Ime i prezime, razred _____________________________________ SKUPINA A

ZAVRŠNA PISANA PROVJERA ZNANJA (Sintaksa)

Definirajte sintaksu. Sintaksa je dio gramatike koji proučava pravila po kojima se riječi slažu u
spojeve riječi i rečenice, a rečenice u složene režčenice i različite oblike tekstova.

1. Navedite sintaktičke jedinice veće od riječi. Sitagma i rečenica

2. Dopunite rečenice.

a) Sintagmatski odnosi zasnovani su na ______razmještaju ili kombinaciji oblika

riječi____, a paradigmatski na __odabiru ili selekciji__.
b) Pridjevni se atribut izriče sljedećim vrstama riječi: ___pridjevom, zamjenicom i
brojem_______
Objektu u rečenici mjesto otvara glagol , a priložnoj oznaci predikat.
Neizravni objekt može biti u genitivu, dativu lokativu
__ i instrumentalu.
c) Dijelni genitiv u rečenici je __izravni__ objekt.

3. Navedite sve imenske riječi. __imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi_______

4. Ispišite iz rečenica sve punoznačne riječi. Podijelite ih po vrstama.

Pomagali smo početniku pisati zadaće. A kada je pokazao prve znakove zamora
pri čitanju, prkosno smo zahtijevali da nam na dan pročita jednu stranicu, naglas,
i da joj dokuči smisao.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

5. Napišite:

a. rečenicu s neizrečenim subjektom ___Idemo kući._____________________

b. neoglagoljenu rečenicu ____Doviđenja.____________________
c. besubjektnu rečenicu ___Rosilo je.________________________________
d. rečenicu s obezličenim predikatom _____Učiti je zamorno.____________
e. rečenicu s izravnim objektom u akuzativu___Volim te!_______________
f. rečenicu s apozicijom uz objekt_______Gledam poznati film.___________
g. rečenicu s imenskim i pridjevnim atributom uz subjekt _____________________
____Jedem finu krišku ljubenice.________
 6. Upišite na prazne crte o kakvoj je sintagmi riječ s obzirom na vrstu gramatičkih odnosa
između sastavnica sintagme.

sintagma prema vrsti gramatičkih prema funkciji zavisne

odnosa između sastavnica sastavnice
mogli su pričati dugo pridrživanje okolnosna
pogledaj more upravljanje dopunska
pjesnik Preradović sročnost odredbena
obična neobična priča sročnost odredbena
tamna strana sročnost odredbena
tada su se željeli upravljanje dopunska
približiti
prepirati se s nekim upravljanje dopunska
plemkinja Ana sročnost odredbena

7. Označite kraticom svaki rečenični dio (S, P gl., P im., O i., O n., PO (i vrsta), At. p., At.
im., Ap.).

Na obali mora odlučili su im jutros pokazati tu neobičnu zagonetku prirode.

Crna divlja mačka lijeno zbog vrućine leži na svome kauču.

Pokazivali su nam sinoć u gradskom muzeju znamenitosti grada Karlovca.

8. Odredite službu podcrtanog rečeničnog dijela i napišite je na praznu crtu. Nakon toga
umjesto podcrtanog rečeničnog dijela uvrstite zavisnu rečenicu.

U društvu su ga voljeli radi koristi. Ponamjere jer je bio koristan_______

________________________________________________________________________
Promatram
ulicu.__________________________________________________________
________________________________________________________________________
Promatram mokru ulicu. _atribut koja je mokra___________
________________________________________________________________________

9. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik:

 označite kraticom NS nezavisno složenu rečenicu i napišite o kojoj je vrsti riječ
 označite kraticom ZS zavisno složenu rečenicu, odredite u njoj glavnu (G) i zavisnu
(Z) rečenicu i označite ih kraticama. Napišite vrstu zavisne rečenice.

G Z
To je čovjek koji uvijek kasni. ZS atributna

To je bila ulica // što smo je toliko dugo tražili. ZS _predikatna_

Smatra se // da se istina uvijek dozna. ZS_ __objekna ___
Laž dobro ruča, ali zlo večera. NS _suprotna__
Slušam // kako plaču potoci. ZS _objektna__
Tko kuca, // otvorit će mu se. ZS _subjektna__
Makar ste i lijeni, Vi ste nam potrebni . ZS _dopusna_
Pomaknemo li se za milimetra, nećemo više imati gdje stati. Z S _pogodbena__
Mašta nije što je nekad bila. ZS _predikatna_
Ime i prezime, razred _____________________________________ SKUPINA B

ZAVRŠNA PISANA PROVJERA ZNANJA (Sintaksa)

1. Definirajte sintaksu. Sintaksa je dio gramatike koji proučava pravila po kojima se riječi slažu
u spojeve riječi i rečenice, a rečenice u složene režčenice i različite oblike tekstova.

