Green Pack MN PDF

Priručnik za nastavnike
Priručnik za nastavnike razvijen je od strane Regionalnog centra za životnu

sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) u saradnji s prosvjetnim
radnicima i ekolozima iz Bugarske, Mađarske i Poljske. Priručnik za
nastavnike je dio obrazovnog materijala o životnoj sredini — Zeleni paket,
čija je izrada podržana sredstvima Programa razvojne saradnje
Holandije/Regionalni program životne sredine za Balkan.
Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth ■ Aleksandar Šćekić ■

Andras Keri ■ Anna Gajer ■ Anna Schindler ■ Anna Talik ■ Atanaska
Margaritiva ■ Barbara Kekusz ■ Elena Usheva ■ Gyorgy Bertalan ■
Honorata Waszkiewicz ■ Izabela Majstruk ■ Jacek Schindler ■ Jelena
Belada ■ Jerzy Sadowski ■ Jozefa Magdalena Ciszkowska ■ Judit
Heszlenyi Szaszne ■ Justyna Jedrzejewska ■ Kliment Mindjov ■
Malgorzata Cydeyko ■ Malgorzata Podkanska ■ Maria Pirgova ■
Miroslawa Sliwka ■ Robert Atkinson ■ Tatyana Miteva ■ Urszula
Osmolska-Jung
Autor dilema igara: Robert Atkinson
Adaptacija: Nevena Čabrilo ■ Tamara Đurović
Mr Sanja Kaluđerović ■ Mr Danka Petrović
Prevod s engleskog jezika: Uroš Miloradović ■ Mira Vasiljević

Lektura i korektura: Lida Vukmanović Tabaš
Ilustracije: Laszlo Falvay ■ Nelly Marinova
Dizajn: Sylvia Magyar
Projektni menadžeri: Christelle Kapoen ■ Kliment Mindjov
Koordinatorka projekta u Crnoj Gori: Mira Vasiljević
Štampa: Typonova Kft. Mađarska
Ze neke dijelove priručnika, materijali i informacije pozajmljeni su od:

■ Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA.
■ The Green School Program, Center for Environmental Education,
Pacific Palisades, CA, USA.

■ Environment and Development Kit – the Global Perspective, Visual
inform, A.S., Oslo, Norway.

■ State of the World, Lester Brown, World Watch Institute Reports,
1995-2000.
■ 101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature,
Bulgaria, 2000.
■ The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999.
■ Caring for our Future, Action for Europe’s Environment, European
Commission, 1999.
■ Europe’s Environment: the Dobris Assessment, European
Environmental Agency, 1995.

■ Europe’s Environment: the Second Assessment, European
Environmental Agency, 1998.

■ Environment in the European Union at the Turn of the Century,
European Environmental Agency, 1999.

■ Living in the Environment, Ninth Edition, G.Tyler Miller, Jr., 1996.
© 2009 Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu

(REC)
ISBN 978-86-909417-4-2
Materijal je štampan na dvije vrste ekološkog papira,

koristeći mastilo biljnog porijekla.
Sadržaj
Uvod — Ministarstvo prosvjete i nauke 4

Uvod — Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine 5
Predgovor 6
Zahvalnost 8
Upotreba priručnika 9
Komponente životne sredine 11
Vazduh 13
Voda 19
Zemljište 29
Biodiverzitet 34
Prijetnje i izazovi 69
Urbanizacija 71
Buka 76
Otpad 81
Hemikalije 98
Ljudske aktivnosti 103

Energija 105
Transport 113
Industrija 121
Poljoprivreda 125
Šumarstvo 143
Turizam 147
Globalni izazovi 153

Klimatske promjene 155
Uništavanje ozonskog omotača 160
Zakiseljavanje 165
Mora i okeani 168
Vrijednosti 179
Potrošačko društvo 181
Životna sredina i zdravlje 202
Ljudska prava 216
Naša planeta Zemlja u budućnosti 220
Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 226

Diploma 227
3
Uvod — Ministarstvo
prosvjete i nauke
■ Život u društvu 21. vijeka protkan je međusobno zavisnim pojavama i pitanjima na koje nije
lako dati jednostavan odgovor. Jedno od njih jeste i pitanje održivog razvoja, odnosno razvoja
koji će se zasnivati na racionalnom korišćenju ne-obnovljivih izvora i prirodnih resursa, pri čemu
će pojedinac i društvo u cjelini uživati dostupnost svim neophodnim resursima za život.
Obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju odgovarajućeg stava prema zaštiti životne sredine
kako bismo budućim generacijama omogućili neophodan životni standard, koji će voditi ka većoj
globalnoj stabilnosti i razvoju društva uopšte. Još od decembra 2002. godine, kada je na
zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proklamovana dekada „Obrazovanje za
održivi razvoj” 2005 - 2014, inicijativa dostizanja održivog razvoja kroz jačanje uloge obrazovanja
dobila je globalni karakter.
Ministarstvo prosvjete i nauke Vlade Crne Gore, prateći ova kretanja i uzimajući u obzir
nastojanja države da svoj razvoj prevashodno bazira na prirodnim resursima kojima raspolaže,
ulaže napore da kroz reformu obrazovanja pomogne u formiranju stavova mladih naraštaja koji
će razumijeti i poštovati principe održivog razvoja i živjeti u skladu sa njima.
Projekat „Zeleni paket” Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu
(REC), koji se sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana, predstavlja izvrstan instrument za
postizanje željenog cilja – obrazovanog mladog čovjeka koji će razumijeti globalna ekološka
pitanja i probleme, a samim tim usmjeriti svoje ponašanje na očuvanje resursa koji ga okružuju i
na njihovo održivo korišćenje.
„Zeleni paket” predstavlja inovativni metod približavanja globalnih ekoloških pitanja mladim
ljudima, koji kroz interaktivnost, vizuelizaciju problema i rješenja podiže svijest o modelu
ponašanja koji bi trebalo da postane dio našeg svakodnevnog života, života – u skladu s
prirodom, sa rješenjima na strani ljudi i životne sredine.
U nadi da će ovaj „Zeleni paket” pomoći u nastojanjima da budući naraštaji svojim odgovornim
odnosom prema životnoj sredini ostave narednim generacijama njeno bogatstvo i da će životna
sredina i narednim generacijama pružati brojne blagodeti u kojima i mi danas uživamo.
S poštovanjem,
Prof. dr Sreten Škuletić
Ministar prosvjete i nauke
4
Uvod — Ministarstvo uređenja
prostora i zaštite životne sredine
■ Danas, kada se nalazimo na polovini UN dekade o obrazovanju za održivi razvoj (2005 -
2014), Crna Gora može s ponosom istaći rezultate ostvarene u očuvanju prirodnih resursa zemlje
i održivom razvoju. U okviru ukupnih napora, značajno mjesto zauzima i obrazovanje o zaštiti
prirodnih vrijednosti kojima Država obiluje, a koje se odnosi kako na znanje i razumijevanje mjera
za očuvanje resursa, tako i na pravilan, održiv odnos prema životnoj sredini, zatim podizanju
svijesti o koristi održivog upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvom, jačanju kapaciteta i
učešću svih aktera u donošenju odluka.
Koncept održivog razvoja postaje model društveno-ekonomskog razvoja Crne Gore, koji je
utemeljen na usvojenoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore i kojim su definisani
budući pravci razvoja naše zemlje. Kada je riječ o strategijama na nacionalnom i globalnom nivou
one treba da olakšaju uvođenje koncepta obrazovanja za održivi razvoj kao i njegovu promociju
u okviru regiona i da na taj način doprinesu ostvarenju zajedničke vizije.
Obrazovanje je osnovni i ključni faktor kako ekonomskog razvoja, tako i socijalne, ekološke,
kulturne i etičke vizije održivog razvoja Crne Gore. Svaki ekonomski rast u budućnosti mora biti
zasnovan na znanju i u harmoniji s „održivim razvojem” društva. Reforma obrazovnog sistema u
Crnoj Gori podrazumijeva uvođenje obaveznih izbornih predmeta u osnovnom i srednjem
obrazovanju, gdje će značajan broj izbornih predmeta u najvećoj mjeri sadržati teme iz oblasti
zaštite životne sredine i održivog razvoja. Upravo projekat „Zeleni paket“ ima za cilj izgradnju
kapaciteta i prenos znanja u oblasti obrazovanja za održivi razvoj u Centralnoj i Istočnoj Evropi, i
poslužiće kao dobar mehanizam za podizanje ekološke svijesti.
S tog aspekta, „Zeleni paket”, kao multimedijalno sredstvo za jačanje znanja o potrebi očuvanja
životne sredine, i razumijevanja uticaja naših aktivnosti na održivost prirodnih resursa, predstavlja
inovativan način približavanja koncepta održivog razvoja i življenja u skladu s prirodom,
najznačajnijem resursu Crne Gore – mladim ljudima. Kada je riječ o obrazovanju o zaštiti životne
sredine i održivom razvoju, moramo razumjeti da se njegov najveći značaj ogleda u
razumijevanju uticaja aktivnosti pojedinaca na sredinu koja nas okružuje, kao i na podizanju
znanja i sposobnosti da se izmjere i uporede uticaji i problemi iz različitih uglova, a sve u cilju
veće osposobljenosti za donošenje značajnih odluka. Još je važno reći da obrazovanje u oblasti
zaštite resursa i održivog razvoja stvara preduslove da svaki pojedinac preuzme odgovornost za
dostizanje održive budućnosti čitavog društva.
Upoznati se s resursima koji nas okružuju, naći mjeru u korišćenju i upravljanju tim resursima, biti
u korak s globalnim kretanjima, samo su neke od karakteristika koje pruža ovaj paket, a sve to na
način koji učenicima jača svijest, znanje i kritički osvrt na moguće posljedice njihovih
svakodnevnih aktivnosti.
Tim Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), u saradnji s
domaćim ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, kreirali su instrument koji svojim
višepredmetnim i multimedijalnim pristupom (priručnik za nastavnike, interaktivni CD-ROM, DVD
s ilustrovanim filmovima iz predmetnih oblasti, igra dileme) obezbjeđuje raznolike mehanizme
sticanja znanja i prenošenja informacija, što samo po sebi predstavlja okosnicu obrazovanja za
održivi razvoj Crne Gore.
Branimir Gvozdenović
Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine
5
Predgovor
■ Obrazovni materijal Zeleni paket usmjeren je na zaštitu životne sredine i održivi razvoj.
Priručnik, video-materijal, vježbe, interaktivne dilema igrice, dodatni CD-ovi i linkovi s internet
stranicama, omogućavaju raznovrsnost u nastavi. Dolazak do informacija na različite načine i iz
više izvora, kod učenika će unaprijediti znanja o značaju očuvanja životne sredine,
kompleksnosti prostora u kojem žive, s tim da razumiju međusobnu zavisnost i interakciju
brojnih faktora i resursa.
Ovakav vid nastave kod učenika podstiče formiranje novih stavova prema životnoj sredini, i utiče
na promjenu ponašanja u svakodnevnom životu. U crnogorskim obrazovnim programima
međupredmetnoj povezanosti posvećen je poseban značaj. Stoga je multimedijalni i
multidisciplinarni obrazovni materijal Zelenog paketa još vrjedniji jer jednu temu istovremeno
razmatra kroz više različitih disciplina. Nastavnicima olakšava da organizuju zadate situacije, da
intenzivno uključe učenike i primjenjuju nove tehnologije u radu. Fleksibilnost i prilagodljivost
materijala raznim situacijama u kojima se uči pruža mogućnost njegovog korišćenja prilikom
ralizacije otvorenog dijela kurikuluma koji kreiraju nastavnici, škola i lokalna zajednica. Značajan
doprinos ovog matarijala je i u tome što je realizacija pojedinih aktivnosti predložena u
prirodnom okruženju, tako da će učenici kroz praktična iskustva sticati integralna znanja koja će
im omogućiti aktivno učešće u stvaranju zdrave i nezagađene životne sredine.
Nevena Čabrilo
Zavod za školstvo
■ Kao jedan od članova tima koji je radio na adaptaciji Zelenog paketa za Crnu Goru izražavam
zadovoljstvo što sam svojim učešćem doprinijela stvaranju obrazovnog multimedijalnog
materijala, koji će nadam se biti involviran u okviru nastavnog programa za učenike osnovnih
škola u Crnoj Gori.
Razvoj Crne Gore zasniva se na održivom razvoju. Polazeći od činjenice da koncept održivog
razvoja podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se
osiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe” i ustavne odredbe koja Crnu Goru deklariše kao ekološku
državu, uspješno rješavanje izazova koji su pred nama zahtijevaju uključenje svih segmenata
društva. Kako ekološka edukacija ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, Zeleni
paket fokusiran na zaštitu životne sredine pruža obrazovne, zabavne, ilustrativne i informativne
načine sticanja novih vrijednosti koje utiču na uspostavljanje drugačijeg odnosa prema životnoj
sredini, u školi, kod kuće i u društvu. Lekcije pripremljene za nastavnike i učenike crnogorskih
osnovnih škola obuhvataju retrospektivu razvojnih oblasti u kontekstima životne sredine,
ekonomije i socijalnog razvoja, prezentirajući na veoma atraktivan i zanimljiv način specifične
izazove na globalnom, kontinentalnom, nacionalnom, regionalnom i ličnom nivou sa kojima se
susrijeće čovječanstvo. One pokazuju da društvo mora donositi odgovorne odluke i da učeći
o svijetu spolja ljudi stiču znanja o sebi samima. U Zelenom paketu učenici su partneri
s nastavnicima u aktivnostima, raznim diskusijama, u igrama, u kvizu, u donošenju odluka gdje
podstaknuti i ohrabreni imaju aktivnu ulogu u izazovima koje pruža životna sredina, gdje će kroz
stečeno znanje naučiti da čuvajući životnu sredinu čuvaju svoje zdravlje i zdravlje budućih
generacija. Zeleni paket predstavlja sinergiju s aktivnostima koje se sprovode za očuvanje životne
sredine u Crnoj Gori i kao takav na pažljiv način oblikuje svijest o životnoj sredini.
Tamara Đurović
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine
6
■ Multimedijalni obrazovni paket Zeleni paket može poslužiti kao koristan stručni materijal
u radu s učenicima pri obradi različitih tema vrlo složenog i zahtjevnog obrazovnog procesa.
Korisni prijedlozi kako aktivirati učenika, razviti njegovo interesovanje i želju da bolje razumije
i odgovori na pojave koje karakterišu sredinu u kojoj raste, mogu poslužiti nastavniku u
savladavanju zajedničkog napora, za pravilnim sticanjem znanja i potpunim ovladavanjem njime.
Sve predložene aktivnosti se ne moraju realizovati. Nastavnik bira ono što odgovara njemu
i njegovim učenicima. To razvija kod nastavnika interesovanje i volju za takav rad, a kod učenika
doprinosi oblikovanju kritičkog mišljenja i novog ponašanja.
Vjerujem da će ovaj obrazovni paket koji nudi obilje informacija i praktičnu upotrebljivost naći
svoje mjesto i korisno poslužiti svima nama kao vodič i kao inspiracija.
Mr Sanja Kaluđerović
Ispitni centar Crne Gore
■ Danas, kada je tehnosfera ušla u sve pore našeg života, a urbanizacija dotakla gotovo svaku
stopu naše planete pravo je umijeće očuvati prirodu i živjeti u skladu s njenim zakonima.
Prvi korak ka postizanju tog teškog cilja je edukacija iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine.
Zeleni paket je veoma vrijedan materijal svakom ko je uključen u ovu edukaciju: predavačima,
učenicima, roditeljima... Čak i nastavnicima s velikim iskustvom u oblasti ekološke edukacije
„Priručnik za nastavnike” može pružiti veliku pomoć kako školski čas učiniti što zanimljivijim,
motivisati učenika da iznosi i obrazlaže svoje stavove, zainteresovati ga da svakodnevno daje
doprinos zaštiti životne sredine i da živi u skladu s održivim razvojem. Posebna vrijednost
materijala ogleda se u tome što u svakoj nastavnoj jedinici nudi primjere koji su učenicima bliski
iz svakodnevnog života.
Mr Danka Petrović
Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju
■ Crna Gora — ekološka država — na svom putu ka integrisanju u evropske i svjetske tokove i
budući član demokratskog društva Evropske unije (EU), svjesna je značaja obrazovanja za
postizanje održivog razvoja. Obrazovanje mladih ljudi se smatra jednim od najznačajnih
instrumenta za dostizanje vrijednosti razvijenog demokratskog društva, zasnovanog na održivom
korišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju. Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i
Istočnu Evropu (REC) prepoznajući napore Crne Gore da na sveobuhvatan način rješava probleme
zaštite životne sredine u zemlji, kako kroz usvajanje standarda EU (harmonizacija zakonodavstva),
tako i kroz reformu obrazovanja — najznačajnije karike ka razvijenim ljudskim resursima — osnova
za razvoj svakog drustva, dao je doprinos u podizanju kvaliteta obrazovanja mladih ljudi u oblasti
zaštite životne sredine i održivog razvoja. Intenzivnim učešćem domaćih stručnjaka iz relevantnih
oblasti održivog razvoja, zaštite životne sredine i obrazovanja, u prilagođavanju multimedijalnih
instrumenata obrazovnog programa Zelenog paketa, izgrađen je osjećaj odgovornosti, svojine i,
prevashodno, značaja tog multimedijalnog instrumenta kod institucija na svim nivoima,
državnom i lokalnom. Imajući u vidu napore koji se ulažu u sistematsko reformisanje obrazovog
sistema u Crnoj Gori, nadamo se da će obrazovni resurs kao što je Zeleni paket, postati
nezaobilazno sredstvo kojim će nastavnici i učenici širiti vidike i jačati svijest o potrebi očuvanja
biodiverziteta i smanjenju čovjekovog uticaja na životnu sredinu.
Mr Srna Sudar Vilotić
REC Kancelarija u Crnoj Gori
7
Zahvalnost
■ Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacija
koji su doprinijeli njegovom nastajanju.
■ Želimo da zahvalimo crnogorskom timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na adaptaciji
materijala: Neveni Čabrilo, Tamari Đurović, Mr Sanji Kaluđerović i Mr Danki Petrović,
za ekspertski doprinos izradi materijala.
■ Zahvaljujemo i članovima Nacionalnog savjeta projekta: Siniši Stankoviću, Mr Ćazimu Fetahoviću,

prof. Dr Željku Jaćimoviću, Dr Draganu Bogojeviću i Snežani Martinović za sugestije i preporuke.
■ Zahvaljujemo i koordinatorima projekta u Ministarstvu prosvjete i nauke i Ministarstvu

uređenja prostora i zaštite životne sredine: Branki Kankaraš i Tamari Đurović, za njihovu punu
podršku izradi projekta u Crnoj Gori.
■ Želimo da uputimo zahvalnost prema umjetnicima Laszlo Falvay (Mađjarska) i Nelly Marinova
(Bugarska), čije su nam ilustracije pomogle u vizuelnom predstavljanju naših briga i poruka
budućim korisnicima Zelenog paketa.
■ Želimo da izrazimo našu najsrdačniju zahvalnost prema nekoliko organizacija i institucija koje su
nam obezbijedile različite obrazovne i dokumentarne filmove:
• Fondu televizije za životnu sredinu (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove Eden
Shorts i video klipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;
• Asocijaciji Eko Ideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za izazovnu seriju
obrazovnih filmova, Više ili Bolje (More or Better);
• Ekološkom video centru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre
of Borrowed Nature Association of Bulgaria) — za izuzetne video snimke;
• Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za životnu sredinu i zaštitu na radu i
Univerziteta za medicinu i stomatologiju u Nju Džersiju — Škola za javno zdravlje (The Resource
Centre — an outreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences
Institute (EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for Public
Health (UMDNJ-SPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Živjeti sa otrovima (Living with Toxins) i
Dilema grada: Radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?); i
• WWF televiziji i film centru za izazovan film Kraljevstvo (The Kingdom).
■ Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Program razvojne saradnje

Holandije/Regionalni program životne sredine za Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenje
predstavljali su podršku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa.
Hvala
8
Upotreba priručnika
Ovaj priručnik je dio Zelenog paketa i prvenstveno je namjenjen nastavnicima osnovne škole
i njihovim učenicima, ali se takođe može koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je na
određenim aspektima zaštite životne sredine i održivog razvoja i preporučujemo da se koristi
u kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD, CD-ROM i Dilema igrom.
Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:

■ Komponente životne sredine — voda, vazduh, zemljište i biodiverzitet;
■ Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad i hemikalije;
■ Ljudske aktivnosti — energija, transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam;
■ Globalni izazovi — klimatske promjene, smanjenje ozonskog omotača, zakiseljavanje
i mora i okeani;
■ Vrijednosti — potrošačko društvo, životna sredina i zdravlje, ljudska prava i naša planeta
zemlja u budućnosti.
Svaka od tema životne sredine pokrivena je s jednim ili više planom za lekcije. Planovi imaju takvu
strukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnim
materijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod obezbijeđjuje osnovne informacije
o određenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacija u odgovarajućem dijelu
CD-ROM-a.
Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obaveza. Namjera je da
se podstakne mašta nastavnika kako bi organizovao nešto slično onome što je predloženo imajući
na umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika.
Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i šeme za učenike na kraju svake lekcije koji
se mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne.
Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su šematski predstavljene informacije o temama
iz oblasti životne sredine, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetima u
školi, kao i preporučeni video klipovi i filmovi.
Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modela
ponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umijesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblasti
životne sredine. U ovom kontekstu su učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanju
raznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnika i
učenika, glavne poruke ovog priručnika su poslate i drugim članovima porodice i društva.
Kliment Mindjov
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu
9
Vazduh
Voda
Komponente
životne sredine
Zemljište
Biodiverzitet
Vazduh
Kvalitet vazduha 13
FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:

„Naš vazduh”
„Kako da naš vazduh održavamo čistim”
Voda
Kvalitet vode 19

„Slatka voda”
„Kako štedjeti vodu”
Zemljište
Zemljište je naše blago 29
„Zemljište — naše blago”
Biodiverzitet
Opstanak vrsta 34
Biodiverzitet riječnih dolina 40
Bogatstvo šuma 49
Livadski živi svijet 56
Jesmo li sami u gradu? 62

„Biodiverzitet i nestanak vrsta”
„Vrijeme nam ističe”
Informativni list
Atmosfera 18
Slana i slatka voda 26
Kako uštedjeti vodu kod kuće 27
Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 28
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori 38
Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema 43
Kvalitet vode 45
Biljni diverzitet rijeke 46
Životinjski diverzitet u riječnom području 47
Uticaj ljudskih aktivnosti 48
Ekološki faktori 54
Diverzitet šumskih biljaka 54
Diverzitet šumskih životinja 55
Preduzmite akciju 59
Važni činioci 60
Livadski biljni diverzitet 60
Životinjska raznovrsnost 61
Stanje urbane životne sredine 65
Stanje biodiverziteta u urbanoj životnoj sredini 66
Biodiverzitet u domaćinstvu 67
Vazduh
Kvalitet vazduha
Autor: Kliment Mindjov
Ključni Značaj kvaliteta vazduha za živi svijet

koncepti/sadržaji
Trajanje 2 - 3 školska časa
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom
Nastavni materijali Posteri, video kaseta, Zeleni paket, materijal po izboru nastavnika
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologija

s ekologijom
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:

