SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

ZAVOD ZA TERMODINAMIKU I
ENERGETIKU

Programski zadatak iz kolegija: Obnovljivi izvori

energije

Mauro Barešić

Sveučilišni diplomski studij strojarstva

0069030135
Sadržaj

1. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA ............................................................................................ 1

2. ANALIZA TOPLINSKE BILANCE BAZENA ................................................................ 3
2.1. Uvod ............................................................................................................................ 3
2.2. Proračun gubitaka topline bazena ................................................................................ 4
2.2.1 Ishlapljivanje ........................................................................................................ 4
2.2.2. Konvekcija ........................................................................................................... 6
2.2.3. Zračenje ................................................................................................................ 7
2.2.4 Transmisija ........................................................................................................... 8
2.2.5 Gubici zbog dovoĎenja svjaže vode ................................................................... 10
2.2.4. Dobitci – apsorpcija topline ............................................................................... 11
2.3. Rekapitulacija bilance topline bazena tijekom dana .................................................. 12
2.4 Dnevni i mjesečni gubitci .......................................................................................... 13
3. PRELIMINARNI PRORAČUN EKONOMIČNOSTI .................................................... 14
3.1 Proračun dozračene sunčeve energije na plohu kolektora ......................................... 14
3.2. Proračun iskorištene sunčeve energije po apsorberu ................................................. 18
3.3. Potrebna površina apsorbera ...................................................................................... 21
3.4. Parametri rada i utrošak energenata (plina) toplovodnog kotla ................................. 22
3.5. Parametri i utrošak el. Energije dizalice topline zrak-voda ....................................... 24
3.6. Usporedni prikaz troškova ......................................................................................... 28
3.6.1. Troškovi energije ................................................................................................ 28
3.6.2. Troškovi investicije ............................................................................................ 31
3.6.3. Proračun godišnji troškova ................................................................................. 32
3.6.4. Usporedba rezultata analize i izbor krajnjeg rješenja sustava grijanja ............... 34
4. PRORAČUN UREĐAJA ZA TEHNOLOŠKU OBRADU VODE ................................. 36
4.1. Proračun učina filtra za filtriranje vode ..................................................................... 36
Ukupni učin filtara za tretman bazenske vode računa se prema formuli: ............................ 36
4.2. Dimenzioniranje ulaznih otvora vode u bazen .......................................................... 37
4.3. Proračun protoka oduzimanja vode ........................................................................... 38
4.4. Dimenzioniranje cjevovoda za odvod vode............................................................... 39
4.5. Dodavanje svježe vode .............................................................................................. 39
4.6. Dimenzioniranje sabirnog bazena ............................................................................. 40
4.7. Odabir mehaničkih filtara za tretman bazenske vode ................................................ 41
 4.8. Odabir ugradbenih elemenata .................................................................................... 42
4.8.1. Pdni otvori .......................................................................................................... 42
4.8.2. Preljevni žljebovi (skimeri) ................................................................................ 42
4.8.3. Mlaznice ............................................................................................................. 43
5. ODABIR IZVORA TOPLINE ......................................................................................... 45
5.1. Dizalica topline .......................................................................................................... 45
5.2. Sunčevi apsorberi ...................................................................................................... 46
6. PRORAČUN IZMJENJIVAČA TOPLINE, PRORAČUN CJEVOVODA I ODABIR
PUMPI...................................................................................................................................... 47
6.1. Izmjenjivač u krugu bazenska voda/posredni fluid ................................................... 47
6.2. Dimenzioniranje cijevi, proračun otpora strujanja i odabir pumpi ............................ 48
6.2.1. Krug apsorbera ................................................................................................... 49
6.2.2. Krug grijanja i tertmana bazenske vode ............................................................. 51
6.2.3 Krug dizalice topline .......................................................................................... 53
7. Odabir sigurnotehničke i regulacijske opreme ................................................................. 54
7.1. Ekspanzijske posude .................................................................................................. 54
7.1.1 Ekspanzijska posuda dizalice topline ................................................................. 54
7.1.2. Izbor ekspanzijske posude Sunčevih apsorbera ................................................. 56
7.2. Regulacijska oprema .................................................................................................. 57
8. SPECIFIKACIJE MATERIJALA, OPREME I POTREBNIH RADOVA ..................... 59
8.1. Sustav Sunčevih apsorbera ........................................................................................ 59
8.2. Sustav dizalice topline zrak-voda .............................................................................. 60
8.3. Krug grijanja i tretmana bazenske vode .................................................................... 62
8.4. Elementi DDC regulatora EXCEL500 ...................................................................... 63
9. NACRTNA DOKUMENTACIJA ................................................................................... 64
 1. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA

Sustav grijanja bazena se sastoji od sunčevih apsorbera i kotla na plin ili dizalice topline
zrak-zrak. Proračunom će se odrediti najpovoljnija kombinacija. Sunčevi apsorberi su prvi
izbor u sustavu grijanja bazena jer su osloboĎeni troškova energije (zanemarujući potrošnju
energije za rad pumpe i sustava regulacije). Njima se pojačava prijenos topline sunčevog
zračenja na vodu. Prednosti korištenja apsorbera: nema troškova goriva (Sunce je besplatni
izvor energije), nema zagaĎivanja okoline niti emisije štetnih plinova tokom rada. Nedostaci
su mala gustoća proizvedene toplinske energije, a zbog toga su potrebne velike površine
apsorberskog polja, stvarne količine proizvedene topline mogu se začajno razlikovati od
proračunskih, apsorberi proizvode toplinsku energiju samo kada Sunce sija, a ne kada mi to
želimo, veći troškovi održavanja, itd. Sustav grijanja bazena koji bi koristio samo Sunčeve
apsorbere bi bio limitiran te treba odabrati drugi izvor topline koji može nadopunjavati ili
potpuno preuzeti potrebnu izmjenu topline. Zadaća drugog izvora topline je brzo zagrijavanje
bazenske vode na početku sezone i dogrijavanje vode u slučaju slabe proizvodnje toplinske
energije od strane apsorbera.

slika 1.1. shematski prikaz grijanja Sunčevim apsorberima

1
Pumpa usisava hladniju vodu sa dna bazena, tlači ju kroz filter te ako ima sunčevog zračenja
regulacijska jedinica propušta pomoću ventila vodu kroz apsorbere. Ako je voda dovoljno
zagrijana, propušta se direktno u bazen, a ako je potrebno dogrijevanje vode tada se koristi
dodatni izvor energije koji će se odabrati proraćunom. U slučaju da nema sunčevog zračenja
poterbna količina topline se dobiva iz pomoćnog izvora topline.

2
 2. ANALIZA TOPLINSKE BILANCE BAZENA

2.1. Uvod

Zadani bazen ima sljedeće karakteristike:

Dimenzije bazena (d x š x v): 25m x 21m x 1,5m

Volumen bazena: Vbaz =787,5 m3

Površina bazena (granica voda - zrak): Fbaz = 525 m2

Oplošje bazena: Fopl = 663 m2

Zadana temperatura bazenske vode: θw = 26 0C

Radno vrijeme bazena: 8:00 – 22:00

Klimatsko-meteorološki podaci lokacije (Zadar):

Tablica 2.1. Prosječni klimatsko – meteorološki podaci za Zadar po mjesecima: relativna

vlažnost, brzina vjetra, temperatura i dozračena Sunčeva energija na vodoravnu plohu

mjesec V VI VII VIII IX

mm, % 74 71 67 69 73

mjesec V VI VII VIII IX

wmm, m/s 2,1 2,0 2,0 1,8 1,8

mjesec V VI VII VIII IX

θmm, °C 17,2 21,0 23,6 23,1 19,8

mjesec V VI VII VIII IX

dozr. energ. 682 741 763 655 485

3
Za potrebe izrade proračuna ekonomičnosti, te ispravnog izbora opreme sustava grijanja
bazena potrebno je poznavati toplinske gubitke bazena, jer upravo tu toplinsku energiju treba
kompenzirati sustavom grijanja. Zbog toga je potrebno provesti proračun toplinske bilance
bazena kojom se uzimaju u obzir sljedeći oblici toplinskih gubitaka, odnosno dobitaka:
- ishlapljivanje
- konvekcija
- zračenje
- transmisija
- gubici zbog dovođenja svježe vode
- apsorpcija (pasivni dobitak od Sunčevog zračenja)

Slika 2.1. Glavni oblici toplinskih gubitaka bazena

2.2. Proračun gubitaka topline bazena

2.2.1 Ishlapljivanje
Ishlapljivanje predstavlja najveći udio ukupnih toplinskih gubitaka bazena (30 do 50 %). U
ljetnim razdobljima većina bazena prosječne veličine gubi oko 50 mm razine vode po tjednu
što je ekvivalentno energiji od oko 150 kWh. Ovi gubici su najveći na suhim i vjetrovitim
područjima. Ishlapljivanjem se takoĎer gubi znatan udio skupih kemikalija koje se koriste u
bazenskim vodama.
Za potrebe proračuna gubitaka ishlapljivanja potrebno je za svaki mjesec poznavati
apsolutne vlažnosti okolnog zraka i graničnog sloja na površini bazena.
U razdoblju kada bazen ne radi koristi se površinski pokrov koji znatno umanjuje
gubitke ishlapljivanja, pa se za to vrijeme oni mogu zanemariti. Zato su u proračunu korištene
prosječne vrijednosti temperature okolnog zraka zr za radno vrijeme bazena (od 8 do 22 h),
dobivene iz podataka za referentnu godinu. Za te prosječne temperature, te

vrijednosti relativne vlažnosti zraka φmm za pojedini mjesec, dobivene su vrijednosti apsolutne
vlažnosti okolnog zraka x0 prikazane u tablici 1.

4
 Tablica 1. Očitane vrijednosti apsolutne vlažnosti za stanje okolnog zraka od 8 do 22 h

zr [◦C] za 8-22 h mm x0 [g/kg]

V 19,4 74 10,4
VI 23,2 71 12,6
VII 24,4 67 12,8
VIII 23,6 69 12,6
IX 20 73 10,6

Vrijednosti apsolutne vlažnosti graničnog sloja odreĎene su za temperaturu graničnog

sloja i relativnu vlažnost graničnog sloja Pri tome je temperatura graničnog sloja
odreĎene prema sljedećoj formuli:

( )

uzimajući u obzir temperaturu bazenske vode i temperaturu vlažnog termometra za stanje

okolnog zraka.

– temperatura vode u bazenu [◦C]

– temperatura vlažnog termometra za stanje okolnog zraka [◦C]
- korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [◦C]
- apsolutna vlažnost okolnog zraka [g/kg]

Dobivene vrijednosti prikazane su u tablici 2.

Tablica 2.2. Očitane vrijednosti apsolutne vlažnosti za stanje graničnog sloja od 8 do 22 h

vl [C] (vlažni t. g [◦C]

w [◦C] xg[g/kg] (za g)
za zr,mm) (korekcija)
V 26 16,4 24,8 19,8
VI 26 19,4 25,2 20,3
VII 26 20 25,3 20,5
VIII 26 19,6 25,2 20,3
IX 26 16,7 24,8 19,8

Koeficijent ishlapljivanja računa se prema sljedećoj formuli:

- koeficijent ishlapljivanja [kg/m2h]

- brzina vjetra [m/s]

pri čemu su podaci o brzini vjetra za pojedini mjesec dobiveni iz meteoroloških podataka za
Rijeku.