2. Navedite sintaktičke jedinice veće od riječi. Sitagma i rečenica

3. Dopunite rečenice.
a) Objektu u rečenici mjesto otvara ___glagol___, a priložnoj oznaci _predikat_.
b) Izravni objekt može biti u _akuzativu__ i _dijelnom genitivu_.
c) Slavenski genitiv u rečenici je __izravni__ objekt.
Apozicija je _imenica__ koja se ___dodaje drugoj imenici i snjom se slaže u
padežu__
e) Prijedlogom zbog izričemo priložnu oznaku ___uzroka__, a prijedlogom _radi___
priložnu oznaku namjere.

Napišite čime se izriče imenski predikat. Izriče se nekim oblikom pomoćnog glagola biti i
nekom imenskom riječi(imenicom, pridjevom, zamjenicom ili brojem)

4. Ispišite iz rečenica sve nepunoznačne riječi. Podijelite ih po vrstama.

Pomagali smo mu u početniku pisati zadaće. Ali on je ubrzo počeo pokazivati prve
znakove zamora pri čitanju. Oh, kako je to bilo razočaravajuće… Jesmo li se trebali
predati? Ne, prkosno smo zahtijevali da nam na dan pročita jednu stranicu, naglas, i da
joj dokuči pravi smisao.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

5. Napišite:

a) rečenicu s neizrečenim subjektom _____Pišem inicijalni.__________

b) neoglagoljenu rečenicu ____Vatra.____________________
c) besubjektnu rečenicu ___Svitalo je.___________________
d) rečenicu s obezličenim predikatom __________Učiti je zamorno.______
e) rečenicu s izravnim objektom u akuzativu ____Volim Hrvatsku!_____
f) rečenicu s apozicijom uz objekt __ Gledam poznati film.__________________
g) rečenicu s imenskim i pridjevnim atributom uz subjekt _ Jedem finu krišku
ljubenice.________
6. Upišite na prazne crte o kakvoj je sintagmi riječ s obzirom na vrstu gramatičkih odnosa
između sastavnica sintagme.

sintagma prema vrsti prema funkciji zavisne

gramatičkih odnosa sastavnice
između sastavnica
gospođa Bovary Sročnost Odredbena
pričati s tobom Upravljanje Dopunska
odjednom su željeli govoriti Pridruživanje Okolnosna
ledena oluja Sročnost Odredbena
mali veliki čovjek Sročnost Odredbena
kraljica Kristina Sročnost Odredbena
uhvati lopova Upravljnje Dopunska
neobično izgledati Pridruživanje Okolnosna

7. Označite kraticom svaki rečenični dio (S, P gl., P im., O i., O n., PO (i vrsta), At. p., At.
im., Ap.).

Ovaj čudni proizvod modernoga doba uspjeli su nam nametnuti jednoga ljeta na središnjem trgu.

Mladi, buntovni čovjek svašta bi želio učiniti ovoga ljeta radi zabave.

Prirodne ljepote naše domovine mogli smo upoznati prošloga ljeta na slapovima Krke.

8. Odredite službu podcrtanog rečeničnog dijela i napišite je na praznu crtu. Nakon toga
umjesto podcrtanog rečeničnog dijela uvrstite zavisnu rečenicu.

U tamnim rupama skrivaju se tajne. Atribut koje su tamne________________

Rješavam problem. __objekt – ono što treba biti riješeno ___________________

Nećemo ići na kupanje zbog kiše. PO uzroka jer je kiša___

10. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik:

 označite kraticom NS nezavisno složenu rečenicu i napišite o kojoj je vrsti NS riječ
 označite kraticom ZS zavisno složenu rečenicu, odredite u njoj glavnu (G) i zavisnu
(Z) rečenicu i označite ih kraticama. Napišite vrstu zavisne rečenice.

G Z
To je čovjek koji uvijek kasni. ZS atributna
Pozovemo li i prijatelje, //dobro ćemo se zabaviti. ZS _pogodbena__
Ili dođi // ili me nemoj uznemiravati. ZS _raastavna_
Sve bismo dali samo da nam se oni vrate. ZS _namjerna_
Prođi kuda drugi ne prolaze. ZS _mjesna__
Tko bude kasnio,// naći će vrata zatvorena. ZS _Subjektna_
Osjećam// kako u njima raste nemir . ZS _objektna__
Filmovi nisu// što su o njima pričali. ZS _predikatna__
Lijep je dan zato što dolazi proljeće. ZS _uzročna _