b d i za obradu
b d materijala
t ij l prii udarnim
d i optereüenjima.
t ü ji
Alati od tvrdog metala – izraÿeni od praha karbida TiC (za obradu žilavih
materijala), WC (za obradu krtih i tvrdih materijala) sa vezivnim
materijalima Co i Ni. Uglavnom se koriste na obradnim centrima povišene
krutosti i taþnosti, za standardne vrste obrade.
Alatna keramika – izraÿujuj se od ppraha Al2O3, sa vezivnim sredstvom od

SiO2, B4C. Koriste se za obradu tvrdih þelika i legura te za izradu prevlaka
na tvrdim metalima.
Supertvrdi materijali – vještaþki dijamant (PCD), kubni nitrid bora (CBN).

Koriste se za specijalne obrade super legura.
Alati od tvrdog metala se razvrstavaju u grupe prema vrsti materijala

obratka, koji diktira procenate razliþitih vrsta praha tvrdih metala i veziva.
Prezentacije 2
Savremeni alati se izraÿuju od

TiN tvrdog metala sa prevlakama,
koje:
Al2O3
• poveüava otpornost oštrice na
habanje,
TiCN
• poveüava otpornost na toplotu,
Carbid • smanjuje trenje,
• smanjuje adhezivno lijepljenje

materijala obratka.
Prezentacije 3
ĸ CVD
Ch i l Vapour
Chemical V Deposition
D iti
PVD ĺ
Phisical Vapour Deposition
Postupci nanošenja prevlaka
PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Alati za obradu struganjem se prema tipu obrade dijele na:

• alate za spoljašnju uzdužnu obradu,
• alate za spoljašnju popreþnu obradu,
• alate za unutrašnju obradu,
• alate za odsjecanje,
• alate za usjecanje,
• alate za narezivanje navoja.
Prema vrsti obrade alati za struganje se dijele na:

• alate za finu obradu i
• alate za grubu obradu.
Prema obliku popr. presjeka drške alati za struganje se dijele na:

• alate sa kvadratnim popreþnim presjekom drške,
• alate sa pravugaonim popreþnim presjekom drške,
• alate sa kružnim popreþnim presjekom drške.
Prezentacije 4
PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Alati za obradu struganjem prema konstrukciji mogu biti:

• strugarski noževi od brzoreznog þelika,
• strugarski noževi sa zaljemljenom ploþicom od tvrdog metala,
• strugarski
g noževi sa mehaniþki ppriþvršüenom p
ploþicom od TM.
Strugarski noževi prema smjeru obrade mogu biti:

• lijevi i
• desni.
GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Elementi strugarskog noža:

• Drška noža,
• Grudna površina,
• Glavna leÿna površina,
• Pomoüna leÿna površina,
• Glavno sjeþivo,
• Pomoüno sjeþivo,
• Vrh alata.
Prezentacije 5
Geometrijske veliþine:
• Napadni ugao noža,
• Pomoüni napadni ugao noža,
• Ugao
g vrha noža,,
• Radijus vrha noža,
• Ugao nagiba oštrice,
• Grudni ugao,
• Leÿni ugao,
• Ugao klina alata
Geometrijske veliþine:
Prezentacije 6
Uticaj obradnog sistema na izbor alata:

• Oblici grudne površine zavise od vrste obrade (gruba ili fina)
• Uglovi reznog klina zavise od vrste materijala (þelik, gvožÿe, ...)
• Napadni uglovi na alatu zavise od tipa obrade (popreþna, uzdužna, ...)
• Ugao
U nagiba
ib oštrice
š i zavisii i od
d vrste obrade
b d (gruba
( b ili fina)
fi )
• Radijus vrha alata zavisi od vrste obrade (gruba ili fina)
STRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLOýICOM
Odlikuje ih moguünost obrade

širokog spektra materijala, sa
srednjim brzinama obrade pri
povišenim temperaturnim
temperaturnim,
habajuüim i mehaniþkim
optereüenjima.
Imaju moguünost oštrenja, što

je izvjesna prednost u odnosu
na alatel t sa izmjenjivim
i j ji i
ploþicama.
Prezentacije 7
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
¾ Ploþice su brzo izmjenjive

¾ Koriste na savremenim obradnim centrima za obradu rezanjem.
¾ Mogu se obraÿivati širok spektar razliþitih materijala.
¾ Rezna pploþica može da ima od jjedne do 8 reznih ivica.
¾ Držaþi se izraÿuju od þelika za poboljšanje i povišene tvrdoüe
¾ Držaþi obezbjeÿuju stabilno i taþno nalijeganje ploþice.
Postoje þetri osnovna sistema stezanja rezne ploþice:
• Pritezanje odozgo sa držaþem (C sistem),
• Pritezanje
P it j preko
k otvora
t preko
k poluge
l sa ekcentrom
k t (P sistem),
i t )
• Pritezanje direktno pomoüu vijka (S sistem),
• Kombinovano pritezanje odozgo i preko poluge (M sistem).
C sistem predstavlja najstariji sistem pritezanja ploþice. Masivnost sistema

se pozitivno odražava na preciznost i stabilnost obrade a negativno na
proces odvoÿenja strugotine, i zbog toga se koristi pri teškim obradama.
1. Tijelo
2. Vijak
3. Rezna ploþica
4. Lomaþ strugotine
5. Elastiþna þivija
6. Stezaþ
7. Ekscentar
8. Podložna ploþica
9. Držaþ ploþice
Prezentacije 8
P sistem se koristi pri obradi gdje je potrebno bolje odvoÿenje strugotine i

pri skoro svim vrstama obrade. Lomljenje strugotine se odvija pod
dejstvom žljebova i kanala na ploþici – lomaþa strugotine.
1. Rezna ploþica
3. Elastiþna ivica
4. Nosaþ ploþice
5. Koljenasta
j poluga
p g
6. Zavrtanj
Prezentacije 9
S sistem je jednostavne konstrukcije. Zbog lošeg nalijeganja i taþnosti, te

pojave vibracija primjenjuje se pri stabilnijim obradama gdje se ne
zahtijeva visoka taþnost.
1. Držaþ
2. Vijak
3. Rezna ploþica
4. Vijak
p
Prezentacije 10
M sistemi su sistemi koji kombinuju neka od prethodno nabrojanih

sistema stezanja.
Prezentacije 11
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Konstrukcija i oblik alata zavisi od tipa obrade, vrste i složenosti

površine koja se obraÿuje.
Makrogeometrija alata utiþe na stabilnost obrade i otpornost oštice alata.
Negativna geometrija (Ȝ < 0)

