6.

AUSTENITNI NEHRĐAJUĆI ČELICI

Austenitni nehrđajući čelici su na prvom mjestu po ukupnoj proizvodnji i po broju različitih

vrsta. Korozijski su postojani u puno različitih medija. Minimalna granica razvlačenja na
sobnoj temperaturi iznosi oko 210 N/mm2. Ne mogu se toplinski očvrsnuti. Zadržavaju dobra
svojstva na vrlo niskim temperaturama. Maksimalna temperatura primjene je oko 760 °C, do
koje ne dolazi do smanjenja čvrstoće i otpornosti na oksidaciju. Mogu se (značajno) očvrsnuti
hladnom deformacijom. Primjenjuju se u uvjetima kad se traži dobra postojanost na
atmosfersku koroziju i koroziju na povišenoj temperaturi. Zavarljivost im je dobra.
Legiraju se elementima koji osiguravaju formiranje austenitne mikrostrukture: niklom,
dušikom i bakrom. Ukupni maseni udio gamagenih legirnih elemenata uglavnom prelazi 8%.
Ugljik, iako nije legirni element također promiče austenitnu mikrostrukturu, a dodaje se i zato
što povisuje otpornost na puzanje. Dušik, osim što promiče austenitnu strukturu, povisuje
čvrstoću na sobnoj i niskim temperaturama.
Maseni udjeli najvažnijih legirnih elemenata i ugljika u austenitnim čelicima prikazani su u
tablici 6.1.

Tablica 6.1 – Maseni udjeli ugljika i legirnih elemenata u austenitnim čelicima

Element Maseni udio, %

krom 16 do 26
nikal 8 do 35
mangan 1 do 2 (4 do 15,5)
silicij 0,5 do 3
molibden do 2
dušik do 0,15
titan i niobij do 0,2
ugljik 0,02 do 0,08 (0,1)

Zbog visokog udjela legirnih elemenata austenitni čelici su skuplji od martenzitnih

nehrđajućih čelika i feritnih s nižim i srednjim sadržajem kroma. Ipak, njihova dobra svojstva,
osobito dobra oblikovljivost i zavarljivost, opravdavaju njihov izbor i kompenziraju razliku u
cijeni.
Svi austenitni čelici imaju dobru duktilnost i žilavost i postižu značajnu istezljivost tijekom
vlačnog opterećenja.
Austenitni čelici primjenjuju se u vrlo različitim područjima, od nosivih konstrukcija i
primjene u arhitekturi, preko kuhinjskih uređaja do medicinske opreme. Široko područje
primjene imaju ne samo zbog dobre korozijske postojanosti već i zbog dobre oblikovljivosti,
zavarljivosti, izdržljivost i dr.
Neki austenitni čelici s visokim udjelom legirnih elemenata mogu izdržati vrlo visoke
temperature i primjenjuju se do 1000°C (nosači i košare u pećima za toplinsku obradu.Ovi
čelici, osim visokog udjela kroma, imaju visoki udio silicija, a često i aluminija te ugljika,
čime se značajno povisuje otpornost na oksidaciju i pougljičavanje te čvrstoća na visokoj
temperaturi.
Austenitni nehrđajući čelici su osjetljivi na napetosnu koroziju pa se ne preporuča njihova
primjena u okruženju s morskom vodom ili mediju koji sadrži kloride te u jako korozivnim
medijima. Opasnost od ovog tipa korozije povećana je ako je konstrukcija izvedena
zavarivanjem.

