©1995.

Dario Sušanj

Modemske komunikacije u Hrvatskoj

Piše: Dario Sušanj

Uvod

Ne bismo mogli reći da su modemske komunikacije novost u Hrvatskoj, no

sa sigurnošću možemo tvrditi kako svoju najveću ekspanziju
doživljavaju upravo u posljednje dvije do tri godine. Tome zasigurno
pogoduju znatan pad cijena modema i napisi stručnog tiska o modemskoj
tehnologiji. No, u ovom trenutku još ne možemo tvrditi kako su
modemske komunikacije u Hrvatskoj dosegle zadovoljavajuću i željenu
razinu. Sve do sada, nije postojala nikakva literatura koja bi barem malo
pokušala približiti modeme kućnom korisniku. Iskustva koja imaju
današnji korisnici modema nastala su čitanjem nebrojeno mnogo
priručnika za modeme i jednostavno - eksperimentiranjem. Nadamo se stoga
da će Znakovo izdavanje prijevoda Službenog Hayesovog priručnika za
modemske komunikacije potaknuti daljnju popularizaciju elektroničkih
medija kakvi su BBS-ovi i informacijski servisi u Hrvatskoj.

U ovom, šestom dijelu knjige osvrnut ćemo se na neke teme koje u

američkom originalu nisu bile neposredno dotaknute, a smatramo da će
našim čitateljima biti zanimljive i korisne. Ovaj dio knjige donosi
pregled postojećih informacijskih servisa, detaljniju tabelu BBS-ova,
upoznaje vas s pojmom mreže BBS-ova i načinom pristupanja
Internetu u Hrvatskoj. Predstavit ćemo vam i nekoliko
najpoznatijih komunikacijskih programa i uputiti u osnove
komunikacijske etike. Na kraju, u dodacima ovom dijelu, dopunit ćemo
neke informacije koje ste pronašli u samoj knjizi i izvijestiti vas o
događajima na svjetskoj komunikacijskoj sceni koji su se dogodili od
izlaska knjige u Americi, pa do ovog našeg izdanja. Primjerice,
komunikacijski standard V.34 napokon je prihvaćen, što će potaknuti
još jedan pad cijena modema brzine 14400 bps.

Riječ-dvije i o samom prijevodu knjige. Prevodeći knjigu, smatrali smo

kako nije neophodno da pronađemo potpuno kroatiziranu zamjenu za
pojedine engleske termine. Štoviše, mislimo kako će knjiga biti
korisnija ukoliko se odmah, prilikom upoznavanja s modemskim
komunikacijama upoznate s originalnim terminima kakvi se koriste u
cijelom svijetu. Tako smo neke riječi, poput upload i
download odlučili ne prevoditi, jer su toliko ustaljene u
modemskom žargonu da je neprirodno očekivati kako bi naši čitatelji
prihvatili neku drugu zamjenu. No, za većinu smo ostalih termina, za koje
je prilično jasno što znače kada se prevedu i na hrvatski jezik
(primjerice, sažimanje umjesto kompresija) upotrijebili
odgovarajuću riječ za koju smatramo da je jasna svim čitateljima.
Kod svih smo termina u kurzivu navodili i originalne izraze na
engleskom jeziku, što bi vam trebalo pomoći da se lakše koristite
uslugama informacijskih servisa, svojim komunikacijskim programom
i stručnom literaturom na stranom jeziku.

Iskreno se nadamo da ćemo ovim dijelom knjige našim čitateljima

približiti trenutne mogućnosti korištenja modema u Hrvatskoj, a isto
tako da ćemo potaknuti sve pojedince i organizacije koje su neposredno
vezane uz komunikacijsku infrastrukturu naše zemlje da učine sve kako
bi se ona poboljšala do razine koju Hrvatska treba prije svega zbog
unutrašnjih komunikacija, ali i zbog uključivanja u informacijsku
prometnicu Europe i svijeta.

Velikih, komercijalnih informacijskih servisa kakve spominje američki

dio knjige u Hrvatskoj još, nažalost, nema. Izgleda da naše podneblje
nije još dovoljno sazrelo za takve poduhvate ili jednostavno nema
pojedinaca i tvrtki koji su spremni investirati u takav, za početak
financijski vrlo nesiguran projekt, mada je vrlo sigurno kako bi takav
projekt pobudio veliko zanimanje, prije svega u poslovnim krugovima.

Tako vama, kao novom korisniku modema, ili korisniku koji ponovo
otkriva mogućnosti svog modema uz ovu knjigu, možemo preporučiti tri tipa
informacijskih servisa. U Hrvatskoj ima dvadesetak BBS-ova, te njihov
detaljniji popis slijedi u idućem odjeljku. BBS-ovi su povezani u
mreže, što ih čini mnogo atraktivnijim načinom komunikacije i omogućuje
razmjenu elektroničke pošte među BBS-ovima članovima mreže. Pristup do
Interneta, odnosno njegove hrvatske podmreže CARNet, također možete dobiti.
Preostaje nekoliko zaista specifičnih telekomunikacijskih usluga,
poput HPT-ovog Videoteksa, mreže Croapak i sustava elektroničke pošte
zasnovanog na standardu X.400.

BBS-ovi Hrvatske

Bez sumnje najpopularniji vid upotrebe modema je zvanje BBS-ova. Već

znate da će vas na BBS-u dočekati konferencije s porukama, mnogo
korisnih datoteka, on-line igre, korisni bilteni sa servisnim
informacijama i još mnogo toga.

Za razliku od Sjedinjenih Država i razvijenih zemalja zapadne Europe,

u Hrvatskoj nemamo niti jedan BBS koji bismo mogli proglasiti potpuno
komercijalnim. Komercijalnim BBS-om smatramo BBS koji svoje usluge
naplaćuje (što nužno ne znači da on ne dopušta pristup i korisnicima
koji nisu platili pretplatu, međutim njihove su mogućnosti
rada na BBS-u tada ograničene), te tako vraća novčana sredstva uložena
u njega. Nemali broj sysopa u Americi i Europi živi od održavanja
BBS-a: administriranje sistema im je jedini (i to dobro plaćeni)
posao. Korisnici dobivaju mnogo značajnih prednosti od takvog BBS-a.
Prije svega, mogu biti sigurni da je osoba koja ga održava potpuno
posvećena tom poslu, što u Hrvatskoj nije slučaj, jer mnoge BBS-ove
održavaju kompjutoraši kao dio svog hobija.

Moja je slobodna procjena kako tokom idućih godinu ili dvije još
nećemo ugledati pravi komercijalni BBS na našim prostorima. Naime,
novčane su mogućnosti samih korisnika vrlo ograničene, a za održavanje
BBS-a i njegovu potpunu isplativost potrebno je dosta novaca.
Potencijalni sponzori nekako se nesigurno upuštaju u sponzoriranje
ovog elektroničkog medija, jer valjda nisu niti sami svjesni njegovih
mogućnosti. BBS-ovi koji trenutno postoje u Hrvatskoj naplaćuju
godišnju pretplatu simboličnih dvadeset do pedeset njemačkih maraka,
preračunato u kune. Obzirom na broj korisnika koji se pretplate, ta
sredstva nisu dovoljna sysopu da znatno unaprijedi i poboljša BBS, no
vjerojatno će mu biti dovoljna da zakupi novu telefonsku liniju, nabavi
brži modem ili veći tvrdi disk za BBS. Stoga, ako vam se neki BBS i
atmosfera na njemu zaista dopadaju, razmislite o pretplati.

Ukoliko radite u tvrtki koja razmišlja o pokretanju svojeg BBS-a,

upućujemo vas na dodatak ovom dijelu knjige, koji govori i o toj
temi.

Sljedeća tabela donosi detaljnije informacije o hrvatskim BBS-ovima.

Donekle je ova tabela slična onoj koja se nalazi u dodatku B same
knjige, međutim proširili smo je informacijama o mrežnim adresama
pojedinih BBS-ova (više o mrežama BBS-ova govori idući odjeljak),
svim telefonskim brojevima pojedinog BBS-a, te još ponekim korisnim
informacijama.

Tabela: BBS-ovi u Hrvatskoj

Ime BBS-a Grad Telefonski broj Radno vrijeme Najveća brzina

Sysop CroLink Fidonet BBS softver Broj linija

ABE Zagreb 041/300-386 16-08 14400 Iztok Toplak - 2:381/113 Remote Access 1
Alt::BBS Split 058/320-444 00-24 14400 Zdravko Blagdan - 2:381/100 Maximus 1
BoNuS Varaždin 042/57-355 042/54-655 17-08 28800 Siniša Domislović 77:500/117
2:381/120 Maximus 2
BUG BBS Bjelovar 043/42-626 043/42-828 00-24 16800 Boris Fanton Tomislav Fučkar -
2:381/121 MajorBBS 2
BYTE BBS Zagreb 041/431-784 00-24 041/425-217 16-08 14400 Hrvoje Hladnik Dario
Sušanj 77:500/101 2:381/117 PCBoard 2
Chaos Rijeka 051/259-793 22-07 14400 Željko Trkulja 77:500/118 2:381/119 PCBoard 1
Codename: Gabrijela Zagreb 041/432-233 00-24 14400 Goran Skular Jasmin Redžepagić
Hrvoje Bartolin Gabrijela Jurić 77:500/113 2:381/115 Maximus 1
Croatia BBS Osijek 054/127-118 00-24 14400 - - - PCBoard 1
Delta BBS Čakovec 042/310-167 00-24 14400 Bojan Žbulj - - PCBoard 1
Ecsat Rijeka 051/515-254 18-07 14400 Dean Cvjetković 77:500/114 2:381/111 Maximus 1
FESB BBS Split 058/31-916 00-24 2400 Damir Mrkonjić - 2:381/101 Maximus 1
G-Box Samobor 041/783-866 00-24 14400 Ivan Držanić Jakov Mirković - 2:381/102
Maximus 1
GT BBS Rijeka 051/274943 21-07 14400 Jerko Golubović 77:500/104 - Remote Access 1
HINA Zagreb 041/428-477 00-24 14400 - - - - 1
Impuls Rijeka 051/216-585 00-24 14400 Siniša Devčić - 2:381/118 PCBoard 1
MCO Zagreb 041/615-556 18-06 14400 Radoslav Dejanović Dragomir Milivojević
77:500/108 2:381/108 Maximus 1
Sprint Zagreb 041/679-891 041/697-568 00-24 28800 Krešimir Kos Robert Trečić 77:500/100
2:381/112 Remote Access 2
Systematics Osijek 054/161-334 054/161-544 00-24 14400 Marin Vidaković 77:500/111
2:381/114 Remote Access 2
SystematX Osijek 054/44-544 00-24 2400 Javor Altmann 77:500/115 2:381/116 Remote
Access 1
TVRi BBS Rijeka 051/516-986 051/514-556 00-24 14400 Tomislav Ribičić Davor Pasarić
Erol Zavidić - 2:381/106 PCBoard 2
ZaMir_Zg Zagreb 041/271-927 00-24 14400 Hrvoje Horvatić - - Zerberus 1

Mreže BBS-ova

Poruke se na BBS-ovima razvrstavaju po konferencijama. Konferencija je

odijeljeno područje koje sadrži poruke vezane uz neku temu. Primjerice,
na svakom ćete BBS-u, osim nekoliko općenitih konferencija pronaći i
konferencije vezane uz pojedine tipove računala, glazbu, film, zabavu,
politiku, kompjutorske igre, komunikacije i mnoge druge teme. Većina
konferencija ima svojeg moderatora; moderator je osoba koja potiče
diskusiju u svojoj konferenciji, te se brine o redu u njoj. Moderatori
na pojedinim BBS-ovima imaju ovlasti da premjeste poruku
neodgovarajuća sadržaja iz svoje konferencije u primjereniju
konferenciju.