5
Nakon odreĎivanja apsolutnih vlažnosti i izračunavanja koeficijenata ishlapljivanja moguće je
izračunati količinu ishlapljene vode u jedinici vremena prema formuli:

( )

- količina ishlapljene vode [kg/h]

– apsolutna vlažnost za stanje vlažnog termometra okolnog zraka [g/kg]
- površina bazena [m2]

Naposljetku se odreĎuju topline ishlapljivanja za temperaturu graničnog sloja , te

izračunavaju toplinski gubici ishlapljivanja za pojedini mjesec prema formuli:

- toplina odvedena ishlapljivanjem [kW]

– toplina potrebna za ishlapljivanje vode pri temperaturi graničnog sloja vode ( )[kJ/kg]

Izračunate vrijednosti su prikazane u tablici 3.

Tablica 2.3. Gubici topline ishlapljivanjem

W [kg/h] r [kJ/kg] za g Q [kW]

V 320,282 2442,4 217,294
VI 254,016 2441,6 172,279
VII 254,016 2441,4 172,265
VIII 239,938 2441,6 162,731
IX 286,247 2442,4 194,203

2.2.2. Konvekcija

Konvekcija predstavlja prijelaz topline s bazenske vode na okolni zrak. Topla voda koja se
pumpom dovodi od izvora topline diže se prema površini bazena, pa se konvekcijom toplina s
površine odvodi prema hladnijem zraku. Gubici putem konvekcije se povećavaju s

porastom brzine vjetra. Udio gubitaka topline konvekcijom čini od oko 15 do 25 % ukupnih
gubitaka.
Iz uvjeta:

6
proizlazi formula za izračun koeficijenta konvekcijskog prijelaza topline:

- koeficijent ishlapljivanja [kg/m2h]

- specifični toplinski kapacitet zraka [kJ/kgK],
- koeficijent prijelaza topline [W/m2K]

Uvrštavanjem formule za koeficijent ishlapljivanja dobiva se konačna formula:

( ) [ ]

Uzimajući u obzir utjecaj konvekcije isključivo za vrijeme radnog vremena, toplinski gubici
konvekcije izračunavaju se koristeći korekcijsku temperaturu graničnog sloja:

( )

- toplina odvedena konvekcijom [kW]

- korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [◦C]
- temperatura okolnog zraka [◦C]
- površina bazena [m2]

Tablica 2.4. Gubici topline konvekcijom

g [◦C]
mm [W/m2K] Q [kW]
(korekcija)
V 17,2 24,8 18,118 72,291
VI 21 25,2 17,588 38,782
VII 23,6 25,3 17,588 15,697
VIII 23,1 25,2 16,527 18,221
IX 19,8 24,8 16,527 43,383

2.2.3. Zračenje
Zračenje je oblik prelaska topline s toplije površine bazena na ostale hladnije objekte. Kod
zatvorenih bazena zračenjem se toplina odvodi prema hladnijim površinama zatvorenog
objekta (zidovima, stropu, prozorima), a kod otvorenih bazena prema hladnijoj okolini (nebu,

svemiru...). Udio zračenja topline u ukupnim toplinskim gubicima je od 25 do 35 %.

Najintenzivniji gubici zračenjem odvijaju se u u vedrim noćnim razdobljima. Za razliku od
gubitaka ishlapljivanjem ovi gubici se ne mogu smanjiti korištenjem površinskog pokrova iz
razloga što toplina s vodene površine bazena prelazi na pokrov, te s pokrova zrači prema
okolini. Zbog toga će proračun gubitaka zračenjem uključivati i neradno vrijeme bazena.
Za izračunavanje specifične odzračene energije (po 1 m2 površine bazena) koristi se
Stefan-Boltzmannov zakon primijenjen na zračenju sivog tijela (bazena) pri čemu je usvojen
emisijski koeficijent :

7
 [( ) ( ) ][ ]

- specifična toplina odvedena zračenjem [ ]

- emisijski koeficijent, :
- konstanta zračenja crnog tijela [W/m2],
- korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [K]
- temperatura okolnog zraka [K]

Korekcijske temperature granične površine bazena izračunate su na isti način kao i kod
proračuna gubitaka ishlapljivanja, ali za prosječne temperature okoline u razdoblju od 0 – 24
h.
Ukupna odzračena toplina dobiva se umnoškom specifične odzračene topline i ukupne
površine bazena:

- toplina odvedena zračenjem [kW]

- površina bazena [m2]

Tablica 2.5. Gubici topline zračenjem

mm Tmm [K] g [◦C] (korekcija) Tg [K] Qzr [kW]

V 17,2 290,2 24,8 297,8 21,839
VI 21 294 25,2 298,2 12,328
VII 23,6 296,6 25,3 298,3 5,058
VIII 23,1 296,1 25,2 298,2 6,229
IX 19,8 292,8 24,8 297,8 14,558

2.2.4 Transmisija
Transmisijski toplinski gubici bazena su gubici koji nastaju provoĎenjem topline vode u
bazenu kroz stijenke bazena (oplošje bazena), prema hladnijoj zemlji koja okružuje bazen.
Prema tome, intenzitet transmisijskih gubitaka ovisi o razlici temperatura bazena i okolnog

zemljišta, odnosno uz stalnu temperaturu bazena od 26 ◦C ovi gubici ovise isključivo o

temperaturi zemljišta.
Transmisijski gubici računaju se prema formuli za provoĎenje topline kroz krutu
stijenku:

( )[ ]

- toplina odvedena transmisijom (kroz stijenke bazena) [kW]

- koeficijent prolaza topline , [ ]
2
- oplošje bazena [m ]
– temperatura vode u bazenu, [◦C]

8
 – temperatura zemljišta koje okružuje bazen [◦C]

Pri tome je površina, odnosno oplošje bazena kroz koje se zbiva provoĎenje jednako:

TakoĎer je temperatura zemljišta odreĎena, u ovisnosti o pojedinom mjesecu i dubini

zemljišta, prema dijagramu:

Slika 2.2. Dijagram promjene temperature zemljišta u ovisnosti o dubini i godišnjem periodu

Dobiveni rezultati su prikazani u tablici 2.6.

9
Tablica 2.6. Gubici topline transmisijom

zem [C] QT [kW]

V 13 25,857
VI 14 23,868
VII 15 21,879
VIII 16 19,89
IX 16 19,89

2.2.5 Gubici zbog dovoĎenja svjaže vode

U radu bazena dolazi do raznih gubitaka vode. Dio vode se gubi prirodnim putem, tj.
ishlapljivanjem na granici voda – zrak, te može predstavljati značajne gubitke ako se ne
koristi pokrov za bazen u neradnim satima. Ostali gubici vode su gubici pri izlasku plivača,
gubici zbog stvaranja valova, prelijevanja i sl. TakoĎer se pri filtriranju i kemijskoj obradi dio
onečišćene vode treba izbaciti iz higijenskih razloga. Svi ti gubici moraju se kompenzirati
dovoĎenjem odreĎene količine svježe vode. MeĎutim, budući da je ta svježa voda niže
temperature od vode u bazenu pri tome dolazi do odreĎenih toplinskih gubitaka.
Preporuka je da se dnevno u bazen dovodi svježa voda u količini od 5% ukupne vode
u bazenu:

Sada se može izračunati protok svježe vode pri čemu se uzima u obzir isključivo radno
vrijeme bazena:
̇

̇ - maseni protok svježe vode dovedene u bazen [kg/s]

- volumen dnevno dovedene svježe vode [m3]
- gustoća vode [kg/m3]
- dnevno radno vrijeme bazena [h]

Gubitak topline kao posljedica razlike temperatura svježe vode i bazenske vode računa
se prema formuli:
̇ ( )

( )

10
 – toplina odvedena dovoĎenjem svježe vode u bazen
- temperatura vode u bazenu [◦C]
– temperatura svježe vode dovedene u bazen [◦C]

2.2.4. Dobitci – apsorpcija topline

Osim gubitaka u bilanci topline bazena uzimaju se u obzir i odreĎeni dobici zbog zračenja
Sunca. To su tzv. pasivni dobici zračenja jer se Sunčevo zračenje ne iskorištava preko
apsorbera, već se apsorbira zračenjem na samu površinu bazena. Ovi dobici su vrlo česti ljeti,
naročito kada je temperatura okolnog zraka tokom dana viša od temperature vode u bazenu.
Pasivni dobici apsorpcijom sunčevog zračenja odreĎuju se prema formuli:

Qdob - iskorištena toplina apsorpcijom Sunčevog zračenja [kW]

- faktor apsorpcije, usvojeno
̇ - dozračena sunčeva energija na vodoravnu plohu [W/m2]
- površina bazena [m2]
̇

– globalno sunčevo zračenje [MJ/m2]

– broj dana u mjesecu
- efektivni sati sijanja sunca dnevno [h]

Tablica 2.7. Dobici topline apsorpcijom

G0 [kWh/m2,m] ts [h] G [W/m2] Qdob [kW]

V 189,444 8,7 702,41 147,506
VI 205,833 9,9 693,04 145,538
VII 211,944 11,1 615,937 129,347
VIII 181,944 10 586,916 123,252
IX 134,722 8,1 554,412 116,427

11
 2.3. Rekapitulacija bilance topline bazena tijekom dana

Nakon izvršenih proračuna svih vrsta toplinskih gubitaka rezultati se mogu tablično prikazati i
usporediti, te ukupno zbrojiti po mjesecima. Usporedbom rezultata moguće je vidjeti da su
gubici ishlapljivanjem daleko najveći, što je općenito poznato kod proračuna gubitaka bazena.
Ovi gubici se nažalost ne mogu spriječiti, ali se mogu donekle smanjiti upotrebom
površinskog pokrova u razdoblju kada se bazen ne koristi. TakoĎer se može vidjeti, gledano
po mjesecima, da najveći toplinski gubici nastaju u 5. i 9. mjesecu što je i logično zbog lošijih
vremenskih uvjeta, u prvom redu niža okolna temperatura ali i niža temperatura okolnog
zemljišta, veća brzina vjetra, itd.

Radno vrijeme

Tablica 2.8. Gubici topline tijekom radnog vremena

Q [kW] Q [kW] Qzr [kW] QT [kW] Qsvj Qdob [kW] Qgub,uk [kW]
V 217,294 72,291 21,839 25,857 12,448 147,506 202,223
VI 172,279 38,782 12,328 23,868 12,448 145,538 114,167
VII 172,265 15,697 5,058 21,879 12,448 129,347 356,694
VIII 162,731 18,221 6,229 19,89 12,448 123,252 96,267
IX 194,203 43,383 14,558 19,89 12,448 116,427 168,055

Za razliku od gubitaka u radnom vremenu bazena, iznos gubitaka u razdoblju kada

bazen ne radi je nešto manji. Razlog tome je što u tom razdoblju nema nekih od oblika
gubitaka/dobitaka topline, a to su ishlapljivanje, gubici dovoĎenja svježe vode, te dobici
apsorpcije Sunčevog zračenja. Gubici ishlapljivanjem se u neradnom razdoblju bazena mogu
korištenjem pokrova bitno smanjiti, pa oni postaju zanemarivi. Isto tako u neradnom
razdoblju nema dovoĎenja svježe vode, pa su i ti gubici eliminirani. Dobitaka apsorpcijom
Sunčevog zračenja nema budući da se radi o noćnim ili ranojutarnjim satima kada nema
Sunčevog zračenja.