6.1 Standardne vrste

Svi austenitni čelici mogu se prema vrsti gamagenih legirnih elemenata podijeliti u dvije
podskupine:
- austenitni nehrđajući čelici s niklom
- Ni-Mn-N – austenitni nehrđajući čelici
Prema američkom sustavu označavanja (AISI – American Iron and Steel Institute) prva
podskupina pripada seriji 300, a čelici iz druge podskupine pripadaju seriji 200.
Iako je razvijeno mnoštvo različitih vrsta austenitnih čelika, vrste s oznakom 300 (po AISI
sustavu) su najstarije,imaju najširu primjenu i najčešće se primjenjuju.
U tablici 6.2 prikazani su austenitni nehrđajući čelici koji se najčešće primjenjuju.
Većina austenitnih čelika razvijena je iz čelika 18-8 (18 %Cr i 8-10 % Ni), dodavanjem
legirnih elemenata i modificiranjem sastava, čime su se postigla bolja mehanička i korozijska
svojstva. Najčešće primjenjivanje vrste austenitnih nehrđajućih čelika su čelici tipa 304, 316,
321 i 347 te njihove varijacije. Čelik s oznakom 304 je temeljni čelik skupine i skupa s
čelikom 304L je najčešće u upotrebi. Čelik s oznakom 316 ima oko 2% Mo više od čelika
oznake 304 (i oko 2% manje Cr) što mu znatno poboljšava otpornost na rupičastu koroziju.
Čelici sa slovom L u oznaci imaju snižen sadržaj ugljika na vrijednost do 0,03 % (304L i
316L). Neosjetljivi su na interkristalnu koroziju – ako nema dovoljno ugljika za nastanak
kritične količine karbida, nema ni interkristalne korozije.
Vrste s oznakom H imaju povišen maseni udio ugljika na oko 0,1 %. Zbog višeg sadržaja
ugljika ove vrste imaju više vrijednosti čvrstoće što osobito dolazi do izražaja na visokoj
temperaturi. Vrstama koje u oznaci imaju slovo N, povećan je sadržaj dušika do vrijednosti
0,20 %. Maseni udio dušika može biti i viši od navedene vrijednosti ako čelik sadrži dovoljno
mangana, zato što mangan povisuje topivost dušika u austenitu. Dušik kod austenitnih čelika
povoljno djeluje na čvrstoću, otpornost na adheziju i otpornost na rupičastu koroziju.
Vrste koje sadrže titan i niobij (tip 321 i 347) su stabilizirane vrste austenitnih nehrđajućih
čelika, a niobij i titan se nazivaju stabilizirajućim legirnim elementima. Imaju veći afinitet
prema ugljiku od kroma pa se njihovim dodavanjem sprečava nastanak kromovih karbida tipa
M23C6 po granicama kristalnih zrna. Umjesto njih na povišenoj temperaturi formiraju se
titanovi i/ili niobijevi karbidi tipa MC. Dodatkom titana i niobija u iznosu od 1 %, znatno se
reducira sadržaj otopljenog ugljika u austenitu, a time i mogućnost nastanka kromovih
karbida. Formiranje kromovih karbida može dovesti do senzibilizacije što je preduvjet za
nastanak interkristalne korozije.
Čelici iz serije 200 sadrže više ugljika, mangana i dušika te manje nikla od čelika iz serije
300. Zahvaljujući takvom sastavu posjeduju i višu otpornost na adhezijski mehanizam
trošenja. U SAD-u postaju jako popularni tijekom Korejskog rata (1950. god.) kad se, zbog
nestašice nikla, istražuje mogućnost njegove zamjene s drugim gamagenim legirnim
elementima. Među elemente koji stabiliziraju austenitnu fazu i koji mogu zamijeniti skupi
nikal ubrajaju se ugljik, dušik, mangan, bakar i kobalt. Zanimljivo je da nijedan od ovih
elemenata, pojedinačno dodan, nema dovoljno jako djelovanje u smislu promicanja austenitne
mikrostrukture, pa se više njih mora dodati ako se želi postići potpuno austenitna
mikrostruktura:
- ugljik je jaki gamageni element ali se ne smije dodati u većoj količini zbog izrazito
nepovoljnog djelovanja na korozijsku postojanost i duktilnost čelika;
- udio mangana od čak 25% ne može osigurati potpuno austenitnu mikrostrukturu u
čeliku koji sadrži oko 15% kroma;
- dušik se ne može dodati u dovoljnoj količini za potpuno austenitnu mikrostrukturu;
- bakar u većoj količini loše djeluje na duktilnost;
- kobalt je jako skup.
Korozijska postojanost im nije tako dobra kao kod čelika iz serije 300. Čelici koji sadrže više
ugljika osjetljivi su na napetosnu koroziju nakon zavarivanja. Osjetljivost na napetosnu
koroziju raste s povećanjem debljine materijala.
Kod nekih austenitnih nehrđajućih čelika nikal je u potpunosti zamijenjen manganom,
dušikom i bakrom. Od takvih čelika rade se implantati za pacijente koje su alergični na nikal.