• objasni razlike u kvalitetu vazduha na otvorenim i u zatvorenim
prostorima;
• opiše uzročnike zagađivanja vazduha;
• razlikuje tipove zagađenja vazduha;
• razumije opasnosti koje zagađenje vazduha ima za živi svijet;
• primjenjuje praktične postupke za poboljšanje kvaliteta
vazduha u zatvorenim prostorijama.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, diskusija, eksperimentalna

nastava, video prezentacija
Kvalitet vazduha 13
1 Vazduh
Uvod
Vazduh je smješa azota (78%), kiseonika (21%), ugljenik (IV)-oksida (CO2) i nekih inertnih
gasova. Sastoji se još i od vodenih isparenja u varirajućim količinama. Vazduh sadrži
mnogobrojne štetne supstance: prirodne zagađujuće materije, kao što su prašina i vulkanski
pepeo, kao i zagađujuće materije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti.
Čist vazduh je od suštinske važnosti za opstanak živih bića. Pažnja javnosti usmjerena
je na značaj kvaliteta vazduha na otvorenom, dok je važnost kvaliteta vazduha u zatvorenim
prostorima, u kojima borave ljudi, potcijenjen ili zaboravljen.
Vazduh u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi češće je zagađen nego vazduh na
otvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenica je i da ljudi provode više
vremena u zatvorenim prostorima. Čist vazduh je posebno važan za djecu, zato što ona udišu
veću količinu vazduha u poređenju sa svojom tjelesnom težinom nego odrasli, pa su tako
izloženija riziku akumulacije viših koncentracija zagađujućih materija u organizmu.
Aktivnosti
1 Počnite postavljanjem pitanja učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja?
Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i da zadrže vazduh 30 sekundi.
Neka izvijeste odjeljenje kako se osjećaju poslije ove vježbe.
2 Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji vazduh. Podsjetite ih da se

sadržaj vazduha u procesu disanja mijenja. Nivo kiseonika se smanjuje, a ugljen (IV)-oksida
(CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadržaj vazduha, ne samo disanje. Ljudske
aktivnosti, na primjer, mogu uzrokovati ispuštanje različitih hemijskih supstanci u atmosferu.
3 Nađite više informacija u poglavlju Vazduh na CD-ROM-u.
Zagađenje vazduha na otvorenom
1 Objasnite učenicima da kada sija Sunce, izduvni gasovi iz

automobila, npr. azotni oksidi (NOx) i isparljiva organska
jedinjenja, spajaju se obrazujući ozon. Iako je Zemlji neophodan
ozon u gornjem sloju atmosfere, njegov učinak na manjim
visinama izuzetno je štetan. Ovaj efekat naziva se „ljetnji smog”
i negativno utiče na više od sto miliona ljudi samo u Evropi.
„Zimski smog” javlja se kada su zagađujuće materije zarobljene
masama hladnog vazduha koji lebdi iznad grada [naročito
sumpor (IV)-oksid (SO2), NOx i štetne čestice]. Najgora zagađenja javljaju se u urbanim
sredinama, što je danas životno okruženje dvije trećine Evropljana. Drastični slučajevi
zimskog smoga često predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva u dijelovima srednje
i istočne Evrope. Na primjer, u gusto naseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke
i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja, kao što su grijanje stanova,
proizvodnja električne energije i industrijska proizvodnja, glavni
su izvor zimskog smoga.
2 Prezentujte odjeljenju poglavlje Naš vazduh iz video

materijala.
3 Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: (procesi

sagorijevanja goriva, saobraćaj, grijanje domaćinstava,
industrija, proizvodnja energije). Upotrijebite dodatne
informacije iz teksta Tipovi zagađenja vazduha na 16. strani.
4 Prikažite učenicima video isječak Kako da naš vazduh održavamo čistim. Objasnite da
je u pitanju samo jedan mogući način kako se vazduh održava čistim. Tražite da predlože
još rješenja.
14 Kvalitet vazduha
5 Objasnite da je glavni uzrok zagađenja vazduha u srednjoj
i istočnoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozila
i proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilo na
posljedice zagađenja iz ovih izvora, nacionalne vlade usvajaju
stroge zakone i pooštravaju mjere koje regulišu zagađujuće
materije. Zadatak vlada, takođe, jeste da redovno informišu
javnost o strogim standardima i preduslovima koji od preduzeća
Vazduh
1
u industrijskim i energetskim sektorima zahtijevaju uvođenje
novih, čistijih tehnologija.
6 Objasnite učenicima koji su glavni uzročnici zagađenja vazduha u Crnoj Gori

(Aluminijski kombinat, Željezara, rudnici uglja, saobraćaj ...).
Zagađenje vazduha u zatvorenim prostorima
1 Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasna isparenja i čestice. Duvanski dim jedan
je od najraširenijih uzroka zagađenja vazduha u zatvorenim prostorima.
2 Tema za diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagađenje vazduha u
zatvorenoj prostoriji? (razna sredstva za čišćenje domaćinstva, boje, razređivači, parfemi
i kozmetika, hemikalije koje koriste uređaji za štampanje i kopiranje, različiti sintetički
materijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali za
crtanje/slikanje/modeliranje, itd.). Napišite odgovore na tabli.
3 Tema za brejnstorming: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovim

hemikalijama? (problemi s respiratornim sistemom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije,
neuro-toksične reakcije, oslabljeni imuni sistem). Napišite odgovore na tabli.
4 Predstavite neke od manje poznatih zagađivača vazduha, kao što su formaldehid, radon,
azbest i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 17.
U nastavku ...
Kako odgovoriti?
• Pokrenite diskusiju na temu kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagađenje vazduha
mogu umanjiti (korišćenje čistijih i prirodnijih supstanci kod kuće, stroge kontrole zagađenja
vazduha i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija).
Napišite odgovore na tabli.
• Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja o zagađenju vazduha u zatvorenim
prostorima podijele sa svojim porodicama. Tražite im da pripreme spisak prijedloga za
poboljšanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima i za smanjenje sopstvenih
zdravstvenih rizika. Koji od ovih prijedloga može biti iskorišćen u samoj učionici?
Najbolje prijedloge napišite na tabli. Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i
okačite ga u učionici.
Kvalitet vazduha 15
1 Vazduh
Tipovi zagađenja vazduha
Zagađenje vazduha u urbanim životnim sredinama

Urbane površine rastu širom svijeta, a sa njima i nivo zagađenja vazduha. Evropa,
na primjer, visoko je urbanizovan kontinent, na kojem preko 70% stanovništva živi
u urbanim sredinama. Saobraćaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja stvaraju emisije
koje se prenose vazduhom, a koje sadrže povećane koncentracije zagađivača.
Ova zagađenja uzrokuju niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzano propadanje
građevinskih materijala, šteta koja se nanosi istorijskim spomenicima i vegetaciji
u i oko gradova.
Vazdušno zagađenje od saobraćaja

Učestalost smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnih jedinjenja, kao što su
olovo, benzen, suspendovane čestice i benzopiren, značajno su povišene usljed emisija
iz saobraćaja. Drumski saobraćaj je takođe uzrok više od polovine emisija NOx i 35%
emisija isparljivih organiskih jedinjenja. Vozila koja koriste dizel gorivo takođe proizvode
veoma fine suspendovane čestice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje.
Značajno zagađenje vazduha u nordijskim zemljama proizilazi iz upotrebe zimskih guma.
Ovaj tip guma oštećuje površinu asfalta podižući oslobođene fine čestice pijeska koje
se suspenduju u vazduhu zagađujući ga na taj način.
Zagađenje vazduha od industrije

Industrijska proizvodnja takođe proizvodi zagađenje vazduha. Stepen negativnih
posljedica zavisiće od visine dimnjaka i pravca vjetra. Primarne zagađujuće materije
s dužim periodom zadržavanja uključuju: zakiseljena jedinjenja [kao npr. sumpor
(IV)-oksid, okside azota (NOx) i amonijak) i raspršive zagađivače (kao što su prašina,
teški metali i postojane organske zagađujuće materije].
Crne tačke
„Crna tačka” je termin kojim se označava oblast s visokim stepenom kratkoročnog
zagađenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagađenja pod velikim
je rizikom izlaganja posljedicama zagađenja. Crne tačke javljaju se u urbanim
saobraćajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja
(dimnjaka). U Crnoj Gori opštinu Pljevlja možete navesti kao primjer za pojam crne tačke.
16 Kvalitet vazduha
Opasne supstance
Formaldehid je vodorastvorljiv, bezbojan, otrovan gas koji posjeduje specifičan miris.

Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama,
kao lijepak pri sastavljanju namještaja i kao protivpožarni sastojak u nekim kompleksnim
Vazduh
1
materijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima,
šamponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duvanu, pa čak i u unutrašnjoj
opremi za vozila. Pošto formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu, može
se ispuštati godinama, dugo nakon što je svaki karakteristični miris nestao. Njegova
isparenja najviše utiču na respiratorni sistem, kožu i srce. Jedan od načina da se izbjegnu
štetne posljedice formaldehida jeste da se koriste zeoliti — minerali koji imaju ogromnu
moć apsorpcije. Oni će apsorbovati isparenja formaldehida, kao i prašinu, mirise,
dim i ostale zagađujuće materije.
Radon je prirodan, radioaktivan gas, bez boje,

mirisa i ukusa. Proizvod je raspada uranijuma ili
radijuma i može se naći u podzemnim vodama ili
prodrijeti u dom kroz pukotine u podu i zidovima.
Radon može izazvati kancerogena oboljenja.
Zapušavanjem pukotina i poboljšavanjem
ventilacije koncentracija radona može se smanjiti.
Azbest predstavlja grupu minerala koji se

prirodno nalaze u određenim formacijama stijena.
Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru i
korozivne procese i koristi se kao odličan toplotni
izolator. Zbog ovih svojstava nekada se smatrao
idealnim materijalom što je obezbijedilo njegovu
široku primjenu. Međutim, ubrzo su otkriveni
zdravstveni rizici koje prati udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestne
čestice ostaju zauvijek zarobljene u plućima i probavnom sistemu, izazivajući ozbiljne
zdravstvene posljedice. Efekti mogu ostati neprimijećeni godinama poslije izlaganja.
Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatan zdravstveni
rizik ukoliko se s njima pravilno rukuje i ako se održavaju na odgovarajući način.
Elektromagnetna polja su nevidljiva polja energije koja proizvodi protok električne

struje. Elektromagnetna polja postoje u svim živim bićima i prožimaju prirodu. Zagađenje
se javlja u slučaju kada snaga polja prevazilazi granicu sigurnosti. Provođenje previše
vremena kod kuće u takvim uslovima — rad za kompjuterom, sjedenje preblizu
televizijskom aparatu ili pokrivanje električnim ćebetom — može rezultirati neželjenim
posljedicama po zdravlje.
Sve je više dokaza da dugotrajno izlaganje elektromagnetnom zračenju može izazvati
kancerogena oboljenja, poremećaje imunog sistema, pobačaje i druge probleme.
Najugroženija su djeca, zato što naučnici podozrijevaju da elektromagnetna radijacija
utiče na tjelesne mehanizme koji regulišu rast ćelija. Opreznost je od velikog značaja.
Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika:
• Uređaje kao što su: TV aparati, električni satovi i kompjuteri, držati na najmanje
metar udaljenosti od tijela.
• Gledati televiziju s razdaljine od najmanje dva metra.
• Sjedjeti najmanje na 60 cm od kompjuterskog monitora.
• Koristiti zaštitne ekrane ili naočare.
• Raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.
• Po mogućnosti, držati mobilne telefone dalje od tijela.
Kvalitet vazduha 17
Vazduh
Atmosfera
Informativni list
Atmosfera se sastoji od četiri sloja vazduha

koji okružuju Zemlju. Najniži sloj zove
se troposfera. Iako je samo 8 - 11 km iznad
zemlje, troposfera sadrži 95 procenata gasova
atmosfere. U ovom sloju zagađujuće materije
se miješaju i reaguju s komponentama
atmosfere. Troposfera igra izuzetno značajnu
ulogu u održavanju života na Zemlji.
Sljedeći sloj zove se stratosfera, i proteže

se na oko 30 - 50 km iznad zemljine površine.
Dvije trećine njenog spoljnjeg omotača sastoje
se od ozona, kojem je uloga filtriranje
ultraljubičastih zraka koji dolaze sa Sunca.
Bez ovog sloja, život na Zemlji ne bi bio moguć.
Neki zagađujući gasovi podižu se iz troposfere
u stratosferu i uništavaju ozonski omotač.
Dva najudaljenija sloja zovu se mezosfera

i termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesi
samoregulišući, supstance i hemikalije koje
se ispuštaju usljed ljudskih aktivnosti mogu
izazvati negativne neotklonjive promjene
u atmosferi i dovesti do značajne promjene
klimatskih uslova na Zemlji.
18
Voda
Kvalitet vode
Ključni Voda — suština života

koncepti/sadržaji
Trajanje Sedam školskih časova (prva i druga aktivnost su kraće i

podesne za učenike mlađeg uzrasta)
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija
Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitka u
prahu (ili nekoliko kristala kalijum permanganata), dva suda
kapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastična flaša od
1,5 litra, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s

ekologijom, Građansko vaspitanje

• opiše značaj vode za život,
• objasni kako smanjiti potrošnju vode,
• primjenjuje stečena znanja o zaštiti vode od zagađivanja kroz
svakodnevne aktivnosti.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,

eksperiment, diskusija
Kvalitet vode 19
1 Voda
Uvod
Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njeno obilje je isključivi razlog
zbog kojeg se naš svijet naziva još i „Plava planeta”. Uprkos ovom obilju,
velika većina vode pripada okeanima i morima, a samo 0,6 procenata
ukupne vodene količine podesno je za piće.
Površinske i podzemne vode su važan element hidrološkog ciklusa
Zemlje. U površinske vode spadaju: rijeke, jezera i lednici (glečeri).
Podzemne vode opstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdljiv
vodeni resurs.
Voda se koristi u poljoprivredi (navodnjavanje), u industriji (kao agens za hlađenje
i podgrijavanje) i za domaće potrebe (piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju, itd.).
Nenamjensko trošenje vode i njeno zagađivanje u današnje vrijeme predstavljaju veoma
ozbiljne probleme koji mogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe.
Pošto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno čuvanje. Dva glavna principa
za cjelishodno održavanje vodnih resursa su: očuvanje i zaštita.
Aktivnosti
Vodni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta)
Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca/dobrovoljku da uzme gutljaj i pogodi koliko je stara.
Objasnite djeci da je starost vode približno oko 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naša
planeta), i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju
njeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezera
i okeana. Na taj način voda u tečnom stanju preobražava se u paru. Pod određenim uslovima
para se kondenzuje i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces u kojem
voda nanovo puni rijeke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanje
vode” (tj. padavine). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u
okeane. Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne
(ispodpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju, koristite interaktivnu prezentaciju kruženja
vode u prirodi koja se nalazi na CD-ROM-u.
Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta)

Podijelite učenicima/učenicama primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 26
i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako porkriva preko
70 procenata površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuvanje
ili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih dva odsto ukupnih vodnih rezervi na Planeti i zato
je treba štititi od zagađivanja.
Ne možemo živjeti bez vode
1 Predstavite informacije sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno sa

dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.
2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodnih resursa:
• Preko milijardu ljudi nema pristupa čistoj, pijaćoj vodi.

• Preko 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uslovima (tj. bez kanalizacionog sistema,
savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava).
• Prognoze predviđaju da će do 2025. godine dvije trećine stanovništva Zemlje trpjeti
nestašice vode.
3 Prikažite učenicima video Slatka voda koji je uključen u video materijal. Poslije projekcije
pokrenite diskusiju na sljedeće teme:
• Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (približno 80 litara na dan)
• Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pijaće vode?
(približno 25 000 — većinu čine djeca)
20 Kvalitet vode
4 Pokušajte da odgovorite na pitanja postavljena na kraju prikazanog video materijala:
•
•
•
•
Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodnim resursima?
Koje probleme stvara zagađena voda?
Kako možemo zaštititi vodne resurse?
Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentovane u tekstu Kako štedjeti vodu
Voda
1
na strani 25)
Kako smanjiti potrošnju vode kod kuće

Objasnite odjeljenju da čak i male promjene u našim svakodnevnim životnim navikama mogu
dovesti do uštede vode. Prikažite video klip Kako štedjeti vodu?
Pranje zuba
1 Upitajte učenike koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira svoju
tehniku pranja zuba. Najvjerovatnije, učenik/učenica će otići do umivaonika, otvoriti česmu
i početi da pere zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu
vode potpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Napomena: ako
umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može da pruži i jednostavnije objašnjenje.
2 Razmotrite da li postoji još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Na primjer, česma se
otvara samo kad se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode
može uštedjeti na ovaj način?
Brijanje
1 Zamolite učenika iz odjeljenja da pokaže kako se njegov otac ili brat briju. Učenik odlazi
do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije. Ako pusti da voda teče tokom
demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenik može jednostavno
objasniti proces.
2 Razmotrite da li postoje ekonomičniji načini brijanja: na primjer, kvašenje četke ili pranje
brijača u čaši ili posudi s vodom. Upitajte učenike da li su ikad vidjeli da se neko od
njihovih starijih brije na ovaj način.
3 Objasnite odjeljenju da se obje ove pokazne vježbe možda na prvi pogled i ne čine
efikasnim načinom za uštedu vode. Pa ipak, male izmjene navika, kao što je ova, mogu imati
ogroman efekat kada uđu u široku upotrebu. Da bi ubijedili sumnjičave, podijelite
informacioni list Kako da štedimo vodu u domaćinstvu, i predložite učenicima da riješe
matematičke zadatke koji se nalaze u njemu. Možete organizovati takmičenje da utvrdite ko
će najbrže doći do rješenja i da uz to nagradite i sve druge koji su došli do tačnog rješenja.
Odgovori:
Kako perem zube?
A: 131 400 000 litara; B: 21 900 000 litara; C: 109 500 000 litara
Kako se brijem?
A: 43 800 000 litara; B: 3 650 000 litara; C: 40 150 000 litara
4 Dajte učenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije završenog računanja.
5 Organizujte diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva mogu štedljivije koristiti

vodu. Razmotrite prijedloge za štednju vode u domaćinstvu na stranicama 24 i 25.
Napišite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji od njih su realni i mogu se dalje
razviti u planove za uštedu vode u domaćinstvu.
6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:
• rješavanje matematičkih zadataka s informativnih listova;

• učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 24;
• kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.
Kvalitet vode 21
1 Voda
Kako zaštititi vodu iz domaćinstva od zagađivanja
1 Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (s etiketama) različitih deterdženata

za čišćenje i preparata za održavanje domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca.
Poslije tog perioda, učenici na čas mogu donijeti to što su sakupili.
2 Pokrenite diskusiju na temu: Kako zagađujemo vodu kod kuće? (koristeći toalet, pranje
i čišćenje po kući uz upotrebu najrazličitijih hemikalija, itd.)
3 Objasnite učenicima/učenicama da kanalizacija iz domaćinstva

zapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi. Brojni
mikroorganizmi su se adaptirali za razlaganje ljudskog
kanalizacionog otpada. U stvari, najveće probleme prouzrokuju
savremene hemijske supstance koje se u domaćinstvu koriste za
pranje i čišćenje. Nakon što dospiju u vodu, one se miješaju s
kanalizacionim otpadom i prodiru u mrežu za otpadne vode (u
septičke jame ili — putem kanalizacije — u postrojenje za
tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju mikroorganizme
koji rastvaraju organski ljudski otpad. Ovaj proces, dalje, vodi ka
uništavanju pažljivo izbalansiranog sistema. Naglasite da još uvijek nema u upotrebi sredstva
za čišćenje i pranje koje je potpuno bezbjedno za životnu sredinu. Sve takve hemikalije
doprinose zagađivanju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajući i
razuman način i da radije koristimo proizvode koji su označeni kao sigurniji i koji sadrže
supstance koje ne štete životnoj sredini. Druga mogućnost je da se izvjesne, uglavnom
zaboravljene preporuke kod čišćenja, ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekst
Kako zaštititi vodu od zagađenja na strani 25)
4 Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koje su učenici donijeli na čas i razmotrite
sadržaj etiketa. Da li na njima ima „ekoloških” oznaka? Kontaktirajte roditelje i stručnjake
za dodatna pojašnjenja. Skrenite pažnju učenicima na činjenicu da su različiti naftni derivati
(maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno ispuštanje ovih proizvoda
u kanalizacioni sistem neprihvatljivo je i treba da se obavi na za to naročito određenim
mjestima (auto servisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje, transport i prerada
strogo regulisani.
Ko zagađuje vodu?
1 Organizujte brejnstorming na temu: kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse

(poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, akcidenti ispuštanja otpada i iscurivanja opasnih
supstanci, neregulisano odlaganje otpada iz domaćinstva, itd.). Napišite sve odgovore na
tabli. Tražite učenicima da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvora
vode u vašoj zajednici.
2 Objasnite učenicima da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.

Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnih
i površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces:
• Na dno plastičnog podmetača pospite 2 - 3 cm suvog pijeska.
• Napravite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom
soka u prahu (Cecevita...) ili kristalima kalijum permanganata. Objasnite da simulirate
podzemni otpad na odlagalištu otpada. Takva lokacija zove se „izvor zagađenja”.
• Podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vode
nije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju.
• Simulirajte kišu, prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.
• Neka učenici obrate pažnju na to kako se boja pijeska mijenja. Šta se iz ovoga može
zaključiti?
3 Ukažite na činjenicu da se zagađenje u životnoj sredini širi na sličan način. Zagađujuće

materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara,
rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi pijaća voda.
4 Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podijele s ukućanima i da razgovaraju

s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.
22 Kvalitet vode
Tretman otpadne vode iz domaćinstva
Nastanak i prečišćavanje
1 Ilustrujte nastanak otpadne vode iz domaćinstva: pomiješajte male količine različitih

sredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kafe i upotrijebljenih kesica čaja, komada
toalet papira, vodenih boja itd., s jednim litrom vode u posudi koja prima tri litra.
Voda
1
2 Pripremite filter tako što ćete isjeći dno plastične flaše od 1,5 litara i iskoristiti njen gornji
dio. Okrenite je naopačke, pretvarajući je u lijevak. Načinite filter u lijevku slažući
uzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka, filca i konačno pijeska.
3 Postavite lijevak u otvor druge posude od 3 litra. Sada ste spremni da simulirate mehanički
tretman otpadnih voda iz domaćinstva pretačući polako sadržaj prve posude u drugu.
4 Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtracije vode, zamolite učenike da odgovore na
sljedeća pitanja:
• Koji je stepen pročišćenja ove vode poslije filtriranja?
• Je li moguće piti je neposredno poslije filtracije?
Teme za diskusiju
1 Objasnite da pijaća voda sprovedena u naše domove putem vodovodnog sistema

prethodno prolazi kroz postrojenja za tretman vode. Ovi tretmani uključuju filtriranje
pijeska, poslije kojeg na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Pored hlorisanja postoje i
drugi načini prečišćavanja vode kao što je ozonizacija, dezinfekcija vode hipohloritima, itd.
Nakon toga, voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.
2 Podijelite informacioni list Etape tretiranja otpadnih voda (kanalizacioni sistem). Objasnite da
se u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju u septičke
jame. Da bi se izbjeglo zagađivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno prazniti
i čistiti na periode od 3 do 4 godine, što je zadatak specijalizovanih preduzeća.
U velikim gradovima, otpadne vode se

sistemima kanalizacione mreže sprovode
do postrojenja za tretman otpadnih voda.
U ovom slučaju, voda prvo prolazi kroz
proces mehaničke obrade, u kojem se
uklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim slijedi
druga, biološka etapa, u kojoj se sprovodi
aerobna degradacija organskog otpada,
uz korišćenje mikroorganizama i kiseonika.
Poslije ove etape, otpadne vode još uvijek
sadrže organska jedinjenja, suspendovane
čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Zato
se u nekim zemljama koristi i treći metod
koji se sastoji od niza hemijskih i fizičkih
procesa kojima se uklanjaju zagađivači preostali nakon prethodne dvije etape.
Ovako tretirana voda relativno je čista, pa se usmjerava nazad u akumulacije.
Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od priuštivog u svim evropskim zemljama,
ali se broj postrojenja iz dana u dan povećava.
Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja u procesu pristupanja

EU izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima čija
populacija prelazi 10 000 stanovnika.
3 Ispitajte i prodiskutujte s učenicima sljedeće teme:
• Odakle se tvoje mjesto snabdijeva pijaćom vodom? Kako se tretira?

• Jesu li u tvom mjestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnih
voda?
• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?
Kvalitet vode 23
1 Voda
•
U nastavku...
Organizujte posjetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnih
voda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodosnabdijevanje i prevenciju
zagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode i njenu
zaštitu od zagađivanja. Raspitajte se o planovima nadležnih službi za poboljšanje kvaliteta
pijaće vode i mjera za sprječavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenja u vašem
mjestu i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast.
• Obezbijedite „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni zid na vidljivoj lokaciji u vašoj školi.
Utvrdite obilježavanje Dana vode ili Nedjelje vode, kako biste naglasili potrebu uštede
i zaštite vodnih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članove vaše lokalne
zajednice s ovom inicijativom.
Štednja vode kod kuće
• Uklonite veće ostatke hrane s posuđa prije nego što ga operete.

