Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 9
PoREZI PDV iusluge iz inostranstva & Marko Dmitrovié, dipl. oec. Usmislu propisa o PDV-u, mnogo toga se moze svrstatiu “promet usluga”. Prema Clanu 8. stav 1. Zakona iélanu 17, stav 1. Pravilnika, prometom usluga se smatraju “svi poslovi iradnye... koji ne cine promet dobara’”, odnosno “sve isporuke koje se vrée u okviru obavljanja djelatnostia kaje se ne smatraju isporukom dobara’. U svim takvim slucajevima, registrovani PDV obveznitje, na ispostavljenoj fakturiza nesto sto ima tretman “usluge” u domacem prometu duzan zaraéunati i izlazni PDV, izuzev, naravno, ako se radio uslugama koje su izricito oslobodene oporezivanja PDV-om. Primjera takvih oslobadanja ima priligan broj, pri éemu se pretezno radio uslugama hoje su u javnom interesu ilisu moda na drugi naéin veé obuhvaéene PDV sistemom. Umedunarodnom prometu usluga, medulim, vaze posebna PDV pravila. U usluinim relacijama izmedu nasih i stranih lica postoje brojne PDV specificnosti, pa se (u zavisnosti od toga o kakvoj se vrsti usluge radi) moze dogoditi dae usluga koju domaéi PDV obveznilk Jakturise u inostranstvo oslobodena bh. PDV-a, kao ida na uslugu koja je bilo kojem domacem licu fakturisana iz inostranstva postoji obaveza obraunavanja bh. PDV-a. Pritom treba imati u vidu i pravila izhjegavanja dvostrukog oporezivanja, odnosno Avostrukog neoporezivanja usluga umedunarodnom prometu, koja dodatno mogu zakomplicirati situaciju. ‘80 ronszwt saWJERNIK + JULI/SRPANS ~ avGUST/KOLOVOE 2013, POREZI Tako su propisi o PDV-u u nasoj zemlju primjeni veé vise od sedam godina, tretman prometa usluga kod obve~ ‘znika jo8 uvijek (pre)éesto izaziva nedoumice. Kada se radi ‘o-unutrasnjem prometu usluga, recimo da tu nema vedih problema. Medutim, promet usluga w odnosima sa stranim partnerima je neprestani izvor dilema. U Reviconov savje- todavni servis za pretplatnike skoro svakodnevno pristiZu pitanja vezana za ovu tematiku pa mi je to i dalo “ideju” za ovaj Glanak. Ova se tema, doduse, ne bi mogla svrstati 1u kategoriju “aktuelnosti, ali je istovremeno G oigledno) nekako trajno aktuelna, Oni, pak, kojima je ova tematika ‘sasvim jasna, imaju pred sobom lagano ljetno stivo. Promet usluga Podimo od osnovnih postavki nageg PDV sistema, Sa- svim je razumljivo da se PD, kao oblile poreza na promet, obragunava na svaki promet dobara i usluga unutar BiH koji nije izrigito osloboden oporezivanja, kao i na uvoz dobara BiH. Za ovu priliku, nas posebno zanima promet usluga, kao jedan od spomenutih predmeta oporezivanja PDV-om. ‘Vazedi propisi o PDV-u su definisali (li su to, bar, po- Ikusali) i Sta se to (Sve) smatra prometom usluga. U najsi- rem smislu, prometom usluga se smatra svaki promet ‘koji nije promet dobara. ‘To tako i pise u clanu 8. stav 1. Zakona 0 PDV-u (‘Sludbeni glasnik BiH”, br. 9/05, 35/05 § 100/08) i dlanu 17, stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona (0 PDV-u ('Sluzbeni glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10). Dakle, svaki onaj promet koji ne predstavlja promet nekog opipljivog dobra ili prava ras~ polaganja nad istim, smatra se prometom usluga. Pritom je (a oba sluéaja!) akcenat na pojmu “promet” (vidi okvir)! Kako bi se dodatno podertale neke netipiéne situ- acije u praksi, u PDV propisima se dodaje da promet usluga obuhvata é: + prenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licen- ci, zastitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava; + pruzanje usluga uz naknadu na osnovu odluke dr- Zavnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona; + pruzanje usluga koje porezni obveznik bez naknade izvrSi u vanposlovne svrhe osnivaca, zaposlenih ili drugih lica; ‘+ trplienje neke radnje i suzdrdavanje od neke radnje, Sto obuhvata i dopustanje koristenja pokretnih i ne- pokretnih stvari, patenata i drugih pronalazackih prava; + razmjena usluga za dobra ili druge usluge. Iz ovoga je jasna osnovna slika, Mnogo toga se moze svrstati u promt usluga, pa éak i ponesto sto bi se tesko moglo nazvati uslugom. Bez obzira na to, registrovani PDV obveznik na ispostavljenoj fakturi za neéto sto ima takay tretman mora iskazati izlazni porez, osim ako ne- kom odredbom nije izriéito osloboden te obaveze. Pri- ‘mjera takvih oslobadanja ima priligan broj, ali se tu pre~ teZno radi o uslugama koje su