No, kako je broj korisnika na jednom BBS-u ograničen raznim elementima

(poput broja telefonskih linija pojedinog BBS-a), u konferencijama
sudjeluje ograničen i konačan broj ljudi. Stoga će poruku koju
napišete na jednom BBS-u vidjeti samo korisnici tog BBS-a koji prate
konferenciju u kojoj je poruka ostavljena; na ovaj je način znatno
smanjena publika kojoj se možete obratiti.

Stoga se BBS-ovi povezuju u mreže: poneke se konferencije

prenose među većim brojem BBS-ova. Konkretno, za korisnika to
znači da će poruku koju je ostavio na svom lokalnom BBS-u vidjeti svi
korisnici koji prate tu konferenciju na svim ostalim BBS-ovima koji
konferenciju prenose. Publika koja će pročitati vašu poruku tako je
povećana za nekoliko desetaka ili stotina puta. Zato je mnogo bolje
da svoju poruku napišete u mrežnoj konferenciji, jer će je vidjeti
mnogo više korisnika. Osim toga, svi sysopi teže ka umrežavanju svojih
BBS-ova, jer se tako povećava broj konferencija s elektroničkom poštom na
njihovom BBS-u, te se čini kako BBS ima mnogo više korisnika nego što
ih uistinu ima. Svaki BBS dobiva, kada postaje član mreže, svoju
jedinstvenu identifikacijsku adresu.

Osim javnih konferencija, mreže također omogućavaju slanje privatne

pošte. Ukoliko ste se susretali sa sustavima elektroničke pošte,
tada vam je ovaj pojam već poznat. Poruku koju ostavite u umreženoj
konferenciji moći će pročitati i na nju odgovoriti svi korisnici koji
konferenciju prate; naprotiv, privatnu ćete poruku (Netmail) morati
adresirati na određenu osobu koja se nalazi na točno određenom BBS-u
(potrebno je znati adresu BBS-a). Takve mrežne poruke putuju samo na
BBS na kojemu se adresirani korisnik nalazi. Uočite razliku: poruka
napisana u javnoj umreženoj konferenciji bit će prenesena na sve
BBS-ove koji su članovi mreže.

Za korisnika nije bitno da točno zna na koji se način odvija

razmjena elektroničke pošte među BBS-ovima; međutim, razumijevanje
mrežne hijerarhije i sustava mrežnih adresa pomoći će vam da se lakše
koristite umreženim konferencijama, kakvih u Hrvatskoj već ima mnogo,
te da šaljete elektroničku poštu korisniku koji se nalazi na nekom
drugom BBS-u. Stoga će vas idući odjeljci upoznati s osnovama na
kojima počivaju mreže BBS-ova. Do sada je razvijeno nekoliko tehnologija
razmjene pošte među BBS-ovima, ali najpopularnija je Fidonet
tehnologija; osim same mreže Fidonet, tu tehnologiju koristi i velik
broj drugih mreža u Hrvatskoj i svijetu. Razlog njenoj uspješnosti
možemo tražiti u jednostavnosti: razmjene pošte po Fidonet standardu
izuzetno se lako konfiguriraju sa sysopove strane, a njene su
mogućnosti lake za korištenje samim korisnicima BBS-a.

Osim razmjene javnih mrežnih konferencija i privatne mrežne pošte,

mreže također omogućavaju razmjenu datoteka među BBS-ovima. BBS
član jedne mreže može jednostavno zatražiti prijenos bilo koje
datoteke s drugog BBS-a (file request), te tako proširiti
biblioteku datoteka koju stavlja na raspolaganje svojim korisnicima.

Fidonet tehnologija

Mreža Fidonet danas je najveća svjetska mreža BBS-ova, koja okuplja

tridesetak tisuća BBS-ova u cijelom svijetu, na svim kontinentima.
Nagli razvoj te mreže i veliko povećanje broja članova ubrzo su
postavili pitanje organizacije mreže. Fidonet je organiziran
hijerarhijski, po kontinentima, zemljama i regijama, što uvelike
olakšava slanje poruka na ispravnu adresu i organizaciju rada mreže.

Svaki Fidonet BBS ima svoju jedinstvenu adresu u obliku:

Zona:Regija/Čvor

Zona najčešće označava kontinent; primjerice, 1 predstavlja Ameriku, a

2 Europu. Zone se dijele na regije, a svaka od regija opet dodjeljuje
brojeve čvorova svojim BBS-ovima. Rad mreže nadgledaju koordinatori:
svaka regija ima svojeg regionalnog koordinatora koji se brine o radu
mreže Fidonet u svojoj regiji; također, i svaka zona ima svojeg
zonskog koordinatora.

Naprimjer, adresu 2:381/100 protumačit ćete ovako: to je BBS u zoni 2

(Europa), u regiji 381 (Hrvatska), s brojem čvora 100. Još neki
primjeri adresa su npr. 1:124/1203, 5:312/2329 itd. Naravno, potrebno
je na jednom mjestu voditi evidenciju o tako velikom broju BBS-ova i
njihovim osnovnim podacima (telefonski broj, ime sysopa i
komunikacijski parametri). Ovi se podaci čuvaju u nodelisti; ona
je potrebna sysopima kako bi uspješno razmjenjivali poštu s drugim
Fidonet BBS-ovima i ispravno usmjeravali vaše poruke ka odredišnom
BBS-u. Vama taj popis nije potreban, jer ćete lako saznati Fidonet
adresu od osobe kojoj želite pisati.

Kada BBS razmjenjuje poštu s nekim drugim BBS-om, on obično naziva

sebi najbliži, regionalni BBS. BBS koji prikuplja poštu od regionalne
grupe u Fidonetu naziva se regionalni host. U slučaju velikih
regija, osnivaju se i hubovi: oni također primaju poštu od
svojih BBS-ova, te je proslijeđuju regionalnom hostu. Svrha
takve organizacije je rasterećivanje glavnog regionalnog hosta,
posebice u slučajevima kada regionalna mreža ima vrlo mnogo čvorova
(BBS-ova). Regionalni host ili hub dalje zove BBS-ove koji se u
hijerarhiji nalaze više od njega, kako bi s njima razmjenio poštu.
Ukratko se ovo pravilo zvanja u Fidonetu može izreći s "niži (u
hijerarhiji mreže) zove višeg". Svaki BBS u mreži "zna" koga, kako i
kada treba pozvati da bi razmijenio poštu.

Primjerice, regionalni host za Fidonet u Hrvatskoj je Alt::BBS u

Splitu. No, također postoji i hub za zagrebačko područje: G-Box. Ovaj
BBS prima svu poštu od zagrebačkih Fidonet BBS-ova, te je potom šalje
Alt::BBS-u. Telefonski računi za razmjenu pošte tako su manji, jer
zagrebački BBS-ovi ostvaruju lokalni poziv (sa G-Boxom), a ne
međugradski (sa Alt::BBS-om).

Osim u iznimnim slučajevima, kada napišete neku privatnu poruku

(Netmail), ona se neće direktno usmjeriti prema odredišnom BBS-u.
Naprotiv, vaš će je matični BBS usmjeravati svom nadređenom BBS-u
(hostu ili hubu) koji će je dalje proslijediti odgovarajućim
čvorovima.

Naprimjer, pretpostavimo da vaš matični BBS ima adresu 2:381/117, te

da s njega želite poslati poruku na BBS s adresom 2:380/104. Sysop
BBS-a koji posjećujete mogao bi vam, teoretski, omogućiti da tu
poruku direktno pošaljete; međutim, kako se radi o međunarodnom
telefonskom pozivu (Hrvatska-Slovenija), on to zasigurno neće učiniti
jer bi se telefonski račun za razmjenu pošte znatno povećao ako
korisnici masovnije počnu koristiti ovaj način slanja poruka.

Umjesto toga, vaša će se poruka usmjeriti prvo na BBS s adresom

2:381/102, zato jer je taj BBS zagrebački hub za čvor 117. (Drugim
riječima, kada BBS čvor 117 poželi razmijeniti poštu s Fidonetom, on
će pozvati čvor 102, a ne neki drugi.)

Čvor 2:381/102 poruku će dalje proslijediti regionalnom koordinatoru

za Hrvatsku, BBS-u pod adresom 2:381/100. Sa njega će poruka zatim
otići u odredišnu regiju, tj. na BBS njenog regionalnog koordinatora.
U našem slučaju, poruka putuje na 2:380/100, jer je to BBS regionalnog
koordinatora Slovenije. Konačno, nakon njega poruka stiže na
odredišni BBS 2:380/104.
Zbog ovakvog načina usmjeravanja pošte, poruke koje šaljete u
inozemstvo mogu putovati i po nekoliko dana, tjedan ili čak i dulje.
Naime, BBS-ovi imaju određeno vrijeme kada trebaju nazvati svog hosta
(ili huba), što se obično događa jednom ili dvaput dnevno. U pravilu,
privatne poruke s jednog hrvatskog Fidonet BBS-a na drugi BBS u
Hrvatskoj stižu već sljedećeg dana. Međutim, ukoliko imate potrebu za
intenzivnim komuniciranjem s osobom u inozemstvu (pa pogotovo ako
se radi o nekoj dalekoj zemlji), ne preporučuje se slanje poruka
Fidonetom, upravo zbog njihovog dugog putovanja. Radije koristite
e-mail adresu primaoca na Internetu, ukoliko on njome raspolaže.

