1. Vrste lomova za naprezanje momentom torzije?

Mogući modeli otkazivanja kod naprezanja torzijom su:

-otkazivanje zategnute armature: otkazivanje podužne i/ili armature od vertikalnih vilica
propraćeno je zantnim deformacijama i širokim pukotinama. Spada u vrste duktilnih lomova i za
manje stepene naprezanja potrebno je birati minimalnu armaturu.
-otkazivanje betonskih dijagonala:kod velikog stepena armiranja moguće je da dođe do naglog
otkazivanja pritisnutog betona i prije nego naponi u armaturi su dostigli granicu tečenja. Čvrstoća
betona na pritisak je i u ovom slučaju, kao kod naprezanja sa poprečnim silama, reducirana kroz
djelovanje poprečnih zatežućih napona od armature.
-cijepanje betona na rubovima:usljed prevelikog razmaka vilica ili prekrutih podužnih šipki,
moguće je, da zbog promjene pravca pritisnutih dijagonala, skretne sile izazovu cijcepanje betona
na rubovima elementa.
-otkazivanje zbog nedovoljnog sidrenja armature:nedovoljna dužina sidrenja armature od vilica ili
podužnih šipki može dovesti do nenajavljenog otkazivanja elementa.

2. Kako se kod dimenzioniranja AB elementa uzima u obzir uticaj poprečnih sila na naprezanje
momentom savijanja?

-Presjek dimenzioniramo na osnovu momenta savijanja i normalnih sila, a kontrolišemo ga na

poprečnu silu
-Nakon što smo dimenzionirali AB element na moment savijajn i normalnu silu, tj. odredili
potrebnu površinu podužne armature, onda vršimo kontorlisanje na poprečnu silu, tj. hoće li biti
poprečna armatura ili ne
-Poprečna armatura nam je potrebna u slučaju da naponi zatezanja prekorače čvrstoću betona na
zatezanje

3. Kod dimenzioniranja na naprezanje torzijom pravi se razlika u vrsti torzije. Napisati vrste
torzije i zašto se pravi ta razlika?

Naprezanja torzijom mogu biti:

-Ravnotežna torzija: ako se ravan dejstva opterećenja, na koje se svodi opterećenje grede, ne
poklapa sa centrom smicanja
-Kompatibilna torzija: usljed spriječenih deformacija (usljed kompatibilnosti deformacija)

Ravnotežna torzija – zadatak momenta torzije koji nastaje usljed ravnotežne torzije je da zadovolji
uvjete ravnoteže, ako to ne bi bio slučaj došlo bi do loma konstrukcije(pravilno izdimenzionirani)
Kompatibilna torzija – naprezanje torzijom javlja se usljed nametuntih ili spriječenih deformacija,
a zadatak momenta torzije je da zadovolji uslove kompatibilnosti deformacija, pri čemu su uvjeti
ravnoteže uvijek zadovoljeni. Zato možemo zanemariti ovu vrstu naprezanja i takve elemente
armiramo samo konstruktivnom torzionom armaturom.
4. Šta su to jednoosno napregnute ploče?

Ploče, opterećene opterećenjem čiji se intenzitet ne mijenja okomito na pravac nošenja, smatraju
se jednoosno napregnute ploče.
Ujedno se nazivaji i duge ploče u koje svrstavamo:
1. ploče oslonjene na dvije naspramne strane
2. konzolne ploče
3. ploče oslonjene na sve četiri strane čiji je odnos raspona ly/lx>2,0
4. ploče oslonjene na dvije duže i jednu kraću stranu čiji je odnos raspona ly/lx>2,0

Glavna armatura kod ovih ploča postavlja se u pravcu nošenja (pravac x), a u pravcu y postavlja se
tzv. razdjelna armatura za preuzimanje sile zatezanja usljed djelovanja momenta my.

5. Navedi osnovne pretpostavke teorije tankih ploča?

1. ploča je izgrađena od materijala koji je homogen, iztoropan i linearno elastičan

2. debljina ploče je konstanta i mala u odnosu na druge dvije dimenzije
3. ugibi ploče su mali u odnosu na debljinu ploče
4. vlakna koja su okomita na nedeformisanu srednju ravan ploče ostaju okomita na deformisanu
srednju ravan ploče
5. normalni naponi σz okomiti na srednju ravan ploče mogu se zanemariti
6. u srednjoj ravni ne djeluju nikakvi normalni naponi pa se deformacije elemenata srednje ravni
mogu zanemariti:

6. Objasniti pojam kritičnog presjeka kod vitkih AB elemenata i koje ekscentricitete u tom
presjeku treba uzeti u obzir?

Mjerodavni kritični presjek kod pritisnutog štapa je presjek sa najvećom zakrivljenošću. Kod
konzolnog štapa to je na mjestu uklještenja. Općenito kod pomjerljivih pritisnutih štapova sa
linearno promjenjivim momentima po dužini štapa, bez značajnijih poprečnih opterećenja, kritični
presjek je na kraju štapa.
Kod različite vrijednosti momenata na kraju štapa, kod pomjerljivih štapova je mjerodavan veći
momenat za određivanje e0.
Ukupni ekscentricitet u kriitčnom presjeku je: etot = e0 + ea + e2 + ec
e0 – ekscentricitet po teoriji I reda; e0 =Med/Ned
ea – neželjeni ekscentricitet
e2 – ekscentricitet po teoriji II reda
ec – ekscentricitet od puzanja

7. Nabroj osnovne pretpostavke za Loserov postupak proračuna ploča. U čemu je nedostatak

tog modela u odnosu na 3D model kompletne konstrukcije koja uključuje ploču, grede i
stubove?

Pretpostavke za Loserov postupak:

1. Ako su sva polja kontinualnih ploča opterećena ravnomjerno podijeljenim opterećenjem qd
onda su momenti savijanja nad svim kontinualnim osloncima pribilžno jednaki momentima
savijanja samostalne pravougaone ploče uklještenje na istim rubovima akda je odnos raspona min
lx/max lx >0,75, odnosno min ly/ max ly>0,75:
2. Kada su polja kontinualne ploče naizmjenično opterećna u šahovskom poretku istim pozitivnim
i negativnim opterećenjem qd, oslonački momenti na svim rubovima će biti približno jednaki nuli
za navedeni odnos raspona i u tom slučaju svako polje ploče možemo posmatrati kao samostalnu
ploču slobodno oslonjenu po svim rubovima.

Nedostatak Loserovog modela je što on uzima da su vertikalni oslonci nepomjerljivi, tj. da je

greda apsolutno kruta, dok 3D model kompletne konstrukcije uzima u obzir da su vertikalni
oslonci pomjerljivi, tj. da greda može doživjeti ugibe.