NC0319331HRN HR

EUROPSKI OKVIR
ZA DJELOVANJE U PODRUČJU
KULTURNE BAŠTINE
Radni Dokument SlužBi Komisije
PDF ISBN 978-92-76-03447-6 doi:10.2766/684787 NC-03-19-331-HR-N
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.
© Europska unija, 2019.
Fotografije: © Shutterstock
Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom EU-a dopuštenje treba zatražiti izravno
od vlasnika prava.
Sadržaj
4
1. UVOD
5
2. ZAŠTO JE POTREBAN OKVIR
KULTURNE BAŠTINE?
7
3. OPSEG I CILJEVI EUROPSKOG
OKVIRA ZA DJELOVANJE
U PODRUČJU KULTURNE BAŠTINE
8
4. NAČELA EUROPSKOG OKVIRA
KULTURNE BAŠTINE
10
5. PET STUPOVA
14
6. ZAKLJUČAK
15
PRILOG • PET STUPOVA,
14 SKUPOVA MJERA
EUROPSKI OKVIR ZA DJELOVANJE U PODRUČJU KULTURNE BAŠTINE
1. UVOD
Kulturna baština zajedničko je dobro koje prethodne generacije ostavljaju u nasljeđe onima koje dolaze.
Europska godina kulturne baštine 2018. 1 bila je usmjerena na veličanje kulturne baštine kao zajedničkog
resursa, podizanje svijesti o zajedničkoj povijesti i vrijednostima te osnaživanje osjećaja pripadanja
zajedničkom europskom kulturnom i političkom prostoru. Zahvaljujući tomu, kulturna je baština na temelju
integriranog pristupa dobila veću važnost u programu EU-a.
Na sastanku na vrhu europskih čelnika održanom u Göteborgu u studenome 2017. čelnici država i vlada
potvrdili su svoju obvezu da će raditi na Uniji u kojoj se čuva njezina kulturna baština i promiče kulturna
raznolikost. Europsko vijeće u prosincu 2017. istaknulo je da je Europska godina kulturne baštine važna prilika
za povećanje svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulture i baštine.
Europski okvir za djelovanje u području kulturne baštine, najavljen u novoj europskoj agendi za kulturu 2,
odgovor je na poziv europskih čelnika i dionika u području kulture. Temelji se na rezultatima Europske godine
kulturne baštine i njime se osigurava nastavak njezina utjecaja razvojem daljnjih konkretnih mjera.
Okvirom za djelovanje promiče se i primjenjuje integrirani i participativni pristup kulturnoj baštini