• Ne perite posuđe pod tekućom vodom, već napunite sudoper i zatvorite odvod
vode. Ovako ćete uštedjeti polovinu vode koju biste normalno iskoristili za pranje.
• Zatvorite odvod vode u sudoperi dok perete voće i povrće.
• Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekuće vode nepotrebno je trošenje vode.
• Mašinu za pranje veša ili posuđa uključujte samo kada je puna.
• Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentom
prije nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša.
• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode: crijevo koristite samo
za spiranje sapunice na samom kraju.
• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.
• Opalo lišće skupljajte grabuljama umjesto da ga ispirate crijevom.
• Ne zalijevajte baštu pijaćom vodom. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu.
• Izbjegavajte zalivanje za vrijeme jakog vjetra ili jakog sunca: u ovakvim uslovima
voda najbrže isparava.
24 Kvalitet vode
Kako zaštititi vodu od zagađenja
Voda
Tečnosti i praškovi za pranje suđa Proizvodi za pranja suđa koji su danas

u prodaji toksični su i korozivni. Sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona mogu
se koristiti umjesto njih.
Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodaji

takođe su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva, kao što su topla voda i sirće
(u odnosu 11:1) sigurnija su mogućnost.
Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze, sa

korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanje
odvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe čišćenja mogu se koristiti
četvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.
Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristiti

polovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone.
Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze, otrovni su

i korozivni. Umjesto toga, šporet redovno čistite sodom bikarbonom.
Kako štedjeti vodu
Upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vode u kući smanjuje se za jednu trećinu,

u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%!
Da bismo uštedjeli vodu, neophodno je preduzeti sljedeće:
• popravljati i održavati vodovodne cijevi, kako bi se gubitak vode u protoku sveo na
minimum;
• sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost
upotrebe vode umanjivanjem gubitka koji nastaje od isparavanja;
• izgraditi sisteme za prečišćavanje vode gdje god je to moguće;
• uvesti „kružni/ciklični” metod korišćenja vode u industriji;
• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporuke,
upravljanja i prečišćavanja vode.
Kvalitet vode 25
Voda
Slana i slatka voda

Informativni list
Dovršite rečenice
Slana voda Slatka voda
pokriva % Zemljine površine. čini samo % ukupnih vodnih rezervi.
može se naći u može se naći u
sadrži ne sadrži
Navedite najvažnije svjetske okeane: Navedite nekoliko obližnjih rijeka,

jezera ili akumulacija:
Koja su mora najbliža vašem

mjestu stanovanja?
Tabelu popunite s DA ili NE

Slana voda Slatka voda
Da Ne Da Ne
Ova vrsta vode koristi se za
saobraćaj
pecanje
odmor i opuštanje
ekstrakciju (vađenje) soli
i drugih minerala
navodnjavanje
piće i pripremanje hrane
Ovu vodu zagađuju

otpadne vode
otpad/đubre
hemikalije/teški metali
pesticidi/đubriva
mulj (talog)
radioaktivan otpad
ribarske mreže i druga oprema
za ribarenje
plastika i proizvodi od plastike
sedimenti koji su nastali od erozije
drugo
26
Voda
Kako uštedjeti vodu kod kuće
Informativni list
Zadatak: Kako perem zube?
Uslovi
U tvom gradu živi 30 000 stanovnika. Pretpostavimo da većina
pere zube dok voda teče iz česme, a manji broj česmu otvaraju
samo za ispiranje četkice i usta.
Za jedan minut isteče prosječno dva litra vode, a većini ljudi
je za pranje zuba potrebno tri minuta.
Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,
uz korišćenje vode samo za ispiranje) rezultira u potrošnji
približno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.
Pitanja
A: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmu
otvorenu za sve vrijeme pranja zube, a zube prali dva puta dnevno?
B: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranje
četkice i usta?
C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?
Zadatak: Kako se brijem?

Uslovi
Pretpostavimo da vaš grad ima 40 000
stanovnika. Uzmimo da su polovina od
toga muškarci i da se polovina brije svakog
jutra. Većina onih koji se briju čine to uz
česmu koja je sve vrijeme otvorena, dok
manji dio pušta vodu samo da ispere brijač
i lice.
Prosječno brijanje traje šest minuta. Voda
iz česme ističe kroz napola otvorenu
česmu brzinom od dva litra u minuti.
Prosječna količina vode potrebne za
ispiranje iznosi samo jedan litar u minuti.
Pitanja
A: Koliko se vode troši na godišnjem nivou
ako svakog jutra svi oni koji se briju tokom
brijanja sve vrijeme imaju otvorenu česmu?
B: Koliko se vode utroši ako ti isti koji se briju vodu puštaju samo da isperu brijače i lice?
C: Koliko vode može da se uštedi na godišnjem nivou ako oni koji se briju slijede drugi primjer?
27
Voda
Etape tretmana otpadnih

Informativni list
(kanalizacionih) voda
2
Sekundarni tretman je biološki proces u kojem se koriste aerobne bakterije
za uklanjanje do 90 odsto biorazgradljivog organskog otpada i organskog otpada
kojem je neophodan kiseonik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike
cisterne i miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićima
obogaćenim kiseonikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama.
Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendovanih čvrstih
materija i mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog koji je dobijen
primarnom i sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom a zatim se
spaljuje, odlaže na deponije ili se koristi za đubrenje zemljišta. Čak i poslije
sekundarnog tretmana otpadne vode sadrže neki procenat organskog otpada koji
zahtijeva kiseonik, kao i suspendovane čvrste materije, 70 odsto svog sastava fosfora
(najčešće u obliku fosfata), nešto nitrata i toksična jedinjenja metala.
Napredan tretman kanalizacionog otpada

predstavlja niz specijalizovanih hemijskih i fizičkih
postupaka koji uklanjaju specifične zagađujuće
materije preostale u vodi poslije primarne i
sekundarne obrade.
Primarni tretman Napredni tretmani se koriste u rijetkim slučajevima
je mehanički proces u usljed visokih troškova izgradnje i održavanja
kojem se koriste mrežasti ovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, napredne
1 filteri kako bi se izdvojili

otpaci kao što su kamenje,
granje i komadi tkanina.
tretmane koristi više od trećine stanovništva Finske,
nekadašnje Zapadne Njemačke, Švajcarske i
Švedske, a u manjoj mjeri Danska i Norveška. 3
28
Zemljište
Zemljište je naše blago

Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska
Ključni Značaj zemljišta za živi svijet

koncepti/sadržaji
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija
Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupicama,

uzorci zemlje, supstanca za bojenje i video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s

ekologijom, Građansko vaspitanje

• objasni različite uloge koje zemljište igra u prirodi;
• analizira osnovne probleme i prijetnje zemljištu;
• definiše kako, kao pojedinac, može doprinijeti zaštiti zemljišta.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,

eksperiment, diskusija
Uvod
Zemljište je površinski sloj zemljine kore. Možemo reći da je ono živo, jer ga nastanjuje mnoštvo
živih organizama. Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija).

1 Zemljište
Zemljište je suštinski sastojak svih zemnih ekosistema. Suprotno zabrinutosti koja prati atmosferu
i hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljne pažnje.
Zemljište je statično pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućih materija
koje mogu aktivirati različiti „okidači” (na primjer, zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštaju
u životnu sredinu. Budući da se ove supstance duže zadržavaju u zemljištu nego u vazduhu ili
vodi, negativni efekti mogu dugo ostati skriveni.
Za razliku od vazduha i vode, zemljište može biti u
privatnom vlasništvu, što znači da se s mjerama očuvanja
i zaštite zemljišta moraju složiti njeni vlasnici i upravljači,
pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo.
Zemljište je:
• osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane
za životinje, biljke i čovjeka (ono je takođe mjesto
na kojem se vrši razgrađivanje biljaka i životinja);
• filter, pufer i transformator (zemljište obnavlja
i pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnog
filtera i stabilizatora);
• stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinje
žive i razvijaju se u zemljištu);
• čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgrade i infrastrukturne mreže);
• izvor sirovina za gradnju i opremanje, kao i obnovljivi izvori energije (npr. sijeno, slama,
treset, drvo);
• arhitektonsko i istorijsko nasljeđe.
Nažalost, sloj zemljišta Planete stalno se smanjuje — i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada.
Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces uništenja zemljišta, kako bi se
obezbijedilo njegovo normalno dalje funkcionisanje.
Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje, zbijanje
i salinizacija.
Aktivnosti
Uvod
1 Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizama koji žive
u zemljištu. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjem
o oblicima života koja imaju druga staništa.
2 Upoznajte odjeljenje s informacijama prezentovanim na CD-ROM-u. Naglasite im da je

potreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postala tema o kojoj se brine, za razliku od
zaštite vazduha i vode. Takođe, ukažite na to da je veoma teško regulisati i sprovesti mjere
zaštite zemljišta zato što je često u privatnom vlasništvu.
3 Prikažite učenicima video materijal Zemljište naše blago i tražite da objasne kako nastaje
zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište?
Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba)
1 Stavite dvije cjediljke s malim rupicama (umjesto cjediljki može se koristiti i komad fine
tkanine) na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama.
2 U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje
(ili krupnozrnasti pijesak).
3 Sipajte jednaku količinu vode u cilindre.
4 Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.
30 Zemljište je naše blago

5
6
Uključite hronometar i pažllivo sipajte obojene rastvore na uzorke zemljišta.
Tražite od učenika da mjere period filtracije dok posmatraju promjenu boje u cilindru.
Obojena voda brzo prolazi kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Da prodre kroz glinovito
Zemljište
1
zemljište, tečnosti je potrebno više vremena, a na drugu stranu izlazi većim dijelom
izgubivši boju. Zemljišta koja sadrže glinu (ilovača, blato) ponašaju se kao prirodni filteri,
dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanju podzemnih voda.
U isto vrijeme, usljed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite supstance,
glinovita zemljišta su vitalnija i bogatija mineralnim supstancama. Zemljište je relativno lako
odvojivo od podloge. Obratite pažnju učenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste
na stjenovitoj površini planina. Mnogo više vrsta zastupljeno je u podnožjima planina
i u ravnicama. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođene su oštrijoj klimi
i lošem kvalitetu zemljišta.
Diskusija
1 Upitajte učenike sljedeće: koji svakodnevni predmeti se prave od gline? (cigle, crijep,
saksije) i šta se još može od njih napraviti? (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineska
glina”, glina koja se koristi u grnčarstvu i vajarstvu). Obratite pažnju na izbor gline i kaolina
za različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima
(modeliranje — sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje).
2 Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti

danas. Upitajte učenike sljedeće:
• Jesu li erozija i uništavanje zemjišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina?
• Objasnite kako se zemljište uništava prirodnim putem, a kako usljed aktivnosti ljudi?
• U staroj Grčkoj, prije 2500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje se
nalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme, seljacima su nuđene stimulacije za sađenje
drveta masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera?
• Kakav uticaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode?
• Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika — ilustracija
koja odgovara istini?
• Koja poređenja biste upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice?
• S kojim opasnostima za opstanak zemljišta se suočavamo danas? Postoji li tendencija
dezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji?
• Kako možemo pomoći da se suprotstavimo progresivnom uništavanju zemljišta?
U nastavku...
• Podijelite učenicima tekst Vislave Šimborske i zamolite ih da nakon što pročitaju tekst zabilježe
svoje utiske ili napišu kratak esej. Ohrabrite učenike da glasno pročitaju zapisane utiske.

1 Zemljište
Odlomak iz Kritije
Uništavanje životne sredine bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom
vijeku prije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljišta
na obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat nagrađivao je
seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku.
Dvjesto godina kasnije, Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici:
„I tako, kao da je na majušnim ostrvima, naša zemlja je danas počela da liči na kosti
na tijelu bolesnika ako se usporedi s prošlim vremenima: debela i meka zemlja istopila
se i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša zemlja bila je nevina i
nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom,
planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvih
koje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drveća
posječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilne
pašnjake stadima. Voda koju je slao Zevs donosila je plodnost, ne kao danas kada
propada bez svrhe, utičući u polja iz gole zemlje.”
Platon, iz Kritije
Zaštita zemljišta
Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnih primjera:
• Prvo, pomozite da se smanji količina đubreta. Kupujte proizvode pakovane u
ambalaži koja ili ima višekratnu upotrebu ili je reciklabilna — tako možete vratiti
ambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje.
• Kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba,
umjesto predmete za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona.
• Kada ste na izletu u prirodi, pokupite iza sebe.
• U zaštićenim područjima držite se markiranih staza i ne pravite nove.
• Ložite vatru samo u područjima gdje je to posebno dopušteno.
32 Zemljište je naše blago

Vislava Šimborska je ogorčena zbog smeća
Zemljište
Suočeni smo sa velikim brojem problema koji su vezani uz neizbježan rast gradova,
gradskih četvrti i industrijskih središta. Zaštita prirode u ovom procesu ne samo što se
treba uzeti u obzir, već je obavezna. U suprotnom ćemo se namučiti, otrovati, ugušiti,
a prije toga ćemo izludjeti...
A prije nego poludimo, utonut ćemo u smeće...
S početkom proljeća i sezone vikenda, turizma i odmora, kao i svake godine, po našim
livadam i šumama, po obalama naših rijeka i jezera pojaviće se hiljade tona papira, boca
i limenki, oglodanih kosti, i opet boca, i opet limenki, kao i plastičnih pakovanja,
iskrivljenih cipela, kutijica od kreme, proizvoda industrije kaučuka, zarđalih ostataka
metala i krpa. Razlog tome, biće isti oni ljudi koji čim uđu u svoj dom, odmah obuvaju
papuče. Isti ti ljudi koji tuku djecu po turu za najmanju mrljicu na prekrivaču... U prirodi
se oni odmaraju, to jeste sve što padne iz njihovih ruku prepušta se sudbini. Kada
napuštaju mjesto, oni čak neće ni pogledati smeće koje su ostavili.
Ova pojava nije nova, no postaje sve strašnija iz godine u godinu. Kada idem na izlet,
moj prvi posao je počistiti livadu u prečniku od dvije stotine metara. Sakupljam
nevjerovatne količine svakojakog smeća i gomilam ga u posebno iskopanu jamu.
Na nekoliko dana priroda mi se odužuje svojim lijepim izgledom. No, dolaze subota
i nedjelja — a ne smijemo zaboraviti da je sve manje takvih usamljenih mjesta gdje
počinjem ponovo čistiti i kružni se tok nastavlja. Nažalost, bacanje smeća u travu nije
ono najgore što je čovjek danas sposoban učiniti. Neki nemarno bacaju sav otpad
u vodu. Ako se, pak, radi o staklenoj ambalaži, posebno se trude da je prije toga razbiju.
Još jedna stvar koja me svake godine tjera na razmišljanje — pitanje izmeta. Nailazim na
njih vrlo često na otvorenim mjestima — kao izazov upućen azurnom nebu i vjetrovima
sa sve četiri strane svijeta. Nedaleko bačeni toaletni papir ne ostavlja sumnju njegovog
ljudskog porijekla. Nemojte se ljutiti što pišem o takvim stvarima, umjesto da razmatram
pitanja duha, što bi bilo karakteristično za jednu lirsku pjesnikinju. U stvari, ovdje
razmatram upravo pitanja duha! Opisujem njegovu odsutnost!
Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Krakov, 1996.

1 Biodiverzitet
Opstanak vrsta
Ključni Uslovi za opstanak različitih vrsta

koncepti/sadržaji
Razred VI — IX
Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika,

Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje

• objasni šta je biodiverzitet i u čemu je njegov značaj;
• analizira opasnosti koje nastaju kao rezultat ubrzanog
nestajanja pojedinih vrsta;
• razumije moguće uzroke nestajanja vrsta u Crnoj Gori.
Nastavne metode Izlaganje, diskusije, video prezentacije
Uvod
Sva živa bića na Zemlji mogu se grupisati u vrste — grupe organizama koje nalikuju jedni drugima,
imaju slične životne navike i ponašanje, i koje dijele sličan hemijski sastav i genetsku strukturu.
Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se seksualnom reprodukcijom i moraju imati
uslove za stvaranje plodnog potomstva.
34 Opstanak vrsta
Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na Planeti jeste raznovrsnost bioloških vrsta
poznata pod terminom biodiverzitet ili biološka raznovrsnost. Ovaj resurs čine tri komponente:
• genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju
istoj vrsti;
• diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, između 15 i 40 miliona vrsta na Zemlji (iako su
naučnici do današnjeg dana uspjeli da klasifikuju samo 1,75 miliona); i
Biodiverzitet
1
• diverzitet eko-sistema, u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih, riečnih,
okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakciji i interakciji s neživim
okruženjem.
Svaki živi organizam po sebi je resurs genetskih informacija koje mu omogućavaju da se

prilagodi promjenama u svojoj okolini. Milionima godina nastajale su nove vrste, dok su one
koje se nijesu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta je prirodan proces. Brzina ovog
procesa drastično je ubrzana s porastom urbanog razvoja i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.
Osnovni uzroci nestajanja vrsta u Crnoj Gori su: intenzivna urbanizacija, različiti vidovi
zagađenja eko-sistema, eksploatacija pijeska i šljunka...
Aktivnosti
1 Objasnite odjeljenju izuzetan značaj životinjskog

i biljnog diverziteta. Koristite tekst Čovjek i
biodiverzitet i dodatne informacije s CD-ROM-a.
2 Predočite načine na koje su ljudi zavisni od

biodiverziteta. Biljke i životinje obezbjeđuju brojne
vrste hrane, materijala, energije i hemikalija.
3 Pokrenite slobodnu diskusiju na temu kako priroda

obezbjeđuje osnov za privređivanje i društvo
čovjeka. Napišite različite primjere na tabli. Kada je
vježba završena, prodiskutujte tekst u nastavku
Priroda nam pruža.
4 Pogledajte video materijal Biodiverzitet i nestanak vrsta. Organizujte diskusiju na pitanja

postavljena na kraju materijala:
• Zašto je biodiverzitet važan za ljudsku vrstu?
• Šta uzrokuje nestanak vrsta?
• Šta možemo učiniti da zaštitimo biljke i životinje?
• Zboog čega je još biodiverzitet koristan?
5 Prikažite video materijal Vrijeme nam ističe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražite od
učenika da napišu kratak esej na osnovu video materijala i diskusije koja je uslijedila.
6 Pokrenite diskusiju o očuvanju biodiverziteta u nacionalnim parkovima u Crnoj Gori,

koristeći informativni list: „Nacionalni parkovi u Crnoj Gori”.
U nastavku...
• Za domaći zadatak zadajte učenicima/učenicama da potraže dopunske informacije
o specifičnim prijetnjama biodiverzitetu u našoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM,
kao i različite izvore s interneta.
Opstanak vrsta 35
1 Biodiverzitet
Priroda nam pruža
•
Priroda nam pruža sirovine — hranu, drvnu građu i građevinske materijale, šumske
proizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu, itd.
Priroda nam pruža prirodno stanište.
• Priroda obezbjeđuje biološku kontrolu bolesti i štetočina.
• Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava zagađenje i održava zemljište.
• Priroda reguliše kruženje hranjivih materija i organskih supstanci.
• Priroda reguliše atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode) i prirodne
katastrofe.
• Priroda je mjesto za odmor i osvježenje, kao i izvor kulture, obrazovanja i naučnih
otkrića.
36 Opstanak vrsta
Čovjek i biodiverzitet
Biodiverzitet
Danas, kao nikada ranije, prirodni eko-sistemi i biološka raznovrsnost suočavaju

se s ozbiljnim opasnostima:
• Oko 50 000 bioloških vrsta izumire godišnje. Čovjek je postao ključni faktor
u procesu uništavanja eko-sistema.
• Tropske prašume i drugi prirodni eko-sistemi nestaju ili se oštećuju usljed širenja
poljoprivrednog zemljišta, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmještanja riječnih
tokova za potrebe navodnjavanja i zagađenja.
• Broj ptičjih vrsta širom svijeta je u opadanju, dok je jedna četvrtina svih sisara
u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.
Tokom evolucije, biljne i životinjske vrste su nastajale i nestajale — neke su ostale

relativno nepromijenjene dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste.
Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvoj
endemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geoloških ili kosmičkih događaja
(vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrsta uglavnom
se odvija postupno i tokom dugih vremenskih perioda.
Tokom posljednjih 10 000 godina najdramatičniji uticaj na prirodno okruženje javio se iz
relativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakom
pitanja da li u današnje vrijeme uopšte postoji jedna jedina tačka u Evropi na nadmorskoj
visini ispod 2000 metara na koju, na neki način, nijesu uticale ljudske aktivnosti.
Uticaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u životnoj sredini. Mnoge od ovih
promjena dešavaju se prebrzo i vrste ne stignu da se prilagode, što rezultira neprekinutim
smanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta.
Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego u
drugim dijelovima svijeta. Na primjer, 80 - 90 odsto evropskog kontinenta nekad je bio
prekriven šumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske rijeke su takođe pod
ekstremnim pritiskom.
Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijsko poluostrvo npr.
izgubilo je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike šest odsto površine kontinenta
je zaštićeno, ali preduzete mjere nijesu na svim mjestima podjednako oštre niti efektne.
Trenutno, sljedeće taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta,
45% reptila, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12 500 vrsta viših biljaka.
Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija zemljišta, zagađenje, pretjerana eksploatacija
i uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biodiverzitetu.
Opstanak vrsta 37
Biodiverzitet
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori

Informativni list
Nacionalni parkovi su područja koja se odlikuju izuzetnim prirodnim, ambijentalnim i društvenim

vrijednostima. Veoma su važni za očuvanje biodiverziteta, jer su biljke, životinje i gljive koje žive
u nacionalnim parkovima strogo zaštićene.
Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: NP Skadarsko jezero, NP Lovćen, NP Biogradska gora,
NP Durmitor i NP Prokletije.
NP Skadarsko jezero
NP Skadarsko jezero smješten je u zetsko-skadarskoj kotlini,
u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Obuhvata Skadarsko jezero
— najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, kao i njegovu
bližu okolinu. Ovaj nacionalni park karakteriše veoma bogata
fauna ptica i riba i bujna močvarna vegetacija. Skadarsko jezero
predstavlja najreprezentativniji ornitološki objekat u Crnoj Gori.
Na njemu je evidentirano 281 vrsta ptica, među kojima
dominiraju migratorne vrste, zbog čega ga ornitolozi zovu
„evropski ptičiji aerodrom”. Mnoge ptice koje borave na
Skadarskom jezeru nalaze se na evropskoj Crvenoj listi, što
ovom nacionalnom parku daje međunarodni značaj. Kudravi
pelikan je zaštitni znak Skadarskog jezera. U jezeru živi preko 50 vrsta riba, od kojih je
ekonomski najznačajniji šaran ili krap (Cyprinus caprio). Osim šarana jezero nastanjuju: ukljeva
(Alburnus alburnus alborella), klijen (Leuciscus cephalus), karaš (Carasius auratus), povremeno
jegulja (Anguilla anguilla)… Najvažnije vodene biljke, koje daju specifičan „pečat” površini jezera,
jesu: žuti lokvanj (Nuphar luteum), bijeli lokvanj (Nymphaea
alba), kasaronja (Trapa natans), trska (Phragmites
communis). Oko Skadarskog jezera nalaze se degradirane
termofilne šume i šikare koje izgrađuju: bjelograbić
(Carpinus orientalis), divlji nar (Punica granatum),
makedonski hrast (Quercus trojana), zelenika (Phillirea
media). Posebno su interesantne stare šume kestena
(Castanea sativa) koje se nalaze uz južnu obalu jezera.
U Crnoj Gori ih ima malo i zakonom su zaštićene.
NP Lovćen
NP Lovćen zauzima centralni dio masiva ove primorske
planine, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Crne Gore.
Najveći vrh Lovćena je Štirovnik, visok 1749 metara
nadmorske visine. Raznovrsni oblici reljefa i kimatski uticaji, različit sastav stijena i zemljišta,
uslovili su razvoj raznovrsnih eko-sistema, bogate flore, faune i gljiva. Na području planinskog
masiva Lovćen raste oko 1300 vrsta biljaka. Posebnu vrijednost parka predstavljaju endemične,
rijetke i zaštićene vrste, kao što su: lovćenski zvončić (Edraianthus wettsteinii ssp lovcenicus) —
endemična podvrsta Lovćena zaštićena u flori Crne Gore, modro lasinje (Moltkea petraea), nikolin
različak (Centaurea nicolai)... U NP Lovćen postoje i raznovrsne šume: na manjim nadmorskim
visinama nalaze se šume bjelograbića, iznad njih su šume crnog
graba, na koje se nadovezuju bukove šume; iznad bukovih
šuma raste poluendemičan bor munika (Pinus heldraichi).
Na teritoriji Nacionalnog parka Lovćen do sada je registrovano
oko 400 vrsta gljiva. Naročitu pažnju zaslužuju vrste koje su
međunarodno ugrožene i nalaze se na Crvenoj listi Evrope:
bukov igličar (Hericium clathroides), ludara (Boletus satans),
šiljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)... U granicama
Nacionalnog parka Lovćen registrovano je oko 200 vrsta ptica,
11 vrsta gmizavaca, pet vrsta vodozemaca. Od krupnih sisara
ovdje možemo vidjeti: divlju svinju (Sus scrofa), vuka
(Canis lupus), lisicu (Vulpes vulpes), medvjeda (Ursus arctos)...
38
Biodiverzitet
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori
Informativni list
(nastavak)
NP Biogradska gora
NP Biogradska gora nalazi se u sjeveroistočnom dijelu
Crne Gore i zauzima središnji dio planinskog masiva Bjelasice.
Dio ovog Nacionalnog parka zaštićen je još od 1878. godine,
kada je postao zabran tadašnjeg crnogorskog knjaza Nikole.
Šume su najveća prirodna vrijednost NP Biogradska gora.
Dobro su očuvane, raznovrsne i imaju prašumski karakter.
U ovim šumama do sada je registrovano 86 drvenastih vrsta,
neke jedinke dostižu visinu preko 40m. Najvažniji graditelji
šuma su: bukva (Fagus sylvatica), jela (Abies alba), smrča
(Picea abies), balkanski javor (Acer visiani); na većim
nadmorskim visinama raste klekovina bor (Pinus mugo)
i patuljasta kleka (Juniperus nana). Dobro očuvane šume
i dugogodišnja zaštita ovog prostora, važni su uzroci bogate faune sisara. U NP žive: mrki
medvjed (Ursus ursus), srna (Capreolus capreolus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh (Glis glis),
nekoliko vrsta slijepih miševa... Ptice su zastupljene s preko 200 vrsta, većina ih je zaštićena, kao
što su: suri orao (Aguila shrysaetus), mišar (Buteo buteo), veliki tetrjeb (Tetrao urogalis), šumska
sova (Strix aluco)… Biogradska gora se odlikuje i bogatom
faunom gmizavaca i vodozemaca. U vodenim eko-sistemima
Nacionalnog parka, od kojih su najvažniji Biogradsko
jezero sa svojim slivom i rijeka Tara, živi pet vrsta riba.
Među insektima su posebno raznovrsni i interesantni leptiri.
Na teritoriji Nacionalnog parka evidentirano je oko 80 vrsta.
NP Durmitor
NP Durmitor smješten je na sjeverozapadu Crne Gore
i obuhvata osnovni masiv planinskog vijenca Durmitora.
Posebnu draž i ljepotu ovom Nacionalnom parku daje
18 ledničkih jezera. Šume predstavljaju značajan prirodni
potencijal Durmitora. Ovdje nalazimo šume bukve
(Fagus sylvatica), crnog bora (Pinus nigra), smrče (Picea abies), jele (Abies alba)… a najbrojnije
su miješane zajednice. Najbolje i najstarije šume nalaze se pod strogom zaštitom; među njima
se izdvaja rezervat crnog bora (Pinus nigra) na lokalitetu Crna poda, gdje pojedina stabla prelaze
50 metara visine. Među 1300 vrsta vaskularnih biljaka, koliko ih ima Nacionalni park Durmitor,
dosta je endemičnih i reliktnih vrsta: crnogorska petoprsta (Potentila montenegrina), planinski
javor (Acer heldreichii), srpska pančićija (Pancicia serbica). Ovdje nalazimo i neke biljke koje su
veoma rijetke u Crnoj Gori i zakonom su zaštićene, kao što su gospina papučica (Cypripedium
calceolus) i runolist (Leontopodium alpinum). Zbog raznolikog reljefa, kompleksnih klimatskih
uticaja i raznovrsnih staništa, životinjski svijet Durmitora je veoma heterogen. Postoje
predstavnici planinske, visokoplaninske, ali i ravničarske faune.
Od sisara važno je pomenuti medvjeda (Ursus arctos),
divokozu (Rupicarpa rupicarpa), risa (Lynx lynx)… Na prostoru
Nacionalnog parka Durmitor može se naći preko 160 vrsta
ptica; u Crnoj Gori većina njih je zaštićeno zakonom.
NP Prokletije
NP Prokletije, proglašen 2009, „najmlađi” je nacionalni park
u Crnoj Gori. Obuhvata dio planinskog masiva Prokletija koji se
nalazi u istočnom dijelu Crne Gore. Na ovom prostoru postoji
nekoliko vrhova iznad 2000mnv između kojih se pružaju
glečerske doline. Veoma bogat biljni i životinjski svijet Prokletija
još nije dovoljno istražen, ali i na osnovu postojećih podataka
možemo reći da ovaj NP spada u evropske centre biodiverziteta. Posebnu vrijednost bogatog
biljnog svijeta predstavljaju endemične vrste: blečićeva vulfenija (Wulfenia blecici), crvena
pucalina (Silene macrantha), pančićeva valerijana (Valeriana panciccii). U NP Prokletije i dalje je
moguće vidjeti grupe divokoza, veoma rijetke i ugrožene vrste u Crnoj Gori. Ovaj prostor smatra
se i staništem risa (Lynx lynx).
39
2 Biodiverzitet
Biodiverzitet riječnih dolina