Osim nabrojanih postoje i mnoge druge vrste i podvrste austenitnih čelika, npr.
superaustenitni nehrđajući čelici koji zaslužuju posebno poglavlje.
Tablica 6.2 – Kemijski sastav standardnih vrsta austenitnih nehrđajućih čelika.

Oznake Maseni udio elemenata, %

EN oznaka USA C Mn P S Si Cr Ni Mo N Ostatak
X2CrMnNiN17-7-5 1.4371 201 L 0,03 6-8 0,045 0,015 1 16-18 3,6-5,5 - 0,15-0,2 -
X12CrMnNiN17-7-5 1.4372 201 0,15 5,5-7,5 0,045 0,015 1 16-18 3,5-5,5 0,05-0,25
X12CrMnNiN18-9-5 1.4373 202 0,15 7,5-10,5 0,045 0,015 1 17-19 4-6 0,5-0,25
X8CrMnCuNB17-8-3 1.4597 204C 0,1 6,5-8,5 0,04 0,03 2 16-18 2 1 0,15-0,3
X8CrNiS18-9 1.4305 303 0,1 2 0,045 0,15-0,35 1 17-19 8,0-10,0 - 0,11 Cu: 1
X5CrNi18-10 1.4301 304 0,07 2 0,045 0,015 1 17,5-19,5 8-10,5 - 0,11 -
X2CrNi18-11 1.4306 304L 0,03 2 0,045 0,015 1 18-20 10-12 - 0,11 -
X6CrNi18-10 1.4948 304H 0,04-0,08 2 0,035 0,015 1 17-19 8-11 0,1
X5CrNiMo17-12-2 1.4401 316 0,07 2 0,045 0,015 1 16,5-18,5 10-13 2-2,5 0,11 -
X2CrNiMo17-12-2 1.4404 316L 0,03 2 0,045 0,015 1 16,5-18,5 10-13 2-2,5 0,11 -
X6CrNiMoTi17-12-2 1.4571 316Ti 0,08 2 0,045 0,015 1 16,5-18,5 10-13 2-2,5- Ti: 0,7
X6CrNiMoB17-12-2 1.4919 316H 0,04-0,08 2 0,035 0,015 1 16,5-18,5 10-13 2-2,5- 0,11 B: 0,0015-0,005
X2CrNiMoN17-13-5 1.4439 317LMN 0,03 2 0,045 0,015 1 16,5-18,5 12,5-14,5 4-5 0,12-0,22
X6CrNiTi18-10 1.4541 321 0,08 2 0,045 0,015 1 17-19 9-12 - Ti: 0,7
X12NiCrSi35-16 1.4864 330 0,15 2 0,045 0,015 1-2 15-17 33-37 - 0,11
X6CrNiNb18-10 1.4550 347 0,08 2 0,045 0,015 1 17-19 9-12 Nb: 1
6.2 Formiranje mikrostrukture austenitnih nehrđajućih čelika

Kemijski sastav i termomehanička obrada nehrđajućih austenitnih čelika podešavaju se tako

da mikrostruktura na sobnoj temperaturi bude potpuno austenitna ili austenitna s malim
udjelom feritne faze. Ovisno o balansu alfagenih i gamagenih legirnih elemenata
mikrostruktura je ili potpuno austenitna ili austenitno feritna.
Na slici 6.1 a) prikazana je mikrostruktura austenitnog nehrđajućeg čelika sa 100 % austenita,
a na slici 6.1 b) mikrostruktura čelika koji osim austenita sadrži i određeni udio
visokotemperaturnog (delta) ferita. Trakaste nakupine delta-ferita usmjerene su paralelno sa
smjerom valjanja. Feritna faza nastaje zbog segregacije alfagenih legirnih elemenata
(ponajprije kroma) tijekom kristalizacije i naknadne termomehaničke obrade. Volumni udio
delta-ferita najčešće ne prelazi 2 do 3 %. Njegova prisutnost u mikrostrukturi nije nužno
nepoželjna, iako u određenim uvjetima može smanjiti duktilnost i žilavost austenitnih
nehrđajućih čelika. Uz trakaste nakupine delta-ferita mogu se izlučiti nepoželjne
mikrostrukturne faze (karbidi tipa M23C6 i sigma-faza).