Prema pravilima mreže Fidonet, svaki BBS koji radi 24 sata dnevno mora
omogućavati primanje hitne pošte (crash mail, immediate
mail). Te se poruke šalju direktno na adresu odredišnog BBS-a. Zbog
velikih međunarodnih telefonskih tarifa, korisnici BBS-ova obično
nemaju mogućnosti slanja takvih, hitnih poruka, već se one koriste
isključivo za međusobnu komunikaciju Fidonet sysopa.

Kako budete sve iskusniji u komunikacijama, možda ćete poželjeti

spustiti se na "nisku razinu" i razmjenjivati poštu s nekim BBS-om
kao da ste - BBS! Naime, i to je moguće. Tada na svojem računalu ne
morate imati postavljen program za sam BBS, već su vam dovoljni
programi koji mogu komunicirati s BBS-om i s njime razmijeniti poštu
koristeći Fidonet tehnologiju. Ta je razmjena pošte potpuno
automatizirana, što znači da će taj front-end program sam
nazvati vaš matični BBS, s njime obaviti razmjenu pošte i prekinuti
vezu. Osim toga, on se može podesiti tako da zove BBS u određeno doba
dana.

Kada kod svoje kuće imate takav sustav, možete reći kako imate svoj
point. Point je, dakle, isto što i BBS, samo što njega ne mogu
zvati ostali korisnici, jer služi isključivo za privatnu razmjenu
pošte i njegov je broj neobjavljen (to je broj vašeg telefona).
Pointevi također imaju svoje adrese po Fidonet standardu. Naprimjer,
vaša point-adresa mogla bi biti:

2:381/117.1

što znači da je vaš matični BBS, s kojim razmjenjujete poštu,

2:381/117 (ili 2:381/117.0). Dakle, adresa koja sadrži zonu, regiju i
broj čvora jednostavno se proširuje još jednim brojem koji označava
broj vašeg pointa na vama matičnom BBS-u.

Ovakva razmjena pošte pruža mnogo prednosti. Navedimo samo neke:

razmjena pošte je potpuno automatizirana, a ostvarena modemska veza je
zbog toga kraća. Ukoliko pišete mnogo poruka, tada bi vam point mogao
biti vrlo koristan. Također postoji i mogućnost downloada
datoteka bez prijavljivanja na BBS, što se naziva file request.
Doduše, za podešavanje vlastitog point-sustava potrebno je određeno
iskustvo i razumijevanje tematike, međutim ukoliko pokažete interes za
to područje, vjerujemo kako će vas sysop vašeg matičnog BBS-a rado
upoznati s dodatnim informacijama i uputiti vas na programe koji su
vam potrebni.

Mreže BBS-ova u Hrvatskoj

U Hrvatskoj trenutno djeluje nekoliko mreža BBS-ova. Međutim, sve one

postoje tek oko dvije do tri godine, tako da slobodno možemo reći kako
će biti još previranja i novosti na ovom području, vjerojatno sve do
trenutka kada će se eventualno uspostaviti jedna zajednička, veća mreža
BBS-ova, uz nekoliko regionalnih. U ovom je trenutku, sa samo dvadesetak
BBS-ova koji redovito rade, pomalo čudno da postoje čak dvije veće
mreže i nekoliko regionalnih. Primijetit ćete da se pojedini BBS-ovi
nalaze u svim postojećim mrežama. S jedne strane, to i nije loše, jer
svaka od mreža ima svoj karakter i nudi specifične konferencije; ali,
s druge strane, korisnike može zbuniti što jedan BBS ima dvije ili čak
tri mrežne adrese.

Ukratko predstavljamo postojeće mreže u Hrvatskoj i Sloveniji, te

donosimo mrežne adrese svih BBS-ova koji su članovi tih mreža. Mreže
stalno rastu i proširuju se novim BBS-ovima, pa ćete najnoviji popis
svih BBS-ova s njihovim mrežnim adresama najčešće pronaći u obliku
biltena na gotovo svim BBS-ovima.

Croatianet/Adrianet

Mrežu Adrianet pokreću zagrebački MIPS BBS (kasnije je napustio mrežu,

a danas više niti ne radi) i MojsteR iz Novog Mesta krajem 1990.
Početkom 1992. ova je mreža postala podmrežom Fidoneta. (Tada se i
počela koristiti Fidonet tehnologija razmjena pošte, jer je ova mreža
ranije koristila nespretnu RNet tehnologiju.)

Danas Adrianetom teče osamdesetak konferencija. Konferencije se

prenose na slovenskim i hrvatskim BBS-ovima koji su članovi Fidoneta,
pa je tako dozvoljeno korištenje oba jezika (slovenskog i hrvatskog)
za pisanje poruka. Međutim, zbog većeg broja Fidonet BBS-ova u
Sloveniji, većina je poruka na slovenskom. Neke će korisnike na
području Hrvatske ovo možda obeshrabriti, međutim u ovoj mreži ima
mnogo kvalitetnih i dobro moderiranih konferencija.

Mreža Croatianet također je podmreža Fidoneta i u nju su uključeni svi

hrvatski BBS-ovi koji su članovi Fidoneta. U Croatianetu trenutno postoji
dvadesetak moderiranih konferencija. Donosimo tablicu s mrežnim adresama
svih Fidonet (Croatianet/Adrianet) BBS-ova u Hrvatskoj i Sloveniji.
U Fidonetu, Europa je zona 2, Slovenija je regija 380, a Hrvatska 381.
Primjeri mrežnih adresa su stoga:

2:380/114 (BBS u Sloveniji, s adresom 114)

2:381/101 (BBS u Hrvatskoj, s adresom 101)
Sa Fidonet BBS-ova možete poslati poruku na bilo koji drugi svjetski
Fidonet BBS. Naravno, morate znati njegovu ispravnu adresu. Također je
omogućeno slanje poruka na Internet i neke druge informacijske
sustave. O tim ćete se dodatnim mogućnostima morati raspitati kod
sysopa svojeg matičnog BBS-a, koji će vas uputiti u detaljno
korištenje tih opcija. Način njihova korištenja ovisi o tipu softvera
na kojemu radi BBS. Osim Croatianetovih i Adrianetovih konferencija,
na hrvatskim i slovenskim BBS-ovima pronaći ćete i poneke međunarodne
konferencije, na engleskom jeziku. Njihov broj je ograničen zbog
povećanih telefonskih troškova kod prenošenja tih konferencija iz
inozemstva.

Tabela: Hrvatski Fidonet BBS-ovi (Croatianet)

Adresa BBS Grad

2:381/100 Alt::BBS Split

2:381/101 FESB Split
2:381/102 G-Box Samobor
2:381/106 TVRi BBS Rijeka
2:381/108 MCO Zagreb
2:381/111 Ecsat BBS Rijeka
2:381/112 Sprint BBS Zagreb
2:381/113 ABE BBS Zagreb
2:381/114 Systematics BBS Osijek
2:381/115 Codename: Gabrijela Zagreb
2:381/116 SystematX BBS Osijek
2:381/117 BYTE BBS Zagreb
2:381/118 Impuls BBS Rijeka
2:381/119 Chaos BBS Rijeka
2:381/120 BoNuS BBS Varaždin
2:381/121 BUG BBS Bjelovar

Tabela: Slovenski Fidonet BBS-ovi (Adrianet)

Adresa BBS Grad

2:380/100 MicroArt Koper

2:380/101 MojsteR Novo Mesto
2:380/102 ABM BBS Ljubljana
2:380/103 R.I.S.P Ljubljana
2:380/104 Krpan Maribor
2:380/105 Radio Alfa Slovenjgradec
2:380/107 GimVic Ljubljana
2:380/108 ATR Trzin
2:380/109 Teletekst Ljubljana
2:380/111 Radio Študent Ljubljana
2:380/112 UnikUm Ljubljana
2:380/113 Perun Ljubljana
2:380/114 Infobia Ljubljana
2:380/116 AbotA Kranj
2:380/117 Constellation Cassiopeia Ljubljana
2:380/118 Monitor Ljubljana
2:380/120 Optimizem Postojna
2:380/121 Marand_BBS Ljubljana
2:380/122 XRS UUCP Ljubljana
2:380/123 IUS-INFO Ljubljana
2:380/124 Alien Nation Ljubljana
2:380/125 Sight&Sound Kamnica
2:380/126 MegaSoft Kranj
2:380/127 Sedemnajsti Slon Ljubljana
2:380/128 Skrinca Trbovlje
2:380/129 Infoserve Nazarje
2:380/130 BASS BBS Celje
2:380/131 ZIC Ljubljana
2:380/132 Venpex Vrtojba
2:380/133 FCS Kranj
2:380/134 Timing Ljubljana
2:380/135 BIS SCORPION Trbovlje
2:380/136 Server Kranj
2:380/137 Power*BBS Ljubljana
2:380/138 ELEKTROPROJEKT Ljubljana
2:380/140 Scorpion Sodražica
2:380/141 CODEX_Mailing Novo Mesto
2:380/142 IPL Ljutomer
2:380/143 VIZIJA Celje
2:380/144 Gimnazija Poljane Ljubljana
2:380/145 Hydra Ljubljana
2:380/146 Gandhi Maribor
2:380/147 Delilah Ljubljana
2:380/148 Yet Another BBS Ljubljana
2:380/149 Deveta dežela Izola
2:380/151 MEDIUM Ljubljana
2:380/152 KSS BBS Škofja Loka
2:380/153 RK BBS Tržič

CroLink

Mrežu CroLink osnovali su zagrebački BBS-ovi Sprint i 3C Coning,

početkom 1993. (3C Coning BBS danas više ne radi.) Mreža CroLink koristi
Fidonet tehnologiju razmjene pošte, no nije dio Fidoneta.