Autori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva
Ključni Antropogeni faktor kao uzrok narušavanja riječnih eko-sistema.

koncepti/sadržaji
Trajanje Uvod — dva školska časa

Nastava u prirodi — 2 - 4 školska časa
Obrada rezultata i zaključci — dva školska časa
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, laboratorija na otvorenom

Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prva, dobro
očuvano područje, daleko od izvora zagađenja od domaćinstava
ili industrije; i druga, u močvarnom području drastično
narušenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala, duž betoniranih
obala rijeke ili blizu mjesta ispuštanja otpadnih voda)
Nastavni materijali Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi,

snimač zvuka, fotoaparat, ključevi za prepoznavanje biljaka i
životinja, staklene tegle/posude, epruvete, mrežice, sita i cjediljke,
pincete, rastvor metil plavog za testiranje, trakasti metar, kratki
kanapi za označavanje lokacija testiranja u razmjeru 1 metar
kvadratni, radni listovi
Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Priroda, Geografija, Biologija s ekologijom

• upozna biodiverzitet rijeke;
• objasni kompleksnu i dinamičku međuzavisnost biodiverziteta i
stanja životne sredine;
• opiše vještine za primjenu praktičnih metoda procjene stanja
životne sredine i biodiverziteta;
• analizira da odredi kvalitet vode u zavisnosti od fizičkih,
hemijskih i bioloških indikatora;
• shvati potrebu za očuvanjem i zaštitom biodiverziteta riječnih
dolina i njihovog korišćenja na održivi način.
Nastavne metode Igra asocijacija, izlaganje, diskusija, opservacije, istraživanja na

terenu (na lokaciji), rad u malim grupama
Uvod
Biodiverzitet Evrope je pod stalnim pritiskom procesa
urbanizacije. Jedno od područja pod izuzetnim pritiskom koje
se često zaboravlja ili zaobilazi jesu močvarna/vlažna područja
— močvare, bare, plitka priobalja i zalivi. Veliki broj
kontinentalnih močvara i bara postepeno nestaju u Evropi.
Močvarna područja i rijeke su od suštinskog značaja za prirodnu
ravnotežu, igrajući ulogu pravih uzgajališta za mnoge vrste
vodenih životinjskih i biljnih vrsta. Ona su takođe prirodno
okruženje algi i planktona, najvažnije hrane mnogih životinja,
uključujući ribe, kornjače, rakove i čaplje.
40 Biodiverzitet riječnih dolina

Uvodni čas
1
Aktivnosti
Dajte učenicima da popune praznine u datim rečenicama:
• Da sam drvo pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

Biodiverzitet
2
• Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam riba u rijeci, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam ptica pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam sisar pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
2 Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranih biljki
i životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke.
3 Prodiskutujte s učenicima na sljedeće teme:
• Koji faktori određuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi?

(dostupnost hrane, vode, kiseonika, staništa)
• Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (eko-sistemi u močvarnim
područjima) imaju veći diverzitet vrsta nego ostala staništa?
• Koje su prijetnje biodiverzitetu riječnih sistema? (uništavanje staništa, zagađivanje vode
i zemljišta, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala)
• Koji značaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za čovjeka?
4 Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog eko-sistema povezani. Uticanje

na jednog od njih može imati efekte na druge. Koristite dodatne informacije iz poglavlja
Biodiverzitet na CD-ROM-u.
5 Pripremite učenike za predstojeći čas u prirodi:
• Upoznajte ih s planom časa;

• Podijelite učenike u pet grupa:
– kvalitet vode;
– stanje vodenog biodiverziteta;
– biljni svijet (floru) močvarnih područja;
– životinjski svijet (faunu) močvarnih područja; i
– eko-patrola;
• Podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces.
• Obezbijedite neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu
(pravilnike i ključeve za prepoznavanje vrsta).
Čas u prirodi
Organizujte čas u prirodi duž rijeke, na dvije različite lokacije koje pružaju priliku
za upoznavanje različitih vidova biodiverziteta, pejzaža i nivoa zagađenosti voda.
Primijenite istu metodologiju za procjenu:
• stanja biodiverziteta;
• kvaliteta vode (bazirano na opservaciji);
• biljnog diverziteta;
• životinjskog diverziteta;
• uticaja ljudskih aktivnosti.
Biodiverzitet riječnih dolina 41

2 Biodiverzitet
Završni čas
1 Neka grupe učenika prezentuju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanju
biodiverziteta u riječnim eko-sistemima i o njihovoj zavisnosti od kvalteta vode i ljudskih
aktivnosti. Formulišite prijedloge za poboljšanje čistote vodenih basena i očuvanje njihovog
biodiverziteta. Radove učenika potkrijepite informacijama iz teksta Svako od nas koji je
naveden u nastavku.
2 Razmislite o načinu za informisanje okoline o rezultatima vježbi.
U nastavku...
• Organizujte ekološku akciju za čišćenje dijelova riječne obale ili za učvršćivanje erodiranih
dijelova obale kroz akciju sađenja stabala.
• Sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije pošaljite relevantnim organizacijama
i institucijama (npr. nadležnim gradskim ekološkim službama i/ili gradonačelniku,
Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine).
• Organizujte izložbu, kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe.
• Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organzujte radio ili TV gostovanja.
• Postavite izvještaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internet stranicu.
Svako od nas može...
Svako od nas može štititi močvarna područja

tako što:
• štedi vodu;
• ne baca đubre u vodu;
• ne siječe drveće i grmlje na obalama;
• ne spaljuje vegetaciju na obalama;
• ne koristi nepotrebne i štetne hemijske
proizvode u sopstvenom domu;
• ne narušava i ne uznemirava divlji svijet
močvarnih područja;
• resurse močvarnih područja koristi brižljivo;
• ne čeka da neko drugi posadi drvo na obali.
Zajedno možemo:
• zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje
zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku;
• zahtijevati strogu kontrolu korišćenja vodnih resursa i zagađivanja vode;
• apelovati na hitno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja;
• štititi vegetaciju priobalnog područja.
BirdLife International, 2002.

Globalno partnerstvo organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem ptica, njihovih staništa i biodiverziteta
širom svijeta.
42 Biodiverzitet riječnih dolina

Biodiverzitet
Stanje biodiverziteta
Informativni list
vodenih eko-sistema
(za grupu učenika koja je
proučavala vodeni biodiverzitet)
Sakupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode.
Primijenite sistem bioloških indikatora za procjenu kvaliteta površinske vode:
1 Koristeći mrežice, sita i pincete sakupite primjerke životinja koje pronađete ispod i na
površini nekoliko (3 - 5) krupnih kamena. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajte
svaki uzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pažljivo vratite sve identifikovane
i neidentifikovane organizme u rijeku.
2 Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Isperite uzorke u situ, sve dok u njemu
ne ostanu samo prikupljeni orgnizmi i veći komadi kamena. Zabilježite rezultate
i vratite sve u rijeku.
3 Sakupite životinje s riječne površine, praveći „osmice” mrežicama na površini vode (otvor
mrežice treba da bude pod pravim uglom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do pet
uzoraka. Identifikujte organizme pošto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu.
Biološki metod za utvrđivanje kvaliteta površinske vode
Životinje Grupni Podjela prema sklonosti ka

indeks određenom kvalitetu vode*
Čista Približno Zagađena
voda čista voda voda
1. Larve vilinskog konjica 8 ■ ●
(Odonata)
2. Larve svica (Cantharididae) 8 ▲
3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 10 ■ ■
4. Riječni rak (Astacus sp.) 10 ■ ■
5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 4 ● ■
6. Larve megaloptera/mrežokrilaca 4 ▲
(Megaloptera)
7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 5 ▲
8. Vodene buve (Cladocera) 5 ▲
9. Larve krznokrilaca (Trichoptera) 5 ● ■
10. Školjke (Bivalvia) 6 ● ■
11. Vodeni insekti 5 ▲
12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.) 6 ▲
13. Glibnjače (Tubifex sp.) 1 ● ■
14. Pijavice (Hirudinea) 2 ● ■
15. Puževi (Gastropoda) — 3 ● ■
Barski puževi (Limnaeidae)
16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus) 3 ● ■
*Napomena Simboli ukazuju na vjerovatnoću pronalaženja date vrste u određenom tipu vode.
● mala vjerovatnoća ■ srednja vjerovatnoća ▲ velka vjerovatnoća
43
Biodiverzitet
Stanje biodiverziteta
Informativni list
vodenih eko-sistema
(nastavak)
B. Odredite kvalitet vode prema sljedećim kriterijumima:

• Koja grupa organizama je najprisutnija?
• Koje su sve grupe zastupljene?
• Koliko primjeraka po pojedinačnoj grupi ste sakupili, i u kojim tipovima vode su pronađeni?
C. Izračunajte biotički indeks, koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedine
grupe s odgovarajućim indeksom grupe iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrdite srednju
vrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak.
Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstan živi
svijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizak
indeks na postojanje zagađenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.
Ko živi u vodi
1 2 3 4
larve vilinog larve vodenih
konjica larve svica cvjetova riječni rak
(Odonata) (Cantharididae) (Ephemeroptera) (Astacus sp.)
5 6 7 8
larve
trepljasti megaloptera/ vodene
crvi/planarije mrežokrilaca stjenice vodene buve
(Tricladida) (Megaloptera) (Hydrometridae) (Cladocera)
9 10 11 12
larve slatkovodni
kožnokrilaca školjke račići
(Trichoptera) (Bivalvia) vodeni insekti (Gammarus sp.)
13 14 15 16
puževi
(Gastropoda) — ravnonogi
glibnjače pijavice barski puževi račići
(Tubifex sp.) (Hirudinea) (Limnaeidae) (Asellus aquaticus)
44
Biodiverzitet
Kvalitet vode
Informativni list
A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajući i ocjenjujući njene spoljašnje
karakteristike. Na upitniku za posmatranje vode označite polja koja najbolje opisuju uočljive
karakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinačnoj koloni
odrediće kategoriju vode — čista, prirodna ili zagađena.
Upitnik za posmatranje vode

Rezultati 1 2 3
4 5 6
7 8 9
10 11 12
13 14 15
16 17 18
Ukupno
Stanje vode (spolja) čista prirodna zagađena
Očekivano prisustvo biodiverziteta prosječno visoko nisko
Očekivan broj (zastupljenost populacije) nizak prosječan visok
pojedinih vrsta
Upitnik:
1. Voda je čista/prozirna.
2. Voda je srednje prozirna.
3. Voda je veoma mutna.
4. Voda je bezbojna.
5. Voda je plavozelene boje.
6. Voda je tamnosiva ili žutomrka.
7. Nema mirisa.
8. Osjeća se miris zemljišta ili vodene vegetacije/algi.
9. Miriše na trulež ili kanalizaciju.
10. Dno je čisto.
11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem koji je svjetlijeg tona.
12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem.
13. Na kamenju ne raste bilje.
14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine.
15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine, i njihova donja strana je crna.
16. Površina vode je čista/prozirna.
17. Na površini ima lišća, insekata i larvi.
18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.
B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte metilplavi rastvor. Ako se boja promijeni
iz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih jedinjenja. Bjeličasta pjena na obalama
rijeke takođe ukazuje na reakcije organskih materija.
45
Biodiverzitet
Biljni diverzitet rijeke

Informativni list
(za grupu učenika koja proučava
biljni svijet/floru močvarnih područja)
A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume (Ada Bojana), kanale
(obalske nasipe), itd. — kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora.
B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnog
metra za travne zajednice na otvorenom i 10 kvadratnih metara za travne zajednice u šumama ili
u područjima sa žbunastom vegetacijom.
Br. Tip zajednice Biljne vrste Broj jedinki
1.
2.
3.
Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj po

u jednoj zajednici na kvadratnom metru
ispitivanom području
1.
2.
3.
......
Uputstva:
• Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta.
• Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste vršili istraživanja
(vaše kvadratne metre).
• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je ubilježite kao travu, grmlje ili drvo, i ubilježite njene
prirodne karakteristike.
• Fotografišite različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.
C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izračunajte

prosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnu
vrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Uporedite rezultate
koji su dobijeni ispitivanjem različitih zajednica.
46
Biodiverzitet
Životinjski diverzitet
Informativni list
u riječnom području
(za grupu učenika koja
proučava životinjski svijet/faunu
močvarnih područja)
A. Ispitajte različita staništa u riječnom sektoru koji je predmet vašeg posmatranja — ivice korita,
obale, polja, plavne šume, kanale (obalske nasipe), itd.
B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet životinjskih vrsta i ubilježite vaša saznanja u tabelu.
Br. Tip zajednice Uočene životinjske vrste Tačan ili približan broj
uzoraka/jedinki
1.
2.
3.
Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj po metru

— gdje? kvadratnom
1.
2.
3.
......
Uputstva:
• Koristite vodiče za prepoznavanje životinjskih vrsta.
• Pripremite topografsku mapu (metoda transekta) prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste
vršili istraživanja (vaše kvadratne metre).
• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno zabilježite njene prirodne karakteristike, kako biste mogli
da je naknadno identifikujete.
• Fotografišite pojedine zajednice i neke karakteristične primjerke životinja.
• Opišite zvuke koje ispuštaju različite životinje i zabilježite ih snimačem zvuka. Ovo će vam pomoći u naknadnoj
identifikaciji.
• Pretražite teren sa životinjskim tragovima. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove našli. Nacrtajte otiske
tragova u prirodnoj veličini — to će vam takođe pomoći u naknadnoj identifikaciji.
C. Analizirajte životinjski diverzitet prebrojavajući broj vrsta u svakoj zajednici. Izračunajte

prosječan broj vrsta za cijelu proučavanu oblast. Odredite dominantnu (najbrojniju) životinjsku
vrstu. Izračunajte približan prosječan broj životinja po zajednici. Uporedite rezultate koje ste
proučavanjem dobili iz različitih zajednica.
47
Biodiverzitet
Uticaj ljudskih aktivnosti

Informativni list
(za eko-policiju)
Istražite područje oko rijeke i zabilježite sljedeća zapažanja:
1 Prisustvo ljudi i njihove trenutne aktivnosti;
2 Znakovi nedvosmislenog ljudskog uticaja (Zabilježite aktivnosti — lov, ribolov, ispaša,

loženje vatre, sječa šume, nekontrolisano sabiranje ljekovitog i ukrasnog bilja, itd. i prikupite
postojeći dokazni materijal.);
3 Znakovi indirektnog ljudskog uticaja (odlaganje kućnog ili drugog otpada);
4 Mrtve i ranjene životinje (vrste, broj i uzrok);
5 Uništena vegetacija (vrste, broj i uzrok);
6 Da li su voda i obale zagađene otpadom iz domaćinstava?

Ako jesu, koji je stepen zagađenja — nizak, srednji ili visok?
7 Opšta ocjena istraživanog područja.
Pripremite izvještaj.
48
Bogatstvo šuma
Autori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva
Ključni Šume kao ključni faktor u održavanju opšte ekološke ravnoteže

Biodiverzitet
3
koncepti/sadržaji

Razred VI — IX

Dva lokaliteta za istraživanje — jedan u prirodnom šumskom
eko-sistemu (najbliži nacionalni park), drugi na vještački
pošumljenoj lokaciji
Nastavni materijali Topografska mapa područja, dvogled, snimač zvuka, fotoaparat,

vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar,
radni listovi
Nastavni predmeti Biologija, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom

• razumije biodiverzitet šuma;
• upoređuje bogatstvo biodiverziteta obližnjih šuma;
• primjenjuje praktičine vještine za proučavanje životne sredine;
• shvata važnost očuvanja i obnavljanja šumskih resursa.
Nastavne metode Izlaganje, diskusije, posmatranje, terensko istraživanje,

dramske radionice
Uvod
Šume nam svakodnevno pružaju neophodne proizvode,
kao što su drvna građa, gorivo, hrana i sirovine
za farmaceutsku industriju. Obezbjeđujući staništa
za biljke i životinje, prirodne šume takođe igraju
nezamjenjivu ulogu u održanju biološkog diverziteta
i zdravih eko-sistema.
Drveće, uobičajeni sastojak šume, od neprocjenjive
je vrijednosti za životnu sredinu. Ono predstavlja filter
za zagađenje i patogene mikroorganizme iz vazduha,
reguliše kretanje vode u prirodi, proizvodi kiseonik
i baktericide, i snabdijeva atmosferu ozonom. Pa ipak,
šuma nije prosto zbir drveća — šume su dinamični,
složeni eko-sistemi kojima je potrebno nekoliko ljudskih
vijekova da bi se formirali. Njihova zaštita je mudro
ulaganje u budućnost naše životne sredine.
Aktivnosti
Uvod
1 Predstavite materijal u uvodu časa, zajedno sa dopunskom informacijom iz poglavlja

Biodiverzitet i šumarstvo s CD-ROM-a, kao i tekst Šuma na kraju časa.
Bogatstvo šuma 49
3 Biodiverzitet
2 Organizujte dramsku radionicu s učenicima. Neka upriliče i odigraju scenu u šumi u kojoj
se razrješavaju sukobi oko šumskih resursa. Neka učenici napišu scenario i odigraju komad
za odjeljenje. Podjela uloga treba da uključi:
•
•
•
lovca (lovokradicu);
berača bilja čije se korijenje koristi;
sakupljača pečuraka koji kida pečurke umjesto da ih siječe;
• turiste;
• novinara;
• državnog šumara.
Diskutujte o temama na koje se odnosi komad i kako su likovi reagovali. Da li je komad bio
realističan? Kako su prikazani likovi (tj. da li je šumar bio pun razumijevanja ili je više
djelovao kao predstavnik vlasti?)
3 Pripremite odjeljenje za čas u prirodi:
• Predstavite učenicima plan časova i informativne listove.

• Podijelite učenike u četiri grupe:
– eko-sistem;
– biljni svijet/flora;
– životinjski svijet/fauna;
– eko-patrola.
• Obezbijedite učenicima neophodna uputstva, radne listove, materijale, pribor i ključ
za prepoznavanje biljaka i životinja.
Časovi u prirodi: Prirodna ili vještački uzgajana šuma
1 Organizujte obilazak šumskog područja

u kojem ima i prirodnih i vještački
uzgajanih šuma za industrijsku
proizvodnju drvene građe.
2 Prošetajte prirodnom šumom. Identifikujte

neke uobičajene biljne vrste u datom
eko-sistemu. Obratite pažnju na šarolikost
biljnih zajednica i utvrdite njihovu ulogu
u očuvanju prirodnog pejzaža, kao
i u održanju biološkog balansa
eko-sistema. Objasnite da nekoliko biljnih
vrsta igraju ulogu bioindikatora, pružajući
informacije o živom okruženju. Neka
učenici nabroje uslove koji utiču na razvoj
biljnih zajednica. Ove biljke rastu u skladu s uslovima i prema svojim potrebama, u smislu
hranljivih jedinjenja, razmjene vode, oprašivanja itd.
3 Neka učenici pronađu biljke koje ukazuju na:
• četiri strane svijeta

(sjever, jug, istok i zapad);
• uobičajeni pravac vjetra;
• osunčanu stranu (prisojnu);
• stranu u sjenci (osojnu);
• godišnje doba;
• dolazeću kišu;
• vlažno zemljište;
• jalovo zemljište;
• trenutak kada je vrijeme da pčele sakupljaju nektar.
50 Bogatstvo šuma
4 Upoznajte učenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori:
•
•
Kiseljak (Rumex acetosa), mirišljava trava (Anthoxanthum odoratum), kadifica
(Holcus mollis) i bujad (Pteridium aquilinum) — sve ove biljke ukazuju na kiselo zemljište.
Kopriva (Urtica) ukazuje da je zemljište bogato azotom.
Žednjak (Sedum) ukazuje na suvo zemljište.
Biodiverzitet
3
• Jova (Alnus), vrba (Salix) ukazuju na vlažno zemljište.
5 Neka učenici samostalno naprave pojedinačne spiskove biljaka bioindikatora.
6 Organizujte terensko istraživanje prirodne šume i vještački pošumljenih područja.

