Za element prema priloženom crtežu razraditi tehnologiju izrade. Materijal dijela je Č.

1221 s hemijskim
sastavom i mehanićkim osobinama datim u tabeli 4* i krivom očvršćavanja datoj na slici 18.

A) Probijanje i prosijecanje na presama

1. Proračun razvijene dužine elementa

Razvijena dužina elementa se računa prema obrascu (108):

n
 N
L   li 
i 1 180
  r
i 1
i i  i s

gdje su:
n – broj ravnih dijelova,
N – broj savijenih dijelova,

li - dužine ravnih dijelova,

 i  - uglovi savijanja,

ri - unutrašnji radijusi savijanja,

 ri 
i  f   - koeficijent,
s

s – debljina lima.
Pošto je element simetričan, razvija se samo jednu njegova polovina, slika 1.

Slika 1. Izgled elementa

Da bismo odredili koja je razvijena dužina komada veća, morat ćemo dva puta razviti komad, jer je dva puta
savijen.

Slika 2.

Sa Slike 2 se vidi da je: n  2 , N  1 i   90 pri čemu su dužine ravnih dijelova sa slike:

l1  h  r  s   15  2,5  1,25  11,25 , mm

 r  s    2,5  1,25  16,25 , mm

b 40
l2 
2 2

Iz Tabele 42 se za odnos r s  2,5 / 1,25  2 očitava   0,45 , pa je ukupna dužina razvijenog elementa:

2  1    
L  2  l i    i ri   i  s   2l1  l 2   r    s  
 i 1 180 i 1   180 
  
211,25  16,25  2,5  0,45  1,25  64,62mm
 2 
 slika 3.

Sa Slike 3 se vidi da je: n  2 , N  1 i   90 pri čemu su dužine ravnih dijelova sa slike:

l1  h  R  s   15  2.5  1,25  11,25 mm

b
l2   R  20  2,5  17,5 mm
2

Iz Tabele 42 se za odnos r s  2,5 / 1,25  2 očitava   0,45 , pa je ukupna dužina razvijenog elementa:

2  1    
L  2  l i    i ri   i  s   2l1  l 2   r    s  
 i 1 180 i 1   180 
  
211,25  17,5  2,5  0,45 1.25  67,12 mm
 2 
2. Odrediti širinu trake (prema smjernicama datim u tabeli 20 i 22) i proračunati procentualni
otpadak i stepen iskorištenja materijala (obrasci 60 i 61) za tri varijante rasporeda komada u
traci (analogno analizi provedenoj u tabeli 21.)

Na osnovu izračunate razvijene dužine elementa L  67,12 mm usvaja se veličina ruba i mosta b  2,4
mm, pa je konačna širina trake (za slučaj jednorednog rasporeda komada u traci):

B  L  2b  70  2  2,4  74,8 mm Usvaja se: B  75, mm

Za proračun procentualnog otpatka i stepena iskorištenja materijala razmatraju se tri moguća načina slaganja
komada u trake, odnosno isjecanja traka iz tabli lima i rasporeda elemenata u tim trakama (slika u prilogu).

I slučaj rasporeda komada u traci.

Slika4.

Procentualni otpadak, u odnosu na cijelu tablu lima iz koje se isjecaju trake, računa se kao:

At  nA B L  nA
 100%  t t 100%
At Bt Lt

gdje su:

Bt  1000 mm – širina table lima,

Lt  2000 mm – dužina table lima,

n – ukupan broj elemenata koji se može dobiti iz table lima, u ovom slučaju n  364 i

A – površina jednog elementa.

A=1420,73 mm^2

Iz širine trake od 1000 mm u ovom slučaju možemo dobiti 13 traka dužine 2000mm

Na jednoj traci dužine 2000 mm možemo dobiti 47 komada

n – ukupan broj elemenata koji se može dobiti iz table lima, u ovom slučaju 611 komada

Procentualni otpadak za ovaj slučaj:

Bt Lt  nA 1000  2000  611 1420,73

 100%  100%  56,6%   56,6%
Bt Lt 1000  2000

Stepen iskorištenja materijala, u odnosu na tablu iz koje se isjecaju trake prema obrascu (61) je:

A 1420,73
n 100%  611 100%  43,4%   43,4%
Lt Bt 2000  1000

II slučaj rasporeda komada u traci.