a) b)
Slika 6.1 - Mikrostruktura austenitnog nehrđajućeg čelika: a) potpuni austenit; b) austenit i delta ferit.

Formiranje mikrostrukture kod austenitnih nehrđajućih čelika može se pratiti u ravnotežnom

pseudobinarnom Fe-Cr-Ni dijagramu sa 70 % Fe, prikazanom na slici 6.2. Ovisno o sadržaju
kroma i nikla, u primarnoj kristalizaciji, formira se austenitna ili feritna mikrostruktura.
Legure koje u sastavu imaju manje od ~12 % Ni i više od ~18 % Cr primarno kristaliziraju
kao 100 %-tni delta-ferit. Legure koje imaju više nikla i manje kroma od gore navedenih
vrijednosti, nakon primarne kristalizacije mikrostruktura je potpuno austenitna. U trokutastom
području na ~ 12% Ni, između likvidus i solidus linije, prisutni su austenit, ferit i talina, a
neposredno nakon skrućivanja mikrostruktura je bifazna i sastoji se od ferita i austenita.

Slika 6.2 - Pseudobinarni dijagran sustava Fe-Cr-Ni za 70% Fe

Daljnjim hlađenjem do sobne temperature, legurama koje primarno kristaliziraju u austenit,

mikrostruktura se ne mijenja i ostaje potpuno austenitna. Legurama koje nakon primarne
kristalizacije imaju feritnu mikrostrukturu, ravnotežnim hlađenjem do sobne temperature,
mikrostruktura prijelazi u potpuno austenitnu ili u austenitnu s određenom količinom ferita.
Volumni udio delta-ferita ovisi o sadržaju gamagenih i alfagenih legirnih elemenata i brzini
hlađenja. U dijagramima na slici 6.3 vidi se kako ugljik i neki legirni elementi utječu na faznu
ravnotežu austenitnih čelika. Također su vidljiva područja u kojima se formiraju karbidni i
nitridni precipitati.
Uz karbide i nitride u austenitnim nehrđajućim čelicima mogu nastati i mnogi drugi, u pravilu,
štetni mikrostrukturni precipitati. U tablici 6.3 nalazi se popis najčešćih precipitata, njihova
kristalna struktura i kemijske formule. Karbidi mogu nastati u skoro svim austenitnim
čelicima zbog kroma koji je izrazito jaki karbidotvorac, a neizostavan je legirni element u
svim nehrđajućim čelicima. I drugi karbidotvorni legirni elementi (molibden, niobij i titan)
promiču nastanak karbida. Od tri navedena tipa karbida najveći značaj imaju karbidi tipa
M23C6 zbog utjecaja na korozijsku postojanost. Sitni karbidni precipitati formiraju se po
granicama austenitnih zrna u temperaturnom području između 425 i 870 °C, kako pokazuje
dijagram na slici 6.4. U vrlo kratkom vremenu mogu izazvati interkristalnu koroziju ako se
čelik nađe u određenom okruženju. Ova pojava je jače izražena kod austenitnih čelika koji su
očvrsnuti deformacijom u hladnom stanju.

a) b)
Slika 6.3 - Fazni dijagrami dobiveni pomoću ThermoCalc sustava:
a) Fe-18Cr-10Ni-1,5Mn-0,5Si-0,04N, uz varijabilni C
b) Fe-10Ni-1,5Mn-0,5Si-0,04C-0,04N, uz varijabilni Cr