u javnom interesu ili su moéda na drugi naéin veé obuhvaéene PDV sistemom. U medunarodnom prometu, odnosno u poslovima iz~ ‘medu naiih i stranih lica, postoje jo8 neke specifignost pa ovim redovnim oslobadanjima mozemo dodati i uslu- ‘ge koje su u tim situacijama oslobodene (naseg) PDV-a. ‘Ovaj put necemo govoriti o klasiénim situacijama 1u kojima domaée lice (registrovani PDV obveznik) vrsi unutragnji promet usluga: predmet posmatranja ovog Svaki prihod NIJE oporezivi promet usluga !!! ‘bog, nazalost, jo8 uvijek éestih situacija u PDV kontrolama u kojima se pod “oporezivi promet ustuga” pokugavaju podvesti (pa i oporezovati PDV-om) i neke situacije koje nisu ni promet usluga ni promet wopite, ‘reba jof jednom naglasiti da se prometom usluga u smislu propisa o PDV-u smatra svaki PROMET koji nije promet dobara, a ne (bas) “sve ono ito nije promet dobara”. Drugim rijecima: oporezivim prometom usluga ‘se moze smatrati samo ono sto je i ostvareno prometom usluga, a ne bilo koji prihod koji se ostvari po bilo kom osnovu. Zato valjai citirati relevantne odredbe propisa 0 PDV-u. Clan 8. stav 1. Zakona 0 PDV: “Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnie. izvriene u okviru obavijanja privredne dielatnosti, a koji ne éine promet dobara iz él. 4.-7. ovog zako- zna’” (a ne bilo koji ostvareni prihod! lan 17. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV: “Sve isporuke koje se wre u okviru obavijanja djelat- nosti, koje se ne smatrajuisporuéenim dobrima (a ne bilo koji ostvareni prihod), smatraju se prometom usluga i podlijezu obraéunavanju PDV-a, osim u sluéajevima koji su posebno propisani élanovima 24. do 30. Zakona.” Dakle, svaki prihod NIJE promet usluga niti prihod od prometa usluga. Zato oporezivanju PDV-om NE podlijete svaki prihod PDV obveznika, nego samo onaj prihod koji je ostvaren PROMETOM dobara i usluga, pri emu se prometom usluga smatraju samo “poslovi i radnje ézvrsene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a ‘koji ne éine promet dobara”, odnosno samo “isporuke koje se vrée w okviru obavijanja djelatnosti, koje se ne sma- traju isporudenim dobrima”, a ne i bilo kakav prihod koji nema veze ni sa isporukama ni sa prometom bilo Cega. PONEZ§tSAVJETNIK + JULI/SRPANS ~ AVGUST/KOLOvO? 2018. 31 POREZI teksta su usluge u odnosima sa stranim partnerima. Nema nikakve dileme da je i to promet. Pitanje je, me- dutim, da li ée to biti promet koji je oporeziv nasim PDV-om, sto odreduje vise faktora, Kategorije usluga u PDV sistemu Za PDV tretman prometa usluga w odnosima sa stra- ‘nim partnerima je kljuéno 0 kojem tipu posta tj. 0 ka- {kvaj usluzi se radi. Ito u svakom konkretnom stucajul "Za razliku od izvoza i uvoza dobara (gdje su PDV pravila priliéno jasna: uvoz dobara u BiH se oporezuje, pyvevor dobara iz BiH oslobada oporezivanja bh. PDV- ‘om, tagnije: oporezuje se nultom stopom), kod medu- parodnog prometa usluga ne postoji takav univerzalni kriterij koji bi se mogao primijeniti na sve usluge, isto kao to u kontekstu PDV-a ne postoji ni neito sto bi- ‘smo nazvali “izvozom usluga” ‘Naime, kod usluga prugenih stranim partnerima se ne mote praviti paralela sa izvozom dobara, Za raziiku td izvoza dobara, koji je oporeziv nultom stopom PDV- ‘. “izvoz usluga” nije nuzno posteden oporezivania bh. PDV-om: obaveza obraéunavanja bh. PDV-a nekad postoji ; na uslugu koja se fakturide ino partneru, a nekad ne, Sto ‘aavisi upravo od vrste te konkretne usluge. Isto tako, na Tisluge koje su domacem licu fakturisane iz inostranstva ‘nekad postoji obaveza obraéunavanja bh. PDV-a a nekad ne, sto opet zavisi od vrste svake konkretne ino usluge, U tom smislu, PDV propisi su svrstali usluge u ne- koliko grupa, Osnovni izvor za tumaéenje PDV tretma- nha usluga u medunarodnom prometu je élan 15. Zako~ hao PDV-u, a dodatna pojaénjenja su sadrzana u élanu 21, Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Za nastavak priée je vaino da se podsjetimo ovih odredbi. ‘Osnovna zakonska odredba (opéi prineip) kaze da se smatra da je promet usluga izvrsen w Bill Gi da je 0 oporeziv bh. PDV-om) ako PDV obveznik koji je pruzio { fakturisao ‘stalno sjediste u BiH ili ako ima stalnu adresu ili uobigajeno mjesto stanovanja U BIH, No, opet naglagavamo da je ovo samo opée pravilo. Ono znaéi da se one usluge, koje se u PDV propis ne tretiraju na neki drugi