Neradno vrijeme

Tablica 2.9. Gubici topline tijekom neradnog vremena

Qdob Qgub,uk
Q [kW] Q [kW] Qzr [kW] QT [kW] Qsvj [kW]
[kW] [kW]
V 0 72,291 21,839 25,857 0 0 119,987
VI 0 38,782 12,328 23,868 0 0 74,978
VII 0 15,697 5,058 21,879 0 0 42,634
VIII 0 18,221 6,229 19,89 0 0 44,34
IX 0 43,383 14,558 19,89 0 0 77,831

12
 2.4 Dnevni i mjesečni gubitci

Na temelju proračunatih ukupnih toplinskih gubitaka bazena može se izračunati ukupna

potrošnja topline. Dnevna potrošnja topline za pojedini mjesec je zbroj svih oblika toplinskih
gubitaka za taj mjesec, prethodno pomnožen s dnevnim brojem sati trajanja istog. Pri tome je
vrijeme trajanja gubitaka ishlapljivanjem i dovoĎenjem svježe vode 14 h (dnevno radno
vrijeme bazena), a gubitaka konvekcijom, zračenjem i transmisijom 24 h (gubici koji su
uvijek prisutni). Dnevno vrijeme trajanja dobitaka apsorpcijom Sunčevog zračenja dobiveno
je iz statističkih podataka trajanja sijanja Sunca za pojedini mjesec za područje Rijeke.
Dakle formula za proračun ukupne dnevne potrošnje topline pojedinog mjeseca ima
sljedeći oblik:

̇ ( ̇ ̇ ) ( ̇ ̇ ̇ ) ̇

- dnevno radno vrijeme bazena [h]

- broj sati u danu [h]
- efektivni sati sijanja sunca dnevno [h]
Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 3.11.

Tablica 2.10. Dnevni i mjesečni gubici topline bazenske vode

tR [h] tD [h] tS [h] Qgub,d [kWh] nd Qgub,mj [kWh]

V 14 24 8,7 4192,206 31 129958,38
VI 14 24 9,9 2944,824 30 88344,714
VII 14 24 11,1 2173,446 31 67376,835
VIII 14 24 10 2284,146 31 70808,526
IX 14 24 8,1 3818 30 114539,98
471028,435

13
 3. PRELIMINARNI PRORAČUN EKONOMIČNOSTI

3.1 Proračun dozračene sunčeve energije na plohu kolektora

U svrhu odreĎivanja ekonomičnosti uporabe sunčevih apsorbera kao jednog od načina
grijanja bazenske vode, potrebno je odrediti ukupno raspoloživo zračenje Sunca koje
apsorberi mogu iskoristiti. Raspoloživo Sunčevo zračenje je promjenjivo i ovisi o
geografskom položaju, odnosno zemljopisnoj širini lokacije, o razdoblju u godini, odnosno
mjesecu za koje se radi proračun, te o nagibu smještaja apsorbera. Sunčevi apsorberi se
najčešće koriste za grijanje bazena, te se za razliku od kolektora obično postavljaju bez nagiba
na horizontalnu plohu, odnosno na smjer sjever – jug.

Podaci o smještaju kolektora i geografskom položaju:

Nagib kolektora u odnosu na vodoravnu ravninu: 0◦

Otklon kolektora od smjera juga: 0◦

Zemljopisna širina lokacije (Zadar): = 44,13 ◦

Da bi se izračunala ukupna raspoloživa dozračena energija na Zemljinu površinu, prvo

je potrebno izračunati intenzitet ekstraterestičkog zračenja. Ekstraterestričko zračenje je
zračenje Sunca na vrhu Zemljine atmosfere i to zračenje je puno veće od zračenja koje
dospijeva na samu Zemljinu površinu. Razlog je u tome što od ukupnog zračenja koje
dospijeva na vrh atmosfere jedan dio apsorbira sama atmosfera, a jedan dio se reflektira
natrag prema svemiru. Tek oko 50 % ukupnog zračenja dozračenog na atmosferu dospijeva na
samu površinu Zemlje.

Intenzitet ekstraterestičkoga ozračenja plohe okomite na zrake računa se prema formuli:

̇ ̇ ( )[ ]

̇ - Sunčeva (solarna) konstanta, ̇ * +

– redni broj dana u godini za koji se vrši proračun (sredina mjeseca)

Dnevna gustoća ekstraterestičke dozračene energije na vodoravnu plohu dobije se

integriranjem izraza za gustoću ekstraterestičkoga zračenja na vodoravnu plohu po vremenu
od izlaska do zalaska Sunca, a za n-ti dan u godini dana je izrazom:

14
 ( )[ ( )]

- zemljopisna širina promatranog mjesta [ ]

– deklinacija Sunca [ ]

– kut izlaska i zalaska Sunca [ ]

Pri tome je deklinacija Sunca, tj. kut što ga zatvara spojnica središta Zemlje i Sunca
s ekvatorijalnom ravninom. Deklinacija Sunca ovisi o danu u godini, a mijenja se od - 23,45°
do + 23,45°. Vrijednost deklinacije u odreĎenom danu može se odrediti prema izrazu:

( )[ ]

Kut izlaska i zalaska Sunca odreĎuje se prema izrazu:

( )[ ]

Ukupno (globalno) dozračena energija na horizontalnu plohu Zemljine površine je

poznata vrijednost, odnosno očitava se iz meteoroloških podataka za pojedini mjesec za
područje Rijeke. Ova ukupno dozračena energija sastoji se od izravne ili direktne i raspršene
ili difuzne komponente koje su nepoznate, te ih je potrebno izračunati. Direktna komponenta
Sunčevog zračenja je ona komponenta koja izravno zrači iz smjera zračenja Sunca na
površinu. Difuzna komponenta je onaj dio zračenja koje se na putu do površine sudara s
raznim plinovima i česticama u atmosferi, te se raspršuje i dospijeva na površinu iz raznih
smjerova.

Dakle ukupno zračenje je zbroj dviju komponenata zračenja prema formuli:

̇ ̇ ̇ [ ]

̇ * + – izravna komponenta dozračene energije

15
 ̇ * + – raspršena komponenta dozračene energije

Za odreĎivanje komponenata dozračene energije potrebno je izračunati faktore i

. Faktor se još naziva indeks propusnosti ili čistoće atmosfere, a predstavlja omjer
dnevne gustoće dozračene energije na vodoravnu plohu na površini Zemlje i dnevne gustoće
ekstraterestičke dozračene energije, takoĎer na vodoravnu plohu:
̇
̇

Faktor kD predstavlja udio difuznoga zračenja na vodoravnu plohu na površini Zemlje

u odnosu na ukupno zračenje prema formuli:

̇
̇

Faktor kD se izračunava ovisno o vrijednosti faktora prema jednom od sljedeća 3 izraza:

( )

te se nakon toga ta vrijednost koristi za dobivanje vrijednosti raspršene komponente zračenja:

̇ ̇

Budući da je ukupna dozračena energija zbroj dvaju komponenti, direktna komponenta

se izračunava kao razlika ukupnog zračenja i raspršene komponente:

̇ ̇ ̇

Ova komponenta ukupnog zračenja ̇ , kako je ranije spomenuto, odnosi se na zračenje na

horizontalnu plohu. Dnevno dozračena ukupna energija na proizvoljno

postavljenu plohu , koja je mjerodavna za proračun iskoristivosti apsorbera, odreĎuje se uz

pomoć prethodno odreĎenih komponenata zračenja prema izrazu:

16
 * + - izravno zračenje Sunca na proizvoljnu plohu

* + - izravno zračenje Sunca na vodoravnu plohu

* + - difuzno zračenje Sunca na proizvoljnu plohu

* + - difuzno zračenje Sunca na horizontalnu plohu

* + - reflektirano globalno zračenje na proizv. plohu

̇ * + - reflektirano globalno zračenje

Pritom se faktor Rb računa prema izrazu:

Dobiveni rezultati su prikazani u tablici 4.2.

Tablica 3.1. Rezultati proračuna dozračenog Sunčeve energije na plohu apsorbera

Go GoE GD GI G
Kt Kd Rb
[kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d]
V 6,11 10,864 0,563 0,487 2,979 3,132 1,197 6,729
VI 6,86 11,580 0,592 0,438 3,007 3,854 1,127 7,351
VI
I 6,84 11,203 0,61 0,409 2,798 4,039 1,16 7,482
VI
II 5,87 9,79 0,6 0,427 2,505 3,364 1,289 6,841
IX 4,49 7,673 0,585 0,45 2,021 2,469 1,501 5,729

17
 3.2. Proračun iskorištene sunčeve energije po apsorberu

Sunčevi apsorberi su ureĎaji koji se koriste za pretvorbu energije Sunčevog zračenja u

koristan oblik, tj. za apsorpciju topline Sunčevog zračenja, te prijenos topline na vodu koja
struji kroz cijevi apsorbera. Da bi se odredila ekonomičnost korištenja apsorbera kao sustava
grijanja bazenske vode potrebno je izračunati stupanj djelovanja ili učinkovitost apsorbera.

Općenito se kod proračuna kolektora koristi izraz za izračun stupnja djelovanja ravnog
apsorbera, odnosno učinkovitost pretvorbe Sunčeve u korisnu toplinsku energiju:

̇
( ) ( )
̇ ̇

- stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost) [%]

̇ – neto količina korisne topline dobivene pretvorbom u jedinici vremena [W]

– površina Sunčevog kolektora [m2]

̇ – trenutačno globalno zračenje na kolektor pod kutem u odnosu na vodoravnu ravnini u

kutem u odnosu na smjer sjever – jug [W/m2]

- faktor prijenosa topline

- ukupna transmisivnost svih pokrivki

– ukupna apsorptivnost površine apsorbera

- ukupni koeficijent prijelaza topline za kolektor zadane konstrukcije, materijala i izvedbe

[W/m2K]

- temperatura medija na ulazu u kolektor [◦C]

- temperatura okolnog zraka [◦C]

Kao što je navedeno, ovaj izraz odreĎuje učinkovitost kolektora, tj. daje omjer energije koju
kolektor koristi za grijanje vode u odnosu na ukupnu Sunčevu energiju koja dospijeva na
površinu kolektora. Pri tome koeficijent transmisije pokazuje prozirnost pokrova od kojih se
sastoje obični kolektori, dok koeficijent apsorpcije pokazuje sposobnost apsorbera u upijanju
Sunčevih zraka. Član ( ) , odnosno indeks n odnosi se na usmjereno direktno ili normalno
zračenje na apsorber. Faktor prijenosa topline u najmanjoj mjeri ovisi o intenzitetu Sunčevog

18
zračenja, te o temperaturi apsorbera i okolnog zraka, a u najvećoj mjeri ovisi o protoku vode
kroz apsorber. Prema tome protok vode odreĎuje učinkovitost odvoĎenja topline, a time i
gubitke. Ostali utjecajni faktori su konstrukcija apsorbera, te vrsta i debljina od kojih je
apsorber izraĎen.

U praksi se krivulje efikasnosti odreĎuju krivuljama, te se zapisuju u obliku koji će se koristiti

u ovom proračunu:

- stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost) [%]

- optički stupanj djelovanja kolektora [%]

- koeficijent toplinskih gubitaka * +

– razlika srednje temperature radnog medija i temperature okolnog zraka

(odgovara temperaturi vode u bazenu)

– usvojena prema meteorološkim podacima za područje Zadra

̇ - trenutačno globalno zračenje na kolektor pod kutem * +

Pri tome su i parametri ovisni o konstrukciji apsorbera, te su navedeni od strane

proizvoĎača apsorbera. U ovom projektu koristiti će se apsorberi proizvoĎača Solar Ripp čiji
su parametri:

Kako je prethodno izračunata dnevno dozračena energija na proizvoljno postavljeni kolektor

u* +, tu vrijednost treba pomnožiti s efektivnim brojem sati sijanja sunca i podijeliti s

19
1000 da bi se dobila vrijednost globalnog zračenja na kolektor ̇ u * +, pa izraz poprima
oblik:

- efektivni sati sijanja Sunca

Tablica 3.2. Vrijednosti efektivnih sati sijanja Sunca po mjesecima

V VI VII VIII IX
[h] 8,7 9,9 11,1 10 8,1

Sada se može izračunati dnevna iskorištena toplinska energija po 1 m2 koja je jednaka

umnošku stupnja iskoristivosti kolektora i iskorištenog zračenja:

̇ ̇

̇ - specifična toplinska energija iskorištena po danu * +

Rezultati su prikazani u tablici 4.4.