Primijenite uobičajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o:
• Ekološkim faktorima (za grupu učenika koja proučava eko-sisteme) na strani 54;
• Raznovrsnosti šumskog biljnog svijeta (za stučnjake za floru) na strani 54;
• Raznovrsnosti šumskog životinjskog svijeta (za grupu učenika koja proučava faunu)
na strani 55; i
• Ljudskom uticaju (za eko-policiju) na strani 48.
Rezultati i zaključci
1 Diskutujte s učenicima o sljedećim temama koristeći rezultate dobijene u terenskom

istraživanju:
• Koji činioci određuju i regulišu biodiverzitet?
(dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajućeg staništa)
• Zašto je diverzitet vrsta veći u obodnim pojasevima šume?
• Zašto su prirodne šume bogatije vrstama nego uzgajane šume?
• Koje opasnosti prijete biodiverzitetu u šumskim eko-sistemima?
(uništavanje staništa, zagađenje, šumski požari, nekontrolisana sječa itd.)
• Koji je značaj šumskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka? (Šume proizvode 100 milijardi
tona kiseonika i apsorbuju 160 milijardi tona ugljenik (IV)-oksid godišnje.)
• Naglasite da su različiti organizmi u eko-sistemu međusobno povezani. Šteta nanijeta jednoj
vrsti može ugroziti druge vrste. Koristite dopuske informacije sa CD-ROM-a, iz poglavlja
Biodiverzitet.
2 Pokrenite diskusiju o tome šta se može učiniti kako bi se sačuvao šumski biodiverzitet,
koristeći informacije u tekstu na strani 52.
U nastavku...
Podijelite učenicima individualna zaduženja ili zadatke u manjim grupama kako bi naučili više
o praktičnim stranama ovog problema. Na primjer:
• Posjetite najbliže državno šumsko gazdinstvo i saznajte koje su najveće prepreke očuvanju
šumskog biodiverziteta u regionu. Upoznajte učenike s rezultatima vaše posjete. Učestvujte
u akcijama pošumljavanja. Istražite mogućnosti za priključivanje drugim praktičnim
aktivnostima.
• Posjetite instituciju u kojoj se vrši razmnožavanje i odgoj šumskih kultura ili laboratoriju
za selekciju sjemena. Upoznajte se s praktičnim aktivnostima i metodama za selekciju
i očuvanje sjemena biljaka koje su genetski značajne za šumske eko-sisteme.
Pratite put biljaka od laboratorije preko staklenika do šume.
• Napravite izložbu fotografija i informativnog materijala.
Bogatstvo šuma 51
3 Biodiverzitet
Šuma
Iako je većina drevnih šuma uništeno ljudskim aktivnostima, pošumljavanje i sađenje

novih šuma veoma su zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne šume
u područja za proizvodnju sirovine. Vrste koje nijesu profitabilne eliminišu se.
Brzorastuće vrste koje donose profit sade se umjesto njih.
Stanje šuma u Njemačkoj pruža odličan primjer. Prije samo 150 godina širokolisne
listopadne vrste činile su dvije trećine svih šuma. Četinarske vrste činile su preostalu
trećinu. Danas je srazmjera obrnuta, zato što četinari rastu brže.
U mediteranskom regionu, da navedemo još jedan primjer, neke vrste topole su
zasađene u tropske šume eukaliptusa i tika, kako bi služile proizvodnji drvnih sirovina.
Neželjene vrste insekata u ovim homogenim okruženjima prskane su pesticidima.
Na kraju se desilo to da je toliko malo životinjskih vrsta preostalo, da je nemoguće
ozbiljno govoriti o postojanju biodiverziteta.
Uprkos tome, postoje alternativne metode pošumljavanja. U nekoliko posljednjih godina,
zasađivanje mješovitih šuma s različitim vrstama drveta postaje sve popularnije,
Iako se šume sijeku i spaljuju sedam puta brže nego što se adekvatno zamjenjuju novim
šumama, još uvijek ima nade. Ljudi širom svijeta sve više shvataju da su drveće i voda
osnov plodnosti zemljišta i osnov života uopšte, i da zaustavljanje pustošenja šuma ima
blagotvoran efekat na klimu. Stoga se nove šume sade svuda.
Barbara Veit, Christine Wolfrum, Knjiga o šumi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995)
Zaštita biodiverziteta šuma
Sljedeće smjernice mogu pomoći zaštiti šumskog biodiverziteta:

• pri sađenju i obnavljanju šuma, prednost uvijek davati domaćim sortama;
• eliminisati, koliko je god to moguće, grubu sječu i primjenjivati metode koji su slični
prirodnim šumskim procesima;
• omogućavati šumama da se obnavljaju prirodno;
• ostavljati mrtvo drveće, stajaće ili oboreno, da ostane gdje jeste;
• koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju u obzir zaštitu
biodiverziteta;
• koristiti manje osjetljiva šumska područja za odmaranje i turizam;
• ograničiti masovni turizam u šumama;
• promovisati one tehnološke procese koji proizvode manje otpada.
„Zaštita prirodnih staništa…,” ... BirdLife International, 2002.
52 Bogatstvo šuma
Šume u Crnoj Gori
Uprkos maloj površini, Crna Gora se odlikuje izuzetno bogatom florom i vegetacijom.
Posebno značajnu komponentu vegetacije, kao i u ostalim zemljama, predstavljaju šume.
Na vertikalnom i horizontalnom profilu Crne Gore smjenjuje se veći broj šumskih pojaseva.
Biodiverzitet
3
Mediteran (primorsko područje) U primorskom području, u uslovima tople
mediteranske klime, razvijene su tvrdolisne zimzelene biljne zajednice. Usljed negativnog
uticaja čovjeka šumske zajednice, koje su nekad bile razvijene u zoni Mediterana, svedene
su na veoma male površine. Sada u ovoj zoni dominiraju šikare poznate pod nazivom makija.
U makiji nema visokog drveća, izgrađuje je nisko drveće i grmlje. Sprat grmlja je veoma gust,
tako da do donjih spratova dolazi malo svjetlosti i prizemne biljke slabo su zastupljene.
Najčešće vrste u makiji Crne Gore su: hrast crnika (Quercus ilex), maginja (Arbutus unedo),
mirta (Myrtus communis), zelenika (Phylirea media), tetivka (Smilax aspera).
Šume i šikare kontinentalnog područja nadovezuju se na vječnozeleni mediteranski pojas

vegetacije. Ove biljne zajednice se po sastavu biljaka razlikuju u različitim dijelovima Crne
Gore. Najviše su rasprostranjene niske šume i šikare bijelograbića (Carpinus orjentalis).
Prisutne su na primorskim Dinaridima (Orjen, Lovćen, Rumija), u okolini Podgorice, Nikšića,
zalaze uz kanjone Pive, Komarnice, Tare... Mogu se pronaći na toplim i suvim staništima,
sve do 1000 metara nadmorske visine. Uz bijeli grab, u spratu drveća i grmlja, u ovim
šumama i šikarama nalazimo: nar (Punica granatum), drijen (Cornus), Ruscus aculeatus,
različite vrste javora (Acer), jasen (Fraxinus ornus), makedonski hrast (Quercus macedonica),
draču (Paliurus spina christi). Prizemni sprat biljaka mijenja se tokom godine.
Osim grabovih šuma i šikara, na toplim i suvim

staništima u kontinentalnom području Crne
Gore prisutne su i termofilne hrastove šume.
Šuma makedonskog hrasta ili hrasta badnjaka
rasprostranjena je u okolini Bara i Ulcinja,
u srednjem slivu Zete i Morače od 50 do
850 metara nadmorske visine. Uz makedonski
hrast u njima nalazimo sljedeće biljne vrste:
bijeli grab, drijen, tetivka, zelenika, kleka,
ciklama... Ostali hrastovi (cer — Quercus ceris,
sladun — Quercus farnetto, Quercus
pubescens) u manjoj mjeri učestvuju
u izgradnji šumskih zajednica kontinentalnog
područja Crne Gore.
Šume crnog graba (Ostrya carpinifoli) i jesenje šašike (Sesleria automnalis) zauzimaju
u Crnoj Gori širok prostor između pojasa bijelog graba i pojasa bukve. Uz crni grab u
spratu drveća i grmlja najbrojniji je jasen (Fraxinus ornus), a u prizemnom spratu trava —
jesenja šašika (Sesleria automnalis).
Bukove šume zauzimaju veliko prostranstvo u Crnoj Gori. Prisutne su na većim

nadmorskim visinama primorskih Dinarida; u centralnom i sjevernom dijelu. Na primorskim
Dinaridima prisutne su samo na sjevernim padinama, iznad 800 metara nadmorske visine.
Ovdje je zastupljena zajednica bukve (Fagus sylvatica) i jesenje šašike (Sesleria automnalis).
Iznad 1200 metara nadmorske visine bukva se obično miješa s jelom (Abies alba)
i obrazuju pojas širok 300 - 400 metara.
Zajednice munike (Pinus heldreichii) na primorskim planinama predstavljaju gornju

šumsku granicu. Iznad njih nalaze se planinske goleti. Na planinama u centralnom
i sjevernom dijelu (Moračke planine, Komovi, Sinjajevina, Visitor, Zeletin...) šume munike
su bolje očuvane. Zauzimaju pojas od oko 1500 mnv do 1900 mnv. Iznad njih se nalazi
klekovina bor (Pinus mugho) ili planinske goleti.
Smrčeve šume (Picea abies) u Crnoj Gori ne obrazuju poseban visinski pojas,
ali su na mnogim mjestima široko rasprostranjene. Razlikuju se dva osnovna tipa
smrčevih šuma: brdska i subalpska. Smrčeve šume su veoma tamne, tako da je sprat
zeljastih biljaka siromašan.
Klekovina bor izgrađuje poseban pojas na crnogorskim planinama (Vojnik, Golija,

Durmitor, Ljubišnja, Bjelasica...). Predstavlja gornju granicu šume (te šume dostižu najveće
nadmorske visine na planinama centralnog i sjevernog dijela, nema ih na jugu).
Bogatstvo šuma 53
Biodiverzitet
Ekološki faktori
Informativni list
proučava eko-sisteme)
A. Uporedite faktore koji određuju životno okruženje u prirodnim i

vještački uzgojenim šumama. Popunite datu tabelu vašim odgovorima.
Br. Ekološki faktori Prirodna šuma Vještački uzgajana šuma
1. svjetlo/toplota
2. kretanje vazduha (vjetar)
3. vlaga
4. hranljiva osnova
5. staništa
6. drugo
B. Uzmite u obzir značaj ekoloških faktora za nastanak i očuvanje šumskog biodiverziteta.
Diverzitet šumskih biljaka

proučava biljni svijet/floru)
A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom od istraživanih područja.

B. Istražite biodiverzitet biljaka po spratovima i popunite datu tabelu.
Br. Sprat Biljne vrste Tačan ili približan broj jedinki
Ukupno Prosječan broj vrsta u jednoj Prosječan broj po metru

zajednici na ispitivanom području kvadratnom
Uputstva:
• Identifikujte biljke uz pomoć terenskog vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, ubilježite
je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom slučaju upišite njene karakteristike zbog naknadne identifikacije).
• Zabilježite istraživane lokacije na topografskoj mapi.
• Fotografišite različite zajednice i neke karakteristične biljke.
C. Ako ste već ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.
54
Biodiverzitet
Diverzitet šumskih životinja
Informativni list
proučava životinjski svijet/faunu)
A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom od

istraživanih područja.
B. Istražite biodiverzitet životinja po spratovima i popunite
datu tabelu.
Br. Sprat Životinjske vrste Tačan ili približan broj jedinki
Ukupno Prosječan broj vrsta u jednoj Prosječan broj po metru

zajednici na ispitivanom području kvadratnom
Uputstva:
• Identifikujte životinje uz pomoć terenskih vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete da prepoznate vrstu,
zabilježite njene opšte karakteristike i pokušajte da je identifikujete kasnije.
• Ubilježite ispitivana područja na topografskoj mapi.
• Fotografišite različite životinje.
C. Identifikujte životinje prema zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke karakteristične zvuke
životinja na snimaču zvuka, za kasnije korišćenje.
D. Potražite životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove pronašli.
Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini.
E. Ako ste već ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.
55
4 Biodiverzitet
Livadski živi svijet

Autor: Tatjana Miteva
Ključni Nestanak prirodnih staništa (biljaka i životinja) kao rezultat

koncepti/sadržaji prekomjerne eksploatacije pašnjaka

Razred VI — IX

Dvije lokacije na kojima se vrši ispitivanje — jedna u prirodnom
travnom eko-sistemu, i druga na vještački uzgajanom sistemu
koji se koristi u poljoprivredne svrhe
Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska mapa područja, lupe,

dvogledi, snimač zvuka, fotoaparat, terenski ključ za
prepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom

• objasni principe funkcionisanja travnih eko-sistema;
• razvije praktične vještine za proučavanje životne sredine;
• analizira značaj zaštite travnih zajednica;
• uporedi biodiverzitet prirodnih i vještačkih eko-sistema;
• razvije odgovorno ponašanje za zaštitu i korišćenje travnih
zajednica.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, posmatranje, terensko

istraživanje, studija slučaja
Uvod
Šumska vegetacija smanjuje se širom svijeta, što uzrokuje pojavu travnih zajednica. U istočnoj
Evropi ovi regioni zauzimaju značajne površine, poznate kao stepe. Njeni obronci na krajnjem
jugoistoku idu duž granice Bugarske i Rumunije i dijelova dunavske ravnice i Južne Dobrudže.
Kontaktne tačke ove granične zone s vegetacijom drveća, u kombinaciji mnoštva lokalnih
osobenosti, odredili su razvoj prelaznih šumsko-stepskih eko-sistema s jedinstvenim diverzitetom
vrsta. Pored ovih graničnih zajednica, postoje i velika područja dobro razvijenih travnih
eko-sistema polja i pašnjaka koji potpadaju u dvije velike grupe:
• Primarni — Među šumskim eko-sistemima ima mjesta gdje mikrouslovi ne odgovaraju razvoju
drveća, pa su umjesto toga prekriveni travom. Ovakve oblasti susreću se i na pješčanim obalama
mora i rijeka.
• Sekundarni — Ovi eko-sistemi se obično javljaju na mjestima uništenih, spaljenih,
iskorijenjenih i nepovratno isječenih šuma, ili napuštenih, ali nekada obradivih polja.
Aktivnosti
Travne zajednice
1 Diskutujte s učenicima o svojstvima travnih zajednica i mjestima gdje se javljaju.

Koristite informacije iz uvoda i tekst Pašnjaci sa strane 58.
Naglasite da prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti istrebljenju njenih

eko-sistema neposredno (fizičko uništenje) i posredno (gubitak staništa, mjesta
za sakrivanje i hranljive osnove).
56 Livadski živi svijet

2 Neka četiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija slučaja datih na strani 5. Neka svaki
pročita naglas odabranu studiju i neka razgovara o mogućim rješenjima s odjeljenjem.
Tražite od učenika da svoja rješenja argumentuju.
Čas u prirodi
Biodiverzitet
4
Pripremite učenike za nastavu u prirodi.
1 Upoznajte ih s aktivnostima i informativnim

listovima na stranama 59, 60 i 61.
2 Podijelite učenike u četiri grupe:
• travni eko-sistemi;
• biljni svijet/flora;
• životinjski svijet/fauna;
• eko-patrola
3 Obezbijedite učenicima važna uputstva, radne listove, materijale, pribor i pomoćnu

literaturu (priručnike i vodiče za raspoznavanje biljaka i životinja).
4 Organizujte terensko istaživanje na dvije lokacije — jedno u prirodnom travnom

eko-sistemu i drugo u vještački uzgojenom eko-sistemu (poljoprivredno zemljište —
koristeći sljedeće informativne listove:
• Važni činioci (za grupu učenika koja proučava travne eko-sisteme);
• Raznovrstnost travnih zajednica (za grupu učenika koja proučava biljni svijet/floru);
• Životinjska raznovrsnost (za grupu učenika koja proučava životinjski svijet/faunu);
• Uticaj ljudskih aktivnosti (za eko-patrolu).
Obrada rezultata i zaključci
1 Prodiskutujte na sljedeće teme s učenicima, koristeći rezultate koje ste prikupili

na terenskom istraživanju:
• Koji činioci određuju i regulišu biodiverzitet?
(dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajuće stanište)
• Opišite biološku raznovrsnost travnih eko-sistema. Neka učenici nabroje imena drugih
biljaka i životinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zašto su prirodne travne zajednice
bogatije vrstama nego uzgojeni eko-sistemi (poljoprivredno zemljište)?
• Ko/šta prijeti biodiverzitetu travnih eko-sistema? Koristite informacije iz tabele
Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet sa strane 58.
• Kakav značaj predstavlja livadski biodiverzitet za prirodu i čovjeka?
2 Ispišite odgovore na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju na temu Šta možemo učiniti
za zaštitu biodiverziteta livada i pašnjaka? Koristite tekst sa strane 58.
U nastavku...
• Dodijelite sljedeće zadatke:
– Ispitajte lokalne ugrožene i/ili rijetke biljke i životinje koje naseljavaju livade i polja.
– Načinite spisak biljaka koje imaju medicinski značaj i rastu u regionu.
– Ispitajte postojeće slučajeve neposrednog ili posrednog nanošenja štete travnim
zajednicama. Mogući izvori informacija mogu biti članci iz lokalnih novina, stručna lica
(ekolozi, biolozi, itd.), vatrogasci, novinari i lokalno stanovništvo.
• Pripremite „zeleni” informacioni pano s rezultatima.
Livadski živi svijet 57

4 Biodiverzitet
Pašnjaci
Prekomjerna eksploatacija degradira pašnjake. Približno dva puta veće površine od

površine obradive zemlje svijeta, pašnjaci i livade hrane 1,32 milijarde grla krupne stoke
i 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje pašnjaka dovodi do povećanja broja vještački
ishranjivane stoke, što sa svoje strane podstiče širenje i korišćenje obradivog zemljišta
na globalnom nivou.
Adaptirano iz Stanje planete (State of the Planet, 1998, L.R. Brown et al.)
Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet
Ljudska aktivnost Stepe Planinska Vlažna

livada livada
intenzivna poljoprivreda ◆ ● ■
upotreba pesticida ◆ ● ●
napuštena zemlja ◆ ■ ●
gubitak mozaičkih elemenata ▲ ● ●
pošumljavanje ▲ ■ ●
obrada zemlje ▲ ● ●
poljoprivredne aktivnosti ■ ● ●
odmor i turizam ● ● ●
nadzemna postrojenja ● ● ●
urbanizacija ■ ● ●
mjere za regulaciju suše ● ● ■
i navodnjavanje
Legenda:
● zanemariv uticaj ■ mali uticaj ▲ srednji uticaj ◆ snažan uticaj
Očuvanje travnih staništa
Sljedeće mjere pomažu očuvanju travnih staništa:

• Izbjegavajte rizike izazivanja požara, prekomjernu upotrebu pašnjaka, masovno
prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak uticaj.
• Izbjegavajte upotrebu hemijskih supstanci (đubriva, pesticida, itd.).
• Održavajte i obnavljajte elemente koji obezbjeđuju mozaičku strukturu travnih
eko-sistema (međe na poljima, šumske pojaseve, mala jezera, itd.) i pomažu očuvanju
biodiverziteta.
• Podržavajte razvoj neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede.
Očuvanje prirodnih staništa (Conservation of natural habitats, BirdLife International, 2002)
58 Livadski živi svijet

Biodiverzitet
Preduzmite akciju
Informativni list
Slučaj 1: Paljenje
Šetajući u blizini kuće, primijetite da poljoprivrednici pale polje
strnjike pored šume i polja. Šta biste uradili?
• Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike stvara loše
posljedice po zemlju i da vatra može zahvatiti obližnje polje
ili šumu.
• Zvali biste policiju ili vatrogasce.
• Pozvali biste gradonačelnika.
• Negodovali na njihovo neodgovorno ponašanje, ali ne biste
preduzeli ništa.
• Nešto drugo (objasnite).
Slučaj 2: Bilje
Sreli ste sakupljača bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, čije se grančice,
lišće i cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Berač vadi biljke s korijenom da bi uštedio
vrijeme i trud. Šta biste uradili?
• Objasnili mu da tako uništava dragocjene višegodišnje biljke.
• Upitali ga misli li da će moći da bere s iste biljke ponovo sljedeće godine.
• Pozvali biste policiju ili gradonačelnika najbližeg grada.
• Napisali biste članak za lokalne novine sa smjernicama za primjerene načine sakupljanja biljaka.
• Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponašanja, ali ne biste uradili ništa osim
što biste se požalili prijateljima i porodici.
Slučaj 3: Pesticidi
Vidite vašeg susjeda kako upotrebljava jak pesticid na lejama
zasađenog krompira koga je napala krompirova zlatica. Polje
se nalazi pored prirodne livade s košnicama. Šta biste uradili?
• Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne uništava samo
krompirovu zlaticu, već i prijeti svim insektima i drugim
životinjama u blizini.
• Podsjetili ga da zagađuje zemljište, što može uticati kako
na poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje.
• Predložili mu drugi, bezbjedniji način uništavanja štetočine.
• Napisali biste članak za lokalne novine u kojem opisujete alternativne tehnike za kontrolu
štetočina.
• Ne biste učinili ništa.
Slučaj 4: Poljoprivredno zemljište

U procesu povraćaja zemljišta dobijete komad zemlje — pet hektara planinskog pašnjaka.
Šta biste učinili po tom pitanju?
• Prodali ili dali zemlju u najam.
• Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo zemljište.
• Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko košnica.
• Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor.
• Ne biste trenutno učinili ništa, nego biste čekali da dođu neka bolja vremena.
59
Biodiverzitet
Važni činioci
Informativni list
proučava eko-sisteme)
A. Uporedite činioce životne sredine na obje ispitivane lokacije —
na prirodnoj livadi i poljoprivrednoj zemlji — i popunite tabelu.
Br. Ekološki činioci Prirodna livada Poljoprivredna zemlja
1. svjetlo/toplota
2 kretanje vazduha (vjetar)
3. vlaga
4. hranljiva osnova
5. pristupačnost staništima
6. drugo
B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekološki činioci u nastanku i održavanju biodiverziteta
travnih eko-sistema.
Livadski biljni diverzitet

proučava biljni svijet/floru)
A. Ispitajte biljni diverzitet popunjavajući datu tabelu.
Br. Vrste biljaka Tačan ili približan broj jedinki
Prosječan broj vrsta u zajednici Prosječan broj po

na ispitivanom području metru kvadratnom
Uputstva:
• Identifikujte biljke uz pomoć terenskog vodiča. Ako ne možete da prepoznate određenu vrstu, jednostavno
je zabilježite kao travu, grmlje ili drvo (ali ipak upišite njene karakteristike, da biste mogli da izvršite naknadnu
identifikaciju);
• Ubilježite istraživana područja na topografskoj mapi.
• Fotografišite pojedine zajednice i neke karakteristične biljke.
B. Odredite spratove vegetacije u travnom eko-sistemu.

C. Ako ste završili sa sličnim ispitivanjima u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.
60
Biodiverzitet
Životinjska raznovrsnost
Informativni list
proučava životinjski svijet)
A. Ispitajte raznovrsnost životinjskog svijeta popunjavajući datu tabelu.
Br. Životinjske vrste Tačan ili približan broj jedinki
Prosječan broj vrsta u zajednici Prosječan broj po

na ispitivanom području metru kvadratnom
Uputstva:
• Koristite terenske vodiče za prepoznavanje životinja. Ako vam je preteško da prepoznate određenu vrstu,
jednostavno zabilježite njeno prisustvo (ali ipak zabilježite njena tipična svojstva zbog naknadne identifikacije).
• Obilježite ispitivane lokacije na topografskoj mapi.
• Fotografišite određene životinje.
B. Identifikujte životinje po zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke od zvukova na snimaču da

vam pomognu u prepoznavanju različitih vrsta.
C. Pretražite teren za životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta koje su ostavile tragove.
Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini — ovo će vam pomoći u daljoj identifikaciji.
D. Ako ste već završili slična istraživanja u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.
61
5 Biodiverzitet
Jesmo li sami u gradu?

Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva
Ključni Biljke i životinje karakteristične za urbane sredine

koncepti/sadržaji

Razred V — VII

Četiri lokaliteta — park, ulica s gustim saobraćajem, stambeno
naselje i stambena zgrada
Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja, dvogled,

snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči za prepoznavanje biljaka
i životinja, pinceta, trakasti metar, radni listovi, samoljepljiva traka,
kartonska kutija
Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Priroda i društvo, Priroda, Građansko

vaspitanje, Biologija s ekologijom, Geografija

• poznaje biološki diverzitet grada;
• upoređuje složen i dinamičan odnos između biodiverziteta i
stanja životne sredine;
• razvije vještine za procjenu i očuvanje biološke raznovrsnosti
životne sredine.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje,

igra asocijacija
Uvod
Ljudska društva su u velikoj mjeri potisnula prirodu koja je zauzimala mjesto današnjih velikih
gradova. Iako su mnoge biljke i životinje nestale ili protjerane u nova staništa, neki organizmi su
uspjeli da se prilagode promijenjenim uslovima života i sada koegzistiraju s ljudima. Ovi
organizmi pokazuju nevjerovatnu spretnost u pronalaženju staništa, vode i hrane.
Aktivnosti
Prepoznajte urbane vrste
Organizujte s učenicima igru „Ko sam ja?”
1 Na parčetu papira napišite ime životinje ili biljke koja živi

u urbanoj sredini.
2 Neka dobrovoljac stane ispred odjeljenja a cedulju s

imenom biljke/životinje neka mu pričvrste na leđa.
3 Dobrovoljac treba da postavlja pitanja na koja će

odjeljenje odgovarati sa da ili ne, i da na osnovu
odgovora pokuša da pogodi ime životinje ili biljke.
4 Ponavljajte igru nekoliko puta, dok god postoji interesovanje učenika.
62 Jesmo li sami u gradu?

