Nakladnici: lE P- D2 UFZG

www.iep.hr
Tel./fax: (0)98 493955; (01)888 5202;

Recenzenti: prof. dr. sc. Vladimir Jurić

prof. dr. sc. Milan Matijević
prof. dr. sc. Anđelka Peko

lektorica i korektorica: Marica Kurtak, prof.

Urednica: prof. dr. sc. Dubravka Miljković

Grafičko oblikovanje: Bestias, Zagreb

Tisak: Ekološki glasnik d.o.o., Donja lomnica

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji n ačin
reproducirati bez pismenog dopuštenja nakladnika .

ISBN (lE P): 978-953-7057-42-8

ISBN (UFZG): 978-953-7210-86-1
Cl P zap is je dostupan u računalno me katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ooogo4622.

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta

u Zagrebu na prijedlog svog Povjerenstva za znanstveno
nastavnu literaturu, rješenjem Klasa : 032-01/lo-01/11 ;
Urbroj: 380-04/38-10-4 na sjednici održanoj 15. lipnja 2010. god .

ID
 didaktika kao
samostalna
pedagogijska
•
znanstvena
disciplina
13·70

dida ktika:
značenje pojma,
utemeljitelji i
zadaci
15·20

retrospektiva
razvoja
didaktičke misli
21-44

didakt ičke
teorije
4S-54

didaktika i
druge znanosti
55·58

temeljni razumjeti povijesni razvoj pojma didaktika,

pojmovi
didaktike nabrojiti utemeljitelje didaktike,
59·70
definirati pojam didaktika s obzirom na različite definicije i kriterije,
kurikulum : objasniti zadatke didaktike.
teorija
i praksa
71·254

slabosti odgoja
i obrazovanja
prema
kurikulumskim
sastavnicama
73-76
teorija
kurikuluma
77-96

koncepcije
i struktura
kurikuluma
97·106
sastavnice
kurikulumskog
plana
10]-214

kompetencije
215-230

obrazovni
standardi
231-236

razvoj
kurikuluma i
sudionici
23]-246
obrazovna
politika i
kurikulum
247-254

14
15
 didaktika kao ZNACENJE POJMA DIDAKTIKA l NJEZINI UTE/\J1EUITELJI Tablica 1.: Određenje pojma didaktika
!~:
zn
samostalna
pedagogijska
znanstvena
disciplina
~-~~-~-~----~~