nagin, oporezuju PDV-om w ‘onoj zemiji i po propisima one zemlje u ojo} je siedi- Ste lica koje je izvrSilo i fakturisalo tu uslugu. Drugim sjedima, registrovani PDV obveznik u BiH mora obra- nati izlazni PDV kada pruza usluge koje nisu iz tretirane na neki drugi naéin, pa Gak i onda kada ih pruza stranim partnerima. Ponavijamo, ovdje ne vai pravilo oporezivanja nultom stopom (kao kod izvoza dobara) ukoliko je klijent stranac. ‘Medutim, propisi o PDV-u za neke posebne vrste ustuga predvidaju neki drugi, posebni tretman. Na primer, neke vrste usluga su (bilo da ih vrii nas PDV Pbvernik ili da ih vr8i strano lice) uvijek oporezive 182 ponent SAVJETNIK + JULI/SRPANS ~ AVGUST/KOLOVO 2013, nadim PDV-om ako se mogu povezati sa teritorijom BIH, To su sljedeée usluge (lan 15. stav 2. taé. 1. 2.1 3. Zakona 0 PDV): «sve usluge neposredno povezane s nepokretnom imovinom koja se nalazi na teritoriji BIH, Sto obu- hhvata i posredovanje i procjenu vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom, zatim projektiranje, pripremu i izvodenje gradevinskih radova i nadzor ad istim, kao i usluge izvréene “sa” nepokretnom jmovinom (na primer: iznajmljivanje nekretnina); + usluge prevoza, pri Gemu se obaveza obraéuna po~ tera odnosi samo na onaj dio usluge izvréen w BiH; + sporedne usluge u transport, kio sto su utovar, ietovar, pretovar i sligno, ukoliko su izvrSene na te- ritoriji BiH; + usluge iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazo- vanja, nauke, sporta, zatim zabavno-estradne } stine usluge, ukljucujuci i usluge organizovanja rmanifestacija i s tim povezane usluge, Koje su tako~ {de oporezive u BiH ukoliko je mjesto njihovos izvt- Senja u BiH; + usluge procjene vrijednosti pokretne imovine, ‘ukoliko su izvréene na teritoriji Bills + sveusluge izvrene na pokretnoj imovini, ukoliko su izvrene na teritoriji BiH. Za navedene usluge vati princip lokacije nekretni- ne, odnosno mjesta (zemlje) izvrsenja usluge. Ovdje je va porezni tretman manje bitno ko pruZa, a ko prima ‘islugu: bitno je gdje se dotigna nekretnina nalazi, od- hosno gdje je takva usluga izvréena, te ée pod tom ju- risdikeijom biti i oporezovana. Naé pruzalae ili prima- fac usluge ée obraéunati PDV samo na one usluge koje ‘su vevane za nekretninu koja se nalazi u BiH, odnosno wha usluge koje su i izvréene na teritoriji BiH, odnosno (ako se radi o transportu) na dio vrijednosti usluge koja je izvrSena na teritoriji BiH Primjera radi, ako je na’ PDV obveznik pruzio uslu- gu projektovanja neke nekretnine Gija je lokacija u BIT, ‘Guzan je zaraéunati PDV bez obzira na to da itu uslugu fakturige domadem ili stranom licu. Obrnuto, ukoliko je strano lice izvrilo i fakturisalo uslugu projektovanja hhekretnine éija je lokacija u BiH, ta usluga opet podlije~ ge bh, PDV-u, jer se oporezivanje (u oba sluéaja) vezuje za lokaciju nekretnine. Isto je i sa uslugama iznajmlji- vanja nekretnina u BiH. Tsto tako, ako je nage lice (ujedno registrovani PDV obveznil prudilo uslugu odrzavanja seminara u naéo} ‘zemiji, na fakturi ée iskazati izlazni PDV bilo da fak- turu ispostavija domaéem ili stranom lieu, Ukoliko je, pak, tu uslugu prudilo izvan BiH, nece imati tu obave- tu, wz poziv na élan 15. stav 2. tagka 3. Zakona o PDV- ALU obrnutom smjeru, nase lice ~ primalac usluge bi jmalo obavezu obra¢unavanja bh. PDV-a ako od stranca © primi neku od ovih usluga na teritoriji BIH. No, sve drZave nemaju bai ista pravila oporezivanja usluga u medunarodnom prometu, pa moze dodi i do situacija potencijalnog dvostrukog oporezivanja ili dvo- strukog neoporezivanja, ali o tome éemo malo kasnije uovom tekstu. Posebno zanimljiva kategorija usluga su one koje se oporezuju prema mjestu, tj. u drzavi sjedista njihovog primaoea (odnosno stalne adrese ili bigajenog prebivalista primaoca). One st spe: zbog toga sto obaveza obraéunavanja PDV-a “pada” u medunarodnom prometu takvih usluga na onoga ko je primio takvu uslugu od ino lica, Lako napri- jed pomenuto “opée pravilo” kaze da ona strana koja viii promet (obiéno) ima i obavezu obraéunavanja PDV-a, kod ovih usluga je sasvim suprotno: ovdje tu obavezu ima primalac ~ korisnik usluge koji takvu uslugu primi od stranog partnera. Naravno, u pro- metu izmedu dva domaéa lica, pruzalac ée (ako je registrovani PDV obveznik) uvijek biti taj koji obra- €anava izlazni porez, posto