Tablica 3.3. Iskorištena toplina putem apsorbera

Uk. dozr. energija G Iskorištena toplina

θkol θok Δθ η
mjesec
[kWh/m2d] [kWh/m2mj] [kWh/m2d] [kWh/m2mj]
V 6,73 208,61 26 17,2 6,6 0,8 5,39 167,23
VI 7,35 220,54 26 21 2,8 0,81 5,97 179,05
VII 7,48 231,95 26 23,6 1,6 0,81 6,1 189,01
VIII 6,84 212,07 26 23,1 2,4 0,81 5,56 172,3
IX 5,73 171,87 26 19,8 6,1 0,8 4,59 137,75
1045,04 845,35

20
 3.3. Potrebna površina apsorbera

Potrebna površina apsorbera za kompenzaciju ukupnih toplinskih gubitaka bazena računa se

kao omjer dnevnih gubitaka i dnevno iskorištene specifične energije preko apsorbera:

̇
̇

- potrebna površina kolektora [m2]

̇ - potrebna toplinska energija po danu * +

̇ - specifična toplinska energija iskorištena po danu * +

Potrebne površine izračunate su prema podacima za svaki pojedini mjesec te prikazane u

tablici 4.5.

Tablica 3.4. Potrebne površine apsorbera po mjesečnim potrebama energije

Iskoristivost Potrebna
mjesec Potrebna energija
apsorbera površina
2 2
kWh/d kWh/mj kWh/m d kWh/m mj m2
V 4192,206 129958,4 5,4 167,2 777,1
VI 2944,824 88344,7 6 179,1 493,4
VII 2173,446 67376,8 6,1 189 356,5
VIII 2284,146 70808,5 5,6 172,3 411
IX 3818 114540 4,6 137,7 831,5
471028,5 845,3

UsporeĎivanjem dobivenih vrijednosti iz tablice mogu se odrediti maksimalna i prosječna

potrebna površina apsorbera:

Prosječno potrebna površina: 557,2 m2

Maksimalna potrebna površina: 831,5 m2
Cijena investicije: 1247280,04 kn

Kao mjerodavna veličina za daljnji proračun ekonomičnosti, tj. cijene investicije apsorbera
koristiti će se prosječna vrijednost potrebne površine apsorbera 559,6m2, dok proračuna
energenta nema budući da apsorberi za rad koriste isključivo besplatnu energiju Sunčevog
zračenja.

21
 3.4. Parametri rada i utrošak energenata (plina) toplovodnog kotla

Sljedeći sustav grijanja, ponuĎen kao opcija za rad u kombinaciji sa sunčevim apsorberima je
plinski toplovodni kotao. Plinski kotao predviĎen je za korištenje u slučajevima kada
apsorberi nisu u stanju zagrijati vodu na željenu temperaturu (u uvjetima slabog Sunčevog
zračenja) ili kada je potrebno brzo zagrijavanje hladne bazenske vode na radnu temperaturu (u
trenucima otvaranja bazena). Cijena sustava grijanja kotla sastoji se od cijene početne
investicije, tj. cijene samog kotla , te od cijene plina za pogon kotla.

Glavne karakteristike rada kotla:

Broj sati rada dnevno: 14 h/d

Energent: prirodni plin

Donja ogrjevna moć energenta: 9,56 kWh/m3

Dnevni utrošak plina za pogon kotla za kompenzaciju toplinskih gubitaka bazena

računa se prema:

̇
̇ [ ]

̇ - utrošak plina po danu [ ]

̇ - potrebna toplinska energija po danu * +

- donja toplinska vrijednost plina * +

- stupanj iskoristivosti kotla [%]

Nadalje se lako izračuna ukupni utrošak plina za svaki pojedini mjesec prema:

̇ ̇ [ ]

- broj dana u mjesecu

22
Tablica 3.5. Utrošak prirodnog plina putem plinskog kotla

Potrebna energija ηkotao Utrošak goriva Troškovi

mjesec
[kWh/d] [kWh/mj] [m3/d] [m3/mj] [Kn/mj]
V 4192,2 129958,4 0,7 626 19420 71659,66
VI 2944,8 88344,7 0,65 474 14217 52460,9
VII 2173,4 67376,8 ,07 325 10068 37151,9
VIII 2284,1 70808,5 0,7 341 10581 39044,15
IX 3818 114540 0,7 571 17116 63157,89
471028,5 71402,3 263474,49

Sezonski utrošak goriva: 71402,3 m3

Sezonski troškovi goriva: 263474,49 kn

Potreban učin kotla računa se prema izrazu:

- potreban učin kotla [kW]

̇ - maksimalna potrebna toplinska energija po danu za odreĎeni mjesec * +

- vrijeme rada kotla po danu [h]

Za izračun učina kotla uzima se u obzir 5. mjesec kao mjerodavan, budući da je tada najveća
potrebna energija što se može vidjeti i iz tablice 4.6.

Prema tome glavne značajke rada plinskog kotla za daljnji proračun ekonomičnosti su:

Potreban učin kotla:

Godišnji utrošak plina: ̇

23
 3.5. Parametri i utrošak el. Energije dizalice topline zrak-voda

Druga opcija grijanja bazenske vode, ponuĎena za samostalan rad je dizalica topline.
Dizalica topline je ureĎaj koji koristi toplinu okoline, u ovom slučaju toplinu okolnog zraka
(dizalica zrak - voda), podiže tu toplinu na višu temperaturnu razinu, te je koristi za grijanje
bazenske vode. Za podizanje preuzete topline na višu temperaturu dizalica koristi kompresor
koji troši odreĎenu električnu energiju. Ako uzmemo u obzir da se ta električna energija može
proizvesti korištenjem ostalih obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, fotonaponske
ćelije) dizalicu topline možemo takoĎer svrstati u obnovljivi izvor budući da ne troši nijedan
drugi energent, te nema emisije štetnih tvari.

Cijena korištenja dizalice topline sastoji se od cijene investicije, tj. cijene same
dizalice i od cijene električne energije.

Temperature u krugu dizalice topline su sljedeće:

Isparivač

Promjena temperature izvora topline, Δ

Razlika temperatura,

Promjena temp. posrednog fluida,

Razlika temperatura

Kondenzator

Razlika temperatura

Razlika temperatura

Temperatura PTV,

Temperatura kondenzacije,

24
 Slika 3.1. Prikaz temperatura i temperaturnih razlika u krugu dizalice topline

Podaci o temperaturi okolnog zraka dobiveni su iz meteoroloških podataka za pojedini

mjesec prema tablici 3.6.

Tablica 3.6. Meteorološki podaci o temperaturi okolnog zraka po mjesecima

mjesec V VI VII VIII IX

temperatura 19,4 23,2 24,4 23,6 19,9

Te vrijednosti potrebno je pretvoriti u [K] radi kasnijeg uvrštavanja u formule:

[ ]

Temperatura isparivanja, uz prethodno odreĎene promjene temperatura, izračunava se prema

izrazu:

[ ]

Temperatura kondenzacije je jednaka u svim mjesecima i pretvorena u [K] iznosi:

25
Nakon izračunavanja temperatura isparivanja i kondenzacije procesa moguće je izračunati
stupanj iskoristivosti kompresora prema izrazu:

- stupanj iskoristivosti kompresora [%]

U svrhu odreĎivanja ekonomičnosti procesa dizalice topline i izračuna potrebne snage

kompresora potrebno je izračunati faktor grijanja procesa ili toplinski množilac. Toplinski
množilac je vrijednost koja se dobiva kao omjer dobivenog toplinskog učina preko dizalice
topline i utrošene električne snage za pogon kompresora. Toplinski množilac se računa prema
izrazu:

Izračunate vrijednosti prikazane su u tablici 4.8.

Tablica 3.7. Temperature kruga dizalice topline, stupnjevi iskoristivosti i faktori grijanja po
mjesecima

Tul Tis Tkon

mjesec η εDT
[K] [K] [K]
V 292,55 278,55 307,15 0,553 5,935
VI 296,35 282,35 307,15 0,560 6,94
VII 297,55 283,55 307,15 0,563 7,324
VIII 296,75 282,75 307,15 0,561 7,064
IX 293,05 279,05 307,15 0,554 6,052

Za ispravan odabir dizalice topline potrebno je znati minimalnu potrebnu snagu

kompresora. Potrebna snaga kompresora se računa prema najvećim dnevnim gubicima topline
za pojedini mjesec (5. mjesec) koje je potrebno kompenzirati, a uz to je potrebno odrediti i
vrijeme rada dizalice topline.

Uz dnevni broj sati rada dizalice topline od 14 h potrebna snaga kompresora je:

̇
̇

26
 ̇ - potrebna snaga kompresora [kW]

̇ - potrebna toplinska energija po danu * +

- vrijeme rada kompresora po danu [h]

- faktor grijanja procesa dizalice topline

Dnevni, odnosno mjesečni utrošak električne energije za pojedini mjesec izračunava se

prema:

̇ ̇
̇ [ ] [ ]

- dnevni ili mjesečni utrošak el. energije [ ], [ ]

- broj dana u mjesecu

Tablica 3.8. Utrošak električne energije dizalice topline

Snaga
mjesec Potrebna energija εDT Utrošak el. energije Troškovi
komp.
[kn]
[kWh/d] [kWh/mj] [kW] [kWh/d] [kWh/mj]
V 4192,2 129958,4 5,935 50,5 706,4 21897,9 15399,2
VI 2944,8 88344,7 6,940 30,3 424,3 12730,4 8981,96
VII 2173,4 67376,8 7,324 21,2 296,8 9199,8 6510,58
VIII 2284,1 70808,5 7,064 23,1 323,4 10024,5 7087,87
IX 3818 114540 6,052 45,1 630,9 18927,3 13319,79
471028,5 72779,9 51299,4

Dakle značajni podaci sustava dizalice topline za daljni proračun ekonomičnosti su:

Maksimalna snaga kompresora: ̇

Sezonski utrošak el. energije: ̇

Sezonski troškovi el. energije:

27
 3.6. Usporedni prikaz troškova

3.6.1. Troškovi energije

Nakon izračunatih ukupnih utrošaka plina kotla, te utroška električne energije za pogon
dizalice topline, potrebno je izračunati i financijske troškove prema jediničnim cijenama
energenata.

Troškovi plina za pogon kotla

Mjesečni trošak potrebne količine plina za pogon kotla, uz jediničnu cijenu plina,
računa se prema:

[ ] ̇ [ ] [ ]

– mjesečni troškovi plina za pogon kotla * +

̇ - mjesečni utrošak plina * +

- jedinična cijena plina * +,

Troškovi električne energije za pogon kompresora DT

Mjesečni trošak za opskrbu kompresora dizalice topline električnom sastoji se od

jedinične cijene el. energije po 1 kWh, od jedinične cijene angažirane snage kompresora po 1
kW, te od mjesečne naknade, a računa se prema izrazu:

[ ] ̇ [ ] [ ] ̇ [ ] [ ]

[ ]

- mjesečni troškovi električne energije

̇ – mjesečni utrošak električne energije

– jednična cijena električne energije,

28
 ̇ - snaga kompresora dizalice topline

– cijena angažirane električne snage,

- mjesečna naknada,

Prikaz i usporedba rezultata dani su u tablici 4.10.