• za vanjsko struganje
• za tešku obradu
• veüa otpornost oštrice
• ploþice imaju leÿni ugao jednak nuli
• moguüe korišüenje obe strane ploþice
Pozitivna geometrija (Ȝ = 0)
• za unutrašnje struganje
• za lakšu obradu
• manja otpornost oštrice
• leÿni ugao je pozitivan
• moguüe korišüenje samo jedne strane
Prezentacije 12
Vrste i kvaliteta materijala alata (HSS, karbid, dijamant, ...) zavisi od

materijala predmeta obrade i stabilnosti mašine.
Za tvrÿe materijale obratka se upotrebljava CBN, a za mekše karbid.
Izbor ploþice zavisi od tipa obrade, oblika površine i stabilnost obrade.
Prezentacije 13
Izbor oblika površine ploþice, odnosno lomaþa strugotine zavisi od vrste

obrade (gruba, srednja ili fina).
Preporuþeni tehnološki parametri zavise od vrste materijala, vrste

obrade i vrste alata.
Prezentacije 14
Alati se mogu oznaþiti po jedinstvenoj ISO oznaci
Oznake ploþica i oznake nosaþa

alata se u izvjesnoj mjeri
p
podudaraju.
j
Prezentacije 15
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajüi alat za

struganje.
• Obraÿujemo niskolegirani þelik

• Potrebno je omoguüiti istovremeno popreþnu i uzdužnu obradu
• Vrsta obrade je završna
• Mašina je srednje stabilnosti
1. Na osnovu tipa obrade biramo C sistem stezanja
Prezentacije 16
2. Na osnovu tipa obrade biramo C oblik ploþice (nije u vezi sa C

sistemom stezanja).
3. Provjeravamo izbor i moguünosi obrade C oblikom ploþice
Prezentacije 17
4. Na osnovu materijala obratka i stabilnosti obrade biramo

“negativnu” ploþicu kvaliteta P
5. Na osnovu uslova biramo ploþice za normalni posmak (PF ploþica

za obradu þelika – P finishing)
Prezentacije 18
6. Na osnovu materijala obratka, stabilnosti obrade i vrste koraka

biramo oznake ploþice i tehnološke parametre.
CNMG 12 04 08
ISO oznaka: P20
Interna oznaka: -PF
Kataloška oznaka: GC4215
7. Na osnovu oznake ploþice saznajemo geometriju ploþice i ostale

preporuke vezane za tehnološke parametre obrade.
Prezentacije 19
8. Na osnovu oblika ploþice i tipa obrade biramo nosaþ ploþice
DCLNR 2525 M12
Prezentacije 20
OTVORA
ALATIIPRIBORI1
Vježbe

2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
fakultet
Beograd, 2007.
4) www.sandvik.com
Prezentacije 1
PODJELA ALATA ZA OBRADU OTVORA
Standardni alati za obradu otvora:

• zabušivaþi (start drill)
• zavojne burgije (driling)
• p
proširivaþi ((boring)
g)
• razvrtaþi (reaming / fine boring)
• upuštaþi (counterboring)
• ureznici (threading)
Burgije su osnovni alat za izradu otvora

i rupa, dok ostali tipovi alata spadaju u
alate za naknadnu obradu otvora
Materijali za alate za obradu otvora:

• HSS
• HSS sa prevlakama
• tvrdi metal (ploþice)
• sinterovani materijali
PROCEDURA ZA IZBOR ALATA
¾ Definisanje oblika i dimenzija otvora
¾ Definisanje kvaliteta obrade
¾ Izbor tipa alata
¾ Izbor materijala alata
¾ Izbor držaþa alata
Prezentacije 2
ZABUŠIVAýI
KARAKTERISTIKE ZABUŠIVAýA
Zabušivaþi su alati za izradu središnjih gnjezda kao prethodnice operacije

bušenja otvora ili za izradu središnjih gnjezda za postavljanje pinole na
strugu prilikom obrade.
Prezentacije 3
BURGIJE
OSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMA
Zavojne burgije su osnovni alati za

izradu i obradu otvora koji na tijelu
imaju zavojne žljebove koji služe za
odvoÿenjej strugotine
g i dovoÿenje j
SHP-a.
Prilikom obrade otvora sa burgijom

javljaju se nepovoljne pojave koje su
uzrokovane nepristupaþnošüu zone
obrade i otežanim odvoÿenjem
strugotine.
Bušenje burgijom može da ima dva

osnovna vida, i to:
• bušenje otvora i
• proširivanje otvora.
Prezentacije 4
PODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
Zavojne burgije se mogu podjeliti prema:

• dubini otvora koji se izraÿuje:
- burgije za bušenje malih dubina
- burgije za duboko bušenje ( L/D > 5)
• materijalu od kojeg se izraÿuju:
- burgije od brzoreznog þelika
- burgije sa ploþicama od tvrdog metala
- burgije sa dijamanstim vrhom
• prema naþinu izrade:
- valjane burgije
- glodane burgije
- brušene burgije
- specijalne burgije
• prema naþinu stezanja:
- burgije sa cilindriþnom drškom
- burgije sa morze konusom
PODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
Prezentacije 5
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Tijelo zavojne burgije:

• vrh burgije
• rezni dio burgije
• vrat burgije
• oblik prihvata
Osnovne mjere burgije:

• preþnik burgije
• dužina burgije
• dužina vrata burgije
• dužina prihvata burgije
Konstrukcijom se definiše:
• smanjenje preþnika burgije (0.02 ... 0.08 na 100 mm dužine),
• materijal burgije
• tvrdoüa reznog dijela i tvrdoüa drške burgije
• kvalitet izrade burgije
• debljina jezgra burgije (2/15 D)
• širina ruba burgije,
• korak i ugao zavojnice,
• odstupanje od kružnosti,
• dozvoljena razlika u visini sjeþiva
Prezentacije 6
Uglovi na burgiji:
• leÿni ugao (Į),
• grudni ugao (Ȗ),
• ugao uspona zavojnice

(Ȧ),
• ugao vrha zavojne

burgije (2ĳ)
• ugao nagiba
pomoünog sjeþiva (ȥ)
Oblik i mjere vrha zavojne burgije:
Poveüanjem ugla uspona

zavojnice poveüava i grudni
ugao reznog klina, što
omoguüava lakše uklananje
materijala, ali i gubitak
þvrstoüe oštrice burgije.
Prezentacije 7
¾ Grudni ugao je promjeniv duž zavojnice (u direktnoj su vezi):
R polupreþnik burgije; ax polupreþnik jezgra burgije; rx rastojanje od centra

burgije do taþke na sjeþivu
¾ Dužina burgije:
l = lbuš + 3·D
lbuš dubina bušenja, D preþnik burgije
¾ Visina zavojnice burgije:
Oštrenje burgije:
• Vrh burgije se formira pomoüu dva

konusa brušenjem na specijalnom
ureÿaju za oštrenje burgija.
• Na reznom vrhu se uoþavaju dve

grudne i dve leÿne površine.
• Grudne površine se poklapaju sa

površinama zavojnih žljebova.
• Zbog toga se leÿne površine

obrazuju pomoüu dva konusa, kao
presjek konusa i tjela burgije.
Prezentacije 8
PROBLEMI PRI OBRADI OTVORA
Dominantan problem pri obradi otvora je odvoÿenje strugotine.
PROBLEMI PRI OBRADI OTVORA
Oblik habanja burgije je pokazatelj stanja procesa.
Prezentacije 9
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Savremeni alati za obradu otvora:

• standardne burgije
• standardne burgije sa prevlakama
• alati sa izmjenjivim ploþicama
Alati sa preþnikom manjim od 12 mm

proizvode se samo u obliku standardnih
burgija, zbog konstruktivnih ograniþenja
Prezentacije 10
Proizvoÿaþ alata SANDVIK

proizvodi þitavu paletu alata
za obradu otvora
Alati sa priþvršüenim
ploþicama su nestabilniji pri
obradi
Standardne burgije
Prezentacije 11
Specijalne burgije
PROŠIRIVAýI I
RAZVRTAýI
Prezentacije 12
OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVAýIMA
Proširivaþi su standardni alati za obradu otvora koji služe za proširivanje

veü izbušenih otvora na mjeru ili za pripremu za razvrtanje
Proširivanje karakteriše:
• manji dodatak za obradu i manja dubina obrade
• manji uticaj napadnih uglova alata na proces obrade
• veüa taþnost obrade
• bolji kvalitet obrade
• nesmetano odvoÿenje strugotine iz zone obrade
OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVAýIMA
Radni deo proširivaþa se sastoji od reznog i kalirirajuüeg dijela.
Ugao nagiba zavojnice utiþe na proces odvoÿenja strugotine i na proces

rezanja i bira se u zavisnosti od vrste materijala koji se obraÿuje.
Prezentacije 13
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTAýIMA
Razvrtaþi su alati koji služe za završnu obradu otvora. Ovi alati imaju 6 i
više oštrica što doprinosi stabilnosti obrade
Podjela razvrtaþa:
• Prema obliku drške:

- sa cilindriþnom drškom
- sa morze konusom
• Prema naþinu postavljanja:

- nasadni razvrtaþi (koriste se za veüe dimenzije otvora)
- razvrtaþi sa drškom (koriste se za manje dimenzije otvora)
- specijalni
• Prema konstruktivnom izvoÿenju:

- nepodesivi (geometrija je nepromjenjiva)
- podesivi (npr. preþnik obrade, se može mijenjati)
• Prema nagibu zuba:

- sa kosim zubima
- sa pravim zubima
Prezentacije 14
Tijelo razvrtaþa:
• ulazni dio
• rezni dio
• kalibrirajuüi dio
• vrat
• drška
Nazivni preþnik razvrtaþa je standardizovan prema nazivnom preþniku

otvora koji se obraÿuje.
Tolerancijsko polje razvrtaþa je uže od tolerancije otvora.
Prezentacije 15
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Savremeni proširivaþi
Dvoperni podesivi proširivaþ
Prezentacije 16
Troperni podesivi proširivaþ
Savremeni razvrtaþi
Prezentacije 17
Podesivi razvrtaþ
Podesivi fini razvrtaþ
Prezentacije 18
Razvrtaþ sa ploþicama
UPUŠTAýI
Prezentacije 19
OSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTAýIMA
Upuštaþi služe za upuštanje i obaranje ivica na otvorima, u kojima se

montiraju vijci ili navrtke, zakovice, zaptivke i sl.
Standardni upuštaþi se izraÿuju kao:

• þeoni i
• konusni
ýeoni upuštaþi se mogu izraÿivati i kao:

• nasadni ili
• stepenasti
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA

obradu otvora.
• Tip obrade: BUŠENJE

• Preþnik otvora: Dc = Ø10 mm
• Dubina otvora: Lc = 30 mm
• Tolerancija izrade: IT 9
• Kvalitet obrade: Ra = 2 ȝm
• Poþetna površina: RAVNA
• Materijal obratka: ý. 1220
• Stabilnost OS: SREDNJA
Prezentacije 20
1. Izbor tipa alata: na osnovu veliþine otvora bira se burgija od HSS

CoroDrill Delta C
2. Izbor geometrije alata: prema vrsti materijala obratka bira se oblik

R840.
Prezentacije 21
3. Izbor materijala alata: na osnovu materijala obratka bira se materijal

kvaliteta GC1220 koji odgovara kvalitetu oznake P20.
4. Izbor veliþina na alatu vrši se prema dubini bušenja.
Prezentacije 22

obradu otvora.
• Tip obrade: BUŠENJE

• Preþnik otvora: Dc = Ø 36 mm
• Tolerancija izrade: IT 10
• Kvalitet obrade: Ra = 3 ȝm
• Poþetna površina: UKRŠTENE
• Materijal obratka: ý. 1220
• Stabilnost OS: POVIŠENA
1. Izbor tipa alata: na osnovu preþnika i oblika obrade biraju se burgija

sa izmjenjivim ploþicama.
Prezentacije 23
2. Izbor geometrije alata: na osnovu zahtijeva obrade bira se oblik

CoroDrill 880
3. Izbor veliþine tijela – izbor prema preþniku otvora i dubini bušenja
Prezentacije 24
3. Analiza veliþina i dimenzija na tijelu alata:
4. Izbor ploþica: bira se kvalitet ploþice prema materijalu obratka i

nosaþu ploþica.
Periferna poloþica: GC4024 - geometrije GR
Centralna poloþica: GC1044 - geometrije GR
Prezentacije 25
5. Analiza veliþina na ploþici:
6. Analiza i izbor režima obrade:
Prezentacije 26

obradu otvora.
• Preþnik otvora: Dc = Ø 26 mm
• Tolerancija izrade: IT 6 – završna obrada
• Kvalitet obrade: Ra = 0.5 ȝm
• Poþetna površina: RAVNA
• Materijal obratka: SL 150
• Stabilnost OS: POVIŠENA
1. Izbor tipa alata: na osnovu preþnika i oblika otvora biraju se proširivaþi

sa izmjenjivim ploþicama
Prezentacije 27
2. Izbor oblika alata: na osnovu preþnika i kvaliteta bira se oblik

CoroBore 825
3. Izbor veliþine tijela – bira se na osnovu preþnika otvora i kvaliteta

izrade
Prezentacije 28
4. Analiza dimenzija i veliþina na tijelu alata:
5. Izbor ploþica: na osnovu materijala obratka i vrste obrade bira se

kvalitet ploþice – ploþice za struganje
Prezentacije 29
6. Analiza veliþina i dimenzija ploþice:
Prezentacije 30
GLODANJEM
ALATIIPRIBORI1
Vježbe

2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
fakultet
Beograd, 2007.
4) www.sandvik.com
Prezentacije 1
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Glodala su višesjeþni alati složene

geometrije na þijem su obimu i/ili na þeonoj
strani rasporeÿeni rezni zubi.
Namjenena su obradi ravnih površina,

stepenastih površina, zakrivljenih površina,
te obradi fazonskih površina, usjeka,
žljebova, zareza, utora i sl.
Materijali
M t ij li za alate
l t za obradu
b d otvora:
t
• HSS
• HSS sa prevlakama
• tvrdi metal (lemljene ili priþvršüene
ploþice)
• sinterovani materijali
Prema položaju reznog dijela glodala:

• þeona glodala
• valjkasta glodala
• kombinovano
Prezentacije 2
Prema naþinu izrade zuba glodala mogu biti:

• glodala sa glodanim zubima
• glodala sa leÿno struganim zubima
• g
glodala sa brušenim pprofilima zuba
• glodala sa zalemljenom/mehaniþki priþvršüenom ploþicom
Prema obliku zuba glodala mogu biti:

• glodala sa pravim zubima
• glodala sa ukrštenim zubima
• glodala sa zavojnim zubima (desnim ili lijevim)
Prema smjeru
P j obrtanja
b t j glodala
l d l mogu biti:
biti
• desnorezna glodala (u smjeru kazaljke na satu gledajuüi iz drške)
• lijevorezna glodala
Prema naþinu postavljanja na mašinu (prema obliku drške):

• glodala sa drškom
• nasadna glodala
Oblik glodala:
• valjkasta glodala
• þeona
þ glodala
l d l
• koturasta glodala
• testerasta glodala
• vretenasta glodala
• koniþna glodala
• profilna glodala
Prezentacije 3
GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE
Na glodalu se mogu uoþiti rezni dio glodala (rezni klin) i prihvatni dio
glodala (drška).
Rezni klin glodala i rezna geometrija glodala je složene konfiguracije

sastavljena od niza ravnih dijelova (fazeta) i složenih površina.
Prezentacije 4
Broj zuba glodala - Manji broj

lakše smiještanje strugotine u
kanale dok veüi broj omoguüava
stabilniju
j obradu
Ugao uspona zavojnice zuba

se bira na osnovu uslova
obrade. Glodala sa zavojnim
zubima omoguüavaju stabilniji
rad jer pri izlasku jednog zuba iz
zahvata drugi zub je veü u fazi
rezanja.
j
Oblik zuba glodala treba da

omoguüi dovoljnu otpornost
zuba glodala, dovoljno mjesta za
smještaj strugotine i nesmetan
dovod SHP-a.
Geometrija alata za glodanje

zavisi od:
• materijala obratka
• oblika p
površine
• mjera obratka
• uslova obrade
Prezentacije 5
Glodala sa preþnikom iznad