Slika 5.
Širina trake za ovaj slučaj će biti:

B= 40 + 2*b = 44,8 mm

Iz širine trake od 1000 mm u ovom slučaju možemo dobiti 22 traka dužine 2000mm

Na jednoj traci dužine 2000 mm možemo dobiti 27 komada

n – ukupan broj elemenata koji se može dobiti iz table lima, u ovom slučaju 594 komada

Procentualni otpadak za ovaj slučaj:

At  nA B L  nA
 100%  t t 100%
At Bt Lt

Bt Lt  nA 1000  2000  594 1420,73

 100%  100%  57,8%   57,8%
Bt Lt 1000  2000

Stepen iskorištenja materijala, u odnosu na tablu iz koje se isjecaju trake prema obrascu (61) je:

A 1420,73
n 100%  594 100%  42,2%   42,2%
Lt Bt 2000  1000
III slučaj rasporeda komada u traci.

Slika 6.

Iz širine trake od 1000 mm u ovom slučaju možemo dobiti 13 traka dužine 2000mm

Na jednoj traci dužine 2000 mm možemo dobiti 61 komada

n – ukupan broj elemenata koji se može dobiti iz table lima, u ovom slučaju 793 komada

Procentualni otpadak za ovaj slučaj:

At  nA B L  nA
 100%  t t 100%
At Bt Lt

Bt Lt  nA 1000  2000  793 1420,73

 100%  100%  43,66%   43,66%
Bt Lt 1000  2000

Stepen iskorištenja materijala, u odnosu na tablu iz koje se isjecaju trake prema obrascu (61) je:

A 1420,73
 n 100%  793 100%  56,33%   56,33%
Lt Bt 2000 1000
Rezultati proračuna za varijante rasporeda komada u traci dati su u tabeli 1.

Tabela 1. Stepen iskorištenja materijala.

Širina trake Dužina trake Broj komada Procentualni Stepen iskorištenja

otpadak materijala
B, mm L, mm n

I varijanta 1000 2000 364   56,6%   43,4%

II varijanta 1000 2000 594   57,8%   42,2%

III varijanta 1000 2000 793   43,66%   56,33%

3. Proračunati sile i deformacioni rad probijanja / prosijecanja (obrasci 44, 45, 47).

Sila prosjecanja (probijanja) se računa prema obrascu (44):

F  Ls m

gdje je:
L – obim dijela koji se prosjeca (probija) ili obim platine,
s – debljina materijala i

 m - čvrstoća smicanja (  m  700 MPa).

Rezultati proračuna sila probijanja i prosijecanja za različite probojce i prosjekače data je u tabeli 2.
Tabela 2. Sile probijanja i prosijecanja.

Vrsta i dimenzije Broj Obim Sila

otvora konture probijanja
Otvora, mm
na alatu L, mm F, kN

5 4 15,7 13,74

pravougaonik 1 60 52,5

Granični probojac (64,8 x 2,4) 2 134,8 117,95

„L“ probojac 4 78,8 68,95

Probojac 2,4x12 4 28,8 25,2

Probojac 12x 12,4 2 48,8 42,7

Ukupna sila potrebna za istovremeno probijanje i prosjecanje svih kontura je jednaka zbiru pojedinačnih
sila, tj.:
4
F   Fi  4 F1  F2  2 F3  4 F4  4 F5  2 F6  805,36kN
i 1

Sila na osnovu koje se vrši izbor prese je:

FM  1,3  F  1,3  805,36  1046,968 kN FM  1046,968N

Rad prosjecanja (probijanja) se računa se prema izrazu (47):

W  xFm s

gdje su:

Fsr
x - faktor (Tabela 15),
Fm
Fm - maksimalna sila prosjecanja (probijanja) i

s – debljina materijala.

Iz Tabele15 za  m  700 MPa i s  1,25 mm je x  0,42 pa je:

W  0,42  1046,968  1,25  439,73 kNmm W  439,73 Nm

4. Proračunati zazor analitičkim putem (obrazac 55) i po G. Ohleru (obrazac56), te odrediti
dimenzije i izradne tolerancije alata za probijanje i prosjecanje (obrasci 57 i 58, tabele 16 i 17),
po metodologiji na sl.62 i tabeli 19.

Proračun zazora

1. Analitički način. Zazor se na ovaj način računa po formuli (55) i iznosi:

w  2s1   ot tg  2  1,25  1  0,47tg 4  0,0926 mm

gdje su:

s – debljina materijala,

 ot - relativna dubina prosjecanja (Tabela 9) i

 - ugao smicanja materijala

- za meki čelik   5  6

- za čelik srednje tvrdoće   4  5

- za tvrdi čelik   4 .

Pošto je  ot  0,47 , usvaja se   4 .