Tablica 3.9. Usporedba utroška goriva i financijskih troškova izmeĎu dizalice topline i
plinskog kotla

Potrebna
Troškovi kotla Troškovi DT
mjesec energija
[kWh/mj] [kg/mj] [kn/mj] [kWh/mj] [kn/mj]
V 129958,4 19420 71659,66 21897,9 15399,2
VI 88344,7 14217 52460,9 12730,4 8981,96
VII 67376,8 10068 37151,9 9199,8 6510,58
VIII 70808,5 10581 39044,15 10024,5 7087,87
IX 114540 17116 63157,89 18927,3 13319,79
Ukupno 471028,5 263474,49 51299,4

29
 300000

250000

Troškovi energenata, kn
200000

150000

100000

50000

Kotao Dizalica topline

80000
70000
Troškovi energenata, kn

60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
V VI VII VIII IX
mjesec

Kotao Dizalica topline

Slika 3.2. Usporedba mjesečnih i ukupnih sezonskih troškova energenata

Na slici 3.2. prikazana je usporedba mjesečnih i ukupnih godišnjih troškova

energenata, te je vidjivo da su troškovi plina za pogon kotla puno veći od troškova električne
energije za pogon dizalice topline.

30
 3.6.2. Troškovi investicije

Troškovi investicije računaju se kao umnožak potrebne snage/površine izvora topline i

jedinične cijene:

Kolektori

[ ] [ ] [ ]

- troškovi investicije za apsorbere

– potrebna površina apsorbera

- jedinična cijena apsorbera po 1 m2

Kotao

[ ] [ ] [ ]

– troškovi investicije kotla

- snaga kotla

- jedinična cijena kotla po 1 kW

Dizalica topline

[ ] [ ] [ ]

– troškovi investicije dizalice topline

- snaga kompresora dizalice topline

- jedinična cijena dizalice topline po 1 kW snage kompresora

Tablica 3.10. Usporedba troškova investicije razmatranih izvora grijanja

Sunčevi apsorberi Kotao Dizalica topline

2
[m ] ili [kW] 831,5 299,4 50,5
Cijena 1247280,04 299443,29 555014,91

31
 3.6.3. Proračun godišnji troškova

Ukupni godišnji troškovi uključuju troškove kapitala, energije i održavanja:

 kn 
T  TK  TEN  TOD  
 god 

Troškovi gradnje i kapitala

T K  T IN 1  r q k, uk

TIN - investicijski troškovi

r - faktor ostatka vrijednosti opreme

qk,uk - ukupni faktor kamata (faktor anuiteta)

q n  q  1
n
t  n  ki 
r   qk, uk 
t  q  qn 1

i(%) ka (%)
ki  1  q  1
100 100

t - vrijeme trajanja opreme

n - period razmatranja

ki - faktor inflacije

q - faktor kamata

i - godišnja stopa inflacije

ka = god. kamatna stopa

32
Troškovi energije (gorivo, električna energija)

TEN  TEN,1 qDIS qk, uk

q n  k in
q DIS 
q n (q  k i )

TEN,1 - troškovi energije u prvoj godini

qDIS· qk,uk - faktor porasta cijena

qDIS - diskontni faktor

Troškovi održavanja (upravljanja sustavom, popravaka, osiguranje i sl.)

TOD   po  TIN  k, uk qDIS

po - udio godišnjih troškova održavanja u investicijskim troškovima

Pri proračunu godišnjih troškova je pretpostavljeno trajanje ugraĎene opreme od 25

godina za svu opremu, a proračun je raĎen za period razmatranja od 10 godina.

TakoĎer su usvojeni troškovi održavanja za pojedinu opremu kao postotak od ukupne cijene
investicije:

Sunčevi kolektori: 2%
Kotao: 4%
Dizalica topline: 5%

te sljedeći ekonomski parametri:

Godišnja kamatna stopa: 8,5%

Godišnja inflacija: 1,2 %
Godišnji porast cijene energije: 1,2 %

Usporedba rezultata troškova dana je u tablici 4.12.

33
 3.6.4. Usporedba rezultata analize i izbor krajnjeg rješenja sustava grijanja

Nakon odreĎivanja troškova investicije pojedinog izvora grijanja, troškova energenata,

te troškova kapitala i održavanja izračunati su i prikazani u tablici 4.12. ukupni troškovi
pojedinog izvora grijanja. Prema tome se može zaključiti da je financijski najisplativiji sustav
s dizalicom topline.

MeĎutim, u projektnom zadatku je tražena financijska analiza kombinacije plinskog

kotla i sunčevih apsorbera, pa su rezultati te analize prikazani u tablici 4.13. Prema toj analizi
vidljivo je da su troškovi sustava s kombinacijom kotla i apsorbera još uvijek nešto veći od
troškova sustava s dizalicom topline, pa se kao rješenje sustava grijanja bazena uzima u obzir
sustav s dizalicom topline.

No, ako se pri izboru sustava grijanja bazena uzmu u obzir problemi efikasnog
korištenja energije i zaštite okoliša zaključak je da je poželjno koristiti sunčeve apsorbere kao
izvor grijanja. Glavni razlog tome je što apsorberi koriste besplatnu energiju Sunca za
grijanje, te ako se zanemare troškovi za pogon cirkulacijskih pumpi za vodu poništavaju se
troškovi energenata (električna energija). Uz to, poništava se i zagaĎivanje okoliša budući da
nema ispuštanja dimnih plinova pri radu i sl. S druge strane problem je visoka cijena
investicije u apsorbere, pogotovo ako se apsorberi koriste kao samostalan izvor grijanja. Uz
to, apsorberi su kao izvor grijanja vrlo nepouzdani jer ovise o vremenskim uvjetima, tj. o
intenzitetu Sunčevog zračenja. Zbog toga je kao krajnje rješenje za grijanje bazena izabran
sustav s kombinacijom dizalice topline i Sunčevih apsorbera. U tu svrhu je izvršena
optimizacija ove kombinacije, te je prikazana u tablici 4.14. Iz ovih rezultata je vidljivo da je
uz korištenje prednosti apsorbera ovom kombinacijom postignut i najniži financijski trošak od
svih razmatranih sustava.

Tablica 3.11. Usporedba ukupnih troškova razmatranih izvora grijanja

sunčevi apsorberi kotao dizalica topline

Snaga (površina), kW(m2) 831,5 299,4 50,5

Cijena investicije, kn 1247280,04 299443,29 555014,91

Trošak kapitala, kn 129063,84 30985,26 57430,85

Troškovi energije, kn 0,00 281736,82 54855,14
Trošak održavanja, kn 26674,67 12807,95 29674,24

Ukupni troškovi, kn 155738,5 325530,03 141960,24

Specifični trošak, kn/kWh 0,3306 0,6911 0,3014

34
Tablica 3.12. Rezultati optimizacije kombinacije plinskog kotla i apsorbera

sunčevi apsorberi kotao apsorberi + kotao

apsorberi kotao
Snaga/površina, kW/m2 831,5 299,4 773,3 19,1
Cijena investicije, kn 1247280,04 299443,29 1159970,43 19090
Trošak kapitala, kn 129063,84 30985,26 120029,37 1975,36
Troškovi energije, kn 0,00 281736,82 0 5102,35
Trošak održavanja, kn 26674,67 12807,95 24807,44 816,53
Ukupni troškovi, kn 155738,5 325530,03 144836,81 7894,24

Ukupno, kn 155738,5 325530,03 152731,05

Specifični trošak, kn/kWh 0,3306 0,6911 0,3243

Tablica 3.13. Rezultati optimizacije kombinacije dizalice topline i apsorbera

sunčevi
apsorberi DT apsorberi + dizalica topline
apsorberi DT
Snaga/površina, kW/m2 831,5 50,5 407,4 24,0
Cijena investicije, kn 1247280,04 555014,91 611167,22 264018,27
Trošak kapitala, kn 129063,84 57430,85 63241,28 27319,62
Troškovi energije, kn 0,00 54855,14 0 17653,94
Trošak održavanja, kn 26674,67 29674,24 13070,59 14115,91
Ukupni troškovi, kn 155738,5 141960,24 76311,87 59089,47

Ukupno, kn 155738,5 141960,24 135401,34

Specifični trošak,
kn/kWh 0,3306 0,3014 0,2875

35
 4. PRORAČUN UREĐAJA ZA TEHNOLOŠKU OBRADU VODE

4.1. Proračun učina filtra za filtriranje vode

Ukupni učin filtara za tretman bazenske vode računa se prema formuli:

̇ [ ]

̇ - volumni protok vode kroz filter [ ]

- površina bazena [ ]

- faktor opterećenja bazena [ ( )]

- faktor specifičnog opterećenja bazena [ ]

- hidraulički faktor (ovisi o načinu odvoĎenja vode iz bazena)

Faktor opterećenja bazena f pokazuje koliku površinu bazena tijekom jednog sata koristi jedna
osoba; ako je bazen namijenjen plivačima f iznosi 4,5 m2 / (osoba h).
Faktor specifičnog opterećenja bazena b dobiven je ispitivanjima, a označava potrebnu
količinu čiste vode; b = 0,5 osoba/m3 za ureĎaj za filtriranje temeljen na kombinaciji
koagulacije, filtriranja i kloriranja.
Hidraulički faktor c jednak je 0,8 ako se voda iz bazena odvodi tako da se 70% vode odvodi
preko preljevnog žlijeba, a 30% preko podnih otvora.

̇ [ ]

Vrijeme potrebno za potpunu izmjenu vode:

Budući da je radno vrijeme bazena od 8:00 – 22:00, ukupna količina vode u bazenu se na dan
izmijeni najviše 4,67 puta.

Srednji faktor opterećenja bazena:

( )
̇

Teoretski prosječni broj osoba koje proĎu bazenom tijekom 1 sata:

36
 4.2. Dimenzioniranje ulaznih otvora vode u bazen

Za proračun dimenzija ulaznih otvora pretpostavlja se brzina vode od 2 m/s, a ukupna

potrebna površina otvora računa se prema:

Uz poznatu površinu jedne sapnice:

može se odrediti ukupan potreban broj sapnica:

- Usvojeno 75

ili ako je poznat protok jedne sapnice prema:

̇
̇

- Usvojeno 38

̇ – protok jedne sapnice, kreću se od 2 - 15 [ ], prema podacima proizvoĎaća 7 [ ]

Odabrani ukupni broj ulaznih otvora je 38 uz protok od 7 [ ]

37
 4.3. Proračun protoka oduzimanja vode

- oduzimanje vode preko preljevnog žlijeba

Preko preljevnog žljeba odvodi se u stacionarnom pogonu oko 70% ukupne vode iz
bazena, a u praksi je taj iznos uvećan za volumen istisnute vode iz bazena zbog ulaska
plivača:

̇ ̇ ̇ [ ]

̇ - protok kroz preljevni žlijeb u stacionarnom stanju

̇ - protok istisnute vode zbog ulaska plivača

Volumen vode odvedene preko preljevnog žljeba računa se kao 70% ukupno odvedene vode
iz bazena:

̇ ̇

Količina istisnute vode zbog ulaska plivača računa se kao umnožak prosječne istisnute
količine vode jednog plivača (prema ispitivanjima, uzima se da je ta količina jednaka 0,075
m3) i prosječnog broja plivača tijekom jednog sata:

Ukupna oduzeta količina vode preko preljevnog žljeba po satu je:

̇ ̇ ̇

- oduzimanje vode preko podnih otvora

Dio oduzete vode odvodi se preko podnih otvora i on iznosi oko 30% ukupne količine
oduzete vode. U praksi je taj iznos nešto manji jer se dio vode koji plivači istiskuju prilikom
ulaska u bazen takoĎer odvodi preko preljevnih žljebova. Zato se ovaj iznos računa kao
razlika ukupne odvedene vode i vode odvedene preko žljebova:

̇ ̇ ̇

38
 4.4. Dimenzioniranje cjevovoda za odvod vode

- cjevovod od preljevnog žlijeba do sabirnog bazena

Ovim cjevovodom se voda oduzeta preko preljevnog žlijeba odvodi prema sabirnom
bazenu. Ove cijevi se dimenzioniraju uz pretpostavljenu brzinu strujanja w = 1 m/s. Potreban
unutarnji promjer izračunava se prema:

iz čega slijedi:

̇
√ √

Prema tablici za standardne veličine PVC cijevi usvaja se veličina: PVC 265.