Čas u prirodi (na lokaciji)
1
2
Pripremite odjeljenje za predstojeće aktivnosti u prirodi. Upoznajte ih s aktivnostima
i informativnim listovima na stranicama 65, 66 i 67.
Podijelite učenike u tri grupe:

Biodiverzitet
5
• urbani razvoj
• biološka raznovrsnost i
• eko-patrola.
3 Obezbijedite učenicima neophodna uputstva, informativne listove, pribor, alatke i

pomoćnu literaturu (uputstva i vodiče za prepoznavanje).
4 Organizujte terensko istraživanje na četiri različite loklacije u naselju — u gradskom parku,

ulici s gustim saobraćajem, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraživanje u zgradi
može se zadati u formi domaćeg zadatka, kao razgovor sa susjedima). Važno je da se
časovi u prirodi odvijaju tokom različitih godišnjih doba.
Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakoj od lokacija koristeći informativne listove:

• Stanje urbane životne sredine, strana 65;
• Stanje biodiverziteta u urbanoj životnoj sredini, strana 66; i
• Biodivezitet u domaćinstvu, strana 67.
Završne aktivnosti
1 Neka timovi predstave rezultate terenskih istraživanja. Izvedite opšti zaključak o stanju
urbanog biodiverziteta, njegovoj zavisnosti od kvaliteta životne sredine i ljudskih aktivnosti.
2 Organizujte diskusiju/razgovor ili rad u malim grupama na sljedeće teme:
• Koje životinje i biljke možemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunske

infromacije iz teksta Sinantropske biljke (one čija su staništa u blizini ljudi), na strani 64.
• Koji činioci utiču na urbani biodiverzitet?
• Ko/šta prijeti biljkama i životinjama u gradu?
• Kako urbani biodiverzitet utiče (pozitivno i negativno) na ljude? Uzmite u obzir tekst Urbano
zelenilo. Pokušajte da obuhvatite više aspekata (ekološki, estetski, emocionalni, moralni).
• Je li moguće stvoriti održiva naselja budućnosti koja
bi naseljavao samo čovjek?
3 Definišite moralni kodeks urbanog građanina

završavajući sljedeće rečenice:
• Ljudi dijele životnu sredinu grada sa...
• Biljke i životinje imaju prava da...
• Bez drugih živih bića/organizama…
• Buduće generacije imaju prava da…
• Da bismo živjeli harmonično i složno, ...
Jesmo li sami u gradu? 63

5 Biodiverzitet
•
U nastavku...
Pronađite i istražite slučajeve nanošenja štete lokalnom biodiverziteu. Razgovarajte
s predstavnicima štampe, stručnjacima, gradskim službenicima i stanovništvom.
Istražite konfliktne slučajeve suživota/koegzistencije, ljudi i urbanih biljaka i životinja, kao što
su npr. alergijske biljke ili drveće, psi i mačke lutalice, komarci, bubašvabe i krpelji. Neka se
učenici obavijeste o mogućim rješenjima ovih problema u zajednicama gdje žive, ili drugdje.
Proizvode li neke od ovih metoda negativne posljedice? Je li moguće predložiti druga
rješenja?
• Ponudite projekte/ideje za predviđeno obnavljanje, očuvanje i jačanje urbanog biodiverziteta
u održivim zajednicama.
• Koristite rezultate koje ste dobili iz terenskog istraživanja kao i predložene ideje, i postavite ih
na „zeleni” informacioni pano u školi.
Sinantropske biljke
Biljke neugrožene ljudskim prisustvom javljaju se u blizini naselja ili drugih lokacija
izmijenjenih ljudskim aktivnostima. Zato ih zovemo sinantropskim biljkama (na grčkom
syn = sa, i anthropos = čovjek). Članice sinantropske grupe uključuju mnogo domaćih
vrsta koje su pronašle odgovarajuća staništa, ne samo u poljima i živicama, već i blizu
ljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su da zauzmu svaki komad zemlje,
čak i najmanji. Od aerodroma i željezničkih pruga, šire se preko obližnjih ulica i trgova.
One „putuju” duž pruga i riječnih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda,
na deponijma, u baštama i parkovima. Takva mjesta su obično bogata organskim
jedinjenjima, naročito supstancama koje sadrže azot, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrste
kojima je velika količina takvih supstanci neophodna za razvoj.
S ekonomskim napretkom, otkrićem novih teritorija, razvojem vodenih puteva i
poboljšanjima u kopnenom saobraćaju, dolazi do promjena u pimarnom spektru
vegetacije. Mnoge vrste domaće flore i čak cijele zajednice nestale su usljed istrebljenja
od strane ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajući iz svih pravaca.
One koriste sve oblike transporta, lijepeći se za cipele putnika, krijući se u prtljagu i
kačeći se za odjeću. Zajedno s čovjekom, one prelaze beskrajne okeane. Privijaju se
i uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanih kultura,
svinjsku čekinju, ovčiju vunu i trupce drveta.
Szofia Schwartz, Janina Schober, Biljni susjedi čovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)
Urbano zelenilo
Oblak od čestica prašine i gasova, koji sprječava vertikalno kretanje vazduha, obrazuje
se visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naročito za vrijeme ljetnjih vrućina.
Proračuni kažu da normalno zasićenje prašinom po kvadratnom kilometru iznosi
7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno viša. Postojeća tehnička
rješenja i metodi koji se primjenjuju za čišćenje vazduha su u nekim slučajevima
neefikasni. U tim slučajevima urbano zelenilo postaje vrlo značajan faktor. Ono nam
pomaže kroz proizvodnju kiseonika, povećanje vlažnosti vazduha, prihvatanjem čestica
prašine na listove i apsorbovanjem štetnih gasova koji se dalje transformišu u organska
jedinjenja neophodna za ljudsku populaciju.
Jedno jedino desetogodišnje drvo (breza ili topola) proizvodi kiseonik koji je neophodan
jednom čovjeku. U slučajevima pojave prašine i štetnih emisija u veoma velikim
koncentracijama, vegetacija umire. Osjetljivost na zagađenje vazduha varira, pa se i koristi
za procjenu stanja životne sredine. Ove biljke zovu se još i bioindikatori. Na primjer,
lišajevi, koji rastu na drveću, naročito su osjetljivi na koncentracije sumpor (IV)-oksida
u vazduhu, pa nam tako mogu jasno predočiti kvalitet vazduha u određenoj oblasti.
64 Jesmo li sami u gradu?

Biodiverzitet
Stanje urbane
Informativni list
životne sredine
proučava urbani razvoj)
A. Prašina
1. Pripremite uzorke za testiranje količine prašine u vazduhu isijecajući komade samoljepljive
trake i postavljajući ih horizontalno na čiode ili štapiće, s ljepljivom površinom okrenutom
na gore. Postavite ih na različite tačke površine na kojoj uzimate uzorke. Svaki uzorak treba
da bude obilježen.
2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim obezbijedite uzorke lijepljenjem čistog komada
samoljepljive trake, iste dužine i vrste, na uzorke, kako biste spriječili njihovo oštećenje za
vrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju.
3. Postavite komade trake na staklene pločice i neka njihova ljepljiva površina bude okrenuta
na gore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojte čestice prašine.
4. Pomjerajte staklene pločice kako biste se usredsredili na preostale dijelove trake i ponovite
ovaj proces. Ubilježite rezultate u datu tabelu:
Br. Istraživana lokacija Broj čestica prašine

uzorak I uzorak II uzorak III
1. gradski park
2. ulica s gustim saobraćajem
3. stambeno naselje — napolju

ili na zajedničkom prostoru
4. stambena zgrada —
učionica ili dnevna soba
5. Uporedite dobijene rezultate i objasnite njihovo variranje.
B. Zagađenje bukom
1. Utvrdite izvore zagađenja bukom na istraživanim lokacijama.
2. Izvršite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip.
3. Procijenite nivo buke, određujući ga kao nizak, srednji ili visok. Unesite rezultate
u datu tabelu:
Br. Istraživana lokacija Izvori buke Zagađenje bukom

(nisko, srednje,
tip broj visoko)
1. gradski park
2. ulica s gustim saobraćajem
3. stambeno naselje — napolju

ili na zajedničkom prostoru
4. stambena zgrada —
učionica ili dnevna soba
5. Sastavite kratku listu zaključaka na osnovu proučavanja zagađenja prašinom i bukom u

vašem naselju. Predstavite rezultate u završnoj aktivnosti.
65
Biodiverzitet
Stanje biodiverziteta u
Informativni list
urbanoj životnoj sredini
proučava biološku raznovrsnost)
A. Istraživanje urbane sredine

1. Istražite biodiverzitet na tri različite lokacije u gradu. Obavite posmatranje direktno
na lokaciji i procijenite stepen ugroženosti svake vrste u uslovima urbanog života,
kao i stepen njenog uticaja na sredinu. Popunite datu tabelu:
Životinje i biljke
Istraživana Vrste Broj

Opasnost od Uticaj vrste
lokacija vrsta
istrjebljenja na sredinu
srednja
srednji
velika
veliki
mala
mali
gradski park ...
...
...
...
...
ulica s gustim ...

saobraćajem
...
...
...
...
stambeno naselje ...

— napolju ili na
...
zajedničkom
prostoru ...
...
...
2. Potražite povrijeđene ili mrtve životinje i biljke, posječeno drveće ili granje, ili spaljena
područja. Fotografišite karakteristične primjere.
B. U susjedstvu
1. Ispitajte komšiluk o broju životinjskih vrsta u njihovim domovima (osim kućnih ljubimaca).
Postarajte se da obezbijedite veći uzorak.
66
Biodiverzitet
Biodiverzitet u
Informativni list
domaćinstvu
A. Koje ste životinjske vrste vidjeli u ili oko vašeg doma?

Koliko njih? Gdje se one mogu najčešće uočiti?
Životinje Približan broj i/ili Gdje se najčešće javljaju?

koliko često se vide
B. Koje mjere preduzimate protiv neželjenih životinja u vašem domu?

• Zaštitne mreže na prozorima/vratima
• Mehaničko uništavanje
• Hemijske supstance za direktno uništavanje
• Hemijska sredstva za odbijanje
• Držanje bioloških neprijatelja (domaćih mačaka ili drugih životinja)
C. Ocjena
1. Uporedite dobijene rezultate. Kako procjenjujete biološku raznovrsnost u vašem gradu —
nezadovoljavajuća, pristojna, dobra ili veoma dobra? Ponovite vaša istraživanja u drugom
godišnjem dobu.
2. Pripremite kratak zaključak na osnovu istraživanja biodiverziteta sprovedenih u vašoj
zajednici. Predstavite vaš izvještaj i zaključak u završnoj aktivnosti.
67
Urbanizacija
Buka
Prijetnje i izazovi
Otpad
Hemikalije
Urbanizacija
Naša zajednica — prošlost i sadašnjost 71
„Ravnoteža (Ekvilibrijum)”
Buka
Zagađenje bukom 76
„Buka”
Otpad
Sirovine i otpad 81
Upravljanje otpadom 88

„Zagađenje i otpad”
Hemikalije
Hemikalije koje koristimo 98
„Živjeti s otrovima”
Informativni list
Na stazi čovjeka 75
Mjere za smanjivanje zagađenja životne sredine bukom 79
Različiti nivoi buke 80
Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953) 86
Kojim materijalima davati prednost? 87
Začarani krug 96
Kompostiranje 97
Svakodnevni proizvodi koji sadrže opasne supstance 101
Urbanizacija
Naša zajednica —
prošlost i sadašnjost
Autori: Atanaska Margaritova, Elena Uševa, Kliment Mindjov
Ključni Uticaj aktivnosti ljudi na urbanu životnu sredinu

koncepti/sadržaji
Trajanje Četiri odvojene aktivnosti u učionici, svaka u trajanju od oko

sat vremena, i ekskurzija u trajanju 2 - 3 školska časa
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom (gradsko/seosko područje)
Nastavni materijali Fotografije, slike, video isječak Ravnoteža (Ekvilibrijum), radni

listovi 1 i 2
Nastavni predmeti Poznavanje prirode, Priroda i društvo, Geografija, Istorija,

Umjetnost

• opiše procese transformacije društvenih zajednica;
• analizira uslove za život u mjestu u kojem živi;
• predloži rješenja za poboljšavanje životne sredine.
Nastavne metode Diskusija, kooperativno učenje, grupni rad, igre,

video prezentacije

1 Urbanizacija
Uvod
Dostupnost hrane, vode, kiseonika i raspoloživo sklonište čine mjesto
pogodnim za život. Odsustvo neprijatelja, divljih životinja i prirodnih
katastrofa čine mjesto pogodnim za zasnivanje doma. Na ovaj način
razmišljali su naši daleki preci kada su naseljavali nove teritorije.
Postepeno, nekoliko kuća formiralo je selo, a zatim su sela rasla
u gradove, gradovi u velegradove. U današnje vrijeme više od dvije
trećine svih Evropljana žive u velegradovima.
Na mnogo načina velegrad je kao eko-sistem, sa sopstvenom
strukturom, dinamikom i metabolizmom. Kao što su vazduh
i zemljište šume oblikovani od biljaka i životinja koje ih nastanjuju,
tako su i promjene u urbanoj životnoj sredini ukorijenjene u matricu urbanih aktivnosti.
Gustina naseljenosti, pokretljivost i životni stilovi neposredno utiču na zahtjeve za prostorom
i saobraćajem dobara.
Veća koncentracija ljudi i aktivnosti na ograničenom prostoru znači i veliki pritisak na lokalna
prirodna staništa. Nijedan grad ne održava se resursima koji se nalaze samo u okviru njegovih
granica. Energija, voda i drugi resursi dovode se u urbani sistem za procesiranje ili potrošnju.
Velika koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima čini ih glavnim uzrocima lokalnih,
regionalnih i globalnih izazova životne sredine. S druge strane, javljaju se jedinstvene
mogućnosti za efikasno korišćenje energije i resursa. Na taj način, mnogi ekološki problemi
mogu biti efikasno oslovljeni i riješeni baš u gradovima.
Za više informacija pogledajte radni list Urbana mjesta danas, na strani 74.
Aktivnosti
Naša zajednica — Prošlost i sadašnjost
1 Tražite od učenika da od svojih roditelja i rođaka prikupe stare fotografije svog mjesta
i da ih donesu na čas.
2 Za zagrijavanje, pitajte učenike koliko dugo žive u sadašnjoj zajednici.
3 Organizujte diskusiju oko sljedećih pitanja:
• Jeste li u skorije vrijeme primijetili neke promjene u vašem okruženju —

pojavu novih zgrada, slučajeve restauracije starih zdanja ili stvaranje zelenih površina?
• Šta je na starim slikama? Komentarišite vidljive promjene.
• Da li vam se dopadaju promjene koje su nastale u međuvremenu? Koje od promjena
podstiču, a koje otežavaju rekreativne aktivnosti i igru?
• Ima li promjena koje smatrate groznim? Zašto?
• Šta se može preduzeti kako bi se sprječavale greške u budućnosti i kako možemo
sačuvati ljepotu naše zajednice?
Kooperativno učenje „Gdje se igrati”
1 Podijelite učenike u grupe i dajte svakoj da analizira po jedno mjesto za rekreaciju koje im
je dobro poznato, s ciljem da odgovore na pitanje: Gdje možemo da se rekreiramo u našoj
zajednici? Tražite od grupa da na listu papira analiziraju i opišu prednosti i mane svakog od
mjesta za rekreaciju.
2 Nakon što grupe prezentuju rezultate, razgovarajte o sljedećim pitanjima:
• Ima li dovoljno mjesta za rekreaciju? Ako ne, zašto?

• Ko koristi ovakva mjesta i ko pokušava da promijeni namjenu ovakvih mjesta?
Ako su u pitanju odrasli, koriste li oni zaista mjesta za rekreaciju?
• Šta se može učiniti?
72 Naša zajednica — prošlost i sadašnjost

Turističke organizacije i turisti
Verzija I (VI i VII razred)
1 Podijelite učesnike u tri grupe (turistička organizacija 1. i 2. grupa, i 3. grupa turisti).

Urbanizacija
1
2 Prva grupa posmatra ruralni predio. Druga, urbani predio.
3 Prva i druga grupa treba da predstave svoje predjele kao moguća turistička odredišta.
4 Treća grupa razmatra ponude, i uz argumentovanje svoje odluke (koji od ova dva predjela
je privlačniji i zašto?) saopšti koje će mjesto posjetiti.
Verzija II (VIII i IX razred)
1 Neka se učenici odluče za svoje omiljeno mjesto u gradu ili regionu. Zatim neka popune
tabelu s dvije kolone u kojima će nabrojati:
• prirodna svojstva (biljke, voda, stijenje, životinjski svijet, zvuci, mirisi);
• osobenosti koje je kreirao čovjek (industrija, poljoprivreda, kapaciteti za odmor,
spomenici, putna mreža, vozila, buka).
2 Šta bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala životna sredina i šta oni sami mogu
da urade, bez ičije pomoći?
3 Svaki učenik treba samostalno da odluči kako da promoviše prednosti svog

omiljenog mjesta.
4 Pošto su promotivne kampanje prodiskutovane, napravite sažetak prijedloga

za poboljšanje situacije.
Na stazi čovjeka (aktivnost koja se može sprovoditi ako

je na raspolaganju rijeka)
1 Organizujte izlet u područje gdje rijeka prolazi kroz grad.
2 Pogledajte mapu područja i, zajedno s učenicima,

saznajte gdje rijeka izvire. Kroz koliko naseljenih mjesta
prolazi rijeka?
3 Organizujte šetnju kraj rijeke (prođite kroz neka naselja). Posmatrajte riječno dno,
vodu u naseljima i vodu van naselja. Neka učenici vode bilješke o:
• postojanju preduzeća i kako ona zagađuju vodu;
• otpadu iz domaćinstva koji su ljudi pobacali na obalu i u vodu;
• prisustvo vodenog bilja, životinja itd.
4 Prekinite šetnju na odgovarajućem mjestu i prodiskutujte:
• Kako se mijenja kvalitet vode s prolaskom kroz svako naselje?

• Ima li razlike u kvalitetu vode prije i poslije prolaska kroz urbana područja?
• Jesu li rijeku većim dijelom zagadili ljudi?
5 Poslije povratka u učionicu pitajte učenike da popune upitnik: Na stazi čovjeka, strana 75.

1 Urbanizacija
6 Podijelite rezred u tri grupe i recite im da:
•
•
•
grupa 1 — nacrtaju sve što su zapazili;
grupa 2 — predlože aktivnosti kojima će se zagađenje rijeke smanjiti; i
grupa 3 — predlože osobu/instituciju kojoj se treba obratiti za podršku.
Ravnoteža (Ekvilibrijum)
Prikažite video isječak Ravnoteža (Ekvilibrijum) koji je uključen u video materijal.
Održite otvorenu diskusiju o porukama u prikazanom materijalu ili im recite da napišu kratak
esej u kojem će navesti svoje utiske.
U nastavku...
• Neka se učenici raspitaju kod svojih roditelja kako se njihovo mjesto (zajednica) mijenjalo
tokom godina.
• Organizujte posebno veče posvećeno vašoj zajednici. Pozovite lokalne stanovnike
i predstavnike lokalnih vlasti.
• Prije sastanka, organizujte izložbu fotografija i slika koje ste sakupili.
• Govorite kratko o vašim zapažanjima i diskusijama, kao i stvarima koje ste naučili od roditelja.
• Neka neko od vremešnijih starosjedjelaca podijeli svoja sjećanja vezana za zajednicu.
• Pročitajte gostima neke od najboljih eseja, inspirisanih video materijalom.
• Predstavite vašu viziju zajednice s predstavnicima lokalnih vlasti.
Izradite akcioni plan i pronađite način da uključite lokalne medije.
Urbana mjesta u Crnoj Gori
Posljednjih godina u Crnoj Gori se mogu lako uočiti

dva tipična ekstrema urbanog razvoja. U nekim
gradovima (Podgorica, Budva, Nikšić) odvija se
intenzivna urbanizacija, povećavaju se proizvodni
kapaciteti, raste broj stanovnika. Često je ozbiljan
problem u ovim gradovima nelegalna gradnja
objekata. Sve ovo povećava pritisak na životnu
sredinu i izaziva brojne ekološke probleme.
S druge strane, imamo gradove sa slabo razvijenom
privredom, u čiju se organizaciju ulaže malo
sredstava, a broj stanovnika rapidno opada. U ovim
naseljima postoje manji pritisci na životnu sredinu.
Nažalost, ekološki problemi ipak postoje, najčešće
zbog „prljave” i zastarjele privredne proizvodnje.
Sljedeće mjere moraju biti preduzete kako bi se
poboljšala gradska infrastruktura i fizičko okruženje:
• restrukturiranje i obnavljanje postojećih industrijskih zona u gradovima, u cilju uvođenja
novih proizvodnih tehnologija, podizanja opšteg stanja, kao i izgleda ovih zona;
• restrukturiranje i obnavljanje postojećih stambenih naselja i rehabilitacija fondova za
bolju izolaciju stanova, kako bi se poboljšali energetska efikasnost, funkcionisanje
i estetska vrijednost;
• unprjeđenje mreže javnog saobraćaja i javnih komunalnih usluga;
• zaštita zelenih zona putem zakona, planova upravljanja i razvoja zelenih zona
u gradovima i predgrađima;
• zaštita i promovisanje kulturnog i istorijskog nasljeđa;
• nastavak i okončanje napuštenih radova na kulturnim, obrazovnim i zdravstvenim
objektima u gradovima.
74 Naša zajednica — prošlost i sadašnjost

Urbanizacija
Na stazi čovjeka
Informativni list
Češće smo u potrazi za životinjskim tragovima. Sad tražimo ljudske otiske. Pogledajte date
primjere koji su štetni po rijeku i potražite druge u vašem okruženju. Opišite ih. *
Izgradnja: most nova zgrada
Industrija: postrojenje farma za uzgoj svinja
pilana
Saobraćaj: garaža benzinska stanica
Turizam: hotel restoran
Drugo:
* Zagađuje li čovjek samo rijeke?
75
1 Buka
Zagađenje bukom
Autori: Marija Pirgova, Kliment Mindjov
Ključni Uticaj različitih tipova buke na ljudsko zdravlje

koncepti/sadržaji
Trajanje Dva školska časa
Razred VII — IX
Nastavni materijali Flip čart, video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Fizika, Biologija, Građansko vaspitanje, Tehnika i informatika

• nabroji različite izvore, nivoe i tipove buke;
• analizira ukupnu prisutnost buke;
• nabroji načine za smanjenje zagađenja bukom.
Nastavne metode Izlaganje, video prezentacije, terenska istraživanja, ilustracija,

diskusija, debata
Uvod
Sposobnost registrovanja zvuka je funkcija od vitalnog značaja za ljudski opstanak
i komunikaciju. Pa ipak, nijesu svi zvuci poželjni.
Neželjeni zvuci, za koje se obično koristi izraz „buka”, potiču od ljudskih aktivnosti,
kao što su saobraćaj, industrija i poslovi u domaćinstvu.
76 Zagađenje bukom
Buka često izaziva nervozu. Osjećaj nervoze nastaje ne samo zbog ometanja komunikacije i sna,
već i zbog uznemiravanja za vrijeme obavljanja raznih drugih aktivnosti.
Ometanje sna
Ometanje sna je vjerovatno najuočljiviji efekat buke u okruženju, odgovoran za slabljenje
kvaliteta spavanja. Da bi se obezbijedio neometani san, pojedinačni incident buke (kao npr.
prolazak aviona ili automobila) ne smije prekoračiti 55 decibela (dB).
Buka
1
Ometanje komunikacije
Nivo ometanja govorom ili muzikom zavisi od nivoa buke u odnosu na nivo kojim se prenosi
željena informacija. Povišen stepen buke zahtijeva od sagovornika da povise glasove i/ili da se
fizički približe kako bi se razumjeli. Nivoi buke od oko 35 dB ometaju govornu komunikaciju.
Normalna govorna komunikacija postaje nemoguća u pratnji buke od oko 70 dB.
Psihofiziološki efekti
Najuobičajeniji efekti na ljude su psihološki stres i, u slučajevima viših nivoa buke, kardiovaskularni
problemi. Negativni uticaji na mentalno zdravlje, radni učinak i produktivnost takođe su uočeni
i zabilježeni u istraživanjima.
Može se zaključiti da izlaganje buci utiče stresno na zdravlje, zato što proizvodi mjerljive
promjene u krvnom pritisku i brzini otkucaja srca.
Efekti buke na divlji životinjski svijet još uvijek nijesu u potpunosti sagledani.
Aktivnosti
Uvod
1 Postavite sljedeća pitanja:
• Možemo li slušati zvuke u našoj okolini?