te se pridonosi njezinu uključivanju u sve politike EU-a. Europski parlament 3, Vijeće Europske unije 4,
Odbor regija 5 te Europski gospodarski i socijalni odbor 6 podupiru taj pristup.
1 Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.).
2 Komunikacija Komisije o novoj europskoj agendi za kulturu, COM(2018) 267.
3 Rezolucija Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi
(2014/2149(INI)) SL C 316, 22.9.2017., str. 88.–98.
4 Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (SL C 183,
14.6.2014., str. 36.); Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (SL C 463, 23.12.2014., str. 1.);
Zaključci Vijeća o potrebi za stavljanjem kulturne baštine u prvi plan u svim politikama u EU-u (2018/C 196/05)
(SL C 196, 8.6.2018., str. 20.–22.).
5 Mišljenje Odbora regija – Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (SL C 195, 12.6.2015., str. 22.).
6 Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o doprinosu europskih ruralnih područja Godini kulturne
baštine 2018. radi osiguravanja održivosti i urbane/ruralne kohezije.
4
2. ZAŠTO JE POTREBAN OKVIR ZA DJELOVANJE
U PODRUČJU KULTURNE BAŠTINE?
RAZDOBLJE NAKON EUROPSKE GODINE KULTURNE BAŠTINE
Europska godina kulturne baštine bila je opsežna i uključiva inicijativa u kojoj su sudjelovale sve institucije EU-a 7,
sve države članice EU-a 8, devet partnerskih zemalja 9 te brojni dionici u području kulture, uključujući Europski
savez za kulturnu baštinu 3.3. 10 U tom je pogledu provedena posebna komunikacijska kampanja na paneuropskoj
razini. U cijeloj Europi održano je više od 11 700 11 događanja, a više od 10 000 inicijativa dobilo je službenu
oznaku Europske godine kulturne baštine 12. Uključivala je veliku i raznoliku publiku: do kraja trećeg tromjesečja
2018. namjenskim aktivnostima obuhvaćeno je više od 6 milijuna ljudi. Osim toga, do 30 milijuna ljudi sudjelovalo
je u više od 70 000 događanja u okviru Dana europske baštine 2018. u cijeloj Europi, čime se povećala svijest
o europskoj dimenziji kulturne baštine.
Europska komisija stavila je na raspolaganje znatna financijska sredstva za projekte kulturne baštine u okviru
različitih programa financiranja EU-a te time poticala pristupe koji su uključivi, održivi i usmjereni na ljude.
Još je jedna ključna značajka bilo promicanje sinergija s drugim sektorskim politikama, zbog čega je 19 službi
Europske komisije sudjelovalo u mjerama u okviru inicijative.
Cilj je ovog Okvira za djelovanje nastaviti rad započet tijekom Europske godine kulturne baštine putem
kontinuiranog niza kratkoročnih do srednjoročnih mjera. Služi kao pregled obveza koje je Europska komisija
preuzela u tom pogledu.
7 Europski parlament, Odbor regija te Europski gospodarski i socijalni odbor mobilizirali su svoje resurse kako
bi pridonijeli Europskoj godini kulturne baštine.
8 Europska godina kulturne baštine bila je decentralizirana inicijativa. U državama članicama EU-a provodili
su je nacionalni koordinatori koje su imenovala nadležna ministarstva. I pridružene su zemlje u tu svrhu
imenovale nacionalne koordinatore.
9 Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Gruzija, Island, Norveška i Švicarska.
10 http://europeanheritagealliance.eu/
11 Podaci iz prvog, drugog i trećeg tromjesečja 2018.
12 Oznaka Europske godine kulturne baštine (koja se sastoji od logotipa, slogana i hashtaga) dodjeljivala
se za aktivnosti, događanja i projekte kojima se pridonijelo ostvarivanju najmanje jednog od ciljeva
Europske godine kulturne baštine 2018., kako su navedeni u članku 2. Odluke (EU) 2017/864.
5
2.2. UKLJUČIVANJE DIONIKA
Najava uspostave Europskog okvira za djelovanje u svibnju 2018. dovela je do uključivanja brojnih dionika.
U „Pozivu na djelovanje iz Berlina” 13 iz lipnja 2018., koji su pripremili Europa Nostra 14, Njemački odbor za kulturnu
baštinu 15 i Pruska zaklada za kulturnu baštinu 16, poziva se na izradu „ambicioznog europskog akcijskog plana
za kulturnu baštinu kao trajno nasljeđe Europske godine [...], koji je cjelovit i međusobno se prožima s drugim
ključnim planovima i prioritetima politike EU-a”. Autori poziva smatraju da bi akcijski plan trebao biti usklađen
s Konvencijom Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo („Konvencija iz Fara” 17) i Strategijom
za europsku baštinu za 21. stoljeće.
U Pozivu iz Berlina istaknuta je i potreba za snažnom vanjskom dimenzijom Okvira za djelovanje u skladu
s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. Potpisali su ga ministri kulture, zastupnici
u Europskom parlamentu te brojne organizacije dionika i pojedinci.
Mreža Culture Action Europe 18 u svojem manifestu „Fast Forward Heritage” 19 podupire suvremeno shvaćanje
kulturne baštine u kontekstu Europske godine kulturne baštine te poziva na provedbu „uključive definicije
kulturne baštine u kojoj se uzima u obzir i budući razvoj u svim politikama, programima i djelovanjima
te odgovarajuću prilagodbu definicija, ciljeva i alata”.
13 http://www.europanostra.org/wp-content/uploads/2018/09/Berlin-Call-Action-Eng.pdf
14 Europa Nostra paneuropski je savez nevladinih organizacija koje djeluju u području kulturne baštine.
15 Nacionalni koordinator Europske godine kulturne baštine u Njemačkoj.
16 Pruska zaklada za kulturnu baštinu (Stiftung Preussischer Kulturbesitz – SPK) kulturna je ustanova u Njemačkoj
http://www.preussischer-kulturbesitz.de/
17 https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/199
18 Culture Action Europe velika je mreža kulturnih organizacija, umjetnika, aktivista, članova akademske zajednice
i oblikovatelja politika.
19 https://cultureactioneurope.org/advocacy/fast-forward-heritage/
6
3. OPSEG I CILJEVI EUROPSKOG OKVIRA ZA
DJELOVANJE U PODRUČJU KULTURNE BAŠTINE
Cilj je Okvira za djelovanje odrediti zajednički smjer za aktivnosti povezane s baštinom na europskoj razini,
posebno kad je riječ o politikama i programima EU-a. Može služiti i kao poticaj za regije i gradove u Europi
te za organizacije i mreže za kulturnu baštinu koje razvijaju vlastite aktivnosti u području kulturne baštine.
Oblikovan je na temelju redovitih razmjena mišljenja s državama članicama EU-a, predsjedništvima Vijeća
EU-a, Europskim parlamentom, organizacijama civilnog društva, subjektima iz područja kulture i međunarodnim
organizacijama, kao što su Vijeće Europe i UNESCO. Temelji se i na saznanjima stečenima u okviru deset
dugoročnih projekata poznatih kao „europske inicijative” 20, koje je Europska komisija provela kao dio
doprinosa politikama u okviru Europske godine kulturne baštine. Brojne su službe Komisije, međunarodne
organizacije i organizacije za kulturnu baštinu pridonijele provedbi tih europskih inicijativa.
Okvirom za djelovanje dopunit će se novi plan rada Vijeća za kulturu. U novom planu rada uređuje
se dobrovoljna suradnja među državama članicama EU-a u području kulture od 2019. do 2022. Održivost
kulturne baštine jedan je od pet glavnih aspekata i sastoji se od nekoliko mjera. Budući da će se te mjere
provoditi uz potporu Europske komisije, uključene su u ovaj Okvir.
Na nacionalnoj razini Europska komisija poziva države članice da dobrovoljno izrade slične okvire
za baštinu kao dopunu Okviru za djelovanje.
Europski okvir za djelovanje u području kulturne baštine usklađen je sa Strategijom Vijeća Europe
za europsku kulturnu baštinu za 21. stoljeće donesenom 2017., s Programom Ujedinjenih naroda
za održivi razvoj do 2030. i s Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015.–2030. 21
20 https://ec.europa.eu/culture/content/overview_en
21 https://www.unisdr.org/we/coordinate/sendai-framework
7
4. NAČELA EUROPSKOG OKVIRA ZA
DJELOVANJE U PODRUČJU KULTURNE BAŠTINE
CJELOVITI PRISTUP
U Europskom okviru za djelovanje u području kulturne baštine materijalne, nematerijalne i digitalne dimenzije
kulturne baštine promatraju se kao nerazdvojive i međusobno povezane 22. Njegovim se aktivnostima potiče
šire shvaćanje ideala, načela i vrijednosti koji su dio europske kulturne baštine, posebno onih na kojima
se temelji europska integracija te kojima se promiču obrazovanje o baštini i njezino tumačenje.
U njemu se kulturna baština promatra i kao resurs za budućnost koji je potrebno čuvati, unaprijediti i promicati,
među ostalim i poticanjem sinergija sa suvremenim stvaralaštvom. U njegovu su središtu ljudi; njime se potiču
pristup i uključenost te promiče razvoj publike, usmjeren je na lokalne zajednice, djecu i mlade te osobe
s invaliditetom. Na taj se način jačaju socijalna uključenost i integracija.
Konačno, održivost i inovacija središnja su načela na kojima se temelje Okvir za djelovanje i njegov pristup
kulturnoj baštini.
UKLJUČIVANJE I INTEGRIRANI PRISTUP
Ovim Okvirom za djelovanje ponovno se potvrđuje i u praksi provodi načelo uključivanja kulturne baštine
u različite politike EU-a. To je prvi dokument u kojem se utvrđuje integrirani pristup kulturnoj baštini
na europskoj razini, a temelji se na Komunikaciji Komisije iz 2014. 23 i na Zaključcima Vijeća iz 2017. 24
Obuhvaćena su različita područja politike EU-a: regionalni, urbani i ruralni razvoj, obrazovanje i socijalna
22 „[K]ulturno nasljeđe sastoji se od resursa naslijeđenih iz prošlosti, u svim oblicima i aspektima – materijalnim,
nematerijalnim i digitalnim (stvorenim u digitalnom obliku i digitaliziranim) – uključujući spomenike, nalazišta,
krajolike, vještine, prakse, znanje i iskazivanje ljudske kreativnosti, kao i kolekcije koje čuvaju i kojima upravljaju
javna i privatna tijela poput muzeja, knjižnica i arhiva.” Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu
kao strateškom resursu za održivu Europu (2014/C 183/08).
23 Komunikacija Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” COM(2014) 477.
24 EUCO 19/1/17 REV 1.
8
kohezija, digitalna transformacija, okoliš (uključujući očuvanje prirode), turizam, pristupačnost 25,
program održivosti i prilagodba klimatskim promjenama, istraživanje i inovacije te vanjski odnosi.
OBLIKOVANJE POLITIKA NA TEMELJU DOKAZA
Donošenje odluka na temelju dokaza jednako je nužno u području kulturne baštine kao i u području drugih
politika. U tom pogledu Okvir sadržava nekoliko mjera usmjerenih na mjerenje učinka mjera na kulturnu
baštinu. Putem svojeg statističkog ureda, Eurostata, Europska komisija isto će tako nastaviti poboljšavati
metodologiju i alate za prikupljanje statističkih podataka o kulturi, u suradnji sa zavodima za statistiku
država članica EU-a. Pridonosit će i sličnim aktivnostima na međunarodnoj razini tako što će surađivati
s organizacijama kao što je Institut za statistiku UNESCO-a 26 i mrežama kao što je Europska skupina
za muzejsku statistiku 27.
SURADNJA VIŠE DIONIKA
Europska godina kulturne baštine imala je poseban okvir upravljanja. On je uključivao skupinu nacionalnih
koordinatora iz 28 država članica EU-a i 9 pridruženih zemalja 28 te odbor dionika 29 koji je zastupao
38 europskih mreža za kulturnu baštinu i međunarodnih organizacija, a osnovan je kako bi pomagao
Europskoj komisiji. Takav je pristup nov zbog opsežne i učinkovite koordinacije među državama članicama
EU-a, institucijama EU-a 30, civilnim društvom i različitim službama Europske komisije.
Kako bi se održao duh suradnje i nastavio dijalog o politikama, Europska komisija osniva neformalnu
stručnu skupinu Komisije – Forum za kulturnu baštinu. Taj će forum biti platforma za savjetovanje te razmjenu
ideja i najbolje prakse, u koju su uključeni svi prethodno navedeni dionici. On će pratiti provedbu Okvira
za djelovanje. Svrha Foruma bit će promicanje javnih politika kojima se osiguravaju dugoročna vrijednost
i održivost europske kulturne baštine na temelju integriranog pristupa.
25 EU i sve njegove države članice stranke su Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, što tu konvenciju
čini dijelom pravnog poretka EU-a. U njoj se pristupačnost navodi kao osnovno načelo te je kao obveza utvrđena
u članku 9. Iako se u Konvenciji ne upućuje izričito na izuzeće za lokalitete kulturne baštine i muzeje, Odbor za prava
osoba s invaliditetom naveo je sljedeće: „Omogućavanje pristupa kulturnim i povijesnim spomenicima koji su dio nacionalne
baštine doista može biti izazov u nekim okolnostima. Međutim, obveza je država članica stranaka da omoguće pristup tim
mjestima. Brojni su spomenici i lokaliteti od nacionalne kulturne važnosti učinjeni pristupačnima na način kojim je očuvan
njihov kulturni i povijesni identitet i njihova jedinstvenost.”
26 UNESCO UIS http://uis.unesco.org/
27 Europska skupina za muzejsku statistiku – EGMUS https://www.egmus.eu/
28 Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Island, Norveška i Švicarska.
29 http://www.voicesofculture.eu/wp-content/uploads/2017/07/Stakeholder-committee_VoC.pdf
30 Promatrači su bili Europski parlament, Odbor regija te Europski gospodarski i socijalni odbor.
9
5. PET STUPOVA
Ovaj Okvir za djelovanje temelji se na sljedećih pet stupova:
1. kulturna baština za uključivu Europu: sudjelovanje i pristup za sve,
2. kulturna baština za održivu Europu: pametna rješenja za ujedinjenu i održivu budućnost,
3. kulturna baština za snažnu Europu: očuvanje ugrožene baštine,
4. kulturna baština za inovativnu Europu: primjena znanja i istraživanja,
5. kulturna baština za snažnija globalna partnerstva: jačanje međunarodne suradnje.
Svaki stup obuhvaća ograničeni broj skupova mjera 31. U Prilogu se nalazi detaljan opis 14 skupova i aktivnosti
od kojih se oni sastoje.
Europska komisija provodi aktivnosti opisane u Okviru za djelovanje u suradnji s odgovarajućim institucijama,
organizacijama i partnerima. Te će se mjere dopuniti i dodatnim inicijativama koje provode organizacije
i zajednice dionika u području kulture i kulturne baštine, bez kojih se kulturna baština ne može održati.
PRVI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA UKLJUČIVU EUROPU
Kulturna baština može pozitivno pridonositi ljudskim životima i europskim društvima u cjelini,
i to poboljšanjem psihološke i socijalne dobrobiti ili jačanjem socijalne uključenosti 32. Uključivanjem
u pitanja kulturne baštine jača se i osjećaj pripadnosti europskoj zajednici, koja se temelji
na zajedničkom kulturnom nasljeđu, povijesnim iskustvima i zajedničkim vrijednostima.
Kako bi se taj potencijal što više ostvario, svim se ljudima mora osigurati najbolji mogući pristup kulturnoj
baštini u svim njezinim oblicima. To uključuje osobe u ekonomski nepovoljnom položaju, osobe isključene
iz društva ili osobe sa smanjenom pokretljivošću odnosno osobe s invaliditetom.
31 Mjere opisane u dokumentu, uključujući one u Prilogu, uvjetovane su postojećim financijskim programiranjem pojedinih
programa troškova i dostupnošću na temelju odgovarajućih godišnjih proračunskih postupaka. Osim toga, najavljene
mjere morat će biti usklađene s odgovarajućim i primjenjivim godišnjim programima rada.
32 Zaključci Vijeća o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (2014.), Zaključci Vijeća
o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (2014.) i Komunikacija Komisije „Obrazovanjem i kulturom
jačati europski identitet” (2017.).
10
Komisija podupire digitalizaciju i internetsku dostupnost materijala o europskoj kulturnoj baštini, čime
se građanima olakšava pristup kulturnoj baštini i uključivanje u pitanja kulturne baštine te promiče
raširena upotreba i ponovna upotreba digitaliziranog materijala u različitim sektorima 33.
Međutim, poticanje sudjelovanja u aktivnostima kulturne baštine i dalje je izazov. Prema nedavno provedenom
istraživanju Eurobarometra 34 gotovo polovina Europljana (48 %) izjavila je da nije uključena u aktivnosti
povezane s kulturnom baštinom. Ipak, isto je istraživanje pokazalo da bi 68 % ispitanika željelo znati više
o europskoj kulturnoj baštini. Osim toga, 80 % ih vjeruje da je kulturna baština važna za Europsku uniju
u cjelini, a ne samo na nacionalnoj razini, dok se 88 % ispitanika složilo da bi se u školama trebalo učiti
o europskoj kulturnoj baštini.
Kako bi se povećalo sudjelovanje, Okvir za djelovanje usmjeren je na tri skupa mjera: (a) uključivanje šire
javnosti, među ostalim i digitalnim sredstvima; (b) uključivanje učenika i osnaživanje mladih; i (c) uklanjanje
prepreka pristupu. U konačnici, cilj je iskoristiti ujedinjujuću moć kulturne baštine kako bi se izgradila
uključivija Europa.
Kako bi se uključila šira javnost, Europska komisija povećava vidljivost i učinak postojećih inicijativa EU-a,
kao što su oznaka europske baštine, Dani europske baštine i nagrada europske baštine. Osim toga, u okviru
programa Kreativna Europa i Europa za građane isto se tako financiranju projekti baštine s pristupom odozdo
prema gore. Naposljetku, europskom digitalnom platformom za kulturnu baštinu, poznatom kao Europeana 35,
nastavit će se iskorištavati potencijal digitalnog uključivanja veće publike u pitanja kulturne baštine.
Drugi skup mjera usmjeren je na uključivanje i osnaživanje mlađih generacija u korist europske kulturne
baštine. To će se ostvariti mjerama u okviru škole, programima Erasmus+ i Discover EU te putem Europskih
snaga solidarnosti. Kombinacijom tih mjera iskoristit će se potencijal baštine kao alata za obrazovanje,
razvoj mladih i aktivno građanstvo.
Treći skup mjera usmjeren je na uklanjanje prepreka pristupu i poticanje većeg uključivanja skupina do kojih
je teško doprijeti u pitanja kulturne baštine. Projekti kao što je #WeareEuropeForCulture usmjereni su na
skupine koje žive u izolaciji i siromaštvu te su isključene iz obrazovanja, učenja ili zaposlenja, a nagradom
EU-a za pristupačnost grada i dalje će se promicati načini da se osobama s invaliditetom olakša uživanje
u kulturnoj baštini.
DRUGI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA ODRŽIVU EUROPU
Kulturna baština nezamjenjiv je resurs kojim se može povećati društveni kapital, potaknuti gospodarski rast
i osigurati okolišna održivost. Kao što je istaknuto u UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030., kultura,
uključujući kulturnu baštinu i kreativne industrije, ima važnu ulogu u postizanju uključivog i održivog razvoja.
Kako bi se iskoristio taj potencijal, Okvir za djelovanje sadržava tri skupa mjera usmjerenih na (a) regeneraciju
gradova i regija s pomoću kulturne baštine; (b) promicanje prilagodljive ponovne upotrebe zgrada koje čine
kulturnu baštinu; i (c) usklađivanje pristupa kulturnoj baštini s održivim kulturnim turizmom i prirodnom
baštinom.
Radi regeneracije gradova i regija s pomoću kulturne baštine prvi će se skup mjera usmjeriti na razvoj
pragmatičnih, održivih i integriranih rješenja za gradska i regionalna pitanja.
Drugim skupom mjera poticat će se pametna restauracija i prilagodljiva ponovna upotreba zgrada koje
čine kulturnu baštinu te će se podupirati dijeljenje dobre prakse i promicati izvrsnost u tom području.
33 Preporuka Komisije o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti materijala o kulturi te o digitalnom očuvanju (2011.)
(2011/711/EU).
34 Eurobarometar o kulturnoj baštini, 2017.
35 Europeana.eu
11
Konačno, treći skup mjera bit će usmjeren na poboljšanje politika i praksi u pogledu održivoga kulturnog
turizma te promicanje održivih, pametnih i inovativnih praksi i pristupa. Tim će se mjerama, isto tako,
promicati europska prirodna baština kao čimbenik konkurentnosti te održivog i uključivog rasta.
TREĆI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA SNAŽNU EUROPU
Brojni čimbenici kulturnu baštinu čine krhkom te izloženom uništenju i propadanju. To su, prvo, prirodne
katastrofe i prijetnje prouzročene ljudskim djelovanjem (namjernim i nenamjernim). To uključuje klimatske
promjene.
Drugo, i sukobi su prijetnja kulturnom nasljeđu. Pljačke i nezakonita trgovina, koje su česte posljedice sukoba,
danas se javljaju više no ikad i ponekad se njima financiraju terorističke aktivnosti.
Konačno, nekvalitetne ili loše osmišljene intervencije u pogledu kulturne baštine još su jedan čimbenik rizika.
Za zaštitu kulturne baštine nije odgovorna samo pojedina država. Ona je i odgovornost EU-a, kako je utvrđeno
u osnivačkim ugovorima 36. Javnost isto tako smatra da odgovornost leži na EU-u: prema nedavnom istraživanju
Eurobarometra koje je provela Europska komisija, 40 % Europljana smatra da bi EU trebao učiniti sve kako
bi zaštitio kulturnu baštinu Europe 37.
S obzirom na taj kontekst Okvir sadržava tri skupa mjera usmjerena na (a) borbu protiv nezakonite trgovine
kulturnim dobrima; (b) povećanje kvalitete fizičkih intervencija u pogledu kulturne baštine; i (c) zaštitu
kulturne baštine od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.
Mjere za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima i zaštitu ugrožene kulturne baštine uključuju
izgradnju kapaciteta tijela za izvršenje i stručnjaka za baštinu kako bi se mogli suočiti s tim problemima
i podupirati razmjenu dobre prakse u tom području.
Drugi skup mjera usmjeren je na povećanje kvalitete fizičkih intervencija u pogledu kulturne baštine koje
provode nacionalna, regionalna i lokalna tijela. To posebno vrijedi ako se te intervencije financiraju sredstvima
EU-a 38 te se njima podupiru izgradnja kapaciteta i prijenos znanja u tom području.
Konačno, u svrhu zaštite kulturne baštine od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena razvija se skup mjera
usmjerenih na istraživanje, razvoj i širenje troškovno učinkovitih strategija i alata utemeljenih na dokazima.
Upotrijebit će se za upravljanje rizicima i povećanje otpornosti europske kulturne baštine u slučaju prirodnih
katastrofa i u odnosu na sve jače učinke klimatskih promjena.
ČETVRTI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA INOVATIVNU EUROPU
Digitalne tehnologije nude posve nove prilike za poboljšanje javnog pristupa dobrima kulturne baštine
te omogućuju njihovu stručnu obradu i ponovnu upotrebu 39. Inovativne tehnologije kao što su virtualna ili
proširena stvarnost isto tako mogu unaprijediti iskustva ljudi u pogledu kulturne baštine, dok digitalni alati,
kao što je 3D skeniranje, imaju važnu ulogu u očuvanju i restauraciji materijalnih kulturnih dobara 40.
36 U članku 3. stavku 3. UEU-a navodi se da Unija osigurava očuvanje i unaprjeđenje kulturnog nasljeđa Europe.
U članku 167. UFEU-a utvrđeno je da EU ima ulogu poticanja suradnje među državama članicama kako
bi se podržala zaštita kulturne baštine od europske važnosti.
37 Posebno istraživanje Eurobarometra o Europljanima i kulturnoj baštini (2017.).
38 „Intervencija u pogledu kulturne baštine” znači svaka mjera koja utječe, ili bi mogla utjecati, na objekte, mjesta
ili lokalitete od interesa za baštinu te kojom dolazi do bilo kakvih fizičkih promjena.
39 Preporuka Komisije o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti materijala o kulturi te o digitalnom očuvanju (2011.)
(2011/711/EU).
40 Digitalna rješenja u području kulturne baštine (2018.). Izvješće o politici političke platforme za učenje o okolišu
i učinkovitosti resursa. Interreg Europe.
12
Inovacije nisu samo tehnološke, nego do njih dolazi i u društvenom kontekstu. Mijenja se uloga zajednica koje
žive s dobrima kulturne baštine. Zahtijeva se participativniji pristup zaštiti kulturne baštine i upravljanju
njome 41. Postoji potreba za novim modelima kojima se, kao na primjer u okviru socijalnog gospodarstva,
putem otvorenih, participativnih i uključivih postupaka 42 uključuju lokalne zajednice te širok raspon dionika.
Konačno, kako bi se osigurala dugoročna održivost europske kulturne baštine, nužno je znanje i vještine
europskih stručnjaka za zaštitu i očuvanje baštine prenijeti na buduće generacije.
Kako bi se suočilo s navedenim izazovima, Okvir sadržava tri skupa mjera usmjerena na: (a) iskorištavanje
tehnoloških alata za inovacije u pogledu kulturne baštine; (b) poticanje društvene inovacije; i (c) jačanje
vještina u području kulturne baštine.
U okviru prvog skupa mjera razvijaju se tehnološki alati za inovacije u pogledu kulturne baštine radi očuvanja
i stručne obrade kulturne baštine, povećanja opsega postojećeg istraživanja i lakše suradnje u tom području.
Drugi skup mjera usmjeren je na društvenu inovaciju jačanjem uloge civilnog društva u upravljanju kulturnom
baštinom. Njima će se promicati i daljnja ispitivanja i znanstvene studije o tome kako sudjelovanje
u aktivnostima kulturne baštine utječe na dobrobit i zdravlje ljudi.
Treći skup mjera odnosi se na kompetencije u pogledu kulturne baštine i načine na koje se one mogu poticati
podupiranjem inovacija u strukama povezanima s baštinom.
PETI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA SNAŽNIJA GLOBALNA PARTNERSTVA
U Komunikaciji Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” 43 iz 2014. opisana je uloga
kulturne baštine u međunarodnim odnosima i razvojnim politikama. Istaknuta je predanost EU-a poticanju
suradnje u pogledu kulturne baštine i pridonošenju njezinoj zaštiti u suradnji s organizacijama kao što
su Vijeće Europe i UNESCO.
Tijekom Europske godine kulturne baštine učinkovito je primijenjena Strategija EU-a za međunarodne kulturne
odnose. Ta se strategija temelji na interesu i potrebama u partnerskim zemljama te na europskom stručnom
znanju o očuvanju kulturne baštine.
Okvir sadržava dva skupa mjera za jačanje suradnje u pogledu kulturne baštine. Prvi je skup usmjeren
na geografske zone. Drugi skup mjera obuhvaća horizontalne/globalne mjere usmjerene na jačanje
međunarodne suradnje u pogledu baštine u cijelom svijetu u okviru aktivnosti povezanih s vanjskim
odnosima EU-a.
41 Studija „Participativno upravljanje kulturnom baštinom” (2018.), izvješće radne skupine za otvorene metode koordinacije
stručnjaka država članica.
42 Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom, SL C 463, 23.12.2014., i Komunikacija Komisije
„Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”, COM(2014) 477.
43 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52014DC0477
13
6. ZAKLJUČAK
Europska godina kulturne baštine 2018. bila je prekretnica za sve veći europski pokret kulturne baštine
te je potvrđena mogućnost da se kulturna baština upotrijebi za ostvarenje mirnije, uspješnije, uključivije
i održivije Europe.
Mjere predstavljene u Okviru počet će se provoditi 2019. i 2020. Međutim, utvrđena načela mogu se smatrati
nacrtom za dugoročniju viziju za upravljanje europskom kulturnom baštinom i njezinu zaštitu. Ona se temelje
na brojnim dokumentima o politici koje su Europska komisija i Vijeće donijeli od 2014., a njihova valjanost
dodatno se ispitivala tijekom cijele Europske godine kulturne baštine.
U skladu sa stajalištem i pristupom zauzetima za Europsku godinu kulturne baštine provedba Okvira
bit će zajednički pothvat svih uključenih dionika. Iako Komisija ima glavnu ulogu u provedbi aktivnosti
predstavljenih u ovom Okviru, njegov uspjeh mjerit će se i s obzirom na razinu uključenosti drugih
institucija EU-a, država članica EU-a, lokalnih i regionalnih tijela, organizacija za kulturu i kulturnu
baštinu te civilnog društva.
14
PRILOG
PET STUPOVA, 14 SKUPOVA MJERA