- cjevovod od podnih otvora do sabirnog bazena

Ovaj cjevovod koristi se za odvod dijela vode oduzetog s dna bazena prema sabirnom
bazenu. Promjer cijevi se odreĎuje za pretpostavljenu brzinu w = 0,5 m/s:

̇
√ √

Usvaja se nazivna veličina cijevi: PVC 224.

4.5. Dodavanje svježe vode

Da bi se osigurala što bolja kvaliteta vode u bazenu, te kompenzirali gubici vode,
potrebno je dodavati odreĎenu količinu svježe vode. Jedan dio bazenske vode se gubi
ishlapljivanjem, no on se može bitno smanjiti korištenjem pokrova za bazen tijekom

39
neradnog vremena. Drugi dio gubitaka vode je posljedica izlaska ljudi iz bazena, te se na taj
način gubi oko 25 litara vode po osobi na sat. Uz prosječan broj korisnika od 312,5 osoba po
satu ukupna količina vode izgubljena po satu je:

Budući da bazen radi 14 h na dan (radno vrijeme 8:00 – 22:00), ukupni dnevni gubitak je:

što čini 5,8% ukupne količine vode u bazenu.

Preporuka je da dnevno dodana svježa voda iznosi 5% ukupne količine, što je manje od
gubitaka pa se usvaja količina:

̇ ̇

4.6. Dimenzioniranje sabirnog bazena

Osnovni zadaci sabirnog bazena su uravnoteženje odvoĎenja vode iz bazena preko

preljevnog žlijeba i podnih otvora, te dovoĎenja vode natrag u bazen preko sapnica. Uz to,
sabirni bazen osigurava dovod potrebne količine vode za ispiranje filtara.

Veličina sabirnog bazena odreĎuje se prema izrazu:

– volumen istisnute vode iz bazena zbog ulaska plivača (=V2)

– volumen prelivene vode iz bazena zbog valova, izlaska plivača

- potrebni volumen vode za ispiranje filtara (dan od strane proizvoĎača)

pa je volumen sabirnog bazena:

40
 4.7. Odabir mehaničkih filtara za tretman bazenske vode

Za tretman bazenske vode izabrana su 2 horizontalna pješčana filtra proizvoĎača Aqua

Source model 5S1-30-06 s protokom vode od 136 m3/h po filtru.

Tablica 4.1. Karakteristike mehaničkog filtra Aqua Source 5S1-30-06

Protok [m3/h] 136

Volumen [l] 2418
Površina filtracije [m2] 3,716
Učinkovitost filtera [m3/h/m2] 36,7
Maksimalni radni tlak [bar] 4
Ukupna masa pri radu [kg] 9071,85
Pad tlaka na filtru [kPa] 30
Potreban broj filtara 2
Duljina 2108
Dimenzije [mm] Visina 2692
Širina (vanjski promjer) 1575

Slika 4.1. Mehanički filtar za tretman bazenske vode

41
 4.8. Odabir ugradbenih elemenata

4.8.1. Pdni otvori

Od ukupne količine vode odvedene iz bazena preko podnih otvora se odvodi 30%, te
je uz korištenje 4 podna otvora protok po jednom otvoru sljedeći:

̇
̇

Izabrana su 4 podna otvora proizvoĎača ATT Inox Drain, s priključkom 50.

Slika 4.2. Podni otvor za odvod bazenske vode

4.8.2. Preljevni žljebovi (skimeri)

ProizvoĎač skimera preporučuje postavljanje 1 skimera svakih 20 do 25 m2 površine
bazena, pa je uz ukupnu površinu bazena od 1250 m2 potreban sljedeći broj skimera:

Od ukupne količine odvedene vode iz bazena preko skimera se odvodi 70%, pa je protok 1
skimera sljedeći:

̇
̇

Izabrani su skimeri proizvoĎača Astral Pool model 05589, s preporučenim protokom od 7,5
m3/h po skimeru, te priključkom 32.

42
 Slika 4.3. Preljevni žlijeb (skimer) za odvod bazenske vode

4.8.3. Mlaznice
Ukupna količina oduzete vode ̇ mora se vratiti u bazen preko mlaznica.
Izabrane su mlaznice proizvoĎača Astral Pool model 33501 s protokom vode od 7 m3/h, pa je
potreban broj mlaznica 38, a veličina priključka je 50.

43
Slika 4.4. Mlaznica za povrat vode u bazen

44
 5. ODABIR IZVORA TOPLINE

5.1. Dizalica topline

Izabrane su dvije dizalice topline zrak – voda proizvoĎača Ciat, model Aquaciat ILDH
500V, s odgovarajućim toplinskim učinom od 177,8 kW po dizalici pri izlaznoj temperaturi iz
kondenzatora od 400C i temperature na isparivaču od 200C.

Tablica 5.1. Karakteristike dizalice topline Ciat Aquaciat ILDH 500V

Duljina 2190
Dimenzije [mm] Visina 2237
Širina 2242,5
Ogrijevni učin [kW] 177,8
Apsorbirana snaga kompresora [kW] 40,1
Broj kompresora 4
Ulazna temp. na strani isparivača [◦C] 20
Izlazna temp. na strani kondenzatora [◦C] 40
Faktor učinka 4,43
Radna tvar R-410A
Masa (prazna/u radu) [kg] 1418 / 1688
Priključci kondenzatora G1“1/2M
Pad tlaka na kondenzatoru [kPa] 13,5

Pad tlaka je dobiven iz dijagrama o padu tlaka datom od strane proizvoĎača prikazanom na
slici 5.1.

Slika 5.1 pad tlaka na kondenzatoru

45
Za izračunavanje pada tlaka je potrebno odrediti volumni protok iz sljedeće formule:

Pc – toplinski učin dizalice topline kW

cv – specifični toplinski kapacitet vode, 4,187 kJ/(kgK)

- promjena temperature vode 0C

5.2. Sunčevi apsorberi

Izabrani su sunčevi apsorberi proizvoĎača Solar Ripp, specijaliziranih karakteristika za

grijanje bazenske vode. Ukupna površina instaliranih apsorbera je 420 m2.

Prema poznatim vrijednostima koeficijenata apsorbera danih od strane proizvoĎača, izračunati

su stupanj djelovanja apsorbera i toplinski učin:

( ) ( )
̇ ̇

Gdje je ̇ maksimalni intenzitet zračenja Sunca prema referentnoj godini 963 W/m2 na dan
21. lipnja u 12 sati. Tada se postiže maksimalni učin sunčevih apsorbera. TakoĎer, prema
referentnoj godini, temperatura zraka 21.6. u 12 sati je oko 250C

Ukupni toplinski učin polja apsorbera:

̇ ̇

Tablica 5.2. Karakteristike Sunčevih apsorbera Solar Ripp

Termička apsorpcija [W/m2K] 18

Toplinski učin [kW] 328
Stupanj djelovanja 0,81
Ukupna površina [m2] 420
Specifični protok [l/m2h] 100...250
0,11 bar/50 m
Pad tlaka 0,2 bar/100 m
0,35 bar/ 150 m
Masa (prazna/puna) [kg/m2] 2,5 / 14
Dopušteno temperaturno područje [◦C] -35...120

46
 6. PRORAČUN IZMJENJIVAČA TOPLINE, PRORAČUN
CJEVOVODA I ODABIR PUMPI

6.1. Izmjenjivač u krugu bazenska voda/posredni fluid

Dizalicom topline se grije posredni fluid koji ima 30% eth.glycol-a. Za izmjenu
topline izmeĎu posrednog fluida i bazenske vode se koristi izmjenjivač topline. Koristiti će se
jedan izmjenjivač za obje dizalice topline. Toplinski učin izmjenjivača topline mora biti
jednak zbroju toplinskog učina obiju dizalica topline Pc, odnosno, toplina preuzeta od
kondenzatora dizalice topline na posredni fluid mora biti jednaka toplini koju će izmjenjivač
predati bazenskoj vodi.

Potrebna ukupna površina izmjenjivača računa se po sljedećem izrazu:

̇
[ ]

dok za pločasti izmjenjivač vrijedi:

( )[ ]

pa se uvrštavanjem dobije izraz za potreban broj ploča izmjenjivača:

– broj ploča izmjenjivača

- površina jedne ploče [ ] - za odabrani izmjenjivač

– koeficijent prolaza topline izmjenjivača [W/m2K], - za odabrani

izmjenjivač

– logaritamska razlika temperatura [K]

Logaritamska razlika temperatura računa se prema formuli:

( ) ( )

– razlika ulazne temperature posrednog medija i izlazne temperature bazenske vode

– razlika izlazne temperature posrednog medija i ulazne temperature bazenske vode

Sada se može izračunati potreban broj ploča izmjenjivača:

47
 ̇

Usvojeno je

Protoci bazenske vode i posrednog fluida kroz izmjenjivač su sljedeći:

̇
̇

̇
̇

Odabran je izmjenjivača proizvoĎača Güntner model TL 650.

Tablica 6.1. Karakteristike izmjenjivača topline Güntner TL 650

Duljina 1000
Dimenzije [mm] Visina 1750
Širina 730
Toplinski učin [kW] 356
Koeficijent prolaza topline [W/m2K] 796,65
Broj ploča 77
Masa izmjenjivača [kg] 1318,2
Priključci DN200
Pad tlaka u krugu bazenske vode [bar] 0,58
Pad tlaka u posrednom krugu [bar] 0,05

6.2. Dimenzioniranje cijevi, proračun otpora strujanja i odabir pumpi

Nazivni promjer cijevi odreĎuje se, uz poznati protok i pretpostavljenu brzinu strujanja
prema sljedećoj formuli:

̇
√ [ ]

Nakon odabira nazivnog promjera cijevi potrebno je izračunati stvarnu brzinu strujanja:

48
 ̇

̇
[ ]

Ukupni pad tlaka u cijevi računa se kao zbroj pada tlaka ravnih dijelova cijevi i lokalnog
otpora prema formuli:

( )

- koeficijent trenja

- unutarnji promjer cijevi [m]

- zbroj koeficijenata lokalnih otpora

6.2.1. Krug apsorbera

Iz toplinskog učina sunčevih apsorbera Qap=320kW i razlike temperature se

dobiva volumni protok prema sljedećoj formuli:

Dobiveni protok se uzima za mjerodavni te se prema njemu odabire promjer cijevi:

√ √

Usvojeno DN100, s unutarnjim promjerom cijevi: du=107,1 mm. Za razgranato apsorbersko

polje, mjerodavna je grana sa najvećim padom tlaka, tj. proračun se vrši za najzapadniji
apsorber grane 1 (vidi nacrt I). Pri računanju pada tlaka ravnih dionica PVC cijevi uzet je
koeficijent trenja λ=0,014...0,017.