!
----~-~~-~-~~--~-~-..,,

.,,n l
dis
13·70
Riječ didaktika poznata je oko 2500 godina (Meyer, 2002.). Izvorno potječe iz grčkoga jezika, a L--~-.~------~~-"'---~-'---- JI
13
imala je sljedeća značenja: Nastava teorija nastave V. Švajcer, 1971-
id didaktika:
zna značenje pojma, • didaskein =poučavati ili držati nastavu bavi se pitanjima nastave u svim njezinim 5. Pataki, 1951.
ute
zad
utemeljitelji i
zadaci
• didaskalos =učitelj (uglavnom rob, muškog spola) aspektima l. leko, 1969.
, 5_ J - _ ,5 _.,o • didaskaleion =škola, prostor za učenje teorijsko promišljanje nastave F. Jelavić, 1998.
retrospektiva
ret
raz razvoja • didaktike tehne =tehnika odnosno umijeće poučavanja. proučava odgojno-obrazovni rad u nastavi A. Vukasović, 2001.
did didaktičke misli
1- 21-44
U novom vijeku ponovno je aktualan naziv didaktika na njemačko-skandinavskom i istočnoeu­ Učenje znanost kojoj je predmet sustavno (usustav- F.Jelavić, 1994.
did didaktičke
t eo teorije
ropskom području. Međutim, na engleskome govornom području (anglosaksonskom) dominiraju ljenoJ učenje ...
45- 45-54
različiti drugi nazivi: curriculum, theory of instruction ili research on teaching.
did didaktika i
dr druge znanosti Poučavanje i učenje znanost o poučavanju i učenju H. Meyer, 2002.
55 ssss Naziv didaktika u pedagogiju je prvi uveo Bodi n us (Paschen, 1979.; prema Beže n i sur. 1991.), potom teorija poučavanja i učenja H.KiperiW.
ter temeljni
Wolfgang Ratke u djelu Methodus didactica (1613.) i Jan Amos Komensky u djelu Velika didaktika Misch ke, 2008.
poj pojmovi (1632. god. objavljena je na češkom, a 1657. na latinskom kao Didactica magna).
di didaktike
59 59-70 Poučavanje umjetnost obučavanja J. A. Kamen-
kurikulum: Razvoju didaktike kao samostalne znanstvene discipline pridonijeli su njezini utemeljitelji. sky, 1900.
te teorija • Johann Friedrich Herba rt (1776.-1841.) prvi je predložio nacrt didaktike kao teorije obrazovanja.
i praksa
(1632-)
71·254
Predavao je pedagogiju na Sveučilištu u Gottingenu (1802.), a zatim je bio profesor na Sveu-
čilištu u Konigsbergu, gdje je predvodio katedru filozofije i pedagogije, naslijedivši na tom Obrazovanje grana pedagogije koja proučava opće zakoni- V. Poljak, 1991.
mjestu lmmanuela Kanta. tosti obrazovanja
sla slabosti odgoja
i obrazovanja
• Otto Willmann (1838.-1920.) u svom djelu Didaktika kao nauk o obrazovanju posebice analizira
io
pr prema obrazovne ciljeve, putove i obrazovne ustanove.
kurikulumskim Obrazovanje nauka o obrazovanju i nastavi V. Pavletić
ku
sas sastavnicama • Erich Weniger (1894.-1961.), Wolfgang Klafki (rođ. 1927.), Herwig Blankertz (1927.-1983.), Paul i nastava teorija obrazovanja i nastave (ur.), 1969.
73
_J---
73-76
Heima nn (1901.-1967.) i lothar Klingberg (1926.-1999.) omogućili su da se didaktika osamostali
·eo teorija usmjerena (je) znanstvenom proučavanju P. Šimleša, 1978.
kurikuluma te da je kao znanstvena disciplina danas zastupljena na mnogim sveučilištima i s vlastitim
~ur

77·96
pedagoških pojmova obrazovanja i nastave (ur.)
7]-1
i katedrama. Osim toga, Wolfgang Klafki prvi je 1961. definirao didaktiku kao pred metnu znanost
:orl koncepcije s različitim značenjima toga pojma (Pranjić, 2005.).
str i struktura
:uri kurikuluma Odgoj, obrazovanje, proučava bitne probleme odgoja i obrazova- l.lavrnja, 1996.
J7~06
nastava, učenje nja u procesu nastave i učenja ...
sl sastavnice
kurikulumskog
piana
DEFI N l RAI\JJ E PQj[VtL\ D! DAKTHU\ znanstveno-praktično djelovanje koje se od- M. Pranjić, 2005.
nosi na nastavu te učenje uopće
n kompetencije
sl 215<2j0
Pojam didaktika nije ni lako ni zahvalno definirati. Međutim, definirat ćemo didaktiku temeljem Komunikacija znanost o efikasnom komuniciranju ljudi A. Bežen i sur., 1991.
l
(učenika) ...
J---
obrazovni
analize više određenja toga pojma uzimajući kao kriterij one temeljne didaktičke pojmove koji
:a standardi prevladavaju u definicijama, primjerice, odgoj, obrazovanje, učenje, poučavanje, nastava, komu-
231-236
nikacija, odgojno-obrazovni proces i dr. Odgojno- grana pedagogije koja se bavi teorijom od- L Bognar i M.
razvoj
-obrazovni proces gojno-obrazovnog procesa Matijević, 2002.
kurikuluma i
~ sudionici
~246
obrazovna
politika i
kurikulum
~254
Na temelju analize mnogih i različitih definicija didaktike Marko Pranjić svrstava ih u pet skupina,
i to:
znanost o poučavanju i učenju,
teorija ili znanost o nastavi,
teorija obrazovnih sadržaja,
teorija upravljanja procesima učenja,
17
primjena psiholoških teorija poučavanja i učenja (Pranjić, 2005.).