Mrežom se trenutno prenosi četrdesetak raznovrsnih konferencija, no

poneke od njih još nemaju svoje moderatore. Za označavanje mrežnih
adresa BBS-ova također se koristi Fidonet tehnologija, pa je tako zona
za mrežu Crolink 77, regija 500, a brojevi pojedinih BBS-ova kako slijedi
u tablici. U Hrvatskoj i Sloveniji organizirana je razmjena pošte na
relaciji Fidonet - CroLink, pa tako s nekog hrvatskog Fidonet BBS-a
možete poslati poruku na CroLink BBS i obratno.
Tabela: Mrežne adrese CroLinka

Adresa BBS Grad

77:500/100 Sprint BBS Zagreb

77:500/101 BYTE BBS Zagreb
77:500/104 GT BBS Rijeka
77:500/108 MCO Zagreb
77:500/111 Systematics Osijek
77:500/113 Codename: Gabrijela Zagreb
77:500/114 Ecsat BBS Rijeka
77:500/115 SystematX Osijek
77:500/117 BoNuS BBS Varaždin
77:500/118 Chaos BBS Rijeka

Ostale mreže

Još nekoliko manjih, regionalnih mreža djeluje u Hrvatskoj. Mreža

RiNet okuplja nekoliko riječkih BBS-ova (TVRi, Chaos, Ecsat, GT BBS;
mrežne adrese su 200:200/*), dok je mreža SystematicsNet organizirana
kao podmreža CroLinka (s adresama 77:600/*) i njeni su članovi osječki
BBS-ovi Systematics, SystematX, varaždinski BoNuS BBS, te riječki GT
BBS.

U trenutku dok ovo pišemo, u osnivanju je još jedna mreža, IDEA.

Mreža bi trebala prenositi prije svega programerske i usko
specijalizirane konferencije.

Internet u Hrvatskoj

Postoji više načina da dobijete svoju elektroničku adresu na Internetu

u Hrvatskoj. Ukoliko ste fizička osoba, a k tome još i student na
nekom od hrvatskih sveučilišta, raspitajte se možete li dobiti
account na nekom od računala vašeg fakulteta. Mnogi fakulteti, a
posebice oni orijentirani tehničkim naukama (elektrotehnički,
strojarstvo i brodogradnja, prirodoslovno-matematički) nude svojim
studentima mogućnost korištenja usluga Interneta s računala koja se
nalaze na samom fakultetu.

Ukoliko vaš fakultet nema svoja računala, tada možete dobiti

elektroničku adresu na Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu (SRCE).
Također, njima se trebate obratiti i za slučaj ako niste student, a
željeli biste koristiti usluge mreže. Ukoliko želite koristiti usluge
mreže kao mali privrednik ili pravna osoba (tvrtka), morat ćete se
pretplatiti. Želite li mrežu računala svoje tvrtke povezati s
Internetom (kako biste dobili direktan pristup iz svoje tvrtke na
Internet), također ćete se trebati obratiti djelatnicima SRCA. SRCE je
odgovorno za dodjeljivanje Internet adresa ustanovama u Hrvatskoj.
Za ovu knjigu prije svega nam je zanimljiva mogućnost povezivanja s
računalom na kojem imate account koristeći modem. Većina
fakulteta i ustanova koje vam mogu osigurati account također
imaju i komutirane modemske ulaze. Koristite svoj modem kako biste
nazvali te brojeve i zatim se povezali s računalom na kojemu
posjedujete elektroničku adresu.

Dva broja koja možete nazvati u Zagrebu su:

Komutirani ulaz SRCE - 10 linija: tel. 041/617-777, brzina 9600 bps

Komutirani ulaz Instituta Ruđer Bošković - 15 linija: tel. 041-461-005, brzina 14400 bps

Telefonski brojevi modemskih poslužitelja za CARnet/Internet u Splitu su:

058/561-169
058/561-108
058/561-337
058/563-831
058/561-028

Nakon što ostvarite vezu s nekim od tih komutiranih ulaza, pojavit će

se uvodni ekran s početnim promptom. Potrebno je upisati adresu
računala na koje se želite priključiti. Naravno, pretpostavka je da na
tom računalu imate svoje korisničko ime. Primjerice, možete otipkati:

telnet aixesa.srce.hr

Modemski poslužitelj tada će vas povezati sa željenim računalom.

Želite li dobiti više informacija o načinu organizacije Interneta u

Hrvatskoj i načinu pristupanja mreži, preporučujemo da nazovete neki
od dva predložena modemska poslužitelja, te se naredbom

telnet srcapp.srce.hr

povežete s računalom na SRCU. Kao korisničko ime koristite riječ

info, čime ćete se povezati s informacijskim Gopher servisom,
koji nudi više informacija o CARNetu (kako se u Hrvatskoj naziva
podmreža Interneta) i načinu njegova rada.

Predlažemo vam da se raspitate postoji li i u vašoj regiji neki

modemski poslužitelj koji omogućava povezivanje s drugim Internet
računalima u Hrvatskoj. Ako uglavnom koristite modem za komunikaciju
s Internetom, uštedjet ćete mnogo novaca pozivom mjesnog umjesto
međugradskog telefonskog broja.

Datoteke se također lako prenose. Primjerice, pretpostavimo da ste,

korištenjem programa FTP (pogledajte poglavlje broj 17 za više
informacija o pomoćnim programima na Internetu) i njegove naredbe GET
s nekog računala u svijetu preuzeli neku datoteku. Ta se datoteka
neće odmah naći kod vas kod kuće, na tvrdom disku. Nakon
zadavanja naredbe GET u programu FTP, datoteka se nalazi na računalu
na koje ste telnetirani. Na svoje računalo prenijet ćete je,
primjerice, koristeći program sz. On će vam poslati datoteku
koristeći protokol Zmodem. Slično, da biste od kuće poslali datoteku
na računalo na kojem imate account, koristit ćete naredbu
rz. Programi sz i rz instalirani su na gotovo svim
računalima na kojima možete dobiti svoj vlastiti account.

Primjećujete kako u ovom slučaju vi gledate na modemsku vezu sa strane

vašeg poslužitelja, tj. računala povezanog na Internet. Kada želite
prenijeti datoteku na svoje računalo koristeći modem, vi računalu
kojim se koristite za pristup Internetu zadajete naredbu sz
(s=send, pošalji).

Na kraju ovog odjeljka, možemo pohvaliti sve pojedince i ustanove

zaslužne za odličnu komunikacijsku vezu putem Interneta sa svijetom.
Brzine prijenosa prema svijetu su uglavnom zadovoljavajuće i vrlo
velike. Naravno, željeli bismo dočekati i trenutak kada će biti
jednostavnije dobiti pristup do Interneta, te kada ćemo raspolagati
dovoljnim hardverskim resursima za još kvalitetnije korištenje
Interneta. Također, u ovom trenutku još ne postoji tvrtka u Hrvatskoj
koja bi na zaista komercijalnoj osnovi nudila korištenje usluga
Interneta privatnim osobama, kao što to u Americi čini Delphi.

Ostale informacijske usluge

HPT nudi nekoliko specifičnih komunikacijskih usluga. Korisnicima

modema najzanimljiviji je sustav Videoteks (VTX). Infomacije su
spremljene u bazama podataka podijeljenim po stranicama, te se
predstavljaju korisnicima u grafičkom ili tekstualnom obliku. Pozivom
telefonskog broja 9760 korisnici se mogu priključiti na VTX sustav,
te time dobiti pristup do niza raznovrsnih informacija: ažurnog
telefonskog imenika Republike, financijskih i burzovnih informacija,
vijesti HINE, najnovijih tečajnih listi, elektroničkih novina i
elektroničke pošte, cijena komunalnih usluga, prognoze vremena,
TV programa i mnogih drugih informacija. Videoteks omogućava slanje
poruka ostalim korisnicima koji su pretplaćeni na sustav. Komunikacija
s Videoteksom odvija se brzinom 2400 bps, a podržani su videoteks
terminali CEPT, TELETEL 1B i Prestel. Za ostvarivanje veze s
Videoteksom potreban vam je modem suglasan sa standardom V.22
(1200/1200 bps) ili V.22bis (2400/2400 bps), te terminalski program za
VTX. Više informacija o ovom komunikacijskom sustavu možete dobiti
na telefon 041/494-905.

Mreža CROAPAK je paketna mreža koja povezuje cijelu Hrvatsku,

zasnovana na X.25 umrežavanju uz korištenje tehnike Frame Relay.
Croapak se zasniva na 7 komunikacijskih čvorišta i 10 mrežnih
koncentratora, koji se nalaze u najvećim gradovima Republike. Veze
među čvorovima omogućavaju propusnosti i do 2Mbit/sek. Pristup
Croapaku moguć je na dva načina. Izravni priključak ostvaruje se
unajmljivanjem telefonskog voda od korisnika Croapaka do najbližeg
čvora mreže. Druga je mogućnost pristup putem telefonske mreže,
biranjem odgovarajućeg telefonskog broja (9767). Za pristup
Croapaku mogu se koristiti modemi suglasni sa standardima V.22,
V.22bis, V.32 i V.32bis. Detaljnije informacije o načinu povezivanja
lokalne mreže (LAN-a) vaše tvrtke s Croapakom možete dobiti u svojem
najbližem telekomunikacijskom centru, ili pozivom na broj
041/455-355. HPT se također eksperimentalno uključio u
međunarodnu mrežu za razmjenu poruka (MHS, Message Handling
System), koja koristi seriju preporuka za razmjenu poruka X.400.
Čvor u Zagrebu omogućuje razmjenu pošte s velikim brojem europskih
i svjetskih X.400 mreža (uključujući, primjerice, i SprintMail,
ATTMail i mnoge druge). Organizacije koje raspolažu vlastitim
računalskim sustavima moći će, uz priključak na Croapak i nabavku
sofvera za podršku X.400, svojim korisnicima omogućiti međunarodnu
razmjenu poruka.

Jedan od prvih pokušaja osnivanja komercijalnog poslovnog informacijskog

servisa jest i Iridis. Na njemu ćete također pronaći tečajne liste i
kamatne stope hrvatskih banki, informacije vezane uz zakonodavstvo,
tržište novca, izvješća sa svjetskih tržišta, gospodarske adresare i
druge informacije. Pretplata na servis je obavezna. Više informacija o
Iridisu i pretplati možete dobiti na telefon 041/458-866.
Telefonski broj Iridisa za pozive modemom jest 041/450-650.