40 mm se najüešüe izraÿuju kao
nasadna glodala.
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Ravno glodanje
(Face milling)
Prezentacije 6
Glodanje stepenika
(Shoulder milling)
Glodanje utora
(Slot milling)
Prezentacije 7
Profilno glodanje
(Profile milling)
Kvaliteti glodala i ploþica pokrivaju þitav spektar razliþitih materijala. Pri

izboru ploþica materijal obratka diktira vrstu materijala alata i prevlaka, dok
kod izbora glodala od HSS diktira geometriju.
Prezentacije 8
OZNAýAVANJE GLODALA - proizvoÿaþ SANDVIK
OZNAýAVANJE PLOýICA - proizvoÿaþ SANDVIK
Prezentacije 9
Savremeni alat za ravno

glodanje sa izmjenjivim
ploþicama
Sandvik
Savremeni alat za glodanje stepenika sa izmjenjivim ploþicama Sandvik
Prezentacije 10
Savremeni alat za profilno glodanje sa

izmjenjivim ploþicama Sandvik
Savremeni alat profilno glodanje od

HSS Sandvik
Prezentacije 11
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajuüe glodalo.
• Površina: ravna
• Širina obrade: 80 mm
• Dubina obrade: 5 mm
• Kvalitet obrade: srednji
• Materijal obratka: ý.1220
• Stabilnost OS: povišena
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se
oblik alata
CoroMill 245
Prezentacije 12
2. Izbor veliþine nosaþa ploþica: na osnovu preþnika i dubine rezanja

(potrebne veliþine ploþice)
R245-063Q22-12L
3. Izbor ploþice: na osnovu nosaþa ploþica, materijala radnog predmeta i

dubine rezanja
R245- 12 T3 M- PM
Oznaka kvaliteta
GC4220
Prezentacije 13
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice, materijala radnog predmeta i

koraka
• Površina: stepenasta
• Širina obrade: 30 mm
• Dubina obrade: 10 mm
• Kvalitet obrade: srednji
• Materijal obratka: SL 200
• Stabilnost OS: srednja
Prezentacije 14
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se
oblik alata
CoroMill 390
2. Izbor veliþine nosaþa ploþica: na osnovu preþnika i dubine rezanja

(potrebne veliþine ploþice)
R390-025A25-17L
Prezentacije 15
3. Izbor ploþice: na osnovu nosaþa ploþica, materijala radnog predmeta i

dubine rezanja
R390- 17 04 08M- KM
Oznaka kvaliteta: GC1020
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice, materijala radnog predmeta i

koraka
Prezentacije 16
• Površina: profilna - složena

• Najmanji preþnik: 5 mm
• Kvalitet obrade: fina
• Materijal obratka: aluminijum
• Stabilnost OS: srednja
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, preþnika, širine i dubine

glodanja bira se oblik alata
CoroMill Plura
Prezentacije 17
2. Izbor geometrije alata: na osnovu preþnika i dubine rezanja
Ball nose end mill
3. Izbor kvaliteta i mjera alata: na osnovu materijala radnog predmeta i

preþnika
R216.42-05030-AK10A
Kvalitet: H10
Prezentacije 18
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice i materijala radnog predmeta
Prezentacije 19
BRUŠENJEM
ALATIIPRIBORI1
Vježbe

2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
fakultet
Beograd, 2007.
4) www.sandvik.com
Prezentacije 1
PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Brušenje je postupak obrade rezanjem, kod

koga se odvajanje materijala ostvaruje
istovremenim dejstvom veüeg broja zrna
abraziva vezanih p pomoüu veziva u jjednu
cijelinu - tocilo.
Brušenje je najekonomiþniji postupak

završne obrade dijelova visokog kvaliteta i
visoke taþnosti, pri þemu glavno kretanje
izvodi alat.
Brušenje se izvodi na:

• horizontalnim brusilicama
• vertikalnalnim brusilicama
Brušenje može biti:

• okruglo
- uzdužno
- radijalno
• ravno
• profilno
Stezanje obradka:
• na radni sto
• u steznu glavu
• izmeÿu šiljaka
• bez šiljaka
Prezentacije 2
Prema položaju radne površine

• tocila za obimno brušenje
• tocila za þeono brušenje
• tocila za p
profilno brušenje
j
Prema položaju površine obratka:

• tocila za unutrašnje brušenje
• tocila za spoljašnje brušenje
Karakteristike tocila su:

• arsta abraziva
• veliþina zrna
• vrsta veziva
• mješavina
• poroznost
Oblik tocila može biti:

• koturasta
• lonþasta
• valjkasta
• segmentnat
Prezentacije 3
KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Tocila su sastavljena od abrazivnih zrna i vezivnog sredstva koje ih

objedinjuje u cjelinu, koja se dobijaju mješanjem, presovanjem i peþem u
kalupima.
Abraziv može biti:

• korund - prirodni materijal sa velikim proncentom Al2O3
• prirodni dijamant
• prirodni kvarc za brušenje prirodnih materijala, drveta, kože.
• zeleni silicijum karbid (96% SiC) za brušenje tvrdih materijala
• crni silicijum karbid (97% SiO) za brušenje livova i obojenih metala
• normalni elektrokorund (93.5 % Al2O3) za brušenje konstruk. þelika
• bijeli elektrokorund (98.5 % Al2O3) za brušenje legiranih þelika
• monokorund (97.5 % Al2O3) za brušenje nehrÿajuþih þelika i legura
• elektrokorund legiran titanom - elektrokorund povišene tvrdoüe
• elektrokorund legiran hromom - elektrokorund povišene žilavosti
• bor karbid (B4C) za brušenje gdje se zahtijeva velika taþnost
• kubni nitrid bora (CBN) za brušenje specijalnih legura
• sintetiþki dijamant za brušenje keramike i tvrdih materijala
Sitnija zrna abraziva se slabije

drže u vezivu a samim tim se
tocilo brže troši. Tocila sa manjom
poroznošüu izraÿuju
p j se sa sitnim
zrnima i obratno.
Tako postoje vrlo gruba zrna (8-