PRVI STUP: SUDJELOVANJE
I PRISTUP ZA SVE
U okviru Europske godine kulturne baštine pokrenut je niz djelovanja kako bi se mlađe i starije generacije,
stručnjake i lokalne zajednice potaknulo da se bave kulturnom baštinom i njezinom europskom dimenzijom.
U poduzete mjere ubraja se sljedeće:
‣‣ uključivanje šire javnosti putem iznimno vidljivih i participativnih inicijativa. Na primjer, 30 milijuna
ljudi sudjelovalo je u 60 000 događanja u okviru posebnog izdanja Dana europske baštine posvećenog
Europskoj godini kulturne baštine,
‣‣ promicanje digitalnih sredstava radi boljeg pristupa kulturnoj baštini. To je ostvareno u suradnji
s Europeanom, digitalnom platformom EU-a za kulturnu baštinu. U okviru platforme Europeana
provedene su brojne aktivnosti informiranja kako bi se poduprla digitalna pristupačnost resursa
baštine, kako bi se građani uključili u pitanja digitalizirane baštine te kako bi se promicale upotreba
i ponovna upotreba digitalnog sadržaja u obrazovne svrhe,
‣‣ Zajednički istraživački centar Europske komisije razvio je i internetsku platformu „Story maps” 1 („Karte
s pričama”). Te karte korisnicima daju interaktivne i lako dostupne informacije o inicijativama kulturne
baštine koje se u Europi provode pod vodstvom EU-a. Osim toga, 7. prosinca 2018. Zajednički istraživački
centar pokrenuo je besplatnu aplikaciju otvorenog koda pod nazivom „Cultural gems” („Kulturni dragulji”).
Ta aplikacija stanovnicima i turistima omogućuje da dijele i otkrivaju skrivena kulturna blaga u nekim
odabranim europskim gradovima,
‣‣ informiranje o europskoj kulturnoj baštini i potrebi da se ona štiti putem obrazovanja o baštini.
To se postiglo putem poznatih europskih programa kao što su Erasmus+ i platforma eTwinning,
kojom se služi pola milijuna stručnjaka u području obrazovanja,
‣‣ izrada knjige o platformi eTwinning „Europska kulturna baština u eTwinningu” 2. U toj se knjizi otkrivaju
različiti aspekti kulturne baštine i nude primjeri projekata u okviru platforme eTwinning te ideje
za povezane aktivnosti,
1 http://eu-commission.maps.arcgis.com/apps/MapJournal/index.html?appid=e3e538d4e4b743c8a6bc7a363fbc2310
2 https://www.etwinning.net/eun-files/eTwinning%20book_HR.pdf
16
‣‣ objava skupa alata i igre na internetu na svim jezicima EU-a kako bi se nastavnicima bilo kojeg predmeta
ili discipline olakšalo da kulturnu baštinu približe učenicima 3,
‣‣ pozivanje 15 000 mladih Europljana da otkriju kulturnu baštinu Europe putem pilot-inicijative DiscoverEU,
‣‣ u okviru Europskih snaga solidarnosti radilo se na poticanju mladih da volontiraju u području
zaštite baštine,
‣‣ promicanje mjera civilnog društva radi uključivanja šire javnosti, kao što su inicijative udruženja
Civilscape 4, saveza EFAITH 5 u suradnji s volonterima i lokalnim tematskim udruženjima za baštinu,
ili udruženja Interpret Europe 6, koje je objavilo skup alata za uključivanje građana u pitanja kulturne
baštine Europe 7,
‣‣ osposobljavanje muzejskih stručnjaka za poticanje sudjelovanja u kulturi te ulaganje u djecu i mlade,

u suradnji s Mrežom europskih muzejskih organizacija (NEMO 8),
‣‣ promicanje sinergija između kulturne baštine i suvremenog stvaralaštva putem namjenskog poziva
na podnošenje projekata u okviru programa Kreativna Europa te inicijativa kulturnih subjekata, kao
što je ona koju su razvili Pearle*, Europska kazališna konvencija i Opera Europa, pod naslovom
„On Stage 2018” 9 („Na pozornici 2018.”),
‣‣ promicanje poveznica između kulturne i prirodne baštine u brojnim prilikama, kao što su Dan otvorenih
vrata EU-a i Dan mreže Natura 2000. 10, te putem društvenih medija,
‣‣ podupiranje razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje relevantno za kulturnu baštinu.