2. Po G.Ohleru. Zazor se računa prema izrazu (56) i iznosi:

m 700
w  cs  0,01  1,25   0,104 mm
10 10

gdje je c koeficijent koji se kreće u granicama c  0,005  0,035 . Usvaja se c  0,01 .

Zbog habanja alata i lakše mogućnosti njegove prepravke, od proračunatih se usvaja najmanji zazor, tj.:
w  w4  0,09 mm.
Određivanje dimenzija i izradnih tolerancija alata za probijanje i prosijecanje

Kružni otvor dimenzije 5H9

Nazivna dimenzija otvora: D  5 mm

Izradna tolerancija otvora: H9,   0,03 mm

Maksimalna dimenzija otvora: Dmax  D    5  0,03  5,03 mm

Minimalna dimenzija otvora: Dmin  D  5 mm

Nazivne dimenzije alata:

- probojca: d s  Dmax  5,03 mm

- prstena: d M  d s  w  5,03  0,09  5,12 mm

Izradne tolerancije alata:

- probojca: h6, t s  0,008 mm

- prstena: H7, t M  0,012 mm

Granične dimenzije alata:

- probojca: d s min  d s  t s  5,03  0,008  5,022 mm

- prstena: d M max  d M  t M  5,12  0,012  5,132 mm

Rezultati proračuna za ostale dijelove alata dati su tabelarno

Tabela 3. Zazori i tolerancije izrade alata.

Granični prosjekač L otvor

5H9 Pravougaonik 64,8 h11  2,4 h11 A=22,4

B=15

10 H 9  20 H 9 C=17H11

D=10 H11

Nazivna mjera otvora A=10 A=64,8 A=22,4

5 B=20 B=2,4 B=15

C=17H11

D=10 H11

Izradna tolerancija  A  0,036  A  0,22  A  0,036

otvora,  0,03
 B  0,052  B  0,075  B  0,16

C  0,13

 D  0,11

Maksimalna dimenzija Amax  65,02 Amax  22,436 Cmax  17,13

otvora
5,03 Amax  10,036 Bmax  15,16 Dmax  10,11

Bmax  20,052 Bmax  2,475

Minimalna dimenzija Amin  10 Amin  64,58 Amin  22,364

otvora 5 Cmin  17,13
Bmin  20 Bmin  2,325
Bmin  14,84 Dmin  9,89

a s  10,036 as  65,02 as  22,436 cs  17,13

Nazivne Probojac 5,03
bs  20,052 bs  2,475 bs  15,16 d s  10,11
mjere

Alata

aM  10,126 aM  65,12 aM  22,526 cM  17,22

Matrica 5,12
bM  20,142 bM  2,575 bM  15,25 d M  10,2

t sa  0,009 t sa  0,054 t sa  0,009 t sc  0,033

Izradne Probojac 0,008
t sb  0,013 t sb  0,018 t sb  0,039 t sd  0,027
tolerancije
 alata t Ma  0,015 t Ma  0,087 t Ma  0,013 t Mc  0,052
Matrica 0,012
t Mb  0,021 t Mb  0,030 t Mb  0,062 t Md  0,043

a s min  10,027 as min  64,96 a s min  22,497

bs min  20,039 cs min  17,097
Granične Probojac 5,022
bs min  2,493 bs min  15,121
dimenzije
alata d s min  10,083

a M max  10,141 aM max  65,21 aM max  22,539

bM max  20,163 c M max  17,272
Matrica 5,132
bM max  2,605
bM max  15,312
d M max  10,243

Karakteristične dužine za L otvor (slika 8)

Slika 8.
5. Izabrati profil (Tabela 24 i sl.68) i izvršiti provjeru otpornosti ploča za prosijecanje i probijanje (obrasci
62-65).

Zadati profil ploča za probijanje (prosijecanje) je ploča TIP 1, cilindrična ploča s konusom, prema slici u
Tabeli 24. Kao način učvršćenja usvaja se da je ploče za probijanje upresovane, dok su ploče prosjekača
vijcima vezane za glavnu ploču.

Proračun ploče za probijanje otvora 5

Dimenzije ploča za probijanje date su na slici 8. Debljina ploče se određuje po izrazu (62):


H  10  5s  0,7 2d c 
gdje su:

s – debljina lima,

d – dimenzija otvora ploče (dimenzija komada),

c  f  m  - koeficijent koji zavisi od čvrstoće na istezanje materijala koji se prosjeca (probija) i za ovaj
slučaj iznosi: c  1,3 .