12) gruba (14-24), srednja (30-60),
fina (70-120) i vrlo fina znrna
(150-240).
Prezentacije 4
Vezivna sredstva (veziva su najþešüe tajna proizvoÿaþa):

• organska (O) posjeduju veliku þvrstoüu i žilavost
• keramiþka (V) na bazi gline i kvarca, toplotno postojani, predviÿena
za brzine do 65 m/min
• silikatna (S) na bazi stakla, za tocila velikog preþnika; osjetljivo je na
sredstva za hlaÿenje; koristi se za abraziv od silicijum karbida
• magnezitno (Mg) za suvo brušenje na manjim brzinama; osjetljivo je
na vlagu; koristi se za abraziv od silicijum karbida
• metalno (M) kao legura bakra, kalaja, gvožÿa i aluminijuma,
primjenjuje se za dijamantni abraziv.
Struktura tocila se oznaþava brojevima. Zatvorene strukture imaju veüi

procenat abraziva i obratno. Razlikuje se:
• zatvorena struktura (oznake 1 - 3),

• srednja (oznake 4 - 6),
• otvorena (oznake7 - 9) i
• vrlo otvorena struktura (oznake 10 - 12).
IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Izbor alata za obradu brušenjem vrši se na osnovu materijala obratka:
Abraziv Sastav Materijal obratka Boja abraziva

97-99%
97 99% Al2O3 bijela
Aluminijum
Al i ij HSS liliveno
HSS,
oksid 87-96% Al2O3 gvožÿe, tvrdi þelik
roza ili smeÿa
Silicijum 96-99% SiC Aluminijum, bakar, zelena
karbid <96% SiC cementirani þelici crna
Kubni nitrid Specijalne legure,
CBN žuta
bora legure titanijuma
Vještaþki
C K
Keramika,
ik staklo
t kl mutno
t bijela
bij l
dijamant
Obrada se vrši u okviru sljedeüih vrijednosti tehnoloških parametara:

• brzina obrtanja tocila 1500 - 3000 m/min
• brzina pomjeranja 10 - 60 m/min
• dubina obrade 0.01 - 0.05 mm
Prezentacije 5
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za ravno brušenje
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za unutr. cilindriþno brušenje
Prezentacije 6
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za unutr. cilindriþno brušenje
Prezentacije 7
PRIHVATIIDRŽAIALATAZA
OBRADUREZANJEM
ALATIIPRIBORI1
Vježbe

2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
fakultet
Beograd, 2007.
4) www.sandvik.com
Prezentacije 1
OSNOVNI ELEMENTI DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
Prihvati i držaþi alata (Tooling system) su

elementi koji služe za “pomirivanje” razlike
izmeÿu glavnog vretena mašine alatke i
alata za obradu.
Funkcije koje moraju da ispune su:

• Koncentriþnost izmeÿu alata i glavnog
vretena mašine,
• ývrstoüu i krutost prilikom prenosa
momenta obrtanja u toku obrade,
• Taþnost dimenzija umjerenih alata i
ostalih elemenata sistema,
• Balansiranost pri visokim brojevima
obrtaja u toku obrade.
OSNOVNI ELEMENTI DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
U obradi rezanjem koriste se dva pristupa u projektovanju prihvata alata:

• Modularni sistem prihvata (modular tooling system) i
• Standardni sistem prihvata (solid tooling system)
Prihvat alata
(Tool holders)
Nastavci za dužinu
(Lenght adaptors)
Raduciri i nastavci
za alat
(Tool adaptors)
Alat ili nosaþ ploþica

(Tools)
Modularni sistem Standardni sistem
Prezentacije 2
PODJELA DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
Sistemi prihvata alata se razlikuju po vrstama obrade i tipovima mašina:
• Prihvati alata koji se postavljaju u revolver glave CNC strugova:

o prema vrsti alata:
9 za gonjene alate
9 za negonjene alate
o prema položaju montaže:
9 za radijalno postavljene alate
9 za aksijalno postavljene alate
• Prihvati alata koji se postavljaju u glavno vreteno CNC mašine:

o Prema vrsti stezanja alata u nosaþu alata:
9 radijalnim vijkom
9 aksijalnim vijkom
9 konusom
9 elastiþnom þahurom
9 samostezajuüom glavnom
9 vibrirajuüom glavom
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Primjer montaže alata u revolver glavu – pri þemu se alat steže pomoüu
vijaka:
Prezentacije 3
Vrste montaže alata u revolver glavu CNC struga:
A. Montaža alata direktno u

prizmatiþna / cilindriþna
sjedišta alata
B. Montaža alata sa cilindriþn.

drškom preko radijalnog ili
aksijalnog adaptera za
prizmatiþna sjedišta
C. Montaža alata sa cilindriþn.

drškom preko radijalnog ili
aksijalnog adaptera za
cilindriþna sjedišta
D. Montaža pogonjenih alata

pomoüu radijalnog ili
aksijalnog adaptera
Prezentacije 4
Nastavak za standardno sjedište alata na revolver glavi na strugu:

• moguünost aksijalnog pomjeranja preko lastinog repa
• stezanje alata pomoüu radijalnih vijaka
• predviÿeno za noževe sa prizmatiþnim drškama
Gl. karkteristike:
-veliþina lastinog repa
-veliþina sjedišta
Nastavak za prizmatiþno sjedište za alate sa cilindriþnom drškom:

• moguünost aksijalnog pomjeranja
• stezanje alata pomoüu aksijalnih vijaka
• za radijalna prizmatiþna sjedišta na koje se montiraju alati sa
radijalnim prilazom
Gl. karkteristike:
Gl
-veliþina prihvata
-preþnik sjedišta
Prezentacije 5
Izduženi nastavak za prizmatiþno sjedište za alate sa cilind. drškom:

• moguünost aksijalnog pomjeranja
• za radijalna prizmatiþna sjedišta na koje se montiraju alati sa
radijalnim prilazom
Nastavak za cilindriþno sjedište za alate sa cilindriþnom drškom:

• za aksijalna sjedišta na koje se montiraju alati sa aksijalnim prilazom
Prezentacije 6
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Primjer montaže alata u glavno vreteno glodalice:
Vrste montaže alata u glavno vreteno CNC glodalice / bušilice:
C
A Montaža reznog alata direktno u
A.
odgovarajuüe sjedišta alata na
glavnom vretenu
B. Montaža alata preko adaptera za

B dužinu i preþnik te preko adaptera
za alat direktno u glavno vreteno
C. Montaža alata preko adaptera za

alat, reducira i odgovarajuüeg
A prihvata
Prezentacije 7
Prihvat alata služi za postavljanje alata u glavno vreteno mašine, a

sastoji se iz sljedeüih cijelina:
1. Klina za povlaþenje (Pull stud),
2. Drške (Shank),
3. Nastavka (Adapter),
4. Oboda (Flange) i 1
5. Proreza (Slot).
Prezentacije 8
Prilikom montiranja prihvata za alat potrebno je obratiti pažnu na to da:
• Klinovi za povlaþenje, za razliþite tipove drški se izraÿuju u razliþitim

dužinama i razliþitim mjerama navoja.
• Drška (obiþno konusna) služi za pravilno nalijeganje alata u glavno

vreteno i za prenos obrtnog kretanja pomoüu trenja ili klina.
• Obod služi za manipulaciju robotskom rukom pri automatskoj izmjeni

alata.
• Prorez služi za pravilno postavljanje alata,

alata a ne za prenos obrtnog
momenta pri obradi.
• Nastavak za alat - adapter, može da se izradi u više oblika, pri þemu

se predviÿaju razliþiti naþini stezanja reznog alata.
Drške prihvata alata se izraÿuju prema svjetskim standadima, a

najþešüe korišüene za CNC mašine su:
• Sa konusnim prihvatom (Tappered shank)

9 ISO prihvat – prema svjetskom standardu
9BT prihvat – prema JIS standardu
9CAT prihvat – prema ASME standardu
• Sa šupljim HSK prihvatom (Hollow shank taper)
Prezentacije 9
ISO prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24.
• koristi se za veüe obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000)
• ima uzak obod, te žljeb sa rupom i ugaoni žljeb na obodu
• nema dodira þeonog dijela vretena i oboda prihvata
Oznaka
• Na primjer ISO 40
• Broj 40 govori o veliþini prihvata (veüi broj = robusniji prihvat)
BT prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24, manje dužine od ISO prihvata
• koristi se za veüe obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000)
• ima širi obod nego ISO prihvat i nema ugaonog žljeba kao ISO
• postoji varijanta sa dodirom þeonog dijela vretena i oboda prihvata
Oznaka
• Na primjer BT 40 (þesto i MAS BT B 6339)
• Oznaka B govori o dovodu SHP-a (B = dovod SHP-a kroz prihvat)
Prezentacije 10
CAT prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24
• vrlo sliþan ISO prihvatu
• obiþno se izraÿuje sa colovskim navojima za klin za povlaþenje
• izraÿuje se sa fiksnim dijelom kod adaptera za alat.
Oznaka
• Na primjer CAT 40 (þesto i CAT 40)
HSK prihvat
• ima konusnu dršku sa vanjskim konusom 1:10.
• koristi se mašine sa velikim brojem obtaja (>10000)
• obod je širok na kome se nalazi djelimiþan prorez (kao BT)
• ima tri nalegaujüe površine te ureÿaj povlaþi alat iznutra
Oznaka
• Na primjer HSK 30
Prezentacije 11
Priþvršüivanje alata na prihvate alata (standardni sistem):

• radijalnim vijcima (1),
• aksijalnim vijkom sa prednje strane - za nasadne alate, Weldon (2),
• aksijalnim vijkom pomoüu konusa - za stezne þaure, ER collets (3),
• preklopom sa zagrijavanjem (4), itd.
1 2 3 4
Priþvršüivanje adaptera na prihvate alata (modularni sistem):

• radijalnim vijcima (1),
• aksijalnim vijkom sa zadnje strane (2),
• steznim þeljustima sa radijalnim vijkom (3),
• samostežuüim dodacima, itd.
1 2 3
Prezentacije 12
Priþvršüivanje alata ili adaptera na prihvate alata se karakteriše

moguünošüu prenosa momenta te balansiranošüu:
Produžetak ili redukcija preþnika prihvata alata može se izvesti na više

naþina, pri þemu se koriste:
• Nastavci (Adaptors)
9 nastavci za dužinu (Extension adaptors) i
9 nastavci za redukciju preþnika (Reduction adaptors)
• Nosaþi ploþica sa veüom radnom dužinom
Prezentacije 13
Nastavci za alat (Tool adaptors) imaju funkciju da rezni alat dovedu u

vezu sa prihvatom alata odnosno nastavcima za dužinu/redukciju.
Gl. karkteristike:
-preþnik dosjeda Adapter za nasadno glodalo sa
-položaj klina klinovima za prenos momenta.
Nastavak za nasadno testerasto glodalo i set glodala:

• sa produženim dijelom sa dva klina za prnos momenta
• þeona ploþica sa vijkom
Gl. karkteristike:
-preþnik dosjeda
-položaj klina
Prezentacije 14
Nastavak za male alate (glodala/burgije) sa cilindriþnim drškama:

• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat
• stezanje pomoüu radijalnog vijka koji nasjeda na zaravnjeni dio alata
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
Nastavak za velike alate (glodala/burgije) sa cilindriþnim drškama:

• stezanje pomoüu dva radijalnog vijka koji nasjedaju na alat
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
Prezentacije 15
Nastavak za precizu obradu alatima sa cilindriþnim drškama:

• stezanje alata pomoüu radijalnog vijka
• upotreba sa cilindriþnom elastiþnom þahurom (Collets)
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
-redukcija preþnika
Nastavak za precizu obradu malim alatima sa cilindriþnim drškama:

• konusno unutrašnje sjedište za elastiþnu þahuru
• stezanje alata pomoüu specijalne aksijalne navrtke
• upotreba sa konusnom elastiþnom þahurom (Collets)
Gl. karkteristike:
-oblik elastiþne þahure
Prezentacije 16
Samostežuüi nastavak za alate sa cilindriþnim drškama:

• stezanje pomoüu navrtke koja zavrtanjem steže konusne þeljusti
Gl. karkteristike:
Specijalni nastavak za ureznike:

• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat sa kvadratnim dijelom
• stezanje alata pomoüu þeone navrtke
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
Prezentacije 17
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
Zadatak 1. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju þeonog glodanja,

a pri tome su poznati sljedeüi proizvdni uslovi:
• za operaciju je odabrano þeono glodalo SANDVIK CoroMill 245 þiji je
preþnik otvora za nasjedanje 32 mm
• potrebna dužina alata 200 mm od þela glodala
• prihvat na CNC glodalici je ISO 40
1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji þeonog glodala, preþniku

glodala od dmt = 32 mm, bira se SANDVIK adapter oznake:
C5 – 391.05-32 040 þiji je montažni broj C5.
Prezentacije 18
2. Izbor držaþa za alat – prema konstrukciji adaptera za alat,

montažnog broja C5, bira se SANDVIK – ov držaþ oznake:
C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, þija je dužina l1 = 80 mm
3. Izbor adaptera za dužinu – se bira pošto je potrebno produžiti alat

za cca 120 mm, te se prema konstrukciji þeonog glodala, montažnom
broju C5, bira se SANDVIK adapter za dužinu oznake:
C5-391.01-50100A þija je dužina l1 = 100 mm
Prezentacije 19
Zadatak 2. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju glodanja

vretenastim glodalom, a pri tome su poznati sljedeüi
proizvodni uslovi:
• za operaciju je odabrano vretenasto glodalo SANDVIK CoroMill Plura
þiji je preþnik drške 10 mm
• potrebna dužina alata 50 mm od þela glodala
• prihvat na CNC glodalici je ISO 40
1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji þeonog glodala, preþniku

glodala od dmt = 10 mm, bira se SANDVIK adapter oznake:
C5 – 391.14-20 055 þiji je maksimalni otvor za alat 13 mm i minimalni
1 mm, dok je montažni broj C5.
Prezentacije 20
2. Izbor držaþa za alat – prema konstrukciji adaptera za alat,

montažnog broja C5, bira se SANDVIK držaþ oznake:
C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, þija je dužina l1 = 80 mm
3. Izbor elastiþne þahure – prema konstrukciji adaptera za alat, kojem

odgovara þahura ER 20, bira se SANDVIK elastiþna þahura:
393.14-20 110 þija je oblast preþnika 11 – 10 mm
Prezentacije 21

01 Alati I Pribori Prezentacije Sa Vezbi B Srdanovic 2014 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01 Alati I Pribori Prezentacije Sa Vezbi B Srdanovic 2014 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014

• Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i praktiþne primjere

• Uz prezentacije koristi se skripta “Podloge za vježbe iz Alata i

• U pomenutoj skripti nalaze se zadaci koji se odnose na modeliranje

• Prezentacije su namjene studentima treüe godine Mašinskog

LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE

1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,

3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.

MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE

Prema vrsti materijala od koji su izraÿeni, alati mogu biti:

Alati od brzoreznog þelika – izraÿeni od legiranih þelika: ý.6880, ý.6980,

Alatna keramika – izraÿujuj se od ppraha Al2O3, sa vezivnim sredstvom od

Supertvrdi materijali – vještaþki dijamant (PCD), kubni nitrid bora (CBN).

MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE

Alati od tvrdog metala se razvrstavaju u grupe prema vrsti materijala

MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE

MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE

Savremeni alati se izraÿuju od

Carbid • smanjuje trenje,

• smanjuje adhezivno lijepljenje

MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE

Postupci nanošenja prevlaka

PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Alati za obradu struganjem se prema tipu obrade dijele na:

Prema vrsti obrade alati za struganje se dijele na:

Prema obliku popr. presjeka drške alati za struganje se dijele na:

PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Alati za obradu struganjem prema konstrukciji mogu biti:

Strugarski noževi prema smjeru obrade mogu biti:

GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Elementi strugarskog noža:

GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Uticaj obradnog sistema na izbor alata:

STRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLOýICOM

Odlikuje ih moguünost obrade

Imaju moguünost oštrenja, što

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

¾ Ploþice su brzo izmjenjive

Postoje þetri osnovna sistema stezanja rezne ploþice:

• Pritezanje odozgo sa držaþem (C sistem),

• Pritezanje direktno pomoüu vijka (S sistem),

• Kombinovano pritezanje odozgo i preko poluge (M sistem).

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

C sistem predstavlja najstariji sistem pritezanja ploþice. Masivnost sistema

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

P sistem se koristi pri obradi gdje je potrebno bolje odvoÿenje strugotine i

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

S sistem je jednostavne konstrukcije. Zbog lošeg nalijeganja i taþnosti, te

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM

M sistemi su sistemi koji kombinuju neka od prethodno nabrojanih

IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Konstrukcija i oblik alata zavisi od tipa obrade, vrste i složenosti

IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Makrogeometrija alata utiþe na stabilnost obrade i otpornost oštice alata.

Negativna geometrija (Ȝ < 0)

IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM

Vrste i kvaliteta materijala alata (HSS, karbid, dijamant, ...) zavisi od

Za tvrÿe materijale obratka se upotrebljava CBN, a za mekše karbid.