Usluga Zagrebačke banke, Telebanking, omogućava vam da, koristeći

svoje računalo i modem, upravljate novčanim transakcijama sa svojih
računa. Preporučujemo vam da se obratite najbližoj poslovnici
Zagrebačke banke, gdje ćete dobiti detaljnije informacije o ovoj
uslugi.

Od ostalih mogućnosti korištenja modema u Hrvatskoj, upozorili

bismo vas na nekoliko BBS-ova čiji telefonski brojevi počinju
znamenkama 11. Telefonski pozivi takvih brojeva višestruko
su skuplji od poziva običnih brojeva. Budite oprezni prilikom
pozivanja takvih BBS-ova; vaši telefonski troškovi mogli bi vrlo
brzo izmaći kontroli.

Komunikacijska etika

Kao i svi drugi oblici komuniciranja, i modemske komunikacije

postavljaju svoj sustav etike. Naravno, baš i kao i u bilo kojem
drugom sustavu komunikacija, i među korisnicima modema pronaći ćete
pojedince koji (iz neznanja ili namjerno) pokušavaju sustav
zloupotrijebiti.

Kada koristite usluge BBS-a, znajte da su vam one dostupne samo i

isključivo zahvaljujući vlasniku opreme na kojoj se BBS zasniva, te
sistemskim operaterima (sysopima), odnosno administratorima sistema.
Sysopi se brinu o održavanju sustava i samim tim su odgovorni za
njegov rad.

Upravo iz tog razloga, oni su također odgovorni i za stvaranje

odgovarajuće atmosfere među korisnicima svojeg BBS-a i imaju potpuno
pravo upozoriti pojedinca na njegovo neprimjereno ponašanje ili ga čak
i isključiti sa sistema. U većini će slučajeva čak i sami korisnici
zatražiti nečije isključivanje iz konferencije ili s cijelog BBS-a.
Pojedinci koji unose nered u neku konferenciju ili neprekidno
zloupotrebljavaju BBS mogu tako očekivati skoro isključenje.

Kako vam se to ipak ne bi dogodilo, pokušajte se pridržavati idućih

nekoliko zlatnih pravila, kojima ćete i sebi i ostalima olakšati
korištenje pojedinog informacijskog servisa.

Pri prijavljivanju na sistem koristite svoje pravo ime. Sysopi

u pravilu neće dopustiti korištenje BBS-a pod lažnim ili izmišljenim
imenima. Potpun pristup BBS-u obično ćete dobiti tek nakon što sysopi
provjere ispravnost vaših podataka.

Nemojte dati drugim korisnicima da koriste BBS pod vašim imenom i

lozinkom. Time zloupotrebljavate jednu od pretpostavki modemskih
komunikacija; korisnici usluga BBS-a međusobno se ne mogu vidjeti i
uzdaju se u činjenicu da je neku poruku zaista napisala
određena osoba. BBS-ovi u načelu nisu toleratni prema ovakvim
korisnicima, te oni koji koriste tuđu lozinku ili posuđuju svoju mogu
očekivati i odgovarajuće posljedice. Prije nego nekome "posudite"
svoju lozinku, razmislite o mogućim posljedicama: taj pojedinac može
se na BBS-u predstavljati vašim imenom i sva kršenja pravila ponašanja
koja on učini bit će pripisana vama.

Datoteke ćete pronaći na svakom BBS-u. Ukoliko želite

downloadati neku datoteku, ali vam BBS to ne dopušta jer nemate
dovoljno bajtova ili kredita za download te datoteke, pokušajte
ljubazno zamoliti sysopa bi li vam mogao dodjeliti malo više bajtova
za download. No, to nije prvo rješenje kojemu treba pribjegnuti;
pogledajte radije prvo po svojim disketama imate li možda neku datoteku koje
nema na BBS-u koji posjećujete. Njenim uploadom dobit ćete
kredite i bajtove za download drugih datoteka. Izbjegavajte
slanje datoteka koje već postoje na BBS-u. Pojedini se korisnici
dosjete pa pošalju datoteku pod drugim imenom. Međutim, kako sysopi
uglavnom provjeravaju sve nove datoteke koje su poslane na BBS, takvu
će datoteku uvijek pobrisati, a korisniku koji ju je poslao oduzet će
se krediti (bajtovi) koje je dobio takvim uploadom.

Namjena elektroničkih poruka jest razmjena iskustava, informacija,

pomaganje drugim korisnicima i slično. Agresivno nastupanje u
konferencijama i vrijeđanje drugih korisnika ne tolerira niti jedan
BBS i većina će protiv takvih korisnika poduzeti oštre mjere.
Prije nego napišete neku oštriju poruku, imajte na umu da
niste sami na BBS-u i možete očekivati niz odgovora na vašu
poruku. Ako i oni budu jednako ili čak više žestoki, rasprava koja je
naizgled mirno počela može se ubrzo rasplamsati i pretvoriti u pravi
rat riječima.

Poruke na BBS-ovima relativno su brz način da nešto novoga saznate,

naučite ili riješite neki svoj problem. Međutim, ukoliko su one
nepregledne ili teško čitljive, onda sva njihova prednost pada u vodu.
Stoga kod pisanja poruka obratite pažnju na nekoliko detalja.

Prije svega, nemojte cijele poruke pisati VELIKIM SLOVIMA. Tako

napisane poruke bodu oči, a osim toga, korisnici će dijelove poruke
napisane velikim slovima shvatiti kao vikanje. Ako čitate velik broj
poruka u nizu, pa odjednom pronađete neku koja je cijela napisana
velikim slovima, ona će odskakati od ostalih poruka i "bosti" oči.

Ako vam je netko pomogao da riješite neki problem, nemojte mu napisati

odgovor u kojem ćete samo reći "Hvala" ili nešto slično. Takve poruke
zahvale nezanimljive su ostatku korisnika, a osim toga se zahvalnost u
modemskim komunikacijama podrazumijeva kada nekome pomognete. Takve
nepotrebne poruke samo povećavaju troškove razmjene pošte među
BBS-ovima koji se nalaze u nekoj od mreža. Troškovi razmjene pošte
među BBS-ovima ne moraju biti veliki, ukoliko vaš lokalni BBS
razmjenjuje poštu s obližnjim BBS-om, međutim katkada su ti pozivi
međugradski ili međunarodni.

Uobičajeno se u konferencijama obraćati svim korisnicima u drugom

licu jednine, tj. s "ti". Neka vas ovo ne vrijeđa. Modemski korisnici
ne mogu znati koliko tko ima godina, a ovakvim neformalnim razgovorom
samo se pospješuje kvaliteta konferencija. Stoga nemojte očekivati
da će se vama netko u javnoj konferenciji obraćati s "Vi", bez obzira
na vaše godine ili vašu titulu.

Javne mrežne konferencije namijenjene su pisanju poruka koje su

zanimljive većem broju korisnika. Ukoliko znate da je vaša poruka
zanimljiva samo jednom korisniku, ili manjem broju ljudi, pošaljite je
kao privatnu, mrežnu poruku (Netmail). Tako se štedi na troškovima
razmjene pošte, jer privatne mrežne poruke putuju samo do odredišnog
BBS-a, a ne do svih BBS-ova, članova mreže.

Većina BBS-ova ima nekoliko konferencija namijenjenih privatnoj pošti.

Bitno je da shvatite da smisao riječi privatno ovdje ne znači
"poruka koju nitko ne može pročitati osim primaoca". Privatna pošta na
BBS-ovima postoji prije svega iz razloga kako biste mogli nekom
korisniku napisati poruku koja je nezanimljiva ostatku korisnika tog
BBS-a i tako rasteretiti uobičajene konferencije.

Nemojte stoga očekivati potpunu privatnost tih poruka. Njih mogu

čitati, osim vas i primatelja, također i osobe koje održavaju BBS
(sysopi), mada to oni obično ne čine jer je broj privatnih poruka
dnevno vrlo velik. Privatne poruke koristite stoga za neobavezno
čavrljanje s prijateljima, razne dogovore i razmjene iskustava, a ne
za prijenos povjerljivih informacija.

Budite ljubazni s osobljem BBS-a koji posjećujete. Uvijek imajte na

umu da koristite taj BBS isključivo zato što sysopi imaju dovoljno
dobre volje, slobodnog vremena i novaca za održavanje tog sistema.
To sysopima daje potpuno pravo da određuju tko će posjećivati njihov
BBS i da pojedinim korisnicima, koji zloupotrijebe sustav, zabrane
pristup. Također, i sve ostale osobe koje su na bilo koji način vezane
uz održavanje BBS-a, poput moderatora koji se brinu o redu u konferencijama,
zaslužuju vaše poštovanje. Bez njih bi korištenje BBS-a bilo nemoguće,
jer njihov je zadatak da potaknu diskusije vezane uz temu konferencije
i da u konferencijama održavaju red.

Nekoliko riječi i o pravilima ponašanja na Internetu. Radi se o

izuzetno moćnom sustavu za slanje elektroničke pošte: vaša poruka može
doći do bilo kojeg dijela Zemlje, na bilo koji kontinent i u bilo koju
zemlju za nekoliko sekundi! Koristeći pojedine naredbe operacijskog
sustava Unix, svatko može saznati vašu pravu elektroničku adresu, isto
kao što i vi vidite točna imena i elektroničke adrese drugih korisnika
koji rade na istom računalu kao i vi (naredba who), te korisnika
na drugim računalima u mreži, ako je to dopušteno (naredba
finger). Nemojte zloupotrebljavati ovu mogućnost i slati
besmislene elektroničke poruke drugim korisnicima. Također, nemojte
bez razloga pozivati druge korisnike na razgovor (naredba talk).

Na Internetu ćete pronaći nekoliko tisuća (u ovom trenutku oko 4500)

Usenet konferencija vezanih uz razne teme. Kako se ove konferencije
prenose u cijelom svijetu, dnevna količina poruka u pojedinim konferencijama
vrlo je velika. Prije nego što javno postavite neko pitanje u nekoj od
konferencija, provjerite da li možda postoje odgovori na najčešće
postavljana pitanja, specifična za tu konferenciju (FAQ).

Bez obzira koristite li usluge BBS-a ili računala povezanog s

Internetom, pažljivo odaberite svoju lozinku. Vlastita imena,
telefonski brojevi, imena voljene osobe ili kućnog ljubimca nisu
pogodna za korištenje kao lozinke, jer ih može vrlo lako pogoditi bilo
tko tko vas pozna. Odaberite neku drugu lozinku, koja se lako pamti, a
da je nije tako lako pogoditi. Mijenjajte lozinku redovito, primjerice
svakih 60 dana. Ukoliko sumnjate kako je netko vidio vašu lozinku dok
ste je tipkali, odmah je promijenite.