''
 _,.l_ 1.;
·.e·, ~u t:c:~r~:c:p d:dJ~t:~e usmjerena je na neku . d' - .
"_ ,·~, t,..l Su CL,.
···' . LJ ko J t· . . POJe
"· OJ l. O 0 U'OVJnJe k ln acnu sastavnicu pa su preuske s obzirom
.... ,. ~~. , " • . · • • . . re a IVn1m l omplementarnim odnosima. Didaktiku, dakle,
.• -
'
·: :·~~:e r1.o, od,rt:d:t 1 prernJ P 0Jed~nJčnim sastavnicama odgoja i obrazovanja. Sazdana tako na
,,,s ....... cJn,Jr.emJusvoJnpodrucJ·u Jd ·J ·t b .. POTICAJI ZA RAZMIŠLJANJE l RASPRAVU
"" , f , , . r, a CJe ov1 o 1ce. Prihvatljiviji je kriterij njezina definiranja
e· ··•J ~-0 1 1 u ou.1r u.1m.1 odgoJno-obrJzovni proces kao cjelinu.
• Jan Amos Komensky u Velikoj didaktici piše: "Didaktika znači umjetnost obučavanja."
Usporedite tu definiciju s definicijom pojma didaktika u knjizi.
~:
1
:.e: shvJćamo kao pedagogijsku disciplinu i teoriju odgojno-obra-
1 1 1
Ju '.h postJvki didJktiku
:"
• Didaktika ne propisuje recepte za učiteljev rad i otvorena je za pluralizam didaktičkih
-.~• r.,c,t. proct'S.l. S obz 1_rom nJ određene spoznaje, stavove i mišljenja didaktika kao znanstvena ideja i rješenja. Pokušajte protumačiti ta motrišta.
'·-~e :,J.:nJ op: suJe. obpsnpvJ l predviđJ uzročno-posljedične veze i odnose u odgojno-obrazovnom
t'rocesu.

>:.J:/:C:•t.J odrec!enp poj mJ didaktika ovise o teorijskim pristupi ma. Tako će biti i u budućnosti jer
u· '-t' ll1IJt'r1Jol!lldopunjJv.lti teorijski obzori (pluralizam teorija). Stoga svako, pa i naše, određenje
V.llp·.tw.Jtl!l prrvrernenim i otvorenim. što dokazuje da i ne može biti jedna univerzalna i završna Preporuke za čitanje
d:d.JI.t1k.1 (Polpk.1991.).

Munjiza, E. (2oog.). Povijest hrvatskoga školstva i pedagogije. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera.
Z;\0,·\CI DIDAI(TII(E
Vukasović, A. (2007.).Jan Amos Komenskj i Hrvati. Zagreb: Društvo hrvatsko-slovačkog prijateljstva,
Naklada Bošković i Hrvatsko-češko društvo.
.... ..:

D1d.1U 1c.Hi i rw postavlJaju često pitan jJ o zadacima didaktike. Čini se da je to jasno samo po sebi.
·'>'•·clutmJ. VJ<'rtljemo da je pitanje opravdano u ime onih koji ostvaruju odgojno-obrazovni proces
J''' llll!t'IJi u did,Jktici žele naći pravi i što pouzda niji oslonac za rad.

ll tom smisltr tri su z.1datk.l didaktike:

1. Analizirati i planirJti odgojno-obrJzovni proces. Didaktika kao teorija o odgojno-obrazovnom

procesu prrrnJCrlJuje znanstveni pristup i omogućuje istraživanje nastavne prakse (život učionice).
Da kic·. dicl.lktik.l r.llvija metodologiju istraživanja odgojno-obrazovnog procesa.

2. OsigurJti prJktične smjernice za djelovanje. Didaktika daje smjernice koje valja shvatiti kao
pomoc ućitelju u poučavJnju i učenju (Meyer, 2002.), a ne kao gotov, dovršen recept ili recept za
sigurno postupanje u složenim nastavnim situacijama. Smjernice su otvorene mogućnosti koje
učitelj moze primijeniti. propitivati u vlastitoj praksi te ih često nadilaziti djelovanjem. Smjernice,
prema tome, nisu smetnja učiteljevoj i učenikovoj kreativnosti. S tog motrišta didaktika nije samo
teorija već i promišljanje o praksi i odgovornost za nju.

3· Omogućiti uvid u didaktičke teorije i pravce. Uvidom u različite didaktičke teorije i pravce didak-
tika je otvorena za pluralizam didaktičkih ideja te stvara teorijske modele i uvjete za propitivanje
i mijenjanje.