Tablica 6.3 – Precipitati koji mogu nastati u austenitnim nehrđajućim čelicima

Precipitat Kristalna građa Stehiometrijska formula

MC FCC TiC, NbC

M6 C diamond cubic (FeCr)3Mo3C, Fe3Nb3C Mo5SiC
M23C6 FCC (Cr,Fe,)23C6, (Cr,Fe,Mo)23C6
NbN FCC NbN
Z-faza tetragonalna CrNbN
Sigma-faza tetragonalna Fe-Ni-Cr-Mo
Lavsova faza heksagonalna Fe2Mo, Fe2Nb
Chi-faza BCC Fe36Cr12Mo10
G-faza FCC Ni16Nb6Si3, Ni16Ti6Si7
heksagonalna Mo-Co-Cr
R
romboedarska Mo-Co-Cr
ε-nitridi (Cr2N) heksagonalna Cr2N
Ni3Ti heksagonalna Ni3Ti

Ni3(Al,Ti) FCC Ni3Al

 Slika 6.4 - Precipitacija karbida tipa M23C6 u austenitnom nehrđajućem čeliku X5CrNi18-10 (304)

Sigma, chi, eta, Gi i Lavsova faza su neke od itermetalnih faza koje u određenim uvjetima
mogu nastati u austenitnim nehrđajućim čelicima. Lakše i brže nastaju u čelicima koji sadrže
molibden, niobij i titan. Sve nabrojane faze snižavaju žilavost čelika. Na slici 6.5 prikazan je
utjecaj sigma-faze na udarni rad loma Fe-Cr-Ni legura. U dijagramu se vidi da volumni udio
sigma-faze od svega 5% snižava udarni rad loma za više od 50%.

Slika 6.5 - Utjecaj sigma-faze na udarni rad loma Fe-Cr-Ni legura pri sobnoj temperaturi

U austenitnim čelicima s potpuno austenitnom mikrostrukturom sigma-faza teško može

nastati, čak ako se čelik jako dugo vrijeme zadržava na temperaturi između 600 i 900°C. U
austenitnim čelicima koji u mikrostrukturi imaju delta-ferita nastaje u vrlo kratkom vremenu.
Osim kroma, formiranje sigma-faze promiču molibden, niobij, silicij, volfram, vanadij, titan i
cirkonij. Ugljik i dušik djeluju suprotno i usporavaju rast precipitata sigma-faze. Što je veći
udio delta-ferita, sigma faza nastaje brže i u većoj količini. Formiranjem sigma-faze i
njezinim rastom volumni udio delta ferita se smanjuje, ali promjene volumnih udjela nisu
ekvivalentne. Ako je volumni udio delta-ferita u čeliku oko 8%, iz njega će nastati oko 4%
sigma-faze.
Na slici 6.6 prikazan je model nastanka i rasta sigma-faze. Sigma-faza nastaje na granici ferit-
austenit i dalje se širi u ferit. Udio ferita se pritom smanjuje, a raste udio sigma-faze i udio
austenita.

Slika 6.6 - Model nastanka i rasta sigma faze.

6.3 Mehanička svojstva

Vrijednosti vlačne čvrstoće i granice razvlačenja austenitnih nehrđajućih čelika prilično su

skromne i slične su vrijednostima kod niskougljičnih čelika. Minimalne vrijednosti
konvencionalne granice razvlačenja (Rp0,2) nalaze se u rasponu od 205 do 275 N/mm2, a
vlačne čvrstoće (Rm) između 520 i 760 N/mm2. Istezljivost je u rasponu od 40 do 60%.
Vrijednosti čvrstoće i granice razvlačenja mogu se povisiti hladnom deformacijom. Austenitni
čelici općenito ne mogu očvrsnuti precipitacijom niti strukturnom transformacijom. Samo
neke specijalne vrste ovih čelika s visokim udjelom nikla i s dodatkom titana mogu očvrsnuti
precipitacijom gama-prim-faze, Ni3(Al,Ti). Također je moguće da se kod nekih austenitnih
čelika u mikrostrukturi pojavi martenzit. To se događa u slučaju hlađenja materijala na vrlo
niske temperature i/ili u slučaju hladne deformacije s vrlo visokim stupnjem ugnječenja.
U tablici 6.4 navedena su mehanička svojstva austenitnih nehrđajućih čelika pri sobnoj
temperaturi. Navedene vrijednosti odnose se na žareno stanje.
Tablica 6-4 – Mehanička svojstva (min.) nekih austenitnih nehrđajućih čelika na sobnoj temperaturi