Iskreno se nadamo da ćete se u svojim prvim koracima ka korištenju

BBS-ova i informacijskih servisa pridržavati ovih osnovnih pravila,
jer ćemo jedino tako uspjeti podići razinu modemskih komunikacija u
Hrvatskoj na zadovoljavajuću.

Komunikacijski programi
Izbor komunikacijskog programa od ključne je važnosti za ugodno i
lagano korištenje modema. Nažalost, programi koji su obično besplatno
priloženi samom modemu često su na granici upotrebljivosti. (Murphy
kaže kako besplatne stvari vrijede otprilike onoliko koliko i
koštaju.)

Stoga bismo vam svakako preporučili da odmah potražite neki drugi

komunikacijski program. Program priložen modemu možete iskoristiti
kako biste samo prvih par puta nazvali BBS i s njega
downloadali datoteke s drugim komunikacijskim programom.

U Americi je izuzetno popularan program QModem Pro, koji se također

mnogo puta spominje u prijevodu američkog dijela ove knjige. No, u
Hrvatskoj se koriste uglavnom dva komunikacijska programa: Telemate i
Telix. Oba se distribuiraju po shareware načelima, što znači da
ćete ih moći downloadati s gotovo svakog BBS-a i koristiti ih
neko vrijeme (obično trideset dana). Ukoliko ste nakon tog perioda
zadovoljni programom, od vas se očekuje da ih registrirate uplaćivanjem
novca tvrtki ili pojedincu koji program prodaju. Registriranjem programa
dobivate pravo na buduće nove verzije, nadogradnje (upgrade) i
tehničku podršku. Detaljne upute za registriranje tih programa
uvijek se nalaze u arhivama u kojima ćete dobiti i same programe.

Osim komunikacijskih programa, poželjet ćete se već u početku

opskrbiti dodatnim alatima - programima, koji će olakšati korištenje
modema i sudjelovanje u elektroničkim konferencijama. Popis nekoliko
zaista korisnih pomoćnih programa donosimo u posljednjem dodatku ovog
dijela knjige.

Telemate

Ako pogledate koji program koristi vaš prijatelj, također ponosni

vlasnik modema, u velikoj većini slučajeva pronaći ćete Telemate. To
je zasigurno najpopularniji komunikacijski program na ovim prostorima,
pa nam je oduvijek bilo čudno zašto u Americi nikada nije stekao
veću popularnost. Telemate, proizvod kanadske tvrtke White River
Software, komunikacijski je program za DOS koji po svojim mogućnostima
nadmašuje i komercijalne, mnogo razvikanije proizvode. Posljednja
verzija Telematea je 4.12.

Programom je izuzetno lako ovladati, jer ima vrlo pregledno korisničko

sučelje (u tekstualnom modu), s izbornicima, ikonama i ostalim
elementima suvremenih korisničkih sučelja. Podržana je i upotreba
miša. Sve Telemateove naredbe logično su raspoređene po izbornicima
(padajućim menijima), tako da ćete se vrlo brzo naučiti koristiti ovim
programom.

Telemate koristi internu višenitnost (multithreading), te vam tako

omogućava da istovremeno otvorite više prozora na ekranu (editor,
back scroll, prozor za pregled datoteka, ugrađeni prozor s
osnovnim DOS-ovim naredbama itd), uključujući i prozor u kojemu traje
prijenos datoteke. Konkretno, to znači da se za vrijeme prenošenja
datoteke možete koristiti drugim opcijama samoga programa ne ometajući
prijenos. Primjerice, dok traje prijenos datoteke, vi možete nesmetano
čitati povratni zapis (back scroll), kako biste detaljnije
pogledali što se ispisivalo na ekranu za vrijeme modemske veze.
Višenitnost i višezadaćnost nisu isti pojmovi: višenitnost
je interna, ugrađena mogućnost Telematea, da istovremeno izvršava nekoliko
svojih vlastitih dijelova (npr. editor i prijenos datoteke). Višezadaćnost
(multitasking) je osobina pojedinih operacijskih sustava da
istovremeno izvršavaju nekoliko cijelih programa.

Telemate također raspolaže vlastitim clipboardom, koji omogućava

jednostavnu razmjenu tekstualnih podataka između otvorenih prozora.
Podakte koji se nalaze u povratnom zapisu (back scroll) možete
tako kopirati u Telemateov ugrađeni editor, zatim ih tamo editirati,
te ih iskopirati na terminalski ekran. Kopiranjem podataka iz
clipboarda na terminalski ekran oni se šalju kao da ste ih otipkali na
tastaturi. Ovo je vrlo korisna opcija ukoliko želite napisati dugačku
poruku na BBS-u, a ne koristite programe za čitanje pošte offline.
Poruku tada možete unaprijed pripremiti u Telemateovom editoru.

Ostale mogućnosti Telematea uključuju jednostavno dodavanje vanjskih

protokola, moćan jezik za pisanje skriptova, te programiranje makro
naredbi. Programu je priložen i GIFLink, eksterni protokol po
svojstvima jednak Zmodemu, koji prikazuje GIF slike dok traje njihov
prijenos.

Program Telemate u neregistriranoj shareware verziji nema

nikakvih ograničenja, osim što će vas podsjećati da je neregistriran
prilikom svakog napuštanja programa. Program GIFLink kupuje se zasebno
od Telematea, a u neregistriranoj verziji prikazuje u boji samo prve
dvije slike dok traje njihov download. Iduće će slike biti
prikazane u sivim nijansama. (Naravno, one će normalno biti primljene
kao slike u boji, samo što GIFLink boje neće prikazivati ako je
neregistriran.)

Telemate ćete pronaći na većini BBS-ova, a datoteke koje sadrže verziju

4.12 ovog programa obično se zovu ČTM412-1.ZIP, ČTM412-2.ZIP,
ČTM412-3.ZIP i ČTM412-4.ZIPČ.

Telix

Program Telix, koji je izradila tvrtka deltaComm Development,

također je vrlo popularan. Razloge njegovoj popularnosti možemo
tražiti prije svega u velikoj sličnosti s programom Procomm, koji se
i kod nas nekoć mnogo koristio. No, izgleda da je većina korisnika u
međuvremenu prešla na Telemate, dok ih mnogo također koristi i Telix.
Programu Telix možda nedostaje podrška miša i šarenilo kojim raspolaže
Telemate, međutim Telix je svakako odličan komunikacijski program.
Jedno od njegovih najjačih oružja je vrlo jak programski jezik za
pisanje skriptova (SALT). Inače ovaj program nudi sve ostale
standardne opcije koje ćete pronaći u ostalim komunikacijskim
programima.

Programom se ne upravlja putem padajućih izbornika, već pritiskom na Alt i

odgovarajuću tipku, što ili aktivira određenu naredbu ili prikazuje
dodatni izbornik. Iako je ovakav način odabiranja naredbi pomalo
nezgodan za nove korisnike, jer treba zapamtiti što koja kombinacija
tipaka znači (naravno, postoji i ekran s pomoći), napredniji
korisnici ionako tako koriste sve programe, pa i Telemate. Stoga će
jedino vrijeme privikavanja na Telix biti malo dulje, međutim mnogim
će se korisnicima ovaj program također dopasti.

Verzija Telixa za DOS (zadnja je 3.22) distribuira se kao shareware;

također postoji i Telix za Windowse, no njega je potrebno posebno
kupiti. Program Telix pronaći ćete na BBS-ovima u datotekama koje
se obično zovu ČTLX*.*.

Teško je uspoređivati Telix i Telemate, jer svaki ima svojih

prednosti. Ako možete, razgledajte oba, pa sami odlučite koji od ta
dva programa vam se više dopada. U oba se slučaja radi o odličnim
proizvodima, čiji razvoj od prve verzije traje već šest (Telemate) i
osam godina (Telix). Možete stoga biti sigurni da ćete s bilo kojim
od njih ostvarivati uspješne modemske veze. Najveća je pohvala
komunikacijskom programu kada uspijeva biti "proziran", kada se već
nakon par korištenja programa toliko naviknete na njegove naredbe da
se možete potpuno posvetiti radu s informacijskim servisom koji ste
nazvali i ne morate razmišljati kako se pozivaju pojedine naredbe
komunikacijskog programa kada vam zatrebaju. A i Telemateu i Telixu to
polazi za rukom.

Dodaci

Napomene o korištenju modema

Prilikom korištenja modema u Hrvatskoj, potrebno je obratiti pažnju na

nekoliko naputaka.

Prije svega, budite sigurni da ispravljač vašeg novog modema radi na

220V/50Hz. Gradski napon u Americi je drugačiji, pa tako modemi koji
su kupljeni u Americi neće biti upotrebljivi u Hrvatskoj, bez
odgovarajućeg adaptera (ispravljača). Priključivanjem modema uz
neodgovarajući ispravljač možete trajno oštetiti modem.

Ne raspolažu sve telefonske centrale mogućnošću tonskog biranja

brojeva. Većina je modema standardno podešena da brojeve bira pulsno
(naredba ATP), ali raspitajte se na svojoj centrali - ukoliko je u
vašem dijelu grada ili mjestu moguće dobiti tonsko biranje, tada je to
mnogo brži način da nazovete BBS. Tonsko biranje modema aktivira se
naredbom ATT.

Poneki modemi ne raspoznaju signal slobodne linije u Hrvatskoj, jer je

on ponešto drugačiji od američkih i europskih. Iskustvo kaže da
prepoznavanje tog signala ovisi i o tipu telefonske centrale na koju
ste priključeni. Standardno podešenje modema, ATX4, koje se
preporučuje tokom cijele knjige, u većini slučajeva neće dobro raditi
u Hrvatskoj. Modem će podići slušalicu prije nego što započne s
biranjem brojeva, ali će nakon nekoliko sekundi reći kako nije
primijetio signal slobodne linije (ČNO DIALTONE). Ukoliko vam se
to događa, zamijenite naredbu ATX4 u inicijalizacijskom stringu naredbom
ATX3 i problema više ne bi smjelo biti.