• Zašto ih nekad opisujemo kao „muziku za uši”,
a nekad kao „zaglušujuću buku”?
• Šta podrazumijevamo pod „zvukom”, a šta pod
„bukom”? (Zvuk je vid energije koji putuje u talasima.
Buka se može definisati kao neželjen, uznemiravajući ili
bolan zvuk koji ometa proces slušanja, razbija
koncentraciju i umanjuje efikasnost osobe za vrijeme
obavljanja neke aktivnosti ili proizvodi stres ili bolesti.)
• Koji zvuci ili koja buka vas plaši?
2 Pustite učenicima video materijal Buka i tražite da ukratko, u jednoj rečenici rezimiraju
poruku filma. Neke od najboljih odgovora napišite na tabli.
3 Ukratko rezimirajte informacije iz uvoda i poglavlja Buka sa CD-ROM-a.
4 Podijelite informacioni list Različiti nivoi buke i pokušajte utvrditi jasniju razliku između nivoa
buke koju izazivaju različiti izvori u našoj okolini. Objasnite da se jačina (glasnoća) buke mjeri
u decibelima. Osim toga, zvuci imaju i frekvenciju (zvuci iste jačine s višom frekvencijom
neprijatniji su od onih s nižom). Jačina zvuka od 75dB može biti opasna za ljudski sluh.
Oštećenja slušnog aparata registrovana su u slučajevima produženog izlaganja buci jačine
preko 85dB. Buka od 120dB je bolna, a zvuci koji prekoračuju 180dB mogu biti smrtonosni.
Aktivnosti van učionice
1 Prošetajte do raskrsnice ili drugog mjesta u vašem gradu/selu koje je opterećeno

saobraćajem. Obratite pažnju na osobenosti različitih zvukova i specifičnu atmosferu mjesta.
2 Napravite šetnju po prirodi (tihi park ili mjesto van grada/sela, nabolje u šumi).
3 Tražite od učenika da zatvore oči i da se koncentrišu na zvuke. Neka komentarišu

harmoniju zvukova.
Zagađenje bukom 77
1 Buka
Diskusija
1 Poslije povratka u učionicu pokrenite diskusiju:
•
Koji su glavni izvori buke? (saobraćaj, željeznica, industrijske aktivnosti, neke aktivnosti
povezane sa slobodnim vremenom — koncerti, diskoteke, auto-trke, skuteri na vodi itd.)
• Koje su lokacije najbučnije u vašem gradu/selu, i zašto su bučne? Napišite odgovore
na tabli.
2 Objasnite da je broj ljudi izloženih negativnim efektima buke prevelik. Koristite primjere
iz teksta Buka u Evropi i sa CD-ROM-a.
3 Naglasite da je buka često zanemarena kao ekološki problem. Jedan od razloga

je i činjenica da se ljudsko uvo prilagođava različitim nivoima buke. Ova karakteristika,
ipak, dovodi postepeno do gluvoće i nemogućnosti uočavanja širokog spektra zvukova.
4 Neka učenici predlože sredstva za smanjenje buke. Pomozite im informacijama iz teksta

Mjere za smanjivanje zagađenja životne sredine bukom. Napišite odgovore na tabli.
U nastavku...
Neka učenici podijele svoje utiske s lokacija s različitim nivoima buke:
• Učenici nadareni za glumu mogu odigrati „zvučne slike” za odjeljenje koristeći pantomimu,
performans, itd.
• Učenici nadareni za pisanje mogu svoje utiske pretočiti u sastave.
• Oni koji vole da crtaju, mogu likovno predstaviti zvuke i buku.
• Muzikalni učenici mogu komponovati pjesme.
Organizujte priredbu za javnost gdje će učenici predstaviti svoje radove. Pozovite roditelje,
predstavnike lokalnih vlasti i novinare i prodiskutujte na ovu temu. Procijenite da li možete
napraviti akcioni plan.
Buka u Evropi
Buka je postojan i ozbiljan ekološki

problem u Evropi. Procijenjeno je:
• da je oko 450 miliona ljudi u Evropi
(65% stanovništva) izloženo visokim
nivoima buke (tokom 24 sata 55dB),
što izaziva nervozu i uznemirenje;
• da je oko 113 miliona ljudi (17%)
izloženo buci od preko 65dB, jačini na
kojoj su opasni efekti buke uočljivi;
• oko 10 miliona ljudi izloženo je
neprihvatljivim nivoima buke (tokom
24 sata 75dB).
U velegradovima je postotak ljudi izloženih neprihvatljivim nivoima buke dva do tri puta
veći od nacionalnog prosjeka. Opšte je usvojeno mišljenje da nivo spoljne buke ne treba
da prelazi 65dB tokom dana, a u stambenim naseljima treba da bude ispod 55dB.
78 Zagađenje bukom
Buka
Mjere za smanjivanje zagađenja
Informativni list
životne sredine bukom
1 Inženjersko-tehnološka rješenja
• Planski pristup upotrebi zemljišta i izgradnji

• Smanjivanje emisija buke poboljšanim
rješenjem izvora (razvoj proizvoda koji
ne proizvode buku)
• Mjere kojima se ometaju putevi buke
(pregrade, zvučna izolacija oko mašina)
• Mjere za zaštitu javnosti od buke (upotreba
dvoslojnog ili troslojnog stakla,
projektovanje fasada)
• Razvoj novih putnih površina i guma koje
smanjuju buku
• Nove tehnologije auto-motora
• Efikasniji planovi upravljanja saobraćajem
2 Zakonske mjere
• Utvrđivanje graničnih vrijednosti buke

• Uvođenje zona buke duž saobraćajnica
i oko aerodroma
• Zakonom utvrđene granične vrijednosti
emisije buke za proizvode
• Opšti zahtjevi za sve akustične pojave
• Kotrola iz rekreacionih izvora na lokalnom
nivou, kroz izdavanje dozvola
• Ograničavanje brzine
3 Obrazovanje i informisanje
• Poboljšan monitoring/nadzor buke

u urbanim područjima
• Povećan broj kvalifikovanih stučnih lica
• Pokretanje odgovarajućih istraživačkih
i razvojnih projekata
• Jačanje svijesti javnosti obezbjeđivanjem
mjerodavnih informacija
• Uticanje na promjene ponašanja koje
vode smanjenju buke
79
Buka
Različiti nivoi buke

Informativni list
Potpuna tišina 0 - 20 dB
Šuštanje lišća 30 dB
Mirna urbana područja u gradovima između

2:00 i 4:00 ujutru 40 dB
Normalna konverzacija u zatvorenom 50 dB
Auto koji se ne kreće 50 dB
Auto u prolazu, brzine 50 km/h 60 - 80 dB
Kamion 50 km/h 78 - 92 dB
Motorcikl 50 km/h 75 - 100 dB
Voz 100 km/h 100 dB
Diskoteka 85 - 103 dB
Najveća buka koju proizvodi brzi voz brzine 300 km/h 110 dB
Mlazni avion pri polijetanju 110 dB
Vojni sukobi niskog intenziteta 105-120 dB
Oštećenje sluha moguće 120 - 140 dB

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150
Jačina zvuka u decibelima (dB)
80
Otpad
Sirovine i otpad
Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov
Ključni Zagađivanje i otpad ne smiju se ispuštati u životnu sredinu brže

koncepti/sadržaji nego što ih ona može rastvoriti, reciklirati ili učiniti bezopasnim.
Trajanje Četiri nezavisne aktivnosti, po jedan školski čas za svaku
Razred VII — IX
Mjesto Učionica, školsko dvorište
Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, razni predmeti ili ambalaže
napravljeni od jednostavnih ili višeslojnih materijala, gumene
rukavice, vaga i kese.
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika

• razumije ozbiljnost problema povezanih s otpadom;
• zna vrijeme razlaganja različitih materijala;
• analizira svojstva jednostavnih i višeslojnih materijala koji su u
svakodnevnoj upotrebi;
• uporede upotrebu različitih materijala u svakodnevnom životu.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, rad na terenu, video prezentacija
Sirovine i otpad 81
1 Otpad
Uvod
U prirodi, otpadni materijal koji proizvode organizmi obično postaje hrana ili resurs za druge
organizme. Na primjer, ptice će koristiti mrtvo granje ili lišće za pravljenje gnijezda;
mikroorganizmi i crvi u zemlji pretvaraju mrtve životinje u humus, koji postaje hrana za biljke;
organske supstance u vodi, kao što su životinjski otpad ili trulo lišće predstavlja hranu
za vodene mikroorganizme.
Ogromne količine energije i sirovina koje ljudska društva troše proizvodi toliko đubreta da
zagađenje vazduha i kisele kiše, koje su rezultat ovog procesa, predstavljaju ozbiljnu prijetnju
za životnu sredinu na globalnom nivou. Ljudi su akumulirali toliko otpada da više ne mogu njime
adekvatno upravljati, pa se uskoro može desiti da u njemu počnu i da se dave.
U modernom društvu 80 odsto ukupnog otpada potiče od poljoprivrednih, industrijskih ili
rudarskih aktivnosti. Ostalih 20 odsto potiče iz domaćinstava. Veliki dio onoga što izbacimo
iz kuće (plastika, metal, papir, staklo i organski materijali) može biti reciklirano.
Aktivnosti
Istraživanje otpada
1 Prezentujte odjeljenju informacije iz uvoda. Objasnite da ljudske aktivnosti proizvode

ogromne količine čvrstog otpada. Nebriga i zanemarivanje često izazivaju dodatne
probleme. Osim toga, đubre je prenosnik bolesti i ruži izgled okoline.
2 Neka učenici istraže zagađenje u školskom dvorištu i u komšiluku na sljedeći način:
• Podijelite učenicima plastične ili papirne vrećice, i gumene rukavice.

• Neka prikupljaju otpatke iz školskog dvorišta i obližnjeg komšiluka u trajanju
od 20 minuta (ili više, ako je potrebno).
• Prikupite sve otpatke na jednu gomilu. Dodajte smeće iz korpe u učionici i podijelite
hrpu na tipove: papir, metal, staklo, plastični otpaci, organski otpaci itd. Izmjerite ih.
Koji je odnos različitih tipova otpada?
• Pokrenite diskusiju: ko je moguće odgovoran za različite tipove otpada?
Vrijeme razlaganja materijala
1 Objasnite da se problem otpada može bolje sagledati ispitivanjem vremena razlaganja

materijala koji ga sačinjavaju, od nastanka do konačnog odlaganja. Materijali postaju otpad
kao rezultat raznih proizvodnih i potrošačkih procesa. Emisije su zaostali nusproizvod
ovih transformacija i one se ispuštaju direktno u vazduh i vodu. Oni ostaci procesa koji
idu u dalju obradu prije ispuštanja nazivaju se otpadi.
2 Podijelite pjesmu Sto Džulijana Tjuvima na strani 86.

Pročitajte je zajedno i ispitajte različite etape koje
su neophodne da se napravi sto. Dodajte informacije
o postupcima koji nijesu pomenuti u pjesmi.
3 Napravite sličnu vježbu sa stolovima u učionici. Većina škola

opremljena je stolovima koji se sastoje od metalne konstukcije
prekrivene laminiranim drvetom. Drveni dio je najčešće od
presovane drvene građe (iverice) povezane nekim tipom
lijepka. Površina ovako dobijene ploče se ne farba, već se
prekriva laminatom, tj. nekom vrstom vještačkog materijala,
najčešće PVC, što uljepšava izgled i produžava životni vijek.
4 Prikažite odjeljenju obrazovni film Zagađenje i otpad koji se nalazi u video materijalu.
Pokrenite diskusiju. Pokušajte da odgovorite na sljedeća pitanja:
• Zašto se količina akumuliranog otpada stalno povećava?
• Ko to omogućava?
• Ko, prema filmu, može pomoći da se ovaj problem riješi?
82 Sirovine i otpad
Kojim materijalima davati prednost?
1
2
Nedjelju dana prije planiranog časa zadužite učenike da procijene broj plastičnih kesa
za kupovinu koje nedjeljno prođu kroz njihovo domaćinstvo.
Izračunajte broj plastičnih kesa za kupovinu koji se na godišnjem nivou koristi u vašem
gradu ili selu, koristeći informacije koje ste dobili od učenika, kao i broj stanovnika.
Otpad
1
Pokušajte da pronađete sličnu informaciju u radnjama i iskoristite je za svoje proračune.
Informišite učenike i o mogućnostima selektivnog prikupljanja otpada u Crnoj Gori.
3 Razgovarajte s učenicima o metodologiji koju ste primijenili. Velika cifra u razultatu vaše
računice trebalo bi da iznenadi učenike kad saznaju koliko se kesa za kupovinu dijeli
za jednokratnu upotrebu.
4 Pitajte učenike šta bi trebalo uraditi da se ovaj broj smanji.
5 Objasnite da u slučajevima kada treba da biramo između predmeta izrađenih od različitih

sirovina i kada nijesmo sigurni koji od njih je bezbjedniji za životnu sredinu, dobro je
upamtiti da je, uglavnom, najbolje koristiti onaj proizvod koji je napravljen od prirodnih
materijala. Ovaj način razmišljanja ne može promijeniti ni notorna činjenica da je naš
današnji život nezamisliv bez vještačkih materijala. Mnogi predmeti koje koristimo
svakodnevno mogu biti napravljeni samo od vještačkih materijala. U mnogim slučajevima
ovakvi predmeti imaju prednost u odnosu na tradicionalne, ili zato što je njihova upotreba
higijenski opravdana (npr. špricevi), ili zato što je bezbjednija za životnu sredinu.
Umjesto upotrebe jednostavnih i pogrešnih stereotipa, potrebna je procjena ne samih
sirovina, već njihove namjene. Koristite tekst Otpad i ...otpad.
6 Podijelite informativni list Kojim materijalima davati prednost. Objasnite upotrijebljene simbole.
Neka učenici ispitaju od kojih materijala su načinjeni predmeti na početku informativnog lista
(ili od kojih bi mogli biti načinjeni). U dnu informativnog lista popišite imena ostalih predmeta
koje su naveli učenici i dozvolite im da nastave diskusiju u malim grupama. Rješenje nekih
slučajeva neće biti problem, ali neki mogu biti prilično komplikovani.
Pažnja: laminati!
1 Neka učenici donesu na čas različite ambalaže za mlijeko:

staklenu bocu, plastičnu bocu; kartonsko pakovanje za
pasterizovano mlijeko (koje je s unutrašnje strane
postavljeno aluminijumskom folijom, a spolja je karton);
kartonsko pakovanje sa znakom UHT (spolja: obična folija,
aluminijumska folija, sivi karton, bijeli papir, folija koja se
pravi od vještačkih materijala). Analizirajte strukturu
višeslojnih pakovanja. Sve slojeve kartonskog pakovanja
lakše ćete uočiti ako ih razrežete dijagonalno.
2 Počnite čas takmičenjem nekoliko učenika u brzom razdvajanju slojeva kartonskog

pakovanja sa simbolom UHT (više o ovom simbolu nađite u primjeru Jednostavni i
laminirani materijali). Ovo je takmičenje bez pobjednika.
3 Objasnite da se jednostavni materijali, kao što su drvo, metal, papir i plastika, sve češće
zamjenjuju materijalima koji se sastoje od nekoliko različitih slojeva. Tako se dobija
konačan proizvod koji je kvalitetniji. Jedan od primjera su i ploče stolova koje smo
maloprije pomenuli. Kada se površina drveta pokrije lijepkom i slojem vještačkog
materijala, rezultat je površina čvrsta kao drvo, ali glatka kao vještački materijal. Sličan je
slučaj s UHT ambalažom za mlijeko. Ona je napravljena od nekoliko slojeva: karton, papir,
aluminijumska folija i folija koja se pravi od vještačkih materijala. Rezulatat je proizvod
sa svojstvima svih ovih materijala: čvrst kao karton, neproziran kao aluminijumska folija,
otporan na toplotu i vodonepropustan kao sintetički materijal, a na njemu se još može
i štampati, kao na papiru.
Sirovine i otpad 83
1 Otpad
4 Naglasite da, uz očigledne prednosti, ima i nekoliko mana. Ovakvi višeslojni (laminirani)
materijali se ne recikliraju, i to zato što je tehnologija neophodna za tu svrhu skupa i
mnogo manje isplativa nego tehnologija za recikliranje jednostavnih materijala. Predstavite
odjeljenju dodatne informacije iz teksta Jednostavni i laminirani materijali.
Recite učenicima da uporede kartonsku ambalažu za mlijeko s laminiranim pločama svojih

stolova. Ukažite na činjenicu da su kartonske ambalaže za mlijeko i sokove svakodnevni
otpad, zato što su u širokoj upotrebi, dok je udio stolova u svakodnevnom otpadu
zanemarljiv. U oba primjera laminiranje produžava životni vijek predmeta. U slučaju
mlijeka, pakovanje obezbjeđuje njegov vijek trajanja i omogućava konzumaciju u roku
1 - 2 dana. U slučaju školskih stolova, laminat im produžava trajanje.
U nastavku...
• Zadajte učenicima da ispitaju životne cikluse raznih materijala: papira, stakla, organskih
proizvoda, različitih metala i plastike. Ohrabrite ih da podijele svoja nova saznanja
s ukućanima.
Otpad i... otpad
U jednoj školi nastao je problem oko ocjene jednostavnog školskog

pribora. Učitelj se žalio da iako njegovi učenici znaju da su drveni
lenjiri manje štetni za životnu sredinu, oni ipak još uvijek daju
prednost plastičnim lenjirima, zato što im se više dopadaju.
Hajde da na časak promislimo i uporedimo ova dva predmeta.
Upotreba drveta za pravljenje jednostavnih stvari kao što su lenjiri
ne predstavlja problem u smislu otpada. Čak iako bacimo drveni
lenjir, on se u prirodi raspada brzo i bez štete.
S druge strane, broj plastičnih lenjira koji se bace na godišnjem nivou toliko je zanemarljiv
da ne predstavlja nikakav problem u smislu otpada. Lenjiri se mogu koristiti godinama.
Međutim, kada uzmemo u obzir plastične boce u kojima se pakuju najrazličitiji napici,
onda imamo potpuno drugačiju situaciju. Ovo se može lako utvrditi ako pogledamo bilo
koji kontejner. Traženje plastičnog lenjira u hrpi plastičnih boca je isto kao da tražimo iglu
u plastu sijena.
Sljedeći argument kojim se opravdava kupovina plastičnog pribora za školu često je u
opticaju: kada kupujemo lenjire, flomastere i druge predmete od plastike mi zapravo
čuvamo šume. Takav argument je veoma kontroverzan jer pretpostavlja da se plastika
pojavljuje niotkud i da eksploatacija nafte uopšte ne šteti prirodi.
Iako plastični lenjiri nijesu problem u smislu otpada, to ne znači da
bi trebalo potpuno zanemariti upotrebu drveta i drugih prirodnih
materijala. Činjenica da u datim primjerima nema velike razlike
u smislu otpada ne mijenja tu stvar da korišćenje predmeta
napravljenih od drveta i drugih materijala biljnog porijekla
predstavlja značajan činilac podrške za životno okruženje
bezbjednijeg načina života. Ovim hoćemo da kažemo da je bitno
formiranje ne samo stavova i vjerovanja, već i ukusa za koje
će drveni lenjir biti privlačniji.
84 Sirovine i otpad
Papir i ambalaža?
Otpad
UHT
UHT znak na pakovanjima mlijeka je skraćenica engleskog termina „ultra high
temperature” (ultra visoka temperatura). To znači da je mlijeko pakovano u ambalažu
na temperaturi od oko 130oC i pod pritiskom. Visoke temperature ubijaju sve
mikroorganizme koji bi mogli da pokvare mlijeko. Pritisak sprječava prodor bakterija iz
spoljašnje sredine u mlijeko i pakovanje. Ova tehnologija produžava životni vijek mlijeka.
Ekološki (ne)bezbjedan papir

Termin ekološki bezbjedan papir koristi se toliko često da je lako zaboraviti koji je papir
zaista ekološki bezbjedan (onaj koji prilikom procesa proizvodnje, korišćenja i reciklaže
ni u jednoj etapi ne ugrožava životnu sredinu). Neki od procesa za proizvodnju papira
potpuno su bezopasni.
Otpad
Otpad u proizvodnji papira je najštetniji „proizvod” za životnu sredinu koji potiče
iz fabrika celuloze i papira.
Bijeljenje
Papir koji nije bijeljen smatra se „sivim”. Proces bijeljenja je estetska korekcija. U prošlosti
korišćena su jedinjenja hlora, ali se danas umjesto njega koristi kiseonik (u obliku
hidrogen peroksida), koji je neuporedivo manje štetan za životnu sredinu. Veoma je
važno da papir koji se koristi kao ambalaža za hranu (tj. papir za pakovanje sendviča,
filteri za kafu) nije bijeljen.
Punjenje, glačanje
Neprerađeni papir ima grubu, neravnu površinu. Da bi se izglačao, dodaju mu se
aditivi/punila (tj. kaolin) i prolazi kroz valjak. Ponekad ovi procesi izostaju zato što
su veoma štetni za životnu sredinu, pa je proizvedeni papir grublji, s vidljivim pukotinama,
i štampari ga zovu „porozni”.
Premazivanje
Premazivanjem papira dobija se glatkija površina. Ovakav papir omiljen je kod reklamnih
izdavačkih kuća. Zove se još i „težak papir” i zahtijeva specijalne tehnologije.
Poliranje
Poslije štampe, papir se polira ili čak laminira (prekriva se vještačkim materijalima) kao
dodatni završni proces. Uljepšavanje papira čini ga nereciklabilnim poslije upotrebe.
Sirovine i otpad 85
Otpad
Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953)

Informativni list
U šumi je izraslo drvo toliko visoko
da je njegova moćna krošnja dotakla nebo.
Ali drvosječe su posjekle ovog kralja šume,
na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan.
Njihovi konji jedva su ga izvukli,
i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.
Škrgutave testere glodale su meso kore,
grizle su i grizle dugo, sve do zore.
Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,
da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.
Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,
Kao majstor stolar beše poznat silno.
S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,
dok nije nasto novi sto, nije se usekno.
Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,
Da se jedan kukavan sto naplati.
Sto Džulijan Tjuvim (1894 - 1953)

U šumi je izraslo drvo toliko visoko
da je njegova moćna krošnja dotakla nebo.
Ali drvosječe su posjekle ovog kralja šume,
na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan.
Njihovi konji jedva su ga izvukli,
i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.
Škrgutave testere glodale su meso kore,
grizle su i grizle dugo, sve do zore.
Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,
da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.
Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,
Kao majstor stolar beše poznat silno.
S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,
dok nije nasto novi sto, nije se usekno.
Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,
Da se jedan kukavan sto naplati.
86
Otpad
Kojim materijalima davati prednost?
Informativni list
Proizvod Staklo Vještački Metali Materijali
materijali biljnog
(uključujući i porijekla
sintetička vlakna)
osvježavajući povratna PET??? aluminijum 0

napitak ambalaža od
stakla
nepovratna
ambalaža od
stakla
čaša staklo drugo 0

staklo
prozor staklo drugi 0 0

materijali???
lenjir 0 drugi aluminijum, drvo

materijali čelik
špricevi staklo plastika čelik 0

(+ metal)??? (+ staklo)
pakovanje za pesticide staklo PET aluminijum, 0

čelik
pakovanje za motorno ulje - PE - 0
LP ploča - + - 0
sokovnik
biciklistička guma
posuđe za kampovanje
kesa za kupovinu
košulja, pantalone
sportski triko
kada
Podvučeno ime materijala Najpogodniji materijal za tu svrhu.