Sada je za otvor 5 visina ploče:

   
H  10  5s  0,7 2d c  10  5 1,25  0,7 2  5 1,3  24 mm
s

F
F
H

a
H

L
do
e

e a e
B

d
b
e

D A

(a) Okrugla matrica (b) Pravougaona matrica

Slika 2. Osnovne dimenzije potrebne za proračun ploča za probijanje

Širina ruba ploče se računa prema obrascu (63):

e  10  12  0,8H  10  12  0,8  24  29,2  31,2 mm

Usvaja se: H  25 mm i e  31 mm.

Provjera ploče na savijanje se vrši preko uslovne nejednačine za okruglu ploču (65):

2,5F  2 d 
s  1     sd
H 2  3 d o 

gdje su:

F, N – sila prosjecanja (probijanja),

H, mm – debljina ploče,

d, mm – dimenzija otvora u ploči,

d o , mm – prečnik oslonca,

 sd - dozvoljeno naprezanje na savijanje,  sd  500 MPa (za kaljeni i termički napušteni legirani

alatni čelik).

Za prečnik oslonca se usvaja d o  10 pa je:

2,5F  2 d  2,5  13700  2 5 

s  1     1     36,53   sd  500 Mpa
H 2  3 d o  25 2  3 10 

Kako se vidi, ploča je predimenzionisana.

Uvodeći stepen sigurnosti  koji predstavlja odnos dozvoljenog i stvarnog napona, pri tome uzimajući da je
  2 , slijedi:

 sd 2,5F  2 d 
   s     sd  1     sd
s H 2  3 d o 

odakle se može izračunati visina ploče H, tj.

2,5F  2 d  2,5  13700  2  2 5 

H 1    1    7,02 mm
 sd  3 d o  500  3 10 

Širina ruba ploče je sada:

e  10  12  0,8H  10  12  0,8  7,02  15,6  17,6 mm

Usvaja se: H = 8 mm i e = 15 mm, pa je napon na savijanje sada:

 2,5F  2 d  2,5  13700  2 5 
s  1    1    209,46   sd  500
H 2  3 d o  82  3 10 

što zadovoljava.

Vanjski prečnik ploče za probijanje (matrice) je konačno:

D  d  2e  5  2 15  35 mm

Rezultati proračuna za ostale matrice dat je u tabeli 4.

Tabela 4. Proračun ploča za probijanje i prosijecanje.

Otvor Pravougaonik Granična Pravou

gaonik
5 20 X 10 L profil ploča 2,4 x12
64,8 X 2,4

Debljina ploče, Proračun 24 26,1 22,99 22,12 17,62

H, mm Usvojeno 25 27 24 24 18

Širina ruba, Proračun 29,2-31,2 30,88-32,88 29,2 27,69 24,09

e, mm Usvojeno 31 32 30 28 25

Prečnik oslonca, d0, mm d0=10 l=20 l =45 l=105 l =14

(Raspon oslonca, l, mm)

Izračunati napon na savijanje,

s, Mpa 36,53 25,3 39,91 82 5,8

Dimenizije ploče:

(D), (a x a) ili (a x b)

Stepen sigurnosti 2 2 1 1 1

Debljina ploče Proračun 7,02 6,59 6,95

H, mm Usvojeno 8 7 8 20 10

Širina ruba ploče Proračun 15,6-17,6 12,87-14,87

e, mm Usvojeno 15 12 14 16 14

Napon na savijanje, s, MPa 209,46 128,17 172 208 47,04

Dimenzije ploče:

(D), (a x a) ili (a x b)

Usvojena visina svih ploča 20

H, mm
6. Izvršiti provjeru na pritisak i izvijanje probojca i prosjekača (obrasci 67 i 68).

Probojac za probijanje kružnog otvora prečnika 5

Provjera na pritisak. Provjera na pritisak se vrši prema obrascu:

F
p    pd
A

gdje su:

F, N – sila prosjecanja (probijanja),

A, mm2 – površina poprečnog presjeka probojca (prosjekača),

 pd - dozvoljeno naprezanje na pritisak,  pd  1000  1600  MPa. Usvaja se pd = 1600 MPa.

U konkretnom slučaju je F = 805360 N i površina:

d 2 5 2 
A   19,625 mm2
4 4

pa je:

F 13740
p    700,13   pd  1600 MPa
A 19,625

što znači da napon zadovoljava.

Provjera na izvijanje. Kod probojaca (prosjekača) kružnog poprečnog presjeka koji su uklješteni i vođeni je
maksimalna dozvoljena dužina probojca (prosjekača), izraz (68A) je:

d3
l max  2,8  91 
s m

gdje je:

d, mm – prečnik probojca (prosjekača),

s, mm – debljina lima,

 m - čvrstoća na smicanje materijala koji se probija.