naprijed navedeno, po- sebno pravilo oporezivanja “prema mjestu sjedista primaoca usluge” vazi samo u medunarodnom pro- metu tih usluga. Usluge koje se u odnosima sa stranim partnerima oporezuju prema sjedistu, tj. u dréavi primaoca usluge su @lan 15, stav 2, taéka 4. Zakona 0 PDV): + usluge prenosa, ustupanja, propustanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih i autorskih pra- vva, prava na patente, licence, zatim zastitnih znako- va i drugih prava intelektualne svojine + usluge reklamiranja; + usluge savjetnika, indinjera, advokata, revizora, ra- @unovoda, tumai + preuzimanje obaveze da se u potpunosti no odustane od vréenja neke djelatnosti ili od kori ‘Stenja nekog prava; + bankarske i finansijske usluge, kao i usluge w oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajml vanja sefova; + stavljanje osoblja na raspolaganje; + pruzanje telekomunikacionih usluga, sto znaéi pre- nos, emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, op= tigkih ili drugih elektromagnetnih sistema, ukljuéu- juéi i pravo na koristenje takvog prenosa, emitova- nja ili prijema; + iznajmijivanje pokretnih st sredstava; + posredovanje prilikom pruzanja ovih navedenih usluga. iri, osim_prevoznih Radi jasnije primjene vazecih PDV propisa kod ove vrste usluga, Uprava za indirektno oporezivanje je izdala i posebnu Instrukeiju koju cemo, tako- der, pojasniti kasnije u tekstu, a ovome treba dodati i to da domaéi PDV obveznik, u svthe dokazivanja razloga neobraéunavanja poreza, tj. Ginjenice da se na strani primaoea neke od pobrojanih usluga nalazi ino lice, mora osigurati ime, prezime, adresu i bro} pasoia za fizicka lica, odnosno potvrdu o registrac poreznog obveznika za pravna lica. Sasvim je razu- inljivo zasto je u takvim slucajevima potrebno doka- zati da se promet zaista vrSi licu koje nema sjediste ili prebivaliste u BiH: ukoliko bi se ista usluga obavi- Ja domacem licu, domaéi obveznik ~ izvréilac usluge bi morao zaraéunati PDV. ‘Treba napomenuti i to da se neke iz posljednje gru- pe usluga, ipak, ne smatraju oporezivim kada se obav- Jjaju u unutragnjem prometu ili kada ih pruza domaée lice, no to ne vazi u obrnutom smjeru. Najbolji primjer su finansijske usluge (npr. bankarske ili usluge osigu- anja), Kada se radio medunarodnim okvirima, pa se s jedne strane w transakeiji u ulozi primaoca nalazi rmaée, a's druge u ulozi pruzaoca strano lice, za takve usluge postoji obaveza obracuna PDV-a (zbog toga sto se ove usluge oporezuju prema sjedistu primaoca), iako su iste usluge oslobodene PDV-a kada ih naéa lica pru- Zaju domacim primaocima. Donekle sligna situacija se javija i kod usluga koje su oporezive prema mjestu izvréenja, Na pi jer, usluge organizacije neke kulturne manife- stacije su, kao djelatnost od javnog interesa, oslo- bodene PDV-a kada ih pruzaju domaéa lica koja nisu profitno usmjerena i pod uslovom da djeluju uw skladu s posebnim propisima za tu oblast. Tpak, ove usluge su istovremeno svrstane iu kategoriju onih koje su oporezive prema mjestu izvréenja pa bi domaéi primalae morao obraéunati nas PDV kada ih ovdje primi od stranog organizatora, Neke druge usluge su oslobodene PDV-a upravo zbog toga Sto se odvijaju u medunarodnim okvii- ma, Takay je sluéaj sa snabdijevanjem gorivom i drugim dobrima plovnih objekata koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putni- ke uz naknadu, kao i onih koji su namijenjeni za obavijanje komereijalnih, industrijskih i ribarskih aktivnosti. Isto vali i za snabdijevanje plovnih objekata koji se Koriste za spasavanje i pomoé na moru, Ovdje se, primjecujemo, oslobadanje ne od nosi na rijeéni promet koji, takoder, mode biti me- dunarodni, ali se odnosi na avione koji avioprevo- znici koriste za letove na medunarodnim linijama, Oslobadanje od PDV-a se odnosi i na popravak, odrzavanje i iznajmljivanje ovih plovnih objekata i aviona, kao i snabdijevanje, iznajmljivanje, po- pravak i odréavanje opreme koja se koristi u ovim sredstvima. U datoj tabeli mozete vidjeti kako se pojedine si: tuacije trebaju tretirati, zavisno od toga ko se nalazi w ulozi pruzaoca, a ko w ulozi primaoca usluge. Ponkant SAWBETNIK + JOLI/SRBANI ~ AVGUST/KOLOVOE 2013. 