Usvojen standard V.34

Komunikacijski standard V.34, koji je u američkom dijelu knjige

najavljen u međuvremenu je i - prihvaćen! Preporuka ovog standarda,
poznatijeg kao V.fast, razvija se u Međunarodnom telekomunikacijskom
udruženju (ITU-T; bivši CCITT) od listopada 1990. U lipnju ove godine
standard je praktički prihvaćen, tj. ušao je u završnu fazu
prihvaćanja. Tokom ovog razdoblja (nazvanog internetworking)
najveći proizvođači modema (Motorola, Racal, Hayes...) razmjenjuju
prototipove svojih modema po V.34 standardu i provjeravaju uspješnost
ostvarivanja veza svojeg modema s modemima drugih tvrtki. Kako u ovoj
fazi donošenja standarda obično nema velikih problema, očekuje se da
će konačno glasovanje članica ITU-T potvrditi ovaj standard tokom
listopada ili studenog 1994.

Prvotna zamisao V.fast standarda bila je stvoriti standard koji će

omogućiti brzine prijenosa od 19200 bps, te tako nadmašiti trenutni
V.32bis standard (14400 bps) za jednu trećinu. Vodeći su proizvođači
modema, poput Motorole (serija 326XFast modema) ubrzo pokazali kako je
analognom telefonskom linijom moguće prenositi podatke i brzinom 24000
bps. Radna skupina za donošenje standarda odlučila je prihvatiti
pojedina svojstva tih Motorolinih modema kao osnovu za standard V.34,
tako da je, zahvaljujući trellis kodiranju i četverostrukoj
modulaciji amplitude (QAM, Quadrature Amplitude Modulation)
postignuta brzina nosećeg signala od 28800 bps.

Značaj ovog standarda je izuzetan. Ne samo što je nemoguće postići

veće brzine prijenosa podataka na analognim telefonskim linijama, nego
je to jedini standard koji je podvostručio brzinu prijenosa svog
prethodnika. Podsjetimo se, jedina razlika standarda V.32bis u odnosu
prema V.32 bila je povećanje brzine s 9600 na 14400 bps, dok su
ostale tehničke pojedinosti ostale uglavnom iste.

Postoji mnogo novih, značajnih tehničkih poboljšanja u standardu V.34.

U ovom trenutku, početkom rujna 1994, imamo na raspolaganju tek nešto
malo materijala o najznačajnijim svojstvima (materijale s tehničkim
informacijama dobili smo od Motorole). Jedno od novih svojstava je,
primjerice, provjera kakvoće telefonske linije. Odmah po završetku
dogovora (handshake) o brzini među modemima, modem prenosi složene
kombinacije signala koji omogućavaju udaljenom modemu da odredi
kakvoću ostvarene telefonske veze i na taj način odrede ostale
parametre komunikacije, naprimjer jačinu izlaznog signala u
decibelima. Također, standard raspolaže brzim sekvencama za dogovor
o brzini i smanjenju brzine, te inteligentniji sustav otklanjanja
grešaka u prijenosu, koji minimizira vrijeme potrebno za ponovno
slanje jednog bloka podataka.

Što donošenje ovog standarda znači za modemske komunikacije vrlo je

lako reći: daljnji procvat! Do sada je 14400 bps bilo brzo - stotinjak
kilobajta (sažetih) podataka u jednoj minuti. 28800 bps je dvostruko
brže, ali cijena neće biti dvostruko veća. Ukoliko imate modem
poznatijih proizvođača (Hayes, US Robotics, Zyxel), tada se raspitajte
o mogućnostima nadogradnje, koja se obično isporučuje u obliku
dodatnog skupa čipova. Prve cijene V.34 modema koje smo pronašli u
rujnu kretale su se između 250 i 400 američkih dolara, za kućne
modele modema. Cijene u Europi nesumnjivo će, po običaju, biti ponešto
veće, međutim ne toliko velike da si možda ne biste mogli priuštiti
modem te brzine kroz nekoliko mjeseci. Ipak, razmislite prije kupnje.
U Hrvatskoj trenutno postoji samo nekoliko BBS-ova s kojima možete
komunicirati tom brzinom, no možemo očekivati kako će njihov broj
tokom sljedeće godine znatno porasti. Uz većinu modema brzine
28800 bps dobit ćete priloženu serijsku karticu s čipovima UART
16550, koji su neophodni za ovu brzinu komunikacije. Naime, uz
korištenje ugrađenog sažimanja podataka po standardu V.42bis, modem
brzine 28800 teoretski bi mogao postići i brzine prijenosa od 100
Kbps (nesažete datoteke, u asinkronom komunikacijskom načinu).

Osnivate vlastiti BBS?

Ovaj je odjeljak prije svega namijenjen tvrtkama koje bi željele

pokrenuti svoj BBS. Izloženi savjeti posljedica su iskustva autora ovih
redaka, koji je već dulje vrijeme sysop jednog zagrebačkog BBS-a.

U kojoj je mjeri razlog procvata popularnosti BBS-ova u Hrvatskoj

pomodarstvo, a koliko stvarna potreba za elektroničkim komunikacijama,
teško je reći. No, u bilo kojem slučaju, to je dobra prilika za
propagandu i razvoj vaše tvrtke.

Ukoliko ste tvrtka koja prodaje hardver ili softver, trebali biste
imati konferenciju za tehničku podršku na nekom od BBS-ova. U ovakvim
slučajevima zaista nije neophodno da sami osnivate svoj BBS: pokušajte
radije pronaći svoj BBS za podršku, s kojim ćete sklopiti ugovor o
sponzorstvu. Ovo rješenje ima mnogo svojih prednosti; između ostalog,
vaša će tvrtka imati svoju konferenciju i područja s datotekama na
BBS-u koji je već popularan i ima velik broj korisnika. Također,
pobrinite se da pronađete osobu u svojoj tvrtki koja će biti zadužena
za redovito odgovaranje na poruke korisnika.

No, ukoliko se iz bilo kojeg razloga odlučite za osnivanje vlastitog

BBS-a, evo nekoliko naputaka vezanih uz potrebni hardver i softver.

Hardver

Modemi. Za svaku telefonsku liniju BBS-a potreban vam je po

jedan modem. Modeme sporije od 14400 bps danas se ne isplati
kupovati. Imate li mogućnosti, isplati se povećana investicija u
modem brzine 28800 bps, jer njihova početna tržišna cijena neće
biti toliko veća od modema brzine 14400 bps, a da bi bili
nedostupni korisnicima.

Računalo. Ovdje postoje dvije mogućnosti: možete pokrenuti

nekoliko nodova (linija) BBS-a na jednom računalu, koristeći
neki od programa koji omogućavaju multitasking, ili možete stvoriti
mrežu računala.

U prvom slučaju, preporučujemo barem računalo 486DX/50, s barem 1MB

memorije po jednoj telefonskoj liniji, ako je broj linija manji od
tri, ili po 2MB memorije za veći broj linija. Konkretno, namjeravate
li pokrenuti četiri linije BBS-a na jednom računalu, minimum je 8MB
memorije. Svaki od nodova (linija) BBS-a mora izvršavati svoj program
za BBS, pa će vam stoga biti potreban program za multitasking, poput
DESQviewa, Windowsa ili OS/2.

Međutim, pokretanje više od dvije linije na jednom računalu nije

preporučljivo, niti može zadovoljavati brzinom. Stoga je u slučajevima
većih BBS-ova bolje investirati u jedno centralno računalo s povećim
tvrdim diskom, a zatim na njega mrežom povezati nekoliko 286-ica, po
jednu za svaku liniju. Cijena 286-ica u najsiromašnijoj varijanti pala
je izuzetno nisko, stoga možete investirati u jedno računalo po
liniji. Svako od umreženih računala ima svoj modem i disk od barem
dvadesetak megabajta (veliki disk nije bitan, jer se sve datoteke
samog BBS-a spremaju na poslužitelju mreže). Jače računalo,
poslužitelj mreže, ne izvršava nikakav drugi zadatak osim posluživanja
ostalih računala datotekama.

Serijske kartice. DOS podržava najviše četiri COM porta, i to

samo u slučaju ako su tako podešeni da ne koriste iste hardverske
prekide (IRQ). Želite li na jednom računalu imati više od četiri
modema, morat ćete kupiti neku od tzv. multiport kartica, s osam
ili šesnaest serijskih portova. Naravno, s njima ćete dobiti i
odgovarajuće pokretačke programe, a morat ćete provjeriti i da li
vaš softver za BBS za koji ste se odlučili podržava ove kartice.

Bez obzira koristite li multiport karticu ili običnu, ona mora imati
UART s oznakom 16550 AFN; u suprotnom možete očekivati komunikacijske
probleme pri većim brzinama, pogotovo ako računalo radi u
multitaskingu.

Tvrdi disk. Bez obzira za koji se hardverski način postavljanja

BBS-a odlučite (jedno računalo ili mreža), potreban vam je tvrdi disk
od najmanje 500 MB. Svaki disk veći od toga više je nego dobrodošao.

Softver

Program za BBS. Na tržištu je moguće pronaći velik broj programa

za pokretanje BBS-a. Dva koja se najčešće koriste u profesionalne
svrhe su PCBoard i MajorBBS. Jeftiniji programi, koje ćete pronaći
i u shareware verzijama, su Remote Access, Maximus, te još desetak
drugih.

Prije no što kupite softver za BBS, svakako se posavjetujte s osobom

koja ima iskustva u tom području. Razlike između pojedinih programa
izrazito su velike, pa o njima ovise i kvaliteta samog BBS-a, njegove
mogućnosti, popularnost među korisnicima i lakoća održavanja.

Pomoćni programi. Bit će vam potrebni i ostali pomoćni programi,

koji se povezuju sa samim programom za BBS. Radi se o programima za
izradu QWK paketa s poštom, generatorima raznih statističkih biltena,
programima za automatiziranu razmjenu pošte s drugim BBS-ovima (što
će biti potrebno ako je vaš BBS član neke mreže BBS-ova) i drugim.

Multitasking. Izvršavanje više programa pod DOS-om možete

postići korištenjem Quarterdeckovog programa DESQview. Druga je
mogućnost izvršavanje BBS programa pod Windowsima, što ne bismo
preporučili iz više razloga. Jedan od njih je slaba komunikacija Windowsa
s COM portovima, a drugi relativna nestabilnost Windowsa (česti padovi
sustava). Za očekivati je da će sljedeća verzija Windowsa, službenim
imenom Windows 95 (razvojno ime bilo je Chicago) podržavati pravi
multitasking i otkloniti neke od slabosti verzije 3.1.