49
Tablica 6.2. Proračun pada tlaka u krugu apsorbera

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 47,0 100 (107,1) 0,9 1,45 50 162 8100 11,5 12047
2 24,62 PVCφ80 0,5 1,28 5,6 177 991 2,1 1714
3 22,38 PVCφ65 0,4 1,6 8 321 2568 0,33 421
4 20,14 PVCφ65 0,4 1,44 8 266 2128 0,25 258
5 17,9 PVCφ65 0,4 1,28 8 215 1720 0,28 229
6 15,66 PVCφ65 0,4 1,12 8 169 1352 0,89 556
7 13,42 PVCφ50 0,2 1,69 8 498 3984 0,27 384
8 11,18 PVCφ50 0,2 1,41 8 361 2888 0,41 406
9 8,94 PVCφ40 0,14 1,81 8 753 6024 0,61 996
10 6,7 PVCφ40 0,14 1,36 8 451 3608 0,57 525
11 4,46 PVCφ32 0,1 1,22 8 448 3584 0,56 415
12 2,22 PVCφ20 0,04 1,68 8 1478 11824 4,43 6230
13 Solar Ripp SR04000500 440
14 47 PVCφ100 0,9 1,45 5 162 810 1,98 2074
∑ 49581 26695

- lokalni otpori dionice cijevi [Pa]

ρ – gustoća vode pri 260C (996,5 kg/m3)

- dužinski otpori dionice cijevi [Pa]

r – pad tlaka po jedinici duljine cijevi [Pa/m]

l – duljina promatrane dionice cijevi [m]

Ukupni pad tlaka u krugu Sunčevih apsorbera:

( ) ( ) ( )

Računska radna točka pumpe: ̇

Izabrana je pumpa proizoĎača Wilo, model IP-E 50/130-2,2/2 sa prirubničkim priključkom

DN50D/50S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

50
 slika 6.1. karakteristika rada pumpe Wilo IP-E 50/130-2,2/2

6.2.2. Krug grijanja i tertmana bazenske vode

Mjerodavni protok bazenske vode je zbroj protoka kroz pješčane filtere:

̇ , kojem odgovara promjer cijevi:

√ √

Usvojeno DN250, sa unutarnjim promjerom cijevi: du=260,4 mm.

51
Tablica 6.3. Proračun pada tlaka u krugu grijanja i tretmana bazenske vode

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 4,6 51 235 5,96 5574
2 131,25 PVCφ200 3,38 1,08 0,6 43 26 1,1 639
3 Filter Aqua Source 5S1-30-06 30000
4 131,25 PVCφ250 5,33 0,68 2,6 14 36 0 0
5 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 7,1 51 362 4,96 4638
6 Izmjenjivač topline Guntner TL 650 58000
13,
7 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 51 678 10,5 9819
3
Dovodni cijevni sustav -
8 ̅ 50 72 3600 36,4 46429
mlaznice
Visinska razlika sabirni
9 37256
bazen.plivački bazen: H=3,8m
∑ 4937 192355

Ukupni pad tlaka u krugu grijanja i tretmana bazenske vode:

( ) ( ) ( )

Računska radna točka pumpe: ̇

Izabrana je pumpa proizoĎača Wilo, model NL 150/250-22-4-12-50 sa prirubničkim

priključkom DN150D/200S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

slika 6.2. karakteristika pumpe kruga grijanja i tretmana bazenske vode

52
 6.2.3 Krug dizalice topline

Mjerodavni protok fluida u krugu dizalica topline:

̇ ,

kojem odgovara promjer cijevi:

√ √

Usvojeno DN125, sa unutarnjim promjerom cijevi: du=131,7 mm.

Tablica 6.4. Proračun pada tlaka u krugu dizalica topline

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 65,4 PVCφ125 1,36 1,33 4,4 108 475,2 3,46 3196
2 32,7 PVCφ80 0,53 1,7 4,4 295 1298 3,98 6004
3 Kondenzator dizalice topline 13500
4 32,7 PVCφ80 0,53 1,7 3,8 295 1121 2,98 4495
5 65,4 PVCφ125 1,36 1,33 7,7 108 832 3,94 3636
6 Pločasti izmjenjivač topline Guntner TL 650 5000
∑ 3726 35831

Ukupni pad tlaka u krugu dizalica topline:

( ) ( ) ( )

Računska radna točka pumpe: ̇

Izabrana je pumpa proizoĎača Wilo, model IP-E 80/140-4/2 sa prirubničkim priključkom

DN80D/80S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

53
 slika 6.2. karakteristika pumpe kruga dizalica topline

7. Odabir sigurnotehničke i regulacijske opreme

7.1. Ekspanzijske posude

Osnovna zadaća ekspanzijskih posuda je preuzimanje toplinskih rastezanja vode zbog
promjene njene temperature.

7.1.1 Ekspanzijska posuda dizalice topline

Tablica 7.1.:Volumen vode u sustavu posrednog fluida:

Volumen vode u kondenzatoru dizalice topline: 10,66 l

Volumen vode u buffer tanku dizalice topline: 250l
Volumen vode u cjevovodu:
NO125/12,1 m – 13,6 l/m 164,6 l
NO80/8,2 m – 5,3 l/m 43,5 l
Volumen u izmjenjivaču topline: 82,2 l
Ukupni volumen voda-glikola – V0 811,6 l

Ekspanzijska posuda dimenzionira se prema:

( )

Gdje je:

- rastezanje toplinskog medija u instalaciji zbog promjene temperature, [l]

54
 k – koeficijent dilatacije toplinskog medija,

V0 – ukupni volumen toplinskog medija u instalaciji, [l]

Vv – minimalni sadržaj toplinskog medija u ekspanzijskoj posudi:

za

za

pe – konačni projektni tlak u instalaciji

pe=0,9psv bar za psv>5 bar

pe=psv – 0,5 bar za psv≤5 bar

p0 – najniži radni tlak u instalaciji (p0,min ≥ 0,5 bar)

p0=pst + pD + psig bar

pst – statički tlak na priključku ekspanzijske posude

pst=hst/10 bar

pD – tlak isparivanja toplinskog medija

psig=0,2 bar – sigurnosni dodatak

Za krug kondenzatora dizalice topline vrijedi:

V0=811,6 l

k=1,87%

iz čega slijedi:

Ve=15 l i Vv=4 l

psv=2,5 bar → pe=2 bar

hst=2 m → pst=0,2 bar

pD= -1 bar

psig=0,2bar

iz čega slijedi:

po,min=0,5 bar

55
Slijedi da je potreban volumen ekspanzijske posude:

( )

Odabrana je ekspanzijska posuda proizvoĎača Reflex model NG 50, obujma 50 l.

Tablica 7.2.: Karakteristike ekspanzijske posude Reflex NG 50:

Promjer 409mm
Visina 493mm
Maksimalni tlak 6 bar
Priključak R3/4“
Masa 7,5 kg

7.1.2. Izbor ekspanzijske posude Sunčevih apsorbera

Za razlikue od dizalice topline zrak – voda koju možemo uključiti i isključiti ovisno o
potrebi bazena za grijanjem, proizvodnju toplinske energije Sunčevih apsorbera ne možemo
regulirati. Zato pri dimenzioniranju ekspanzijske posude za krug apsorbera treba pretpostaviti
da će se toplinski medij zagrijati iznat projektnih temperatura polaza i povrata do 700C i to za
stanje mirovanja.

Tablica 7.3.: Volumen vode u sustavu Sunčevih apsorbera:

Volumen toplinskog medija u apsorberima 4830 l

AA=420 m2 (11,5 l/m2)
Volumen toplinskog medija u cjevovodu:
DN100/55 m – 8,2 l/m 451 l
PVCΦ80/5,6 m – 4,8 l/m 27 l
PVCΦ65/32 m – 3,1 l/m 99 l
PVCΦ50/16 m – 2,2 l/m 35 l
PVCΦ40/16 m – 1,3 l/m 21 l
PVCΦ32/8 m – 0,96 l/m 7,7 l
PVCΦ20/8 m – 0,3 l/m 2,4 l
Volumen toplinskog medija u izmjenjivaču 82,2 l
Ukupni volumen vode – V0 5555 l

Za krug sunčevih apsorbera vrijedi:

V0=5555 l

k=2,24 %

iz čega slijedi:

Ve=124 l i Vv=28 l

56
psv=2,5 bar → pe=2 bar

hst=3 m → pst=0,3 bar

pD= -0,7 bar

psig=0,2bar

iz čega slijedi:

po,min=0,5 bar

Slijedi da je potreban volumen ekspanzijske posude:

( )

Odabrana je ekspanzijska posuda proizvoĎača Reflex model N 400, obujma 400 l.

Tablica 7.2.: Karakteristike ekspanzijske posude Reflex N 400:

Promjer 740 mm
Visina 1070 mm
Maksimalni tlak 6 bar
Priključak R1
Masa 65 kg

7.2. Regulacijska oprema

Potrebna toplinska energija za grijanje vode u bazenu se mijenja u ovisnosti o

vanjskim meteorološkim uvjetima. Grijanje se uključuje kada vrijednost temperature vode
bazena padne ispod postavljene vrijednosti. Bazen se grije pomoću dva izvora topline:
Sunčevi apsorberi i dizalice topline zrak – voda. Grijanje pomoću Sunčevih apsorbera se
koristi kada god je moguće i poterbno, a dizalica topline služi samo za dogrijavanje i pomoć
pri početnom grijanju bazena na početku sezone. Regulacija sustava grijanja sunčevim
apsorberima je diferencijalnog tipa: regulator prima informaciju o temperaturi polaznog voda
kruga apsorbera, a kada ta vrijednost padne ispod minimalne dopuštene regulator isključuje
cirkulacijsku crpku kruga apsorbera kako se bazenska voda ne bi hladila prolaskom kroz
apsorbere. Crpka se ponovno uključuje kada se ponovno dostigne minimalna vrijednost
temperature. Slijedeći korak je utvrĎivanje da li je dogrijavanje vode zaista potrebno i u
kakvoj mjeri. Kada sustav apsorbera ne uspijeva zagrijati vodu na potrebnu temperaturu,
regulator uključuje sustav grijanja dizalicom topline i ovisno o temperaturi vode na izlazu iz
iz apsorbera, djeluje na troputni miješajući ventil koji propušta odgovarajući protok kroz
izmjenjivač topline. Ako regulator dibje signal da je temperatura na izlazu iz apsorbera takva
da se bazenska voda čak i ohladi, tada regulator potpuno zaustavi protok kroz apsorbere
signalom koji zaustavlja pumpu u krugu Sunčevih apsorbera.

57
Za sustav centralnog nadzora i upravljanja grijanjem bazena u Zadru, odabrani su elementi
proizvoĎača Honeywell, sa DDC regulatorom EXCEL500 (obitelj EXCEL500), sa slijedećim
funkcijama:

- regulacija temperature zagrijavanja bazenske vode putem troputnog miješajudeg ventila

- diferencijalna regulacija grijanja Sunčevim apsroberima

Iz sheme spajanja sustava (nacrt IV) dobivaju se slijedeće regulacijske veze izmeĎu osjetnika
i izvršnih elemenata sa regulatorom:

Tablica 7.3.: Ulazni i izlazni signali regulatora:

Vrsta signala Količina

Digitalni ulaz (DU) 5
Digitalni izlaz (DI) 4
Analogni ulaz (AU) 4
Analogni izlaz (AI) 1

Moduli signala regulatora EXCEL500 imaju slijedeće karakteristike:

Tablica 7.3.: Moduli signala regulatora EXCEL500:

Modul Količina Tip

DU signala 12 XF 253A
DI signala 6 XF 524 A
AU signala 8 XF 521A
Ai signala 8 XF 522A

Slijedi da je potreban po jedan modula za svaki tip signala.