3B POREZI eta uslage ‘sugu pruta domadt ‘bern, ria je ‘rape domace ce PDV tretman usluga u medunarodnom prometu prema doma¢im PDV propisima | stugu pra strano, 2 ‘Bria fe domace ice Usluge povezanesnepotveinom imevinom (for postedovane ured nctaskaobodnkiponredae, proc wrecnos roetovae pire ivedene graders aden, nado nad tn odoen, Tenmivanestamareg posta na period tal od daresay can ‘renin = hotels sabe nh obtha seta, posto rostrata, Barking presto ala Sf d— na bio ko ro oetavan, ee). Prac obretunava POV ao s neokretna Prac obragonava PDV ako Se nepoleetna mova nla Bi Primal wsuge obraeunva nt POV 3h se neporeina own nla Bt Tenamiivane stambenhobjekata na period dul od 60 dana 00 une tenamlivanapolprvednog | umskog zembita reistovanogu enim ingame Primale wsoge braun ni POY ako se nepotetna mova ae Bit tage prevors™ Cos prekogranénog porrston,riénog i vazdusnogpxevza pti robe Foie osloboden) Pata oboe POV ra edo oa ata sary dione u Bi uukupeom bau blonetaa rate coradinave Ov na wrecnost koa drat razor so sSonice vB uuupnem rj lometre Prac ue obaainIe Sporedne wsge wtansporty (er vtovar star, pretovar, kadtere pvezano s transpvtom sl) rutalac obrtunav DV ak je usta mtanau Bi Prac obragona POV ako je usta tewtenav Bik ‘Ustge evdene na pokretno]inovn (oor procera wriednostpopavka st) Prutaacobratunave POV ako ewnvon wera vB Prac obra DV ako e usta inva 68H a PDV ako je stg lawsenau Bik ‘Usage iz oblast ture | unjetost cor. operke, gmat, peraiesiéne usuge tao nove oroenizovane. suge mazes gle, arr, besatxa ase utr dobre htorishin spemenia si) Priel obratinava POV ako eusioon evden BH su oporene ako hes ca in ciatnost ie proto usmeenat Pratl obacunove POY ako usps fewtena © BH (is ‘pore ako th putas ea ha celatost ie proftno varyerena jad uh opi oral jews Primalac obaturava al POV ako eusons fewtana vB ‘sige i obasnauke | obrazovania (Gredavanja, seminal obut,krsevi shen use kao | nhove crganizovanie) Puta braQunava POV koje esha ierserau BH (rss oporenve ao prada ea oa cea sad spsetnim brie cbrarovr) Vigo 2 blast sport, Zabave, evade ithe kao FIROW aroanzorane Prutlc obatunova POV ako je soo lewdena vB risa Pros, stuparl,popattare stave na apolagane tmovngkih sutorsinprva prava na patente eence, zat nakova ugh rave Intletuane svoine Reklamiane | oplatavane (urowrara na tiv, ad, ners sane drain mena na dan plaatime Is), Ko | posredovane tn stupa \Usge save ininjra,advokata,evizea, aéunoveds, tums, breve kao | sige obrade | davalapodataka Fiansiske wsuge ledoravre| uravine kein, grain it ruin ccna Wedtro9 84 ronment savaersik + 10LI/sHPANS ~ AVGUST/KOLOVOE 2013, POREZI Trutaic obradanava [Ne obrabunava erat | Prmane obra Pov. Pov a8 PON wage (erenon emtovanje Wi prem arakov, sala ske, | Prutdloe obEunava | Ne obaturava se a] Primalac obroéunave puter blowin optiéch drug elektrmagnetnh | POV Pov nat PON rv na konteni tao9 prenos.emitovara rem) Prac obragunava | Ne obratunava erat |Primane obra Pow. Pov at POV Pritalecobraéunave | Prtalaccbafunava | Pina dada Pov Pov af POV same usta atari pace batinan se} a prutanj wsuga navedenn v.15 82a 8 Zuo Prue aracunava [Ne obaturavasenaé | PrimaacobraQunava Pov Pov ak POV ‘Tespomenutinstuaciama Prutaoc dota POV | Prue obatnave POV | Niu oporeive kad as isu oprezve Niu oporezne isu oporenve kod nas usuge |uslage2dravstvene zaltit hoje se ve ods su oporenve is oporezve isu oporenve fod as no rely oblast raestvene zat, kuti usuge macicinshihsstra,stomatlogs uboteriarsi protein 1 yeaa ishana boesnia v ovatenim ustanorama (oi sptvana ral utrivaniazdostvenog sana tlesnog valet vpostupelma kod ough organ oraniacia, ue ouput kara i ekarske kame, zatim arvstventh ol psa sede | Se Sole, fakultet, ursve, stan vazatke Za suds | drge sporove | ucrupi sutjevma kad to nie w Site 4901 preleda zaposienhupucenth na rad te preventivna zrovstvena Zito: preglei Z8prvatha putovana ‘Ustugesocainogosigurana ako se vite vskadus propia kaa isu oporeive Niu oporenve Nau oporenve od ns regcana ova cast (n-usuge stare sociale zai, cena za satan ag stanova Za seta horsnka,wstanoe 2a ern borovk pono v hu neposredno povezane s versim obredima koe wie egistrovne | Nav oporezve isu oporezve isu prev Ka nas ace Usha sprpsens koma eregulson ta aba, 30 oj su angatovaeveske organacie I flozoskaucrutena 73 tates tans 28 ta ta. 2.04. ‘Unluge povezanesuslugama hoe svoin lnovima za Glnarnu\usiadu | Nu opoezve Niu pareve is oprenve Kod nas Spropisma ko requlsukoneetnecitatost rut pitt, snake, hamentarne, debotvone. alse