Trenutno je za pravi multitasking vjerojatno najbolji IBM-ov OS/2,

verzija 2.1. On zahtijeva ponešto više hardverskih resursa, međutim
nudi znatno bolje multitaskiranje DOS-ovih aplikacija.

Ljudski faktor

Nemojte očekivati da će BBS raditi "sam od sebe": nakon što su hardver

i softver ispravno podešeni, BBS-u je potrebno redovito, svakodnevno
održavanje. Osim ispravljanja problema koji će se pojaviti tokom rada,
sysopi također moraju davati korisnicima odgovarajuće korisničke
nivoe, razvrstavati datoteke i voditi brigu o mnogim stvarima vezanim
uz grafički izgled i tehničku pozadinu BBS-a.

Bez obzira na veličinu BBS-a, potrebna su vam najmanje dva sysopa koja
će redovito voditi brigu o radu BBS-a.
Trajanje telefonskih impulsa

Tabela prikazuje trajanja telefonskih impulsa u određeno doba dana,

ovisno o tipu ostvarene telefonske veze (mjesna, međumjesna ili
međunarodna). Trenutnu točnu cijenu jednog impulsa najlakše ćete
saznati pozivom broja za dobivanje informacija. Gotovo svi komunikacijski
programi (Telemate, Telix, Terminate) imaju mogućnost prikazivanja
vremena provedenog na modemskoj vezi s pojedinim servisom i računanja
telefonskih troškova.

Napomena: nedjeljom i državnim praznikom (u vrijeme smanjenog

telefonskog prometa) sva se trajanja telefonskih impulsa obračunavaju
prema trećem stupcu, dakle kao da su telefonske veze bile ostvarene za
trajanja druge povlaštene telefonske tarife. Sva su vremena trajanja
mjesnih i međumjesnih impulsa dana u sekundama. Troškove međunarodnih
telefonskih poziva izrazili smo u broju telefonskih impulsa u jednoj
minuti i cijeni u njemačkim markama. Za međunarodne telefonske pozive
ne važe povlaštena tarifna razdoblja.

Mjesni telefonski promet i promet unutar mrežne grupe

Razdoblje jakog prometa (7-16h) Razdoblje prve povlaštene tarife (16-22h) Razdoblje druge
povlaštene tarife (22-07h)

180 240 720 sek

Telefonski promet između raznih mrežnih grupa unutar Republike Hrvatske

Razdoblje jakog prometa (7-16h) Razdoblje prve povlaštene tarife (16-22h) Razdoblje druge
povlaštene tarife (22-07h)

36 48 144 sek

Međunarodni telefonski promet

Zona Cijena za 1 min (DEM) Impulsa u minuti

I 1.45 58.2
II 1.80 72.2
III 2.30 92.3
IV 3.84 153.8
V 4.68 187.5
VI 5.35 214.2
VII 6.81 272.7
VIII 18.75 750.0

Međunarodni telefonski promet s državama bivše Jugoslavije

Cijena minute telefonske veze sa Slovenijom bila je u trenutku pisanja

ove knjige 5.5 kuna, tj. oko 1.5 DEM, a minuta veze sa Makedonijom
stoji 1.8 DEM (povlaštena tarifa ne postoji).

Minuta telefonskog razgovora sa Bosnom i Hercegovinom sadrži 13.2

impulsa u razdoblju jakog prometa, 10 impulsa u prvoj povlaštenoj
tarifi i 3.2 impulsa tokom druge povlaštene tarife. Impulsa u minuti
ima dvostruko više za telefonske veze sa Srbijom i Crnom Gorom (dakle,
26 u razdoblju jakog prometa, te 20 i 6.4 u povlaštenim tarifama).

Radio mobilni telefonski razgovori (Mobitel)

Zona Cijena za 1 minutu (DEM) Impulsa u minuti Impulsni interval (sek)

099 (HR) 0.37 15 4

0996,0609 (SLO) 0.37 15 4

Korisni programi

Prilikom korištenja modema i uživanja u mogućnostima koje on pruža,

pojavit će se potreba za nekim dodatnim programima vezanim uz
komunikacije. Ukratko donosimo popis najvažnijih programa; pojedini
programi koriste se za zaista specifične primjene, pa vam oni možda
neće trebati tako dugo dok ne postanete iskusniji korisnik i zaželite
se neke od njihovih mogućnosti. Programe smo grupirali po njihovoj
namjeni. Pogledajte koje od tih programa imate i koje biste još mogli
poželjeti. Ovdje spomenuti programi uglavnom se distribuiraju kao
shareware proizvodi, pa ćete ih lako pronaći na gotovo svakom BBS-u.

Programi za komprimiranje datoteka koriste se za sažimanje više

datoteka u jednu. Sažimanjem datoteke njena se duljina smanjuje, pa se
samim tim smanjuje i vrijeme prijenosa i duljina trajanja modemske
veze. Programi: PKZip, ARJ, LHA, UC2 (Ultra
Compressor II), RAR. Također preporučujemo nabavku programa
SHEZ koji olakšava rukovanje arhiviranim datotekama.

Programa za komunikaciju ima mnogo. Poneki nude i raskoš

dodatnih opcija. Osim Telematea i Telixa, koje smo već
spomenuli, popularan je i Terminate, jer nudi mogućnost razmjene pošte
s BBS-om po Fidonet standardu (point). Potražite i dodatne
programe koji će vam omogućiti da izračunate svoje telefonske troškove.
Ovi programi pregledavaju log datoteke samog komunikacijskog
programa i računaju vaš mjesečni telefonski račun prema cjeniku koji im
zadajete. Spominjemo još i komunikacijski program RIPterm, koji
vam omogućava prijavljivanje na BBS koji koristi emulaciju terminala
RIP. Takvi BBS-ovi imaju grafičko sučelje i možete se koristiti
njihovim naredbama odabirom ikona i izbornika pomoću miša. Ukoliko vaš
komunikacijski program koji trenutno koristite nema podršku protokola
za prijenos datoteka ZMODEM, potražite DSZ i GSZ: to su
najpoznatije implementacije ZMODEM-a. Poneki će programi za
komunikaciju možda zahtijevati prisustvo posebnog upravljačkog programa
zvanog Fossil. Ti upravljački programi pojednostavljuju komunikaciju sa
serijskim portovima. Dva najpoznatija upravljačka programa za Fossil
su BNU i X00.

Programi za dijagnostiku provjerit će ispravnost vaših serijskih

portova, modema, modemovog mikroprocesora i ispravnost samog modema.
Najpoznatiji od takvih programa jest Modem Doctor. I neki od
komercijalnih proizvoda, poput programa Norton Diagnostics iz paketa
Norton Utilities, mogu testirati ispravnost vaših COM portova, ali ne
i modema.

Programi za čitanje pošte offline omogućavaju vam da u miru

svojega doma pročitate QWK paket s poštom. Uglavnom nude više-manje
jednaka svojstva. Programi koje preporučujemo: OffLine XPress
(OLX), Silver XPress Reader, Blue Wave, Speed
Read. Želite li uređivati i uljepšavati svoje tag-linije,
potražite program pod imenom John Hancock III.

Programi za editiranje teksta neophodni su svakom modemašu.

Uvijek morate pri ruci imati neki editor. Ovdje nije važno da editor
raspolaže raskošnim opcijama, već da bude jednostavan za korištenje.
Poslužit će i DOS-ov program EDIT, iako je najpopularniji editor
na PC-u zasigurno QEdit. Spominjemo i editor Bingo, čiji
je glavni adut mogućnost učitavanja vrlo velikih datoteka (koje čak
niti ne stanu u osnovnu memoriju).

Programi za point-sisteme potrebni su vam ukoliko želite imati

svoj vlastiti point u okviru Fidonet mreže ili mreže zasnovane na
Fidonet standardu. Pogledajte odjeljak koji govori o Fidonet
tehnologiji u ovom dijelu knjige za više objašnjenja o ovoj tematici.
Da biste imali svoj point, potreban vam je program kojim ćete
razmijeniti poštu sa svojim matičnim BBS-om. Najpoznatiji su takvi
programi FrontDoor, BinkleyTerm i Portal of Power.
Svi nude podjednaka svojstva, ali su FrontDoor i Portal of Power
jednostavniji za podešavanje. Osim njih, bit će vam potreban i program
koji će pakete s poštom koje primite od svojeg BBS-a dekomprimirati i
rasporediti po konferencijama. Ti se programi nazivaju tosseri,
a najpoznatiji je Squish. Još vam je potreban i program za
čitanje takvih baza poruka; najrasprostranjeniji je GoldED.
Postoje i integrirani paketi za point sisteme, koji uključuju sve
potrebne funkcije u jednom programu. Želite li, uz malo odricanja,
prije svega jednostavno napraviti svoj point, potražite programe
Crosspoint, Terminate i PPoint.

Programi za prikazivanje slika, čitanje teksta i slušanje

glazbe. Ovi će vam programi biti korisni ukoliko želite pogledati
sliku spremljenu u nekoj datoteci ili poslušati glazbu. Datoteke s takvim
sadržajima pronaći ćete na svakom BBS-u. Za čitanje tekstualnih
datoteka preporučujemo odličan program List. Za prikazivanje
velikog broja formata slika preporučujemo VPic, WinJPEG
i Graphic Workshop za Windowse. Svi ovi programi
također omogućavaju konverzije među različitim standardima zapisa
grafičkih datoteka. Želite li poslušati glazbu iz neke datoteke u
formatu MOD, 669, S3M ili sličnom, potražite programe Dual
Module Player (DMP) i Inertia Player.

Antivirusni programi. Iako se sysopi gotovo svih BBS-ova

maksimalno trude da osiguraju nezaraženost datoteka virusima, pa se
tako sve nove datoteke automatski provjeravaju antivirusnim programom
odmah nakon uploada, ili ih sysop ručno provjerava, nikada nije
isključena mogućnost da unutar neke arhive koju ste downloadali
s BBS-a dobijete i računalski virus. Stoga pregledajte sve datoteke
koje sadrži neka arhiva odmah po dekomprimiranju. Najpoznatiji
programi za pronalaženje i otklanjanje virusa su Scan i Clean,
F-Prot i Thunderbyte Antivirus (TBAV).