58
 8. SPECIFIKACIJE MATERIJALA, OPREME I POTREBNIH
RADOVA

8.1. Sustav Sunčevih apsorbera

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja Sunčevih apsorbera Solar Ripp, SR04000500,
prema nacrtu III, dimenzije apsorbera: 4 x 5 m = 20 m2, ukupna
površina apsorberskog polja: 420 m2. Karakteristike apsorbera:
Stupanj djelovanja: ̇
2
Protok radnog medija: 100... 250 l/m h
Temperaturno radno područje: -35... 1200C
1. Temperatura stagnacije: 700C 21
Razvodna cijev apsorbera: Φ50
Priključak apsorbera na mrežu: Φ50
Postavljanje i pričvršćivanje Sunčevih apsorbera na noseću
konstrukciju iz čeličnih profila, visine 2,5 m, na parkiralištu.
Stavka uključuje sav spojni i brtveni te materijal potreban za
montažu
Dobava i ugradnja cirkulacijske pumpe Wilo, model
IP-E 50/130-2,2/2, DN50D/50S PN 10 sa prirubnicama i
protuprirubnicama, vijcima 8 x M20 i brtvama:
Snaga: 2,2 kW
2. 1
Napon 3 x 230 V~, 50 Hz
Visina: 361 mm; Duljina: 340 mm; Masa: 41 kg
Pričvrstiti pumpu na čeličnu noseću konzolu dimenzija:
0,6 x 0,88 m i visine 185 mm.
Dobava i ugradnja ekspanzijske posude Reflex model N 400:
Sadržaj: 400 l
3. Dimenzije: Φ 740 x 1070 mm; Masa: 65 kg
Priključak: R1“
Siguronosni ventil: R1“
Dobava i ugradnja PVC cijevi za instalaciju u krugu Sunčevih
apsorbera. Cijevi sa spajaju pritiskivanjem. U stavku je uključen i
sav pričvrsni materijal i ovjesni materijal, te montaža (koljena,
lukovi, T-komadi, redukcijski elementi, holenderi, pričvrsnice,
obujmice, ovjesni elementi, konzole, cijevni tuljci i rozete).
PVC Φ 100 55
4.
PVC Φ 80 5,6
PVC Φ 65 32
PVC Φ 50 Duljina [m] 16
PVC Φ 40 16
PVC Φ 32 8
PVC Φ 20 8
Dobava i ugradnja ventila za tlak PN6, sa prirubnicama i
5. protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim materijalom za montažu:
DN 50 2

59
 Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila, DN50
PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim
6. materijalom za montažu
DN50 1
o
Dobava i ugradnja termometra s mjernim područjem 0 – 120 C,
7. 1
uključujući sav potrebni materijal za montažu
Dobava i ugradnja manometra, uključujući sav potrebni materijal
8. 1
za montažu
Dobava i ugradnja kuglastih slavina DN20 PN6 za punjenje i
9. pražnjenje s navojem i svim potrebnim spojnim i brtvenim 2
materijalom.
Izrada i ugradnja odzračnih lonaca iz čelične cijevi sadržaja 1
dm3. Na odzračni lonac ugraditi kontrolni vod dimenzije DN10, s
10. 1
ispusnom slavinom promjera DN10, te automatski odzračnik sa
plovkom.
Čišćenje i ličenje svih nezaštićenih čeličnih elemenata (nosači,
11. 1
konzole i prirubnice iz čeličnih profila)
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i nepropusnost
12. tlačenjem, topla/hladna proba, balansiranje cijevne mreže, te Paušalno
probni rad i regulacije do potpune tehničke ispravnosti
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
13.
montažne opreme.
Probijanje otvora (bušenje rupa) na sjevernom zidu strojarnice za
14. prolaz cjevovoda razvodnog sustava Sunčevih apsorbera DN100, 1
sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)
Dobava i ugradnja elemenata automatske regulacije proizvoĎača
15. Honeywell, povezani na CNUS: 1
-cijevni osjetnik temperature (polaza apsorbera)
Dobava i postavljanje protupožarnih aparata na CO2 (30 l) u
16. 4
strojarnici

8.2. Sustav dizalice topline zrak-voda

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja kompresijske dizalice topline zrak-voda,
proizvoĎač Ciat, model Aquaciat ILDH 500V:
Ogrjevni učin: 177,8 kW
Apsorbirana snaga kompresora: 40,1 kW
Broj kompresora: 4
1. Radna tvar: R-410A 2
Dimenzije: 2190 x 2237 x 2243 mm; Masa: 1418/1688 kg
Priključci: G1“1/2M
Dizalicu topline postaviti na antivibracijske podloške. Uz dizalicu
topline zatražiti zvučnu izolaciju kompresora, dodatna masa 150
kg.
2. Dobava i ugradnja cirkulacijske pumpe Wilo, model 1

60
 IP-E 80/140-4/2, DN80D/80S PN 16 sa prirubnicama i
protuprirubnicama, vijcima 8 x M19 i brtvama:
Snaga: 4 kW
Napon: 3 x 230 V~, 50 Hz
Visina: 417 mm; Duljina: 360 mm; Masa: 60 kg
Pričvrstiti pumpu na čeličnu noseću konzolu dimenzija:
0,6 x 0,88 m i visine 185 mm.
Dobava i ugradnja izmjenjivača topline Guntner, model TL 650
Broj ploča: 77;
Dimenzije: 1000 x 1750 x 730 mm; Masa: 1318,2 kg
3. Priključci: DN 200 1
Izolirati izmjenjivač sa 30 mm mineralne vune.
Izmjenjivač postaviti na postolje visine 110 mm. Stavka uključuje
sav materijal potreban za montažu.
Dobava i ugradnja ekspanzijske posude Reflex NG 50:
Sadržaj: 50 l
4. Dimenzije: Φ 409 x 493 mm; Masa: 7,5 kg 1
Priključak: R3/4“
Sigurnosni ventil: R1“
Dobava i ugradnja crnih čeličnih cijevi za instalaciju u krugu
posrednog fluida sa pričvrsnim i ovjesnim materijalom, te
montažom (koljena, lukovi, T-komadi, redukcijski elementi,
pričvrsnice, obujmice, ovjesni elementi, konzole, materijal za
5. zavarivanje). Spajanje cjevovoda izvesti zavarivanjem, osim
priključaka armature koja se spaja navojem ili prirubnicama.
DN125 6
Duljina [m]
DN80 6
Dobava i ugradnja kuglastih ventila za tlak PN6, sa prirubnicama
i protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim materijalom za
6.
montažu:
DN80 5
Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila, za tlak
PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim
7. materijalom za montažu:
DN80 1
Toplinska izolacija čeličnih cijevi mineralnom vunom debljine
8. 2.5 cm, obložena zaštitnim aluminijskim limom debljine 1 mm: 1
13 m2
Dobava i ugradnja manometara, uključujući sav portebni
9. 1
materijal za montažu,
Čišćenje i ličenje svih nezaštićenih čeličnih elemenata (nosači,
10. 1
konzole i prirubnice iz čeličnih profila).
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
11. 1
montažne opreme.
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i nepropusnost
12. tlačenjem, topla/hladna proba, balansiranje cijevne mreže, te Paušalno
probni rad i regulacija do potpune tehničke ispravnosti.
13. Izrada postolja 500 x 500 mm za ekspanzijsku posudu iz čeličnih 1

61
 profila i postavljanje na zapadnoj strani strojarnice
Probijanje otvora (bušenje rupa) na zapadnom zidu strojarnice za
14. prolaz cjevovoda kruga posrednog fluida dizalice topline DN125, 1
sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)

8.3. Krug grijanja i tretmana bazenske vode

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja horizontalnih cilindričnih piješćanih filtera
proizvoĎača Aqua Source 5S1-30-06 slijedećih svojstava:
Protok: 136 m3/h
Volumen: 2418 l
1. 2
Površina filtracije: 3,716 m2
Maksimalni radni tlak: 4 bar
Ukupna masa pri radu: 9071,85 kg
Pad tlaka na filtru: 30 kPa
Dobava i ugradnja glavne cirkulacijske pumpe proizvoĎača Wilo,
model NL 150/250-22-4-12-50, DN150D/200S PN16 sa
prirubnicam i protuprirubnicama
Snaga: 22 kW
2. 1
Napon 3 x 230 V/AC, 50 Hz
Masa: 555 kg
Visina: 800 mm;
Duljina: 1690 mm.
Dobava i ugradnja ugradbenih elemenata bazena:
Dovod vode:
- mlaznice: Astral Pool, model 33501, V = 7 m3/h 38
3.
Odvod vode:
-skimmeri: Astral Pool, model 05589, V = 7,5 m3/h 26
-podni otvori: ATT Inox Drain s priključkom Φ50 4
Dobava i ugradnja zaštitne pokrivke za sprečavanje noćnog
4. ishlapljivanja, sa automatskim motovilom, proizvoĎača DEL 1
(Fransucka), model Jupiter – 25m
Zidanje sabirnog bazena (ispod strojarnice) iz armiranog betona
dimenzije:
Širina x duljina = 5 x 5 m; visina 2,3m.
Korisni volumen: V = 60 m3
Probijanje otvora na podu strojarnice odnosno stropu sabirnog
5. bazena za ulaz u sabirni bazen (1 x 1 m).
Probijanje otvora (bušenje rupa) na zapadnom zidu sabirnog
bazena za prolaz cjevovoda odvodnog sustava bazenske vode:
PVC Φ250 za skimmere i podne otvore, te na istočnom zidu za
cjevovod tretmana bazenske vode PVC Φ250 i preljeva PVC
Φ200 sa pratećim radovima (žbukanje, obzidavanje itd.)
Dobava i ugradnja PVC cijevi za instalaciju u krugu oduzimanja
6. vode, tretmana i povrata bazenske vode u bazen. Cijevi se spajaju
pritiskivanjem. U stavku je uključen i sav pričvrsni i ovjesni

62
 materijal, te montaža (koljena, lukovi, T-komadi, redukcijski
elementi, holenderi, pričvrsnice, obujmice, ovjesni elementi,
konzole, cijevni tuljci i rozete).
PVC Φ250 50
Duljina [m]
PVC Φ200 18
Dobava i ugradnja kuglastih ventila za PVC cijevi, za tlak PN6 sa
brtvenim materijalom za montažu:
7.
PVC Φ250 7
PVC Φ200 1
Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila, za tlak
PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 12 x M16 te brtvenim
8. materijalom za montažu:
DN150 1
Dobava i ugradnja kuglastih slavina DN20 PN6 za punjenje i
9. pražnjenje, s navojem, sa svim potrebnim spojnim i brtvenim 2
materijalom
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
10. 1
montaže opreme.
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i nepropusnost
11. tlačenjem, balansiranje cijevne mreže, te probni rad i regulacija Paušalno
do potpune tehničke ispravnosti.
Probijanje otvora (bušenje rupa) na istočnom zidu strojarnice za
prolaz cjevovoda povrata vode u bazen PVC Φ250 i na podu
12. 1
strojarnice za prolaz cjevovoda dovoda vode iz sabirnog bazena
na filtriranje sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)

8.4. Elementi DDC regulatora EXCEL500

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja elemenata DDC regulatora EXCEL 500:
Postolje kućišta XL 500: XS 563 2
Poklopac kućišta: XH 562 H 2
Kućište modula XL 500: XH 561 2
Modul napajanja 24 V: XP 502 1
Mikroprocesorski modul: XC 5010C 1
1. Modul AU signala: XF 521A 1
Modul AI signala: XF 522A 1
Modul DU signala: XF 523A 1
Modul DI signala: XF 524A 1
Operatorski terminal: XI 582 AH 1
Spojni kabel: XW 582 1
Transformator: CRT 6 1
Dobava elektrokomandnog upravljačkog ormara sa svim
2. potrebnim elementima DDC regulacije XL500. Ormar se
isporučuje kompletno ožićen i ispitan, sa svom potrebnom

63
 tehničkom dokumentacijom. Elektrokomandni ormar je
samostojeće izvedbe u zaštiti IP54. Signalizacija stanja
elektromotornih potrošaća prikazana je pomoću dvobojnih led-
dioda integriranih u strojarskoj aplikaciji u boji koja se ugraĎuje
na gornjoj ploči ormara (grafička aplikacija). U sklopu puštanja u
pogon uključena je izrada ožičenja i povezivanje elektromotornih
potrošaća na elektrokomandni ormar. Kompletno ožičenje
elektrokomandnog ormara napraviti prije puštanja u pogon, a
takoĎer i startanje elektromotornih potrošaća.

9. NACRTNA DOKUMENTACIJA
I. Situacijski nacrt
II. Strojarnica
III. Položaj Sunčevih apsorbera
IV. Shema spajanja sustava

64