sieve coanzace ne svg avi ado televzshh Servisa isu pore Niu porate iv oporecve Kod nas Ustge oe niu obutvacene prethocnm stovkama za Fors preavdens | Prutaiac obracanava | Prutalaccbatunava | Nsuoporawe kod ras crust reenau gosebnim sucajevima Pow Pov. Kada domaci primalac ino usluge obratunava PDV? Uobiéajeno shvatanje (i “opéi princip") je da PDV obraéunava ona strana koja vrsi promet. To je sasvim logiéno i u veéini sluéajeva je zaista tako, Naéelno, regi- strovani PDV obveznik za promet dobara ili usluga obra- Gunava izlazni porez uvijek, osim kada je neka odredba uu PDV propisima izriéito predvidjela drugaéije (kao, na primjer, kod izvoza dobara, naknadnog prometa nepo- kretnostima, finansijskih usluga, isporuka u sklopu rea- lizacije projekata finansiranih iz IPA fondova i s.. Medutim, kod medunarodnog prometa usluga se moze desiti (a éesto se i deSava) “naopaka” situacija, uu kojoj donmaée lice ~ primalac usluge iz inostranstva ima obavezu da obraéuna PDV. Na prvi pogled se éini kao nelogiéno, ali nije kada se govori o sistemu PDY-a. * Primjenvati uzimajut v obzir mogucnosti iz élana 26, stav 1 taka 7. lana 27. stv 1. tagka 2. Zakona o POV Naime, veé smo istakli da se neke usluge u meduna- rodnom prometu oporezuju prema sjedistu, tj, u drzavi njihovog primaoca. Shodno tom pravilu, ino pruzalae takve usluge na svojoj fakturi ne obragunava izlazni porez svoje dré ve, ali zato primalac usluge ima obavezu obraéuna svog. PDV-: U obrnutoj situaciji, domaée lice koje takvu uslugu pruza ino partneru ne¢e obragunati bh. PDV éak ni ako, je on registrovan kao bh. PDV obveznik, pri éemu se na svojoj fakturi treba pozvati na odgovarajuéu odredbu bh. Zakona o PDV Glan 15. stav 2. tatka 4). Ukoliko su propisi o PDV-u zemije u kojoj se nal sjedite primaoca kompatibilni s nagim, onda ée taj ino primalae takve usluge tamo obraéunati svoj PDV ili neki srodni porez. Nasuprot tome, kada nage lice prima uslu- su od stranog partnera, a propisi dvije zemlje na ist n Gin tretiraju takvu uslugu, na primljenoj fakturi nege bi ORRZNI SAWJETNIK + JULI/SRPANY ~ AVGUST/KOLOVOx 2013. 35 POREZI stranog PDV-a, stim da Ge domaée lice, upravo zbog pri- ode usluge, morati obraéunati nas PDV po stopi od 17% ‘UO je 2a ove potrebe saéinila posebnu Instrukedju 0 postupanju pri podnosenju PDV prijava primaoca taluga od lied koje nema sjediste u BiH i lica u po- ebno seri u gradevinarstvu. Nas zanima prvi dio ove Tnstrukeije koji se bavi pitanjem usluga primljenih od stranih lica, jer se tu daju smjernice ko treba obraéu- hati PDY, na koji nagin ée to iskazati i uz ispunjenje ojih uslova se taj tako obracunati PDV moze Koristiti i kao odbitni. ‘Prva stvar koja “upada u oi” je Ginjenica da su ob- veznici obracuna PDV-a svi primaoei navedenih vrsta ‘sluga od stranih partnera, Ne navodi se da oni nuno moraju biti iregistrovani PDV obveznici u nasoj zemlj Clan 4. Instrukeije se prvenstveno poziva na élan 13. ‘av 1. taéka 3. Zakona 0 PDV-u u kojem se navodi da su liea koja podlijezu obavezi plaéanja PDV-a primaoci Uisluga nabavijenih prlikom unapredivanja poslovanja ako prudalae nema sjediste u BiH ili ne odredi pore- nog zastupnika. Dakle, bez isticanja da se radi o Gna- Ge) registrovanim PDV obveznicima, Sto dovodi do za- ‘ljucka da obavezu obraguna PDV-a u BiH, kod takvih vrata ino usluga, imaju svi primaoci takvib ustuga w " pez obzira na to da li su registrovani PDV obve- znici u BH ili ne. Praktiéno, to znavi da je bilo koji domaci poslovnt ubjekt, koji od stranog partnera primi fakturu za uslu- dm Koja je oporeziva prema sjedistu primaoca, duzan obraéunati 17% nageg PDV-2. U narednom koraku je vrlo bitno da li je domaéi primalae takve ino usluge registrovani PDV obveznik Bilt ili nije. Naime: 2) ukoliko domaéi primalac takve usluge nije regi- ‘strovani PDV obveznik u BiH, on je (u skladu sa @lanom 13. tacka 3. Zakona 0 PDV) u obavezi da PDV kojeg je obracunao za dotiénu ino uslugu i 1: by ukoliko je doma¢i primalac takve usluge registro- Yani PDV obveznik u BiH, on ima moguénost isto- Vremenog odbitka tog istog poreza kao ulaznog po- reza (ukoliko je u pitanju usluga na koju je i inabe Gorvoljen odbitak ulaznog poreza) te, faktiéki, ne mora vrsiti uplatu. U praksi, za situacije pod b) se udomacila sintagma yozanje PDV-a”. To se deéava kada domaéi PDV ob- veenik u svojim