Vlačna čvrstoća Granica razvlačenja Istezljivost Suženje

Čelik N/mm2 N/mm2 % %
X5CrNi18-10 515 205 40 50
X2CrNi18-9 480 170 40 50
X3CrNiMo17-13-3 515 205 40 50
X2CrNiMo17-12-2 480 170 40 50
X6CrNiTi18-10 515 205 40 50
X6CrNiNb18-10 515 205 40 50

6.4 Zavarljivost

Austenitni nehrđajući čelici imaju vrlo dobru zavarljivost. Veliki utjecaj na zavarljivost ima
kemijski sastav, a osobito sadržaj sumpora i fosfora. Zbog velikog unosa topline tijekom
zavarivanja, u zoni utjecaja topline mijenja se mikrostruktura osnovnog materijala. Po
granicama austenitnih zrna mogu se izlučiti karbidi i druge štetne faze što je preduvjet za
nastanak interkristalne korozije. U zavaru i oko zavara mogu zaostati napetosti što može
dovesti do napetosne korozije.

6.5 Korozijska postojanost

Austenitni nehrđajući čelici potpuno su otporni na opću atmosfersku koroziju pri sobnoj
temperaturi. Na povišenoj temperaturi otpornost nije potpuna i s vremenom dolazi do
razaranja materijala. Otpornost na opću koroziju u morskoj vodi je prilično visoka. Brzina
korozije iznosi oko 2,5x10-5 mm/god. ili manje.
Unatoč tome što imaju jako dobru korozijsku postojanost, austenitni čelici u određenim
uvjetima prerade i primjene mogu postati osjetljivi na interkristalnu, rupičastu, napetosnu,
galvansku i koroziju u procijepu te mikrobiološki izazvanu koroziju i erozijsku koroziju
(tribokoziju).
6.6 Specijalne vrste austenitnih čelika
Ciljano su razvijene da zadovolje neke posebne zahtjeve u eksploataciji. Mogu se podijeliti u
dvije osnovne skupine, u prvoj su čelici za rad na povišenim temperaturama, a u drugoj su
austenitni čelici legirani dušikom za rad u vrlo agresivnom okruženju. U drugu grupu
svrstavaju se i tzv. superaustenitni čelici.

6.6.1 Nehrđajući austenitni čelici i ljevovi za povišene temperature

Ovi čelici primjenjuju se u energetskim i petrokemijskim postrojenjima gdje su izloženi
povišenoj temperaturi, a uz to su mehanički opterećeni. Zbog toga većina ovih čelika ima
povišen maseni udio ugljika, koji osigurava visoku čvrstoću na povišenoj temperaturi. Sadržaj
ugljika je najčešće između 0,04 i 0,10 %. Prema američkom sustavu označivanja ovi čelici u
oznaci imaju slovo ˝H˝ (npr. 304H i 316H).
Austenitni nehrđajući ljevovi za rad na povišenoj temperaturi sadrže više od 0,40 % ugljika.
Većina čelika i ljevova ima povišen maseni udio kroma i nikla. Krom povisuje korozijsku
postojanost na povišenoj temperaturi, a nikal stabilizira austenit, sprečava izlučivanje štetnih
faza i pojavu krhkosti. Nekim vrstama su dodani jaki karbidotvorci, Nb, Ti, Mo i W čime se
poboljšava otpornost na puzanje, otpornost na toplinski umor te otpornost na visoko
temperaturnu koroziju, oksidaciju, sulfidizaciju i karbonizaciju.
U tablici 6.5 navedene su oznake i kemijski sastav specijalnih austenitnih nehrđajućih čelika i
ljevova.
Izboru materijala za dijelove postrojenja koji rade na povišenoj i visokoj temperaturi
posvećuje se velika pozornost. Iako mehanička svojstva, korozijska postojanost,
raspoloživost, tehnologičnost i cijena materijala imaju vrlo važnu ulogu, najvažniji zahtjev je
stabilnost mikrostrukture i svojstava na povišenoj temperaturi. Ako dođe do mikrostrukturnih
promjena i izluče se neke štetne mikrostrukturne faze, doći će do degradacije svojstava što
može dovesti do loma materijala.