One uključuju višejezičnost, razumijevanje zajedničkih vrijednosti, pojam identiteta i mogućnost
vlastita izražavanja putem niza medija u području kulture. To će biti nastavak na Preporuku o ključnim
kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2018. 11
Nove mjere u okviru stupa

Okvirom se predviđaju nastavak i povećanje tih inicijativa te razvoj triju novih skupova mjera: (a) uključivanje
šire javnosti, među ostalim i digitalnim sredstvima; (b) uključivanje učenika i osnaživanje mladih; (c) uklanjanje
prepreka pristupu.
PRVI SKUP MJERA:

uključivanje šire javnosti,
među ostalim i digitalnim sredstvima
Povećat će se vidljivost i učinak triju važnih inicijativa EU-a u području baštine: oznake europske baštine,
Dana europske baštine i nagrade europske baštine.
EU dodjeljuje oznaku europske baštine lokalitetima koji imaju simboličnu ulogu u europskoj povijesti, kulturi
ili razvoju europske integracije. Svih 38 postojećih lokaliteta konkretni su primjeri europskih vrijednosti
3 https://europa.eu/teachers-corner/sites/teacherscorner/files/files/eych-2018-toolkit-teachers_hr.pdf
4 https://civilscape.eu/en/about/
5 http://e-faith.org/
6 http://www.interpret-europe.net/feet/home/
7 http://www.interpret-europe.net/fileadmin/Documents/publications/ie_engaging_citizens_with_europes_cultural_
heritage_co.pdf
8 https://www.ne-mo.org/about-us.html
9 https://www.pearle.eu/activity/on-stage-2018
10 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/EUnatura2000day/index_en.htm
11 Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, SL C 189, 4.6.2018.
17
i identiteta, koji su izravno objašnjeni građanima i učinjeni opipljivima. Europska komisija osiguravat će od
2019. financijska sredstva za povećanje vidljivosti i učinka oznake putem namjenske mjere u okviru programa
Kreativna Europa. Bespovratnim sredstvima podupirat će se i zajednički projekti i umrežavanje lokaliteta koji
nose oznaku baštine.
Dani europske baštine zajednička su inicijativa EU-a i Vijeća Europe kojom se omogućava pristup tisućama rijetko
otvorenih lokaliteta i posebnih događanja. Tijekom Europske godine kulturne baštine EU je udvostručio proračun
tog programa i pokrenuo dvije pilot-inicijative: Tjedan stvaratelja europske baštine i Poziv za priče o europskoj
baštini. Njihov je cilj bio uključiti lokalne zajednice. Europska komisija nastavit će financirati te inicijative 2019. kako
bi osigurala da se one razviju u godišnje aktivnosti te potakla veće sudjelovanje. Osim toga, Europska komisija
planira 2020. revidirati program kako bi se dodatno istaknula njegova europska dimenzija.
Od 2019. Europska komisija poticat će suradnju između inicijativa kulturne baštine na europskoj razini
kojima se ističu najbolja praksa i iznimna postignuća povezana s očuvanjem baštine, upravljanjem njome
te istraživanjem, obrazovanjem i komunikacijom u pogledu nje. One uključuju Dane europske baštine, oznaku
europske baštine i europsku nagradu za kulturnu baštinu/nagradu Europa Nostra. Dodatno će se iskoristiti
sinergije s makroregionalnim forumima, gdje je primjenjivo, te platforme i mreže za suradnju.
Jačat će se i potencijal digitalnog pristupa kulturnoj baštini. Procjenjuje se da je trenutačno digitalizirano 10 %
naše kulturne baštine, a još je manje dostupno na internetu. Kako bi se riješio taj problem, Europska komisija radit
će na dodatnom jačanju platforme Europeana 12, u skladu s novom strategijom za inicijativu Europeana 13, kako
bi se ustanove za kulturnu baštinu podupiralo i usmjeravalo u tome da u digitalno doba na raspolaganje stave
visokokvalitetne materijale o kulturnoj baštini. U okviru Europeane nastavit će se provoditi posebne kampanje
o zajedničkim europskim temama 14, kako bi se građane potaknulo na sudjelovanje i uključivanje u pitanja
zajedničke europske baštine.
Osim toga, od 2019. Europska komisija nastavit će osiguravati pristup filmskoj baštini u okviru programa
Kreativna Europa, odnosno njegova potprograma MEDIA. Nadalje, poseban projekt koji uključuje restauraciju
i digitalizaciju nekoliko klasičnih europskih filmova i organizaciju njihovih prikazivanja u kinima i na mjestima
od posebne arhitektonske vrijednosti i vrijednosti za baštinu podupirat će se međusektorskim dijelom
programa MEDIA počevši od zadnjeg tromjesečja 2018. i tijekom cijele 2019.
Konačno, Europska komisija poticat će kulturnu baštinu kao ključni pokretač za sudjelovanje građana
i instrument za prijenos zajedničkih vrijednosti kao što su dijalog i raznolikost. Europska komisija nastavit
će 2019. putem dvaju programa financirati projekte kulturne baštine s pristupom odozdo prema gore. Riječ
je o programima Kreativna Europa i Europa za građane. Programom Kreativna Europa osigurava se financijska
potpora za kulturne i kreativne sektore u Europi, dok se programom Europa za građane podupiru inicijative
kojima se Europljani povezuju kako bi se bavili pitanjima od zajedničkog interesa, kako bi postali svjesniji
temeljnih vrijednosti i kako bi se, u konačnici, povećala njihova uključenost u pitanja EU-a.
DRUGI SKUP MJERA:

uključivanje učenika
i osnaživanje mladih
Povećanje svijesti mladih o važnosti i vrijednosti kulturne baštine Europe ključno je ako želimo osigurati
buduću održivost naše kulturne baštine.
Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija promicala je učenje o kulturnoj baštini
u školama putem programa eTwinning. Zajedničkim projektom EU-a i UNESCO-a, financiranim u okviru
programa Kreativna Europa, 2019. izradit će se pregled alata za obrazovanje o baštini u školama, u čijem
12 Zahvaljujući Europeani trenutačno je na internetu dostupno više od 58 milijuna kulturnih

predmeta iz više od 3 700 ustanova za europsku baštinu.
13 Izvješće Komisije o evaluaciji Europeane i daljnjim koracima, COM(2018) 612.
14 Kao što je kampanja Europeana Migracije.
18
će središtu biti nematerijalna baština. Projekt će se provoditi u svim državama članicama EU-a te će se njime
osigurati smjernice i alati za uključivanje zaštite nematerijalne kulturne baštine u školske kurikulume
i izvannastavne aktivnosti. Osim toga, skupina od najviše osam školskih timova osposobit će se za provedbu
pokusnih aktivnosti povezanih s nematerijalnom kulturnom baštinom.
Sa školama će se raditi i u okviru platforme Europeana. Od 2019. će se, s pomoću financijskih sredstava
iz Instrumenta za povezivanje Europe, u okviru Europeane razvijati partnerstva s ministarstvima obrazovanja
u državama članicama i paneuropskim mrežama za obrazovanje (EU Schoolnet, Euroclio, eTwinning) kako
bi se u škole uveo digitalni kulturni sadržaj.
Osim toga, mlade će se uključiti u aktivnosti kulturne baštine u okviru vodećih inicijativa EU-a, kao što
su Europske snage solidarnosti i DiscoverEU. Europske snage solidarnosti nude mladima priliku da volontiraju
ili rade na projektima korisnima za zajednice i ljude u cijeloj Europi. Tijekom Europske godine kulturne baštine
mladi su pomagali stručnjacima u projektima očuvanja i ostvarili korist od osposobljavanja u ustanovama
za baštinu. Europska komisija 2019. nastavit će promicati Europske snage solidarnosti kao platformu s pomoću
koje se mladi volonteri mogu mobilizirati u korist europske kulturne baštine.
U okviru nove pokusne aktivnosti DiscoverEU, osamnaestogodišnjacima se 2018. pružila prilika da otkriju
kulturnu baštinu Europe. Oko 15 000 mladih Europljana dobilo je kartu kojom su mogli posjetiti barem jednu
drugu državu članicu, uglavnom vlakom, kako bi istražili raznolikost europske baštine i posjetili neka
od događanja povezanih s Europskom godinom kulturne baštine. Europska komisija osigurat će nastavak
provedbe i razvoj te inicijative.
Konačno, nastavit će se promicanje kulturne baštine u obrazovanju te tradicionalnih sportova i igara kao oblika
nematerijalne kulturne baštine u okviru programa Erasmus+.
Erasmus+ mladim ljudima pruža priliku da se približe različitim kulturama i jezicima tako što će neko vrijeme
provesti studirajući ili osposobljavajući se u inozemstvu i sudjelovati u projektima strateških partnerstava.
U godišnji program rada programa Erasmus+ za 2018. kulturna baština uključena je kao prioritet za sva strateška
partnerstva jer je prepoznata važnost Europske godine kulturne baštine. Kulturna baština bila je u središtu mjera
kao što su eTwinning, zajednica nastavnika u školama u cijeloj Europi, i platforma School Education Gateway.
U okviru programa Erasmus+ Europska komisija nastavit će financirati međukulturne razmjene među studentima
te podupirati njihovo sudjelovanje u volonterskim i obrazovnim projektima povezanima s kulturnom baštinom.
Promicanje tradicionalnih sportova i igara i dalje će biti prioritet malih i suradničkih partnerstava u okviru
poglavlja programa Erasmus+ posvećenog sportu.
TREĆI SKUP MJERA:

uklanjanje prepreka
To područje djelovanja bit će usmjereno na skupine do kojih je teško doprijeti i koje ne sudjeluju
u aktivnostima povezanima s kulturnom baštinom. Ljudi se obično u pitanja kulturne baštine
ne uključuju zbog čimbenika kao što su izoliranost, siromaštvo i isključenost iz obrazovanja.
Početkom 2019. Europska komisija pokrenut će projekt pod nazivom #WeareEuropeForCulture. Cilj je projekta
doprijeti do mlađih i starijih osoba koje nisu u interakciji s kulturnom baštinom. Projektom će se financirati
pop-up izložbe u javnim prostorima, čija će tema biti osobne priče i predmeti povezani s kulturnom baštinom.
Te pop-up izložbe održat će se u sedam do deset država članica, a rezultati će se objaviti u okviru radionica
i komunikacijskih aktivnosti.
Osim toga, nagradom EU-a za pristupačnost grada Europska komisija i europski gradovi nastavit će promicati
načine na koje će se osobama s invaliditetom olakšati da u jednakoj mjeri kao svi ostali uživaju u kulturnoj
baštini. Nagrada se dodjeljuje europskim gradovima koji su uložili izniman trud kako bi bili pristupačniji
i uključiviji za osobe s invaliditetom. Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija dodala
je posebnu nagradu za „pristupačnost kulturne baštine”. Europska komisija nagradu će, počevši od 2020.,
dodjeljivati godišnje kao posebno priznanje 15.
15 Ovisno o kvaliteti primljenih prijava. 19

DRUGI STUP: PAMETNA RJEŠENJA ZA
UJEDINJENU I ODRŽIVU BUDUĆNOST
Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija i partnerske organizacije provele su niz mjera
za uključivanje kulturne baštine u politike okoliša, arhitekture i planiranja. Jedan je primjer bilo promicanje
prenamjene industrijske, vjerske i vojne baštine Europe.
U okviru Europske godine kulturne baštine poticale su se znatne razmjene znanja i iskustva među dionicima
(arhitektima i lokalnim/regionalnim tijelima, među ostalima) i mrežama u području vjerske, industrijske i vojne
baštine. Tijekom tih razmjena postalo je jasno da taj pristup održivosti može biti učinkovit i za druge napuštene
ili nedovoljno iskorištene zgrade koje čine kulturnu baštinu: bivše škole, bolnice, željezničke postaje, napuštena
kina, kazališta, hotele, urede, bivše javne stambene zgrade i „sela duhova”.
U okviru Europske godine kulturne baštine istaknut je doprinos održivog kulturnog turizma urbanom
i regionalnom razvoju. To je bila prilika i za to da se istraži kako uskladiti održivost kulturne baštine
s koristima turizma, ne samo u ekonomskom smislu nego i radi dobrobiti lokalnih zajednica.
‣‣ razmjena dobre prakse i zajedničko učenje o prilagodljivoj ponovnoj upotrebi vjerske, vojne
i industrijske baštine,
‣‣ podupiranje kulturne baštine putem projekata urbane i ruralne regeneracije te održivog razvoja
koje financira EU (europski strukturni i kohezijski fondovi, URBACT, Erasmus+ i Obzor 2020.),
‣‣ utvrđivanje i dijeljenje dobre prakse u pogledu upotrebe ulaganja iz Europskog fonda za regionalni
razvoj, uključujući programe Interreg, radi bolje zaštite, ponovne upotrebe, unaprjeđenja i promicanja
kulturne baštine 16,
‣‣ istraživanje i promicanje poveznica između kulturne i prirodne baštine, posebno kad je riječ o područjima
očuvanja prirode u okviru europske mreže Natura 2000. 17,
16 E-knjiga „Connecting Cultures, Connected Citizens” http://www.interact-eu.net/library#1843-e-book-connecting-cultures-

connected-citizens
17 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/pdf/case_study_natura2000_cultural_heritage.pdf
20
‣‣ promicanje iznimno vidljivih i participativnih mjera koje su proveli dionici civilnog društva, kao što
su inicijativa „Torch” 18, plesno događanje „Work it out” 19, Tjedan privatne europske baštine 20 i Europski
dan(i) tvrđava 21,
‣‣ promicanje kulturnih ruta Vijeća Europe i drugih inicijativa održivog turizma koje je razvio EU, kao
što su nagrade Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) i Europska prijestolnica pametnog turizma,
‣‣ razvoj preporuka o politikama 22 za održivi kulturni turizam uz novu definiciju održivog kulturnog turizma,
‣‣ rad na Deklaraciji iz Barcelone 23 radi poboljšanja održivosti i konkurentnosti društvenih i kulturnih učinaka
turizma u Europi.
Nove mjere u okviru stupa