PDV evidencijama i PDV prijavama za jsti porezni period (mjesec) iskazuje i izkaznt j ulaznt porez, Naravno, preduslov za to je da se radi o usluzi va koju i inage postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, th da eventualno nije u pitanju neka usluga 74 koju je iskljuéeno pravo na odbitak ulaznog poreza. Praktiéno, to znaéi da je domaéi PDV obveznik, ada od stranog partnera primi fakturu za uslugu Koja 36. vonrzst SAWETNIK + SULL/SRPAND ~ AVOUST/KOLOVOH 2018. je oporeziva prema sjedigtu primaoca, na iskazanu vr jednost sa fakture duidan obraéunati 17% naieg PDV- i to evidentirati w Knjizi ilaznih faktura (pri €emu se u KIF unosi samo obraéunati izlazni PDV u kolonu 11, tz poziv na broj fakture, a ne i izlazni promet 1 kolo- ni 6), U skladu s tim, u PDV prijavi za taj mjesec se iskazuje samo izlazni PDV na tu uslugu u poly 51 (@ ne i izlazni promet u polju 12, jer izlaznog prometa i ema), Istovremeno, u Knjizi ulaznih faktura se iska- ‘auje ulazni promet (u koloni 7) i ulazni odbitni porez Gu koloni 10), a u PDV prijavi ulazni promet (u polju 21) i odbitni ulazni promet (u polju 41). ‘sta Instrukeija je propisala i u Kofim uslovima je mogué odbitak ovog poreza. Oni se malo razlikuju od Lobigajenih uslova za odbitak. Uostalom, o€igledno je da je ovdje, primjera radi, nemoguée posjedovati ‘ispravnu” fakturu koju je izdao drugi (domaéi) pore; ani obveznik. Zato se, u ovim slucajevima, za odbitak ‘alaznog poreza koji se obrauna na ulaznoj ino fakturi zahtijeva sljedeée: eispunjenje uobigajenih uslova za odbitak ulaznog, poreza iz poglavija X Zakona, «+ faktura koju je izdalo lice sa sjedistem ili boravi- Stem u inostranstvu, + da je na primalac usluge na primljenoj fakturi obraéunao nas PDV, + da je taj PDV prijavijen kao sastavni dio izlaznog poreza u PDV prijavi poreznog obveznika u istom poreznom periodu u kojem je faktura primljena ‘Ukoliko su ovi uslovi ispunjeni, registrovani porezni obveznik ~ primalac neke od navedenih usluga od ino partnera Ge samo “provozati" izlazni i ulaznt PDV na naprijed navedeni nacin. Izbjegavanje dvostrukog (ne)oporezivania U datoj tabeli i iz dosadasnjeg teksta se jasno moze primijetiti da domaéi primalae ino usluge nerijetko ima ppavert obraéuna naseg PDV-a, iako se nalazi “na su- protngj strani od uobi¢ajenih obveznika obraéuna. Na primjer, jasno je da domaéi primalac mora obragunati pa’ PDV za usluge reklamiranja koje mu prudi strano lice. Medutim, nekad ée se desiti da propis druge drés ve drugaéije tretira dotignu uslugu pa ée i ino pru jac usluge obracunati svoj PDV. Ili kod iznajmljivanja prevoznih sredstava, koje éak i nije oporezivo prema fediétu primaoca, ali de naée lice svejedno morati to Airaditi kada od stranog partnera primi fakturu bez nje~ govog poreza. ‘Naime, iako su. PDV propisi pojedinih dréava po pitanju tretmana usluga u medunarodnom prometu tmanje-vige sligni, oni nisu i identiéni, Stoga se u medu- © ‘parodnom prometu usluga moze desiti dase neka uslu- POREZI ga smatra oporezivom u obje zemlje, kao i da propisi obje zemlje neku uslugu oslobadaju od oporezivanya, Upravo zbog toga, PDV propisi sadrée i odredbe koje se bave problemom izbjegavanja dvostrakog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja usluga u medunarodnom prometu, tj. PDV propisi predvidaju i neke principe na bazi kojih se rjeSavaju potencijalne nedoumice ili spo- rovi u takvim situacijama Drugim rijegima, radi se o principima na osnovu keojih se (a slugajevima u Kojima bi se neka konkretna usluga u medunarodnom prometu oporezivala u obje dréave, odnosno u sluéajevima u kojima se neka kon- kkretna usluga u medunarodnom prometu ne bi opore- zivala niu jednoj dréavi) odreduje kojoj dréavi pripa- da pravo, tj. prednost pri oporezivanju. Clanom 16. naseg Zakona o PDV-u je dato ovlaste- nje UIO BiH da, radi izbjegavanja dvostrukog opore- zivanja ili dvostrukog neoporezivanja, u nekim sluéa- jevima odredi mjesto oporezivanja za usluge iz 15. stav 2. tazka 4, Zakona (Yj. onih koje su oporezive prema sjedistu njihovog primaoca), kao i usluge iznaj- inljivanja prevoznih sredstava. ‘To je ucinjeno kroz (izmijenjeni) &lan 21, St. 7.18.) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (izmjene i dopu: ne Pravilnika objavijene u “SluZbenom glasniku Bilt” broj 35/08). Prema tim odredbama, a upravo radi iabjeyavanja eventualnih sluéajeva dvostrukog oporezi- vanja ili dvostrukog neoporezivanja u sluéajevima kada pruzalac ili primalac ima sjediste ili prebivaliste iavan BiH, za spomenute dvije grupe usluga se uzima da je jesto tj. drava oporezivanja ona dréava gdje se dotigna usluga fakticki koristi ili wZiva, Ukoliko se, pak, posmatrana usluga kristi ili wziva u obje dréave, ‘oporezivanje ée se izvriti u drZavi gdje se ona pretek- zo koristi ili uziva, Primjera radi, strani partner nam je pruzio odre~ denu uslugu koja je prema nasim PDV propisima oporeziva prema sjedistu primaoca, tj, u BiH (pa bi smo mi, u skladu s tim, trebali obracunati bh. PDV na tu uslugu), ali nam je strani partner (jer mu nje~ govi propisi tako nalaZu) na tu uslugu zaracunao svoj PDV (ili neki srodni porez te dréave). Upravo da se izbjeglo dvostruko oporezivanje dotiéne ushige u BiH i u toj drugoj drzavi), primjenjuje se spome- nuto pravilo mjesta/drZave koristenja/uzivanja ili pretezZnog koristenja/uzivanja dotiéne uslu- ge iz Glana 21. st. 7. i 8 Pravilnika. U skladu s tim pravilom, ako se konkretna usluga faktioki koristi/ iva ili preteZno koristi/uZiva u BiH, to znaci da ta usluga treba biti i oporeziva u BiH, odnosno da strani partner u tom sluéaju mora “popustiti". Po- to iu PDV propisima drugih drzava postoje sliéna pravila (uostalom, nismo ih mi izmislili), to ée iu toj drugoj dréavi biti prihvaceno kao opravdan ra- zlog za neobraéunavanje tamosnjeg PDV-a. U takvim slu¢ajevima, dakle, treba skrenuti paznju stranom partneru na obavezu postivanja medunarodno priznatih pravila izbjegavanja dvostrakog oporezivanja usluga u medunarodnom prometu i pozvati ga da nam, u skladu s tim pravilima, ispostavi novu fakturu, bez. PDV-a njegove dréave. Ista pravila bi se primijenila i u obrnutoj situaeiji, tj. ada bi na§ obveznik pruzao ino partneru neku uslugu koja bi se, inaée (prema navedenim pravilima mjesta opo- rezivanja usluga u medunarodnom prometu iz Gana 15. znageg Zakona o PDV), smatrala oporezivom u BiH, ali bi prema propisima dréave primaoca bila oporeziva i tamo. ‘Ako se dotiéna usluga “uziva” u drZavi primaoca, tada bi nai PDV obveznik napravio izuzetak i ne bi obraéunao nai PDY, jer se dotiéna usluga “uziva” u drZavi primaoca ilice kojem smo prusili tu uslugu treba tamo da obraéuna svoj porez. Kao “opravdanje” zbog dega nije obraéunao nas PDV, domaéi obveznik bi u tom sluéaju bio duian pri- baviti i dokaz. da je ino primalac te usluge obraéunao svoj DV (ili neki srodni porez njegove dréave). ‘Mada se u poreznom i poslovnom svijetu uglavnom govori o situacijama izbjegavanja dvostrukog oporezi- ‘anja, postoje i (jo8 neobicniji) slucajevi dvostrukog_ ‘NEoporezivanja usluga u medunarodnom prometu, koji se, takode, nastoje izbjeci, na isti nadin i primje- hom istih principa mjesta udivanja ili preteznog uiva- nija iz élana 21. st. 7. 18, Pravilnika, Medutim, u situacijama dvostrukog NEoporeziva- nja usluga w medunarodnom prometu treba imati u vidu i neke momente koji takve situacije gine bitno drugaéijim u odnosu na situacije dvostrukog opore- ivanja. Naime, kod situacija dvostrukog oporeziva- ja u medunarodnom prometu postoji injenica da je dotigna usluga oporeziva po PDV propisima obje drdave, Sto automatski znaci da ta usluga MORA biti oporeziva u nekoj od tih dréava, a to je ona drzava u kojoj se dotiéna usluga fakticki ili pretezno koristi/ udiva. Za razliku od toga, situacija kod dvostrukog NEoporezivanja usluga je bitno drugaéija: ovdje se ‘obje driave svojim propisima “odriéu” oporeziva- nja doti¢ne usluge u medunarodnom prometu, pa se oporezivanje (u dréavi faktickog ili preteznog ko- riftenja/uzivanja te usluge) ne vrsi nuzno i uvijek, nego SAMO ukoliko se dotiéna usluga i inage smatra ‘oporezivom u toj drZa Primijenjeno na bh. Zakon PDV, po pitanju izbje~ gavanja dvostrukog NEoporezivanja uslaga u medu- narodnom prometu treba imati u vidu da se pretezno ote raditi o uslugama obuhvaéenim élanom 15. stav 2, taéka 4, Zakona, dakle o takvim uslugama koje su (kad se pruzaju ino partnerima) kod nas svakako oslo- bodene oporezivanja (jer vazi pravilo oporezivanja u drZavi sjedista njihovog primaoca). Iz tog razloga, kada se takve usluge fakturisu ino partneru, treba razliko- vati dvije moguée situacije: POREZN! SANIETNIK + JULI/SRPANS ~ AVGUST/KOLOVOZ 2018. 37

You might also like