6.6.2 Nehrđajući austenitni čelici legirani dušikom i otporni na vrlo agresivne medije
U ovu skupinu spadaju austenitni čelici kojima je korozijska postojanost dodatno poboljšana
dodavanjem dušika. Osim što poboljšava korozijsku postojanost (najviše na rupičastu
koroziju), dušik poboljšava i mehanička svojstva, osobito čvrstoću.
Svi ovi čelici mogu se svrstati u tri podskupine, prema tablici 6.5. U prvoj su čelici koji su
razvijeni iz austenitnih čelika sa sniženim udjelom ugljika. Maseni udio dušika im je povećan
i iznosi od 0,10 do 0,16 a u oznaci (po AISI) sadrže slova ˝LN˝.
Druga podskupina osim povišenog sadržaja dušika do 0,40 %, ima povišen i sadržaj mangana
do 18 %. Mangan povisuje topivost dušika u austenitnoj metalnoj osnovi, čime se sprečava
precipitacija kromovih nitrida, a time i sniženje mehaničkih svojstava i korozijske
postojanosti. Čelici iz ove podskupine poznati su pod trgovačkim nazivima Nitronic i Gall-
Tough.
Treća podgrupa razvijena je s namjerom da se još više poboljša postojanost austenitnih čelika
na rupičastu koroziju i napetosnu koroziju u kloridnom okruženju. To su tzv. superaustenitni
čelici. Sadrže oko 20 % Cr, 18 do 25 % Ni, do 7 % Mo i 0,15 do 0,25 % dušika. Djelotvorna
suma ili broj koji pokazuje relativnu otpornost na rupičastu koroziju kod superaustenitnih
čelika je najčešće veći od 45.

PREN = Cr + 3,3(Mo + 0,5W) + 16N

Tablica 6.5 - Nehrđajući austenitni čelici legirani dušikom i otporni na vrlo agresivne medije
Maseni udio elemenata
EN UNS No. C Mn Si Cr Ni Mo N Ostalo PREN
Standardni s povišenim dušikom
X2 CrNiN 18-10 304LN 0,02 1,00 0,04 19,0 10,0 - 0,13 - 21
X2CrNiMoN17-13-3 316LN 0,02 1,00 0,04 17,0 12,0 2,2 0,13 - 26
X2CrNiMoN18-12-4 317LN 0,02 1,00 0,04 19,0 13,0 3,3 0,15 - 32
X2CrNiMoN17-13-5 317LMN 0,02 1,00 0,04 18,5 15,5 4,5 0,16 - 36
Povišen dušik, povišen mangan
Nitronic 30 0,02 8,0 0,5 16,0 2,25 - 0,23 - 20
Nitronic 32 0,08 18,0 0,5 18,0 - 1,0 0,50 Cu: 1,0 25
Nitronic 33 0,04 13,0 0,4 18,0 3,0 - 0,30 - 23
Nitronic 40 0,04 9,0 0,5 20,0 6,5 - 0,28 - 24
Nitronic 50 0,04 5,0 0,4 22,0 12,5 2,25 0,30 Nb: 0,20 34
Nitronic 50 0,05 8,0 4,0 17,0 8,5 - 0,13 - 19
Gall-Tough 0,15 5,0 3,5 16,5 5,0 3,5 0,15 - 30
Superaustenitni
254SMo 0,01 0,5 0,4 20,0 18,0 6,25 0,20 Cu: 0,75 44
AL_6XN 0,02 1,0 0,5 21,0 24,5 6,5 0,22 - 46