U Okviru su utvrđeni načini za nastavak i povećanje opsega tih inicijativa te provedbu triju skupova mjera radi
(a) regeneracije gradova i regija s pomoću kulturne baštine; (b) promicanja prilagodljive ponovne upotrebe
zgrada koje čine kulturnu baštinu; (c) usklađivanja pristupa kulturnoj baštini s održivim kulturnim turizmom
i prirodnom baštinom.
ČETVRTI SKUP MJERA:

regeneracija gradova i regija
s pomoću kulturne baštine
U novoj europskoj agendi za kulturu, koju je Europska komisija donijela u svibnju 2018., prepoznato
je da su gradovi i regije u EU-u glavni predvodnici razvoja utemeljenog na kulturi, što dokazuje uspjeh
inicijative Europske prijestolnice kulture. U skladu s tim, podrazumijeva se da su ta urbana središta partneri
za iskušavanje, predviđanje trendova i istraživanje modela društvene i gospodarske inovacije.
Europska komisija 2019. pokrenut će zajednički projekt s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj.
Cilj će tog projekta biti lokalna tijela i dionike opremiti alatima koji su im potrebni da bi se maksimalno
povećao učinak kulture, kreativnosti i kulturne baštine za lokalni razvoj.
Osim toga, u okviru Programa suradnje Europske mreže za prostorno planiranje (ESPON) za 2020.
sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, 2019. osigurat će se empirijski dokazi
o učinku materijalne kulturne baštine na najvažnije gospodarske sektore u deset odabranih zemalja i regija.
24
. Studija će se 2019. nastaviti kako bi se predložila paneuropska metodologija i teritorijalna analiza
učinka kulturne baštine na društvo, uključujući kvalitetu života 25. Cilj je dobiti dokaze i znanje o tome
kako se kulturnom imovinom i povezanim ulaganjima pridonosi regionalnom, ruralnom i urbanom
razvoju te poboljšanoj teritorijalnoj koheziji.
18 Pokrenula ju je mreža „Future for Religious Heritage” radi prikupljanja osobnih uspomena povezanih s vjerskom
baštinom. Vidjeti https://www.frh-europe.org/projects/frh-torch/
19 Tu je inicijativu pokrenula mreža „Europska ruta kulturne baštine” 1. svibnja 2018. kako bi se slavila industrijska kultura,
a ponovit će se 2019. Vidjeti https://www.erih.net/eych-2018/erih-dance-event-work-it-out/
20 http://www.europeanhistorichouses.eu/eych-2018/european-private-heritage-week/
21 https://forten.nl/european-fortress-day/
22 Radna skupina za održivi kulturni turizam u okviru otvorene metode koordinacije.
23 Na inicijativu mreže NECSTouR u suradnji s Europskom putničkom komisijom, savezom Europa Nostra i Europskom
mrežom za kulturni turizam, uz potporu Europskog saveza za kulturnu baštinu 3.3.
24 Ciljana analiza ESPON-a „The Material Cultural Heritage as a Strategic Territorial Development Resource: Mapping Impacts
through a Set of Common European Socio-economic Indicators”.
25 Studija ESPON-a „Cultural Heritage as a Source of Societal Well-being in European Regions”. Prethodnu informacijsku
obavijest možete vidjeti na https://ted.europa.eu/TED/notice/udl?uri=TED:NOTICE:465178-2018:TEXT:HR:HTML
21
Osim toga, Europska komisija objavit će 2019. i drugo izdanje Pregleda kulturnih i kreativnih gradova 26, novog
alata za određivanje referentnih vrijednosti i praćenje usmjerenog na olakšavanje postupaka zajedničkog
učenja između gradova na temelju sličnosti u broju stanovnika, prihodima i zaposlenosti. Pregled omogućava
gradovima da uspoređuju aspekte kao što su zadovoljstvo građana lokalnim kulturnim objektima, postojanje
lokaliteta i mjesta kulturne baštine te mogućnost da oni privuku ljude (npr. posjetitelje muzeja, turistička
noćenja) i stvore radna mjesta, i da jedni od drugih uče o tim aspektima.
Podrazumijeva se da će usmjeravanje na kulturnu baštinu u okviru plana EU-a za gradove biti dio predmetnog
skupa mjera. Plan za gradove radna je metoda s više razina, kojom se promiče suradnja između različitih
dionika kako bi se utvrdili i uklonili problemi gradova. Novo Partnerstvo za kulturu i kulturnu baštinu započet
će 2019. Njime će se povezati države članice, gradske vlasti, regije, zajednice gradova, Europska komisija i drugi
dionici. Cilj je razviti dobrovoljni akcijski plan za ključna pitanja povezana s kulturom i baštinom u europskim
gradovima te predlagati poboljšanja u propisima, financiranju i dijeljenju znanja.
Programom Interreg i makroregionalnim strategijama nastavit će se podupirati kulturna baština, među ostalim
i putem platformi i mreža za makroregionalnu suradnju.
URBACT, program EU-a kojim se gradovi podupiru u razvoju pragmatičnih, održivih i integriranih rješenja
za probleme gradova, isto je tako dio ovog skupa mjera. Tijekom Europske godine kulturne baštine nekoliko
projekata u okviru programa URBACT omogućilo je mrežama gradova da razmjenjuju i dijele dobru praksu
u različitim područjima. Jedan je takav primjer uključivao ponovnu upotrebu vojnih i napuštenih prostora koji
čine baštinu za održivu urbanu regeneraciju. U siječnju 2019. Europska komisija objavit će poziv za nove
mreže koje se žele baviti temama povezanima s kulturnom baštinom.
Europska komisija, putem programa Obzor 2020., objavit će poziv na financiranje mjera inovacije u području
strategija i rješenja za gradove. Ukupnim proračunskim sredstvima od 25 milijuna EUR namjerava se ponovno
pokrenuti i obnoviti povijesna urbana područja i kulturne krajolike. Poziv će se objaviti do kraja 2018. kako
bi se tijekom 2019. i sljedećih godina odabranim projektima moglo pridonijeti poticanju inovacija radi
prilagodljive ponovne upotrebe i iskorištavanja dobara kulturne baštine.
PETI SKUP MJERA:

potpora prilagodljivoj ponovnoj upotrebi
zgrada koje čine kulturnu baštinu
Pametna restauracija i prilagodljiva ponovna upotreba zgrada koje čine kulturnu baštinu, a ne upotrebljavaju
se, mogu dovesti do gospodarske i socijalne dinamičnosti gradova i regija te istodobno smanjiti neodrživo
i nekontrolirano širenje urbanih područja.
Tijekom Europske godine kulturne baštine mreže financirane sredstvima EU-a, Europska komisija i drugi
relevantni dionici surađivali su kako bi dijelili iskustva, razgovarali o izazovima i utvrdili načela kvalitete
za ponovnu upotrebu kulturne baštine. Na kraju 2018., točnije 23. studenoga, dionici su u Leeuwardenu
donijeli deklaraciju naslova „Prilagodljiva ponovna upotreba graditeljske baštine: očuvanje i unaprjeđenje
vrijednosti naše graditeljske baštine za buduće generacije” 27 kao nastavak na inicijativu „Baština u tranziciji”
u okviru Europske godine kulturne baštine. U dokumentu su istaknute moguće prednosti prilagodljive ponovne
upotrebe te se navodi niz načela kvalitete za usklađivanje vrijednosti baštine sa suvremenom arhitekturom.
Europska komisija 2019. podijelit će Leeuwardensku deklaraciju s relevantnim tijelima i dionicima te podupirati
njihovu provedbu Deklaracije.
Na temelju tih nalaza Europska komisija, putem svojeg programa Kreativna Europa, u razdoblju 2019.–2020.
podupirat će zajedničko učenje lokalnih, regionalnih i nacionalnih oblikovatelja politika o ponovnoj upotrebi
zgrada koje čine kulturnu baštinu. Studijskim posjetima i razmjenama omogućit će se evaluacija postojeće
26 Izdanje Pregleda kulturnih i kreativnih gradova za 2017. dostupno je na

https://composite-indicators.jrc.ec.europa.eu/cultural-creative-cities-monitor/
27 https://www.ace-cae.eu/fileadmin/New_Upload/5._Policies/2018/LEEUWARDEN_DECLARATION_FINAL_EN.pdf
22
dobre prakse u pogledu ponovne upotrebe zgrada u Europi koje čine kulturnu baštinu te će se osigurati
prijenos znanja među oblikovateljima politika.
Osim toga, od 2019. radna skupina osnovana uz potporu programa Obzor 2020. pružat će stručno znanje
i savjete o financiranju ponovne upotrebe graditeljske baštine u gradovima te upravljanju njome u skladu
s modelima kružnoga gospodarstva. Radna skupina uključuje predstavnike nekoliko istraživačkih i inovacijskih
projekata koje financira EU, agencije UN-a, međunarodne agencije za financiranje i relevantne dionike
u području kulturne baštine, održive urbane regeneracije i kružnog gospodarstva.
ŠESTI SKUP MJERA:

usklađivanje pristupa kulturnoj baštini s održivim
kulturnim turizmom te povećanje sinergija
između prirodne i kulturne baštine
Ako se njime ne upravlja ili ga se ne organizira na uravnotežen način, broj posjetitelja može činiti rizik
za lokalitete kulturne baštine, lokalne zajednice i okoliš.
Tijekom Europske godine kulturne baštine utvrđen je nedostatak paneuropskog pregleda postojeće baze
znanja o prekomjernom turizmu. Uz potporu programa Kreativna Europa Europska komisija 2019. provodit
će istraživanja i studije o nosivosti na osjetljivim lokalitetima, uključujući prakse u pogledu nematerijalne
kulturne baštine.
Europska komisija objavit će 2019., u okviru programa Obzor 2020., i poziv na dostavu prijedloga
za financiranje projekata kojima se ocjenjuje kako su postojanje, razvoj, smanjenje ili izostanak kulturnog
turizma utjecali na razvoj europskih regija i urbanih područja. Kad je primjenjivo, pozornost će se posvetiti
upotrebi europskih fondova. Mjera je usmjerena na utvrđivanje dobrih politika i praksi u pogledu kulturnog
turizma te pružanje strateških smjernica za učinkovitu upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova
u tu svrhu.
Osim toga, uz potporu iz programa COSME, Europska komisija poticat će održivi turizam u europskim
destinacijama izvrsnosti 28. Europske destinacije izvrsnosti inicijativa je EU-a u okviru koje se nagrađuje
rad destinacija na razvoju modela turizma kojima se osigurava društvena, kulturna, gospodarska i ekološka
održivost. Tijekom Europske godine kulturne baštine tu je oznaku od Europske komisije dobilo 19 malo
poznatih destinacija koje su pokazale izvrsnost u razvoju turističke ponude na temelju kulturne baštine.
Za razdoblje 2018.–2019. u okviru COSME-a, europskog programa za mala i srednja poduzeća, predviđena
su ad hoc bespovratna sredstva za promicanje svih 158 europskih destinacija izvrsnosti odabranih od 2007.
Europska prijestolnica pametnog turizma nova je inicijativa EU-a kojom se nagrađuje inovativan i pametan
turizam u europskim gradovima 29. Pametni turizam prilagođava se novim izazovima i zahtjevima u sektoru
koji se brzo mijenja, uključujući, među ostalim, pristupačnost, održivost i vrednovanje kulturne imovine, kojoj
pripada i kulturna baština. Europska komisija pokrenula je prvo izdanje 2018. i dva će grada biti proglašena
Europskom prijestolnicom pametnog turizma 2019., dok će još četiri grada dobiti nagrade za četiri kategorije
natjecanja (digitalizacija, pristupačnost, održivost, kreativnost i kulturna baština). Drugi krug odabira predviđen
je za Europske prijestolnice pametnog turizma 2020. Tom se inicijativom namjerava osigurati platforma
za suradnju i razmjenu dobre prakse u pogledu pametnog turizma među europskim gradovima.
„Putovanja svjetskom baštinom u EU-u” inicijativa je EU-a koju provodi Europska komisija u suradnji
s UNESCO-om u okviru pripremnog djelovanja koje je predložio Europski parlament. Usmjerena je na
razvoj i promicanje četiriju tematskih transeuropskih kulturnih ruta koje povezuju 34 poznate i manje
28 https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/eden/about/themes_en#y2017
29 https://smarttourismcapital.eu/ Inicijativa se temelji na prijedlogu Europskog parlamenta, koji je njezino financiranje
za razdoblje 2018.–2019. osigurao pripremnim djelovanjem, a provodi je Europska komisija.
23
poznate znamenitosti s UNESCO-ova popisa svjetske baštine u 19 zemalja 30. Projektom će se poboljšati
i upravljanje četirima transeuropskim putovanjima tako što će se tijelima nadležnima za upravljanje
baštinom i destinacijama koja rade s lokalnim zajednicama omogućiti da razviju zajedničke ciljeve
i odgovornosti radi provedbe strategija marketinga i promidžbe.
Nadalje, uz potporu iz programa COSME, Europska komisija promicat će sinergije između turizma
te kulturnih i kreativnih industrija. Dva poziva na dostavu prijedloga o sinergijama između turizma
te kulturnih i kreativnih industrija objavljena su 2017. i 2018. U okviru šest projekata 31 dodijeljenih
na temelju prvog poziva na dostavu prijedloga razvit će se i promicati transnacionalni turistički proizvodi,
kao što su rute, planovi putovanja, turističke ponude, koji su konkretno povezani s europskom kulturnom
baštinom i posebno usmjereni na upotrebu tehnologija povezanih s kulturnim i kreativnim industrijama pri
promicanju tih turističkih proizvoda i poboljšanju iskustva posjetitelja. Osim toga, u okviru sedam projekata
na temelju drugog poziva na dostavu prijedloga 32 stvorit će se turistička ponuda kojom se iskorištava kreativni
potencijal kulturnih i kreativnih industrija te razvijaju inovativne usluge i proizvodi kako bi se poboljšala
postojeća ili razvila nova turistička iskustva. Provedba odabranih projekata trajat će do 2021.
Europska komisija nastavit će 2019. putem Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo podupirati otkrivanje
podvodnih lokaliteta kulturne baštine radi njihova ispitivanja, očuvanja, zaštite i vrednovanja. Nastavit
će i promicati strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđene na temelju pristupa odozdo
prema gore, pri čemu lokalne zajednice prepoznaju i promiču projekte kojima se podupire održivost kulturne
baštine 33. Konačno, Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet) prikuplja,
usklađuje te stavlja na raspolaganje podatke i digitalne karte povezane s podvodnom kulturnom baštinom.
Konačno, radi poticanja sinergija između prirodne i kulturne baštine, Europska komisija 2019. objavit će izvješće
o sinergijama i integriranom upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom u okviru programa Natura 2000. 34,
usmjereno na održivi turizam. Komisija će, osim toga, istražiti mogućnost pokretanja nagrade europske baštine
za prirodnu baštinu u bliskoj suradnji s nagradom Natura 2000. 35 ili kao dio drugih postojećih nagrada. Nagrada
Natura 2000. priznanje je za izvrsnost u upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000., ekološke mreže područja
očuvanja prirode na razini EU-a. Tijekom Europske godine kulturne baštine nagradom se podupiralo promicanje
prirodne baštine Europe te prepoznavanje bliskih poveznica između prirodnih i kulturnih dobara.
Naposljetku, ruralna područja sadržavaju iznimne primjere kulturne i prirodne baštine koje je potrebno očuvati,
ali i promicati kao čimbenik konkurentnosti te održivog i uključivog rasta. Na temelju istraživačkog projekta
RURITAGE 36 u okviru programa Obzor 2020. tijekom sljedeće četiri godine razvit će se nova paradigma ruralne
regeneracije utemeljena na baštini kako bi se ruralna područja pretvorila u demonstracijske laboratorije
održivog razvoja povećanjem njihova jedinstvenog potencijala kulturne i prirodne baštine.
30 Digitalna platforma prilagođena korisnicima (http://visitEUWorldHeritage.com), koja je razvijena u suradnji

s organizacijom National Geographic te je dostupna na engleskom, francuskom i kineskom jeziku, promicat
će se tijekom cijele 2019., posebno na dalekim izvornim tržištima (npr. Kina i Sjeverna Amerika).
31 https://ec.europa.eu/docsroom/documents/29223
32 https://ec.europa.eu/growth/content/support-transnational-thematic-tourism-linked-cultural-and-creative-industries_en
33 Neki primjeri projekata mogu se pronaći na mreži FARNET (mreža ribarstvenih područja).
https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/cms/farnet2/about/at-a-glance/farnet_en
34 Izrađeno na temelju mjere 14. Akcijskog plana za prirodu, ljude i gospodarstvo
http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/fitness_check/action_plan/index_en.htm.
35 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/awards/index_en.htm
36 https://en.unesco.org/ruritage
24
TREĆI STUP: OČUVANJE UGROŽENE KULTURNE BAŠTINE
Europska godina kulturne baštine bila je veliki pokretač poboljšanja načina na koji je kulturna baština
zaštićena na europskoj razini. Od razvoja načela kvalitete za intervencije u pogledu kulturne baštine
do poboljšanja suradnje u upravljanju rizicima 37 i suzbijanja nezakonite trgovine, konačni je cilj
povećati zaštitu i otpornost europske kulturne baštine.
‣‣ utvrđivanje i dijeljenje dobre prakse u pogledu upravljanja rizikom od katastrofa, predviđanje izrade prvog
pregleda strategija i alata na razini EU-a pod naslovom „Study on Safeguarding Cultural Heritage from
Natural and Man-Made Disasters”, kojim se pridonijelo provedbi Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika
od katastrofa, te postavljanje temelja za bolju suradnju među državama članicama 38,
‣‣ podupiranje projekata istraživanja i izgradnje kapaciteta kako bi se poboljšalo razumijevanje rizika
od katastrofa za kulturnu baštinu, među ostalim prikupljanjem podataka o gubicima prouzročenima
katastrofama 39 i boljim bazama dokaza, te kako bi se dodatno istražio učinak prirodne katastrofe
na kulturnu baštinu i ojačale preventivne mjere,
‣‣ istraživanje nezakonite trgovine kulturnim dobrima i upotreba dostupne tehnologije za njezino suzbijanje,
doprinos boljem razumijevanju te kriminalne aktivnosti i načina na koji se ona može zaustaviti,
‣‣ jačanje kapaciteta lokalnih tijela za istraživanje kaznenih djela povezanih s baštinom i, u suradnji
s UNESCO-om, informiranje o posljedicama nezakonite trgovine na europskom tržištu umjetnina,
37 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.
38 https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/8fe9ea60-4cea-11e8-be1d-01aa75ed71a1/
language-en/format-PDF/source-71040971
39 U skladu s Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa, ciljem C (procijeniti izravne gospodarske gubitke),
https://www.unisdr.org/files/43291_sendaiframeworkfordrren.pdf
25
‣‣ mobilizacija sektora kulturne baštine i očuvanja baštine za djelovanje u području klime u potporu Pariškom
sporazumu i u okviru događaja „Climate Heritage Mobilisation”. On je organiziran za potrebe globalnog
sastanka na vrhu posvećenog klimi 2018. u suradnji s ICOMOS-om 40,
‣‣ utvrđivanje najugroženijih spomenika, lokaliteta i krajolika u Europi te mobilizacija javnih i privatnih

partnera na svim razinama kako bi se pronašlo održivo rješenje za budućnost tih dragulja baštine
u okviru programa „Sedam najugroženijih” 41, u suradnji sa savezom Europa Nostra.
Budućnost: nove mjere u okviru stupa

U Okviru se navodi kako nastaviti te inicijative i povećati njihov opseg putem triju skupova mjera usmjerenih
na: (a) borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima; (b) povećanje kvalitete fizičkih intervencija
u pogledu kulturne baštine; i (c) zaštitu kulturne baštine od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.
SEDMI SKUP MJERA:

borba protiv nezakonite
trgovine kulturnim dobrima
Trenutačno se raspravlja o zakonodavnom prijedlogu Europskog parlamenta i Vijeća o uredbi o uvozu kulturnih
dobara 42, usmjerenoj na suzbijanje nezakonitog uvoza kulturnih dobara i trgovine njima. Tom će se uredbom
osigurati usklađena pravila i standardi za kontrolu na granicama EU-a pri ulasku kulturnih dobara u EU.
Međutim, samim zakonodavstvom problem se ne može ukloniti te su potrebne dodatne mjere.
Europska komisija objavit će u ožujku 2019. studiju na temelju koje će oblikovatelji politika i tijela za izvršenje
moći bolje razumjeti rute i količine koje krijumčari upotrebljavaju za ulazak u EU. Sadržavat će i pregled
postojećih novih tehnoloških alata koji se mogu upotrijebiti za suzbijanje tog oblika kriminala.
EU će ojačati i suradnju s UNESCO-om i Vijećem Europe. Tijekom Europske godine kulturne baštine pokrenute
su dvije zajedničke aktivnosti EU-a i UNESCO-a: konferencija za izgradnju kapaciteta „Uključivanje europskog
tržišta umjetnina u borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima” i „Osposobljavanje europskih
službenika u području pravosuđa i izvršenja zakonodavstva za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim
dobrima”. Taj će se projekt 2019. usmjeriti na dodatne stručnjake u području pravosuđa i izvršenja
zakonodavstva u EU-u i u odabranim trećim zemljama.
Inicijative za zaštitu ugrožene kulturne baštine i zaustavljanje nezakonite trgovine njome brojne su, no većinom
nekoordinirane. Zato će Europska komisija u okviru programa Obzor 2020. uspostaviti platformu o ugroženoj
kulturnoj baštini i nezakonitoj trgovini kulturnim dobrima. Od 2019. platforma će povezivati istraživače,
dionike i oblikovatelje politika. Oni će razmjenjivati dobru praksu, promicati zajedničko učenje i koordinaciju
te utvrđivati nedostatke u znanju i intervencijama. Platforma bi trebala postati važna europska referentna
točka za potrebe transnacionalnog i interdisciplinarnog umrežavanja u tom području.
OSMI SKUP MJERA: povećanje kvalitete

intervencija u pogledu europskog povijesnog
okruženja i lokaliteta kulturne baštine
Nekvalitetnim intervencijama u pogledu kulturne baštine mogu se oštetiti nezamjenjivi povijesni elementi,
njihovo okruženje i povezane prakse nematerijalne baštine.
Tijekom Europske godine kulturne baštine skupina stručnjaka koju je koordiniralo Međunarodno vijeće
za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS), u suradnji s Europskom komisijom, radila je na utvrđivanju
načela kvalitete (ponajviše usmjerenih na intervencije koje financira EU) za intervencije u pogledu
europskog povijesnog okruženja i lokaliteta kulturne baštine. U studenome 2018. skupina stručnjaka predstavila
je dokument o načelima kvalitete i smjernicama za intervencije u pogledu kulturne baštine. Europska komisija
40 http://climateheritage.org/
41 http://7mostendangered.eu/
42 https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/cultural_goods_proposal_en.pdf
26
pokrenut će 2019. javno savjetovanje o tim načelima kako bi se kasnije na njima mogla temeljiti daljnja rasprava
o upotrebi fondova EU-a u tu svrhu 43.
Osim toga, uz pomoć iz programa Kreativna Europa, Europska Komisija 2019. i 2020. organizirat će aktivnosti
zajedničkog učenja i studijske posjete za oblikovatelje politika na regionalnoj i gradskoj razini. Cilj će biti
promicati prijenos znanja o načelima kvalitete za intervencije u pogledu materijalne kulturne baštine.
Platformom uspostavljenom na temelju programa Obzor 2020. isto će se tako povezati istraživači, stručnjaci,
dionici i oblikovatelji politika kako bi izradili pregled problema, prakse i nedostataka u politikama povezanih
s procjenom učinka i kvalitetom intervencija u pogledu europskog povijesnog okruženja i lokaliteta kulturne
baštine. Predviđa se da će provedba odabranog projekta započeti u prosincu 2019. Platforma će 2020. postati
referentna točka za transnacionalnu i interdisciplinarnu suradnju u tom području.
Konačno, u okviru pilot-projekta koji je predložio Europski parlament Europska komisija podržat će opsežno
istraživanje najmanje 1 500 židovskih groblja u pet odabranih europskih zemalja (Litva, Slovačka, Grčka, Ukrajina
i Moldova). Projektom će se nastojati i utvrditi dobra praksa u pogledu očuvanja židovskih groblja te predložiti
model za njihovu uspješnu zaštitu, među ostalim i uključivanjem zajednice.
DEVETI SKUP MJERA:

zaštita kulturne baštine od prirodnih
katastrofa i klimatskih promjena
Povećanje otpornosti povijesnih zgrada u Europi na potrese sve je važnije nakon što je nedavno zabilježeno
nekoliko dramatičnih potresa, posebno u Italiji i Grčkoj. Istodobno želimo zgrade koje čine kulturnu baštinu
učiniti energetski učinkovitijima. Zajednički istraživački centar započet će 2019. s radom na istraživačkom
projektu pod nazivom iRESIST+. U okviru njega razvit će se novi pristup za istodobnu seizmičku i energetsku
prilagodbu postojećih povijesnih zgrada.
Postoji opasnost da će klimatske promjene i prirodne opasnosti, ako se ti problemi ne riješe, sve više nanositi
štetu kulturnoj baštini. Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija, uz potporu iz programa
Obzor 2020., financirala je proračunskim sredstvima u iznosu od ukupno 18 milijuna EUR istraživačke
i inovacijske projekte usmjerene na razvoj i ispitivanje novih rješenja za povećanje otpornosti povijesnih
naselja i poticanje njihove održive rekonstrukcije u slučaju katastrofa. Provedba tih projekata počinje
u lipnju 2019. i njima će se pridonositi razvoju i dijeljenju troškovno učinkovitih strategija za prilagodbu
i ublažavanje utemeljenih na dokazima te metodologijama, planovima i drugim sanacijskim alatima
koji služe zaštiti europske kulturne baštine.
Osim toga, od 2019. do 2020. skupina stručnjaka iz država članica EU-a koji djeluju u skladu
s otvorenom metodom koordinacije 44 uz potporu Europske komisije analizirat će i dijeliti inovativne
mjere politike za očuvanje lokaliteta baštine s obzirom na klimatske promjene. Djelovanje će biti
posebno usmjereno na energetsku učinkovitost, preobrazbu kulturnih krajolika i sigurnost baštine
u ekstremnim klimatskim uvjetima.
Nakon pregleda trenutačnih i završenih istraživačkih i inovacijskih projekata u okviru programa Obzor 2020.
namijenjenih povećanju otpornosti kulturne baštine i njezinoj zaštiti od višestrukih rizika Europska komisija
objavit će 2019. izvješće s rezultatima i preporukama stručnjaka o politikama. Time će se pridonijeti širenju
i primjeni rezultata istraživanja.
Konačno, u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 45 Europska komisija financira projekte prevencije i pripravnosti,
među ostalim u području kulturne baštine. Time se, među ostalim, pridonosi boljem prikupljanju podataka i poticanju
razvoja kapaciteta za sprječavanje, pripravnost i odgovor u slučaju prirodne katastrofe.
43 Uključujući koordinaciju s procjenama učinka na okoliš obveznima na temelju zakonodavstva EU-a, posebno
s odgovarajućim procjenama na temelju Direktive 92/43/EEZ o staništima.
44 Otvorena metoda koordinacije dobrovoljan je oblik suradnje među državama članicama EU-a.
45 Provedbena odluka Komisije C(2017) 8567 final od 19.12.2017. o donošenju godišnjeg programa rada za 2018. u okviru
Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.
27
ČETVRTI STUP: PRIMJENA ZNANJA I ISTRAŽIVANJA
Europska godina kulturne baštine označila je početak opsežnog rada na poticanju pronalaska inovativnih
i naprednih rješenja za izazove sektora kulturne baštine. Rad je podrazumijevao tehnološke inovacije
i istraživanja za potrebe očuvanja i unaprjeđenja kulturne baštine te socijalne inovacije radi razvoja
novih i uključivijih modela upravljanja.
Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija radila je na sljedećem:
‣‣ osiguravanje financiranja za istraživačke i inovacijske projekte povezane s baštinom putem sedam

poziva na dostavu prijedloga u okviru programa Obzor 2020., uz ukupna ulaganja u iznosu većem
od 66 milijuna EUR i dodatni proračun za pokrivanje prijedloga s pristupom odozdo prema gore,
‣‣ promicanje izvrsnosti i izlaganje dobre prakse znanstvenih istraživanja koja financira EU, među
ostalim putem aktivnosti širenja te događanja i konferencija na visokoj razini,
‣‣ stvaranje i širenje znanja, uključujući publikaciju „Pregled politike: inovacije u istraživanju kulturne
baštine” 46 (Policy Review: Innovation in Cultural Heritage Research), Paket rezultata CORDIS-a pod naslovom
„Baština izložena riziku: istraživanje i inovacije EU-a za otporniju kulturnu baštinu” 47 (Heritage at Risk:
EU research and innovation for a more resilient cultural heritage) i publikaciju „Inovativna rješenja
za kulturnu baštinu” 48 (Innovative solutions for Cultural Heritage),
‣‣ razvoj priručnika dobre prakse za kulturne i obrazovne ustanove. U priručniku se nalaze preporuke
o vještinama, osposobljavanju i prijenosu znanja u tradicionalnim i novim strukama povezanima
s baštinom (koje je sastavila skupina nacionalnih stručnjaka u suradnji s Europskom komisijom
u okviru plana rada za kulturu za 2015.–2018. 49),
46 https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/1dd62bd1-2216-11e8-ac73-01aa75ed71a1
47 https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/1dcbe60b-79ba-11e8-ac6a-01aa75ed71a1/
48 https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/2a7477b0-e988-11e8-b690-01aa75ed71a1/
language-en
49 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-16094-2014-INIT/hr/pdf
28
‣‣ potpora razvoju inovativnih alata osmišljenih u korist kulturne baštine u bliskoj suradnji sa Zajedničkim
istraživačkim centrom,
‣‣ potpora Europskom tjednu očuvanja i restauracije, koji organizira Europska konfederacija konzervatorsko-
restauratorskih udruga radi osvještavanja o važnosti očuvanja i restauracije u zaštiti kulturne baštine,
‣‣ sufinanciranje zajedničkog pilot-projekta EU-a i Vijeća Europe pod nazivom „STEPS”. U okviru tog projekta
zajednice u Lisabonu i Rijeci uključene su u izradu pregleda kulturne baštine u svojim susjedstvima.
Cilj je bio ispitati održive modele za participativno upravljanje te odrediti učinak tih pristupa kulturnoj
baštini kao resursu za razvoj i koheziju zajednice,
‣‣ istraživanje prostornih preklapanja lokaliteta kulturne i prirodne baštine 50,
‣‣ objavljivanje izvješća stručne skupine EU-a za participativno upravljanje kulturnom baštinom 51.

U Okviru se navodi kako nastaviti navedene inicijative i povećati njihov opseg te se provode tri skupa mjera
usmjerena na: (a) iskorištavanje tehnoloških alata za inovacije u pogledu kulturne baštine; (b) poticanje
društvene inovacije; i (c) jačanje vještina u području kulturne baštine.
DESETI SKUP MJERA:

tehnološki alati za inovacije
u pogledu kulturne baštine
Tijekom Europske godine kulturne baštine programom Obzor 2020. ostvaren je važan doprinos očuvanju
kulturne baštine zahvaljujući najsuvremenijim istraživanjima, razvoju naprednih materijala za očuvanje
i upotrebi naprednih digitalnih tehnologija, uključujući 3D tehnologije.
Digitalizacija je i dalje uglavnom usmjerena na prikaz vizualnog izgleda objekata, zbirki ili lokaliteta.
Budući da baština može biti materijalna i nematerijalna, izazov je razviti dinamičnije digitalne resurse koji
su prilagođeniji pojedincu. U okviru društvenog izazova 6 iz programa Obzor 2020. Europska komisija financirat
će istraživačke i inovacijske projekte za naprednu digitalizaciju i stručnu obradu digitalne imovine radi razvoja
novih tehnologija i metoda kojima će se kulturna baština moći izložiti na sveobuhvatan i privlačan način.
Taj poziv na dostavu prijedloga, čiji okvirni proračun iznosi 20 milijuna EUR, objavit će se krajem 2019.
Osim toga, Zajednica inovatora u području kulturne baštine 52, koju je Europska komisija osnovala krajem 2018.
kako bi se premostile razlike između istraživanja, tržišta i društva, služit će kao virtualno međunarodno
okruženje u kojem će inovatori dijeliti rezultate, razmjenjivati ideje, pronalaziti nove partnere, stvarati nove
sinergije i razvijati nove strategije. Podupirat će se i dijeljenje rezultata istraživanja i inovacija u područjima
povezanima s baštinom.
Konačno, usluge programa Copernicus 2019. proširit će se na kulturnu baštinu. EU-ov program za praćenje
Zemlje pod nazivom Copernicus služi praćenju našeg planeta te dijeljenju besplatnih i otvorenih podataka
koji čine vrijedan resurs za praćenje i očuvanje kulturne baštine na europskoj i globalnoj razini. Tijekom
Europske godine kulturne baštine Europska komisija provodila je studiju „Usluge programa Copernicus
u potporu kulturnoj baštini”, predstavljenu u listopadu 2018. Europska komisija nastavit će 2019.
upotrebljavati usluge programa Copernicus u korist očuvanja baštine i upravljanja njome.
50 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/pdf/Nature-and-Culture-leaflet-web.pdf
51 https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/b8837a15-437c-11e8-a9f4-01aa75ed71a1/
language-en
52 http://innovatorsinculturalheritage.eu/
29
JEDANAESTI SKUP MJERA:
poticanje društvene inovacije
i kompetencija u pogledu kulturne baštine
Okvirnom konvencijom Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (takozvana „Konvencija iz Fara”)
promiče se šire shvaćanje baštine i njezina odnosa sa zajednicama i društvom.
Tijekom Europske godine kulturne baštine Europska komisija i Vijeće Europe pokrenuli su zajednički
projekt radi promicanja načela „Konvencije iz Fara”, poticanja uloge civilnog društva u upravljanju
baštinom te povećanja broja potpisnica među državama članicama EU-a. To će 2019. dovesti do niza
radionica i objavljivanja studije o stečenim saznanjima i preporukama.
Osim toga, Europska komisija namjerava promicati daljnje pokuse i znanstvene studije o učinku kulturne
proizvodnje i sudjelovanja na dobrobit i zdravlje ljudi. Cilj je osigurati čvršću znanstvenu osnovu za novi ciklus
politika u pogledu javnog zdravlja kojima se uzimaju u obzir prednosti kulture za promicanje bolje kvalitete
života, strategija za sprječavanje bolesti i komplementarne medicine. Europska komisija od 2019. putem
programa Kreativna Europa podupirat će komunikacijske aktivnosti radi dijeljenja rezultata ispitivanja
i istraživanja u tom području koja su u tijeku.
Ključno je da EU osnaži i iskoristi svoj vodeći položaj u svijetu kad je riječ o inovativnim aspektima politika
u području baštine. Radi zajedničkog razvoja konkretnih rješenja Europska komisija pokrenut će 2019.
niz triju godišnjih sastanaka o budućnosti baštine, koji su zamišljeni kao platforme za rješavanje problema
na globalnoj razini. U tim će platformama sudjelovati nacionalne vlade i njihove agencije, ključne globalne
institucije, stručnjaci i mladi predvodnici inicijativa na svjetskoj razini. Sastanci platformi u okviru programa
Kreativna Europa održavat će se od 2019. do 2020. Prvi će se održati u Dublinu (baština i društvena inovacija),
drugi u Pragu (baština, digitalne platforme te kulturni i kreativni sektori), a treći u Lisabonu (baština
i urbana regeneracija).
Platforme će olakšati dijeljenje rezultata ispitivanja i istraživanja koja su u tijeku među ustanovama za kulturnu
baštinu i dionicima u području socijalne politike. Ta bi se ispitivanja i istraživanja mogla odnositi, na primjer,
na integraciju stručnog znanja o kulturi u socijalnu psihologiju, kognitivnu i socijalnu neuroznanost,
antropologiju, sociologiju i ekonomiju.
Konačno, pokrenuto je pripremno djelovanje Europskog parlamenta radi promicanja inovativnih poslovnih
modela za privatne kuće u Europi koje pripadaju baštini. Utvrdit će se inovativni poslovni modeli za upravljanje
kućama koje pripadaju baštini, a nalaze se u obiteljskom vlasništvu, te će se izraditi preporuke o politikama
i alati kako bi se osigurala njihova održiva budućnost. U okviru projekta, pokrenutog u ljeto 2018., provest
će se istraživanje, organizirati radionice i iznijeti rezultati na završnoj konferenciji u rujnu 2019.
DVANAESTI SKUP MJERA:

jačanje vještina u strukama
u području kulturne baštine
Na temelju preporuka koje su stručnjaci iz država članica EU-a predstavili u prosincu 2018. 53 Europska komisija
od 2019. podupirat će početni i daljnji razvoj vještina kvalificiranih stručnjaka te bolje upravljanje znanjem
i prijenos znanja u sektoru kulturne baštine putem projekata, uključujući u okviru programa Erasmus+.
Cilj će biti da se putem poziva u okviru programa Erasmus+ izradi pregled vještina izloženih riziku, prikupljaju
statistički podaci, definiraju strukovni profili te razviju okviri za informiranje mladih generacija i njihovo
privlačenje u struke povezane s baštinom.
53 Stručna skupina u okviru otvorene metode koordinacije osnovana programom rada Vijeća za kulturu za 2014.–2018.
30
PETI STUP: JAČANJE MEĐUNARODNE SURADNJE
U okviru Europske godine kulturne baštine podupirala se provedba Strategije EU-a za međunarodne kulturne
odnose na temelju interesa i potreba partnerskih zemalja i znanja europskih stručnjaka o kulturnoj baštini.
Partnerske zemlje sudjelovale su u aktivnostima Europske godine kulturne baštine organizacijom događanja,
sudjelovanjem u programima suradnje i provedbom komunikacijskih kampanja.
Devet zemalja koje nisu članice EU-a pridružilo se Europskoj godini kulturne baštine, uključujući zemlje
zapadnog Balkana, zemlje Istočnog partnerstva i zemlje Europskog gospodarskog prostora 54.
Europska godina kulturne baštine postala je inicijativa na svjetskoj razini zahvaljujući i EUNIC-u, nacionalnim
zavodima država članica EU-a za kulturu, koji su održali niz događanja posvećenih inicijativi, te potpori
delegacija EU-a. Mnogi su sudionici razvili niz inicijativa, u okviru kojih su pokrenuta lokalna partnerstva
i kulturna baština Europe približena je lokalnim zajednicama u cijelom svijetu. Na primjer:
‣‣ delegacije EU-a u Meksiku, Argentini, Kubi, Kini, Kanadi, Republici Mauricijusu i Republici Sejšelima održale
su izložbe fotografija posvećene Europskoj godini kulturne baštine,
‣‣ delegacija EU-a u Indiji organizirala je konferenciju o partnerstvu EU-a i Indije za očuvanje kulturne
baštine,
‣‣ delegacija EU-a u SAD-u organizirala je javno događanje o digitalnom očuvanju kulturne baštine u suradnji
s platformom Europeana,
‣‣ delegacija EU-a u Dominikanskoj Republici uredila je bogat kulturni program za „Tjedan Europe”, uključujući
natjecanja na nacionalnoj razini, kulturna događanja, radionice i europski gastronomski festival,
‣‣ delegacije EU-a u Kini i Južnoj Koreji posvetile su svoj godišnji festival filmova iz EU-a temi filmske baštine,
‣‣ delegacija EU-a u Sjevernoj Makedoniji objavila je poziv na dostavu prijedloga za financiranje projekata
povezanih s Europskom godinom kulturne baštine,
54 Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Gruzija, Norveška, Island i Švicarska.
31
‣‣ delegacija EU-a u Rusiji organizirala je i podupirala kulturni program, uključujući izložbu fotografija
kiparske baštine, filmske i kazališne festivale te festival „Otkrijte svoju Europu u Ermitažu”, u okviru
kojeg su održane izložbe, radionice, predavanja, filmske projekcije, koncerti i igre na otvorenom.

U ovom Okviru utvrđuju se načini za iskorištavanje aktivnosti pokrenutih tijekom Europske godine kulturne
baštine. U njemu se utvrđuju i tri skupa mjera usmjerena na jačanje međunarodne suradnje u pogledu
kulturne baštine.
TRINAESTI SKUP MJERA:

mjere usmjerene na geografske zone
Europska komisija pokrenut će 2019. novi program za kulturu i kreativnost u Istočnom partnerstvu, koji će,
među ostalim, biti usmjeren na kulturnu baštinu. Taj će se program temeljiti na uspješnim rezultatima svojeg
prethodnika, u okviru kojeg je osigurana tehnička pomoć za kulturne i kreativne sektore i povećana zaštita
kulturne baštine na lokalnoj razini. U okviru novog programa nastavit će se ulagati u kulturnu baštinu. Zemlje
korisnice bit će šest zemalja Istočnog partnerstva: Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina.
Nova financijska sredstva posvetit će se 2019. projektima u južnom susjedstvu usmjerenima na uključivanje
mladih ljudi i regionalnih institucija u pitanja kulturne baštine te promicanje kulturne raznolikosti kao ključnog
elementa za sprječavanje nasilnog ekstremizma. Za prvo tromjesečje 2019. planira se objava poziva na dostavu
prijedloga za projekte kulturne baštine u južnom susjedstvu. Zemlje koje mogu poslati prijedloge bit će Alžir,
Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina, Sirija i Tunis.
Osim toga, Europska komisija pokrenut će 2019. novi europski program u Tunisu vrijedan 45 milijuna EUR.
Njime će se podupirati diversifikacija turizma, razvoj obrta, oblikovanje lanaca vrijednosti i unaprjeđenje
kulturne baštine. Ciljevi programa bit će sljedeći: i. obnoviti oko 15 važnih zgrada i osmisliti rute u staroj
gradskoj jezgri Medini; ii. podupirati projekte integrirane u obnovljene zgrade; iii. ponovno razviti i vrednovati
Muzej Kartage i UNESCO-ov trg; iv. osnovati centar za tumačenje radi promicanja bogatstava lokaliteta
u Kartagi.
Na temelju uspješnih primjera iz proteklih godina Europska komisija 2019. podupirat će partnerske zemlje
tako što će im osigurati tehničku pomoć, razmjenu informacija i zajedničko učenje o kulturnoj baštini.
To će se učiniti s pomoću instrumenta za tehničku pomoć i razmjenu informacija u okviru Instrumenta
za partnerstvo, među ostalim i u zemljama zapadnog Balkana, istočnog susjedstva i južnog susjedstva.
Tijekom Europske godine kulturne baštine EU je uložio 3,4 milijuna EUR u isticanje vrijednosti koridora
povezanih s baštinom na Putu svile. Ta inicijativa dobiva potporu iz programa EU-a za globalna javna dobra
i izazove te će se nastaviti do 2021. U prvom redu uključuje Iran, Afganistan i zemlje srednje Azije (Uzbekistan,
Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan i Kirgistan). Njezini su glavni ciljevi poticanje otvaranja radnih mjesta
očuvanjem i unaprjeđenjem kulturne baštine, potpora strategijama lokalnog razvoja, održivi turizam, razvoj
vještina, socijalna kohezija, izgradnja identiteta i razmjena znanja.
Konačno, od 2019., Instrumentom za doprinos stabilnosti i miru financirat će se zajednički projekt EU-a
i UNESCO-a radi zaštite kulturne baštine i raznolikosti u složenim hitnim situacijama u zemljama kao
što su Irak, Libija, Sirija i Jemen. Projektom se namjerava podupirati zaštitu kulturne baštine izložene
riziku te istodobno osnažiti pozitivnu ulogu kulture u promicanju otpornih, kulturno raznolikih društava
i pomoći u razvoju održivijih pristupa miru i stabilnosti u transnacionalnom kontekstu.
ČETRNAESTI SKUP MJERA:

horizontalne/globalne mjere
Zajednička sigurnosna i obrambena politika može imati važnu ulogu u zaštiti kulturne baštine. Prema potrebi
i u skladu sa sredstvima i mogućnostima, misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike mogu se,
u suradnji s delegacijama EU-a i drugim relevantnim partnerima iz EU-a, promicati aktivnosti u području zaštite
32
kulturne baštine (prepoznavanje, praćenje, mentoriranje, razmjena dobre prakse i, u okviru instrumenata
za vanjsko financiranje, izgradnja kapaciteta lokalnih partnera za zaštitu kulturne baštine).
Konačno, 2019. programom Obzor 2020. omogućit će se uspostava međunarodne mreže za inovaciju i diplomaciju
u području kulturne baštine. Time će se iskoristiti znanje stručnjaka iz EU-a u području kulturne baštine kako bi se
osigurala pomoć u trećim zemljama, posebno onima u kojima je kulturna baština ugrožena. U okviru te mreže
provodit će se osposobljavanja, primjenjivati znanje i poticati inovativna, prilagođena rješenja na različitim
područjima na kojima će djelovati (zemlje susjedstva EU-a, Latinska Amerika, Afrika, Azija).
33
Kontakt s EU-om
Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na:
https://europa.eu/european-union/contact_hr
Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:
— na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
— na broj: +32 22999696 ili
— e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa:
https://europa.eu/european-union/index_hr
Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa:
https://bookshop.europa.eu. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu
informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).
Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim
jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu
Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama
iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

NC0319331HRN HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

NC0319331HRN HR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NC0319331HRN HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EUROPSKI OKVIR

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

© Europska unija, 2019.

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.

Okvirom za djelovanje promiče se i primjenjuje integrirani i participativni pristup kulturnoj baštini

UKLJUČIVANJE I INTEGRIRANI PRISTUP

OBLIKOVANJE POLITIKA NA TEMELJU DOKAZA

SURADNJA VIŠE DIONIKA

PRVI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA UKLJUČIVU EUROPU

DRUGI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA ODRŽIVU EUROPU

TREĆI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA SNAŽNU EUROPU

ČETVRTI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA INOVATIVNU EUROPU

PETI STUP: KULTURNA BAŠTINA ZA SNAŽNIJA GLOBALNA PARTNERSTVA

PET STUPOVA, 14 SKUPOVA MJERA

U poduzete mjere ubraja se sljedeće:

‣‣ osposobljavanje muzejskih stručnjaka za poticanje sudjelovanja u kulturi te ulaganje u djecu i mlade,

‣‣ podupiranje razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje relevantno za kulturnu baštinu.

Nove mjere u okviru stupa

PRVI SKUP MJERA:

DRUGI SKUP MJERA:

12 Zahvaljujući Europeani trenutačno je na internetu dostupno više od 58 milijuna kulturnih

TREĆI SKUP MJERA:

15 Ovisno o kvaliteti primljenih prijava. 19

U poduzete mjere ubraja se sljedeće:

16 E-knjiga „Connecting Cultures, Connected Citizens” http://www.interact-eu.net/library#1843-e-book-connecting-cultures-

Nove mjere u okviru stupa

ČETVRTI SKUP MJERA:

PETI SKUP MJERA:

26 Izdanje Pregleda kulturnih i kreativnih gradova za 2017. dostupno je na

ŠESTI SKUP MJERA:

30 Digitalna platforma prilagođena korisnicima (http://visitEUWorldHeritage.com), koja je razvijena u suradnji

U poduzete mjere ubraja se sljedeće:

‣‣ utvrđivanje najugroženijih spomenika, lokaliteta i krajolika u Europi te mobilizacija javnih i privatnih

Budućnost: nove mjere u okviru stupa

SEDMI SKUP MJERA:

OSMI SKUP MJERA: povećanje kvalitete

DEVETI SKUP MJERA:

‣‣ osiguravanje financiranja za istraživačke i inovacijske projekte povezane s baštinom putem sedam

‣‣ istraživanje prostornih preklapanja lokaliteta kulturne i prirodne baštine 50,

Budućnost: nove mjere u okviru stupa

DESETI SKUP MJERA:

DVANAESTI SKUP MJERA:

Budućnost: nove mjere u okviru stupa

TRINAESTI SKUP MJERA:

ČETRNAESTI SKUP MJERA:

Traženje informacija o EU-u

You might also like