U konkretnom slučaju je: d = 5 mm, s = 1,25 mm, m=700 MPa pa je:

 d3 53
l max  2,8  91   2,8  91   96,3 mm
s  m 1,25  700

Proračun za ostale probojce (prosjekače) dat je u tabeli 5.

Tabela 5. Proračun probojaca prosjekača na pritisak i izvijanje.

Otvor Pravougaonik L probojac Granični

5 20 X 10 prosjekač

64,8 X 2,4

Površina 19,625 200 200,8 168,48

poprečnog
presjeka,

A, mm2

Sila probijanja 13700 52500 68950 117950

(prosijecanja),

F, N

Napon na pritisak, 700,13 262,5 343,38 700

p, MPa

Kritična dužina, 96,3 222,4 67,53

lmax mm

Usvaja se jednaka visina svih probojaca lmax=130 mm, s tim da će granični probojac biti urađen sa
proširenjem kao i pravougaoni probojac 2,x12 mm, sa 2 mm na 10 mm i time se spriječi njegova mogućnost
za izvijanje.

„L“ profil nije bilo potrebe provjeravati na izvijanje zbog toga što ima veće gabarite.
7. Određivanje položaja težišta alata

Za usvojeni raspored komada u traci određuje se težite sila probijanja i prosijecanja. Dužine elemenata
(kontura) prema slici datoj u prilogu su:

L1  L9  2 * (62,4  2,4)  129,6 mm

L2  L5  L10  L13  22,4  5  15  12  7,4  17  78,8mm

L3  L12  2  (20  10)  60

L14  L15  2  (12  12,4)  48,8 mm

L4= L6= L11= 5 . π = 15,7 mm

L7= L8= L16= L17= 2 . (2,4+12) = 28,8 mm

Proračun težišta u pravcu x i y ose dat je tabelarno.

Tabela 6. Proračun težišta u pravcu x-ose.

Element Dužina elementa Ordinata težišta Li  xi

i Li , mm xi , mm

1 129,6 31,2 4043,52

2 78,8 104,75 8254,3
3 60 149,6 8976
4 15,7 214,4 3366,08
5 78,8 259,27 20430,47
6 15,7 311,08 4883,956
7 28,8 430,02 12384,53
8 28,8 452,4 13029,12
9 126,9 42 5329,8
10 78,8 162,07 12771,116
11 15,7 214,4 3366,08
12 60 246,8 14808
13 78,8 331,57 26127,72
14 48,8 360,2 17577,76
15 48,8 392,6 19158,88
16 28,8 420 12096
17 28,8 462,4 13317,12
 951,6 199920,452
 Tabela 6. Proračun težišta u pravcu y-ose.

Element Dužina elementa Ordinata težišta Li  Yi

i Li , mm Yi , mm

1 129,6 73,8 9564,48

2 78,8 45,45 3581,46
3 60 60,59 3635,4
4 15,7 37,6 590,32
5 78,8 49,1 3869,08
6 15,7 66,6 1045,62
7 28,8 66,6 1918,08
8 28,8 66,6 1918,08
9 126,9 1,3 164,97
10 78,8 26,095 2056,286
11 15,7 8,6 135,02
12 60 14,61 876,6
13 78,8 26,085 2055,498
14 48,8 37,6 1834,88
15 48,8 37,6 1834,88
16 28,8 8,6 247,68
17 28,8 8,6 247,68
 951,6 35576,084

Sada su x i y koordinate težišta (položaj cilindričnog rukavca):

22

L x i i
199920,452
X  i 1
22
  210,08 mm
L
951,6
i
i 1

22

L  y i i
35576,084
Y i 1
22
  37,38 mm
L
951,6
i
i 1
 Slika 10. Redni broj konture na alatu

8. Izbor i proračun opruga skidača

Sila skidanja komada s probojaca i prosjekača se računa prema obrascu (70):

Fs  Cs  F  0,1 805,36  80,54 kN

gdje su:

F = 385,7 kN – ukupna sila prosjecanja (probijanja),

C s  0,1  0,12 – koeficijent skidanja koji zavisi od vrste radnog procesa i debljine materijala i dat je u
Tabeli 27.

Ukupna sila pritiskivača prese je

Konstrukcija se izvodi sa N k  10 zavojnih opruga.

Sila koja otpada na jednu oprugu je:

Fs 80536
Fso    8053,6 N
Nk 10