??? Upitnici poslije materijala Upotreba materijala nije najprihvatljivija.
Materijal precrtan Potpuno nepogodan materijal.
Bez imena Izbor materijala nevažan, u smislu uticaja na životnu sredinu.
Ime sirovine (+još neka sirovina) Proizvod sadrži elemente načinjene od različitih sirovina.
0 Upotreba materijala nemoguća (npr. upotreba materijala biljnog porijekla
za špriceve).
- Moguće je koristiti ovaj materijal, ali se to izbjegava u praksi zato što su u upotrebi
materijali koji više odgovaraju svrsi.
87
2 Otpad
Upravljanje otpadom
Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov
Ključni Radikalne promjene u stavovima o upravljanju otpadom kao

koncepti/sadržaji uslov za proces pridruživanja Evropskoj uniji
Trajanje Pet nezavisnih aktivnosti, po jedan školski čas za svaku
Razred VII — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom (gradska deponija ako je moguće)
Nastavni materijali Posteri
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje

• zna da spaljivanjem otpada dobijamo energiju, a reciklažom
sirovine;
• objasni osnovne principe i metode upravljanja otpadom;
• analizira primjenu metoda za upravljanje otpadom koje
su upotrebljive u lokalnim uslovima.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, kooperativno učenje,

rad na terenu
Uvod
Dinamičan razvoj industrije i povećanje potrošnje doveli su do
drastičnog povećanja količine otpada. Oko 80 odsto ukupnog
otpada rezultat je poljoprivrednih, industrijskih i rudarskih aktivnosti.
Ostalih 20 odsto je otpad iz domaćinstava, od čega je veliki dio
moguće ponovo iskoristiti (plastika, metal, papir, staklo) ili
biodegradabilan (organske materije).
Efikasno upravljanje otpadom predstavlja alternativu zlokobnim
izgledima za budućost u kojoj će buduće generacije „plivati”
u hrpama đubreta.
Evropska unija je donijela stroge zakone koji se tiču tretmana
otpada. Otpad se ne može bacati tek tako na deponije. Ako se prethodno ne tretira,
mora se preraditi u postrojenjima. Samo ono što ne može biti reciklirano odvozi se na deponiju.
Aktivnosti
Principi i načini tretmana otpada
1 Započnite čas pojašnjavajući životni značaj problema eksploatacije sirovina i odlaganja

otpada. Koristite informacije iz uvoda i poglavlja Otpad na CD-ROM-u, kao i plan časa
Materijali i otpad.
2 Predstavite četiri principa dobrog upravljanja otpadom, koristeći informacije sa stranice 95,
i poduprite ih odgovarajućim primjerima.
3 Objasnite da postoji nekoliko načina za tretman otpada:
• ograničavanje energetske i sirovinske potrošnje — ovo je daleko najefikasniji pristup,

jer vodi smanjenju količine generisanog otpada, i na taj način smanjenju sredstava
i truda koje treba uložiti u tretman otpada;
• ponovno korišćenje — takođe štedi novac, uz sve ostale koristi koje donosi;
88 Upravljanje otpadom
•
•
•
separacija kod prikupljanja — mnogi korisni materijali mogu se ponovo koristiti,
a upotreba recikliranih materijala zahtijeva manje energije nego korišćenje sirovina;
kompostiranje — važne organske materije vraćaju se u prirodni ciklus;
insineracija — spaljivanjem otpada iskorišćava se njegova potencijalna energija
i smanjuje se njegova količina (spaljivanje u insineratorima — spalionicama) — metod
koji je u širokoj primjeni u razvijenim zemljama, ali koji ima neke mane;
Otpad
2
• polaganje na deponiju — otpad se odlaže ispod zemlje, obično u napuštene
kamenolome.
4 Prije časa, napišite svaki od sljedećih izraza štampanim slovima na list papira (svaku riječ na
odvojenom listu): otpad, đubre, smeće, upravljanje otpadom, smetlište, zakoni i regulative,
tretman otpada, insinerator, separacija, deponija, reciklaža, kompostiranje, odlaganje
otpada, spaljivanje otpada i zagađivač plaća.
5 Neka 15 dobrovoljaca izabere po jedan list papira. Kažite im da se podijele u dvije grupe:
u prvoj grupi neka budu oni termini koji su vezani za stare prakse, a u drugoj termini koji su
vezani za moderno postupanje s otpadom. Ima li nekih termina koji se odnose na obje grupe?
6 Kažite dobrovoljcima da otkriju kojoj grupi pripadaju.
7 Neka i ostatak odjeljenja uzme učešće u ovoj diskusiji.
Biti ili ne biti…
1 Izložite sljedeći slučaj odjeljenju: hoćete da kupite novi

televizor, iako imate stari koji još uvijek radi. Šta možete
uraditi sa starim televizorom?
2 Neka dobrovoljac napiše prijedloge na tabli. Evo nekih

uobičajenih prijedloga:
• Odložiti kupovinu novog TV-a dok god stari radi.
• Dajte stari TV nekome ko ga nema ili ne može da ga priušti.
• Oglasite da ga poklanjate ili da ga prodajete u bescjenje.
• Odnesite stari TV u radnju koja prodaje polovnu robu.
• Napravite terarijum od kutije, a dijelove odnesite u servis za popravljanje TV-a.
• Prekrijte ga i koristite kao mali stočić ispred novog TV-a.
• Odnesite ga u podrum i čuvajte „za svaki slučaj”.
• Postavite ga u drugoj sobi i koristite paralelno s novim aparatom.
• Odnesite ga na smetlište.
2 Otpad
3 Pošto ste zabilježili sve sugestije, pitajte učenike da ih ocijene prema sljedećim
kriterijumima:
• Da li ćete spriječiti odlaganje otpada ograničavanjem potrošnje (odluka je da ne kupite
novu stvar)? — 1 poen;
• Hoćete li spriječiti odlaganje otpada produžavajući životni vijek stvari koja vam više
ne treba? — 2 - 4 poena;
• Da li ćete naći novu namjenu predmetu? — 5 - 6 poena;
• Doprinosi li nepotreban predmet povećanju potrošnje (više vremena provedenog
ispred TV-a, čineći vas zavisnijim)? — 7 - 8 poena;
• Razmišljate li o starom TV-u kao o otpadu? — 9 - 10 poena ako je vaš odgovor „da.”
Najbolji prijedlozi su oni koji imaju najmanje poena.
4 Obratite pažnju učenicima na naredna dva kriterijuma (bez davanja poena). Jesu li
prijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima? (Na primjer, postoji li u blizini radnja koja
otkupljuje stare televizore?)
Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne
ideje koje su interesantne i kreativne.
5 Na kraju, poređajte prijedloge prema njihovoj bezbjednosti za životnu sredinu, praktičnosti

i originalnosti. Smislite još neki sličan problem i predstavite ga učenicima.
Organski otpad — poklon prirodi
1 Predstavite sljedeći slučaj učenicima: obrezivanje voćki ili vinove loze ostavlja iza sebe
mnogo organskog otpada. Šta možemo s njim učiniti?
2 Neka dobrovoljci napišu prijedloge na tabli. Evo nekih praktičnih prijedloga.

Organski otpad može biti:
• prebačen na nepristupačno mjesto, gdje neće nikom smetati
(na primjer, duboko u šumu);
• prebačen na smetlište;
• usitnjen i iskorišćen za pokrivanje/posipanje (na primjer,
pokrivanje zemlje slamom, posipanje prirodnim đubrivom,
tresetom ili posebnim papirom — ovako se zadržava vlaga
i štiti zemlja od suše ili smrzavanja);
• usitnjen, upakovan, stavljen u vreće i prodavan kao
sredstvo za posipanje/pokrivanje;
• usitnjen i kompostiran;
• prodat fabrici za procesiranje drveta za proizvodnju
šper ploča;
• prodat fabrici da se procesuira u kašu i koristi za pravljenje
ambalaže (na primjer, ambalaža za jaja);
• osušen i iskorišćen kao drvo za potpalu.
3 Pošto ste zabilježili sve ideje na tabli, neka ih učenici ocijene prema sljedećim
kriterijumima. Kako je otpad tretiran: kao smeće (1 - 2 poena), kao biorazgradljiv materijal
(3 - 5 poena) ili kao industrijska sirovina (6 - 8 poena)?
Najbolji prijedlozi su oni s najviše poena. Istaknite još dva kriterijuma (bez bodova):
• Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima (tj. ima li u okruženju fabrike koja koristi
drveni otpad ili radnja koja prodaje kompost itd.)?
• Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne
ideje koje su interesantne i kreativne.
4 Na samom kraju, poređajte prijedloge prema tome koliko su bezbjedni za životnu sredinu,
prema praktičnosti pristupa i originalnosti. Smislite još nekoliko sličnih slučajeva.
Objasnite da organski otpad sačinjava značajan dio smeća iz domaćinstva. Ono je važno
zbog budućeg tretmana — najviše kompostiranjem. Ispravno kompostiranje ne proizvodi
negativne uticaje na sredinu; baš suprotno, ono vraća prirodi izuzetno značajne organske
materije koje bi inače ostale neiskorišćene na deponiji. Kvalitet komposta zavisi od
Otpad
2
preliminarnog razdvajanja đubreta. Ako se bace u isti kontejner s drugim otpadom,
organske supstance postaju beskorisne. S jedne strane, ne mogu se koristiti u održavanju
bašte, jer su pomiješane s polomljenim staklom ili toksinima. S druge strane, propašće
kvalitet ostatka otpada koji se može iskoristiti za neku drugu namjenu.
Predstavite učenicima načine pripreme komposta, koristeći informativni list Kompostiranje.

Ohrabrite učenike koji žive u kućama s baštom da sprovedu kompostiranje organskog
otpada koji se baca iz njihovog domaćinstva.
Otpad u našem gradu ili selu
1 Pošaljite nekoliko učenika u lokalno preduzeće za

upravljanje otpadom, pozovite nekog od njihovih
zaposlenih da posjeti vaš čas ili organizujte posjetu
preduzeću. Razgovarajte sa službenikom lokalnog
komunalnog preduzeća o upravljanju otpadom.
2 Razgovarajte o načinima prerade otpada u vašem

regionu. Pokrenite sljedeće teme:
• Jesu li troškovi transporta otpada pokriveni?
Da li su uključeni u cijenu?
• Naplaćuju li se usluge prema količini otpada?
• Da li se reciklabilni otpad sakuplja odvojeno? Ako da, utiču li ovi troškovi na cijenu
transporta?
• Postoje li divlje deponije?
3 Upoznajte učenike sa slučajem Neodgovoran grad na strani 94. Uporedite sa situacijom

u vašem gradu ili selu. Razmotrite da li je uspostavljeni sistem efikasan. Stimuliše li taj sistem
građane da smanje količine otpada koji nastaje? Kako se sistem može poboljšati?
Osmislite prijedloge za poboljšanje upravljanja otpadom u vašem regionu. Napišite ih na tabli.

Odaberite nekoliko učenika koji će uputiti pismo komunalnom preduzeću u ime odjeljenja.
Spaljivanje ili inseneracija

Objasnite da mnogi ljudi smatraju paljenje ili
inseneraciju efikasnim rješenjem za problem otpada.
Evo nekoliko najčešće pominjanih argumenata
u prilog inseneracije:
• U domaćinstvima, đubre se spaljuje kako bi se
izbjegli troškovi za njegov transport. Pored toga,
paljenjem đubreta u peći obezbjeđuje se
grijanje zimi.
• Spaljivanjem industrijskog otpada u fabrikama
štedi se novac koji bi otišao na njegov tretman.
• Spaljivanjem slame u poljima rješava se
problem njenog sakupljanja i transporta.
2 Otpad
Vježba: Kutija žvakaćih guma
1 Potreban materjial: Donesite na čas kutiju

žvakaćih guma (poželjno je da žvakaće gume
budu u obliku štapića, prije nego u obliku
tableta). Takođe, djelić sažvakane žvakaće
gume, pronađene na podu ili odlijepljene
sa zida, klupe ili nekog drugog mjesta.
2 U odjeljenju: Dogovorite se s odjeljenjem da je

kutija sa žvakaćim gumama smeće kojeg treba
da se oslobode na ovaj ili onaj način. Naravno,
obično niko ne baca neiskorišćene žvakaće
gume, ostavite čitavu kutiju. U ovoj situaciji,
bacanje čitave kutije žvakaćih guma je uslovna
studija slučaja, i sama kutija je uzeta kao
primjer, zato što je sama kutija zajedno sa štapićima žvakaće gume napravljena od različitih
materijala (papir, celofan, folija, specijalno obrađeni prehrambeni kaučuk) različitog sastava
(ovdje možete napraviti paralelu s domaćim otpadom).
3 Podijelite kutiju na odvojene dijelove istog materijala. Pitajte učenike šta se može uraditi
sa njima. Mogući odgovor je da papir, celofan i folija mogu biti reciklirani. Međutim,
imamo i štapiće žvakaće gume koji su napravljeni od lateksa. Ukoliko neko ne dođe
na neku ideju, jedina stvar koja preostaje biće da ih bacite u kantu za smeće.
4 Zamislite da u vašem gradu postoji spalionica, što znači da ne postoje problemi sa

spaljivanjem otpada. Na metalnom tanjiru zapalite dio žvakaće gume, koji ste stavili u papir
u koji je bila zamotana. Posmatrajte specifičan način na koji gore guma i papir u koji
je obmotana i pokušajte da procijenite zagađenje vazduha pored ovakve jedne spalionice.
5 Razmislite o razlici između domaćeg otpada i otpada koji se sastoji od žvakaće gume
i njenog omota. Primijetite da neselektovani otpad, koji mi bacamo, veoma često sadrži
dosta vode. Da bismo ga zapalili, biće nam potrebno mnogo energije da bi voda isparila
prije spaljivanja kao i za samo spaljivanje, pošto sav otpad nije zapaljiv. (na primjer: tekstil,
formaldehidna smola ili abonos).
Začarani krug
1 Koristite za primjer selo ili grad koji spaljuju svoj otpad. Prije časa zamolite šest
dobrovoljaca da se upoznaju sa stavovima građanina, privrednika, radnika, susjeda,
seljaka i vatrogasca.
2 Napravite brejnstorming argumenata za i protiv spaljivanja otpada i zapišite ih na tabli.

Ovo bi mogli biti:
Argumenti „ZA”:
• Spaljivanjem otpada smanjuje se njegova količina.
• Redukcijom otpada na pepeo u velikoj mjeri smanjuju se troškovi za transport otpada
na deponiju.
• Spaljivanje je prirodan proces. Sagorijevanje je proces koji se odigrava i u našem tijelu,
kao dio njegovih normalnih funkcija. Samim tim insineracija je proces koji ne ugrožava
sredinu.
• Spaljivanje kućnog otpada je vrsta reciklaže. Razlika je samo u tome što spaljivanjem
dobijamo energiju, a reciklažom sirovine. Spaljivanje je neka vrsta „energetske
reciklaže”.
Argumenti “PROTIV”:
• Spaljivanje polja ubija životinje i mikroorganizme, zemlja postaje manje plodna, postoji
rizik od požara i, ako ima puta u blizini, postoji mogućnost da se izazove nesreća.
Ova praksa je često izraz neznanja ili, u najboljem slučaju, nedostatka mašte. Bilo bi
mnogo isplativije ako bi se polja obrađivala i slama sakupljala za neke druge namjene.
• Bacanjem otpada koji sadrži neke vještačke supstance (naročito PVC) tutkala ili druge
Otpad
2
hemikalije u peć, ili njegovim spaljivanjem na otvorenom, peć se pretvara u reaktor koji
proizvodi opasna hemijska jedinjenja, uključujući i otrovne dioksine. Isto obrazloženje
odnosi se i na spaljivanje industrijskog otpada u fabrikama. Ove količine mogu se
umanjiti korišćenjem modernih tehnologija. Otpad može biti apsorbovan ili recikliran.
3 Učenici će najvjerovatnije doći do zaključka da ovaj metod nije ni najmanje bezbjedan

za životnu sredinu. Istaknite da spaljivanje ne uništava otpad. U stvari, u pitanju je proces
kojim nastaju nove supstance i, samim tim, novi problemi.
4 Podijelite tabelu koja prikazuje Emisije i otpad iz Najraširenijih procesa za tretiranje otpada.
U nastavku...
• Potražite informacije i materijale za čas o selektivnom prikupljanju otpada i recikliranju
otpada — oni se mogu naći u mnogim udžbenicima.
• Predložite odjeljenju da osmisli plan za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje različitih
tipova otpada. Ovaj plan se može štampati u školskom listu ili okačiti kao poster na
odgovarajućem panou ili zidu u školi.
• Pišite o svojoj inicijativi i razgovarajte s lokalnim novinarima da vam pomognu da je objavite
u novinama. Upoznajte javnost s inicijativom preko lokalnih radio-stanica.
2 Otpad
Emisije i otpad
Emisije i otpad iz najčešće primjenjivanih procesa spaljivanja
Proces Šljaka Prašina Proizvod Otpadne Gasovi

(kg/t) (kg/t) neutralizacije vode (m3)
(kg/t) (kg/t)
Suvi 267 22,5 32,5 — 5280
Polusuvi 295 9,2 41,1 — 4500
Vlažni 296 25,0 3,0 500 5000
Zaključak: Spaljivanje ne uništava otpad. Njime se čak proizvode nove supstance,

i tako novi problemi.
Neodgovoran grad
U gradu neodgovornih građana, donijeta je odluka da se unište divlje deponije

i građanima obezbijede sredstva za efikasno zbrinjavanje otpada. Gradska vlast
postavila je brojne kontejnere, rasporedila ih na primjerene lokacije i potpisala ugovor
s gradskim preduzećem za obavljanje ove usluge. Eliminisanje naplaćivanja za kupljenje
smeća ohrabrilo je javnost na saradnju i na primjereno odlaganje smeće.
Divlje deponije su nestale.
Poslije nekog vremena ispostavilo se da količine otpada premašuju očekivana
predviđanja. Građani su neodgovorno bacali u kontejnere sve što im nije bilo potrebno,
pa čak i poljoprivredni otpad, kao što je lišće, slama i granje koje se nekad kompostiralo.
Gradske vlasti odlučile su da naplaćuju porez prema broju kontejnera koje su punili.
Poslije uvođenja ove mjere, količina otpada se smanjila. Možda je u pitanju rezultat dobrog
upravljanja otpadom. S druge strane, možda su građani samo počeli da spaljuju višak
otpada. Kao prelazno rješenje, donijeta je odluka da se postave kontejneri za separatno
odlaganje otpada koji je moguće reciklirati, a koji bi građani mogli koristiti besplatno.
Principi u borbi protiv otpada
Otpad
Prevencija
Efikasnije je smanjiti količine otpada, nego poboljšavati metode za njegov tretman.
Primjer: Mnoga čvrsta i tečna goriva sadrže mješavine sumpornih jedinjenja.

Bilo bi jeftinije i isplativije ako bi se goriva unaprijed podvrgla tretmanu desumporizacije
(proces uklanjanja sumpora), nego opremati elektrane, fabrike i vozila sredstvima
za apsorpciju sumpor (IV)-oksida koji se ispušta u procesu sagorijevanja.
Zagađivač plaća
Oni koji su odgovorni za ispuštanje otpada dužni su da pokriju troškove tretmana
otpada.
Primjer: Ako u blizini vašeg grada ili sela postoji postrojenje koje proizvodi otpad,
troškovi njegovog tretmana treba da budu pokriveni od strane zagađivača, a ne
poreskih obveznika.
Princip predostrožnosti
Sve mogućnosti i posljedice proizvođenja otpada treba predvidjeti.
Primjer: Ovo se može postići kreiranjem projekata i razmatranjem projekata

novogradnje i aktivnosti koje mogu ugroziti životnu sredinu, i to sprovođenjem
studije uticaja na životnu sredinu. Građani imaju pravo da učestvuju u javnim
diskusijama i izraze svoje mišljenje.
Princip blizine
Proizvodnja dobara i pružanje usluga treba da budu tako organizovani da se najveće
količine otpada odlažu što je bliže moguće mjestu odakle se crpu sirovine i energija.
Primjer: Ekstrakcija sirovina iz ruda i minerala najefikasnija je ako se preduzima u

blizini rudnika/jama, a otpad bi trebalo da se odlaže na istom mjestu. Štaviše, ovo će
pomoći da se smanje troškovi transporta do postrojenja za proizvodnju.
Informativni list Otpad
Začarani krug
Građanin
Koristim industrijski otpad iz obližnje fabrike namještaja. Najviše ivericu i šper-ploče. Iako se
malo osjeća dok ložim, barem ne plaćam grijanje. Ugalj je veoma skup, pa je bilo lako donijeti
ovakvu odluku.
Poslovan čovjek
Cijene za transport otpada rasle su u nekoliko posljednjih godina. Spaljivanjem otpada
smanjujem svoje izdatke.
Radnik
Tačno da šef spaljuje ovaj plastični otpad, ali obezbjeđuje i radna mjesta.
Komšija
Moj komšija spaljuje u svojoj peći smeće koje sadrži plastiku i tutkala. To je potpuno
nepodnošljivo! Moramo da zatvorimo prozore zato što iz njegovog odžaka ide gust dim.
Ali šta da radimo? To je njegova kuća i svaki put kad hoću da razgovaram s njim, on mi kaže
da ne zabadam nos u tuđe poslove.
Seljanin
Svake godine palim suvu travu u polju i korov u jarkovima. Ovo je brz i jeftin način da se riješim
nepotrebne trave i da spriječim širenje korova.
Vatrogasac
Naravno, paljenje polja i korova u jarkovima, kao i loženje otpada kod kuće je nezakonito.
I mi imamo obavezu da gonimo ljude koji krše taj zakon, da pošaljemo policiju.
Ali ja živim ovdje. Ne mogu da tužakam policiji ljude koje srećem svakodnevno.
96
Otpad
Kompostiranje
Informativni list
Kompost se može napraviti od zdravih biljnih ostataka, slame, kore od krompira, lišća, korova
(bez sjemena), trave, ostataka od hrane, prirodnog đubriva, treseta, životinjskog otpada, drveta
ili tresetne čađi. Kvalitet komposta zavisi ne neposredno od sastojaka, odnosa i kvaliteta sirovina,
već i od načina procesiranja.
Kompostiranje organskog otpada u pravougaonom kontejneru je najjednostavniji i najefikasniji
način. Ako sami pravite mjesto za kompost od daski, mreže, cigli i drugih materijala bezbjednih
za životnu sredinu, zapamtite da obezbijedite najbolju moguću ventilaciju za kompostnu masu.
Mjesto za kompostiranje treba da bude suvo, u sijenci, oko 1 - 1,5 metara široko i dugačko koliko
god je potrebno. Pošto ste uklonili gornji sloj zemlje (oko 20 cm), zemlja ispod komposta treba
da se prepokrije zaštitnom folijom, a zatim prekrije slojem treseta debelim oko 20 cm. Na ovu
površinu koja će zadržavati hranljive supstance koje zaliva kompost, stavljaju se materijali za
kompostiranje, u slojevima debelim 20 cm, a svaki od slojeva miješa se sa zemljom. Kada piramida
dostigne 1 - 1,5 m u visinu, pokriva se sa 10 cm zemlje. Oko piramide se kopa mali kanal, koji se
povremeno puni vodom, kako bi se obezbijedila neophodna vlaga za postepeno razgrađivanje
kompostiranih materija. Sadržaj komposta treba da se prekopava nekoliko puta godišnje, ali ne
češće nego na svaka dva mjeseca. Poslije miješanja, gornji i donji slojevi postaju srednji sloj.
Poslije posljednjeg jesenjeg miješanja, kompost treba prekriti lišćem ili sijenom, da bi se zaštitio
od smrzavanja. Ovako ćete za godinu dana dobiti humus.
Osim na otvorenom, kompostiranje se može raditi i u dobro izolovanim kontejnerima.
Ovaj tip koristi prirodnu toplotu koja se ispušta usljed fermentacije komposta. Otpad koji se ovako
kompostira, sazrijeva neuporedivo brže.
„Dozreli” kompost predstavlja homogenu masu. Ovo đubrivo djeluje brže nego prirodni humus
i biljke mnogo lakše apsorbuju njegov sadržaj. Koristi se u jesen ili ljeto — 20 - 40 kg po zasađenom
kvadratnom metru.
97
1 Hemikalije
Hemikalije koje koristimo

Ključni Uticaj proizvodnje i upotrebe hemikalija na životnu sredinu

koncepti/sadržaji i ljudsko zdravlje
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket, razni prenosni uređaji koji
koriste baterije
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom

• zna koje se hemikalije najčešće upotrebljavaju;
• nabroji načine na koje hemikalije utiču na životnu sredinu
i ljudsko zdravlje;
• zna da bezbjedno koristi i pohranjuje hemikalije za kućnu
upotrebu;
• analizira proizvode iz svakodnevne upotrebe koji sadrže
opasne supstance.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, brainstorming, video prezentacija
98 Hemikalije koje koristimo

Uvod
Naučnici su identifikovali više od 10 miliona hemijskih jedinjenja (prirodnih ili koje je stvorio
čovjek). Oko 100 000 njih proizvode se za komercijalne potrebe, a 200 - 300 novih hemikalija
svake godine dolaze na tržište.
Predviđanja pokazuju da trenutna proizvodnja hemikalija na svjetskom nivou iznosi oko
Hemikalije
1
400 miliona tona. Evropa je jedan od najvećih proizvođačkih regiona u svijetu, koji isporučuje
38 posto ukupnog svjetskog prometa.
Hemikalije su veliki predmet brige. Značajan broj njih pronađe put do miliona potrošačkih
i drugih proizvoda, a odatle odlaze u životnu sredinu.
Mnoge hemikalije ispuštaju se direktno u životnu sredinu ili se bacaju poslije upotrebe.
Toksični proizvodi mogu se naći u vazduhu, vodi, zemljištu, biosferi i u hrani koju jedemo.
Aktivnosti
Šta znamo?
1 Predstavite informacije o hemikalijama koje su danas u širokoj upotrebi, koristeći tekst

iz uvoda i poglavlje Hemikalije sa CD-ROM-a.
2 Koristeći metodu brainstorminga prikupite od učenika informacije o tipovima hemijskih

supstanci koje se najčešće koriste (lijekovi i farmakološki proizvodi, kozmetika, plastika,
sapuni, deterdženti, sintetička đubriva i poljoprivredne hemikalije, sintetička vlakna, sintetička
guma, boje i lakovi, itd.). Razvrstajte odgovore učenika po karakteristikama hemikalija.
3 Iskoristite informacije sa CD-ROM-a i dopunite još neke cifre i podatke, kako biste kompletirali
sliku. Naglasite činjenicu da je savremeni život nezamisliv bez hemikalija. Objasnite odjeljenju
da, pored njihovih nesumnjivih prednosti, mnogo hemikalija posjeduje suštinsku manu —
negativan efekat na sredinu i zdravlje ljudi.
Baterije: pozitivne i negativne strane
1 Neka učenici donesu na čas različite prenosne

uređaje (tranzistore, video igrice, CD plejere,
baterijske lampe, itd.).
2 Kako bi pokrenuli diskusiju, postavite

učenicima/učenicama sljedeća pitanja:
• Koliko je sati? Da li je vaš sat mehanički ili radi na
baterije? Kojih ima više i u kom odnosu?
• Iz kog izvora svi prenosni uređaji dobijaju energiju?
3 Objasnite da su baterije u širokoj upotrebi kao izvor energije i da mogu biti opasne
za ljudsko zdravlje i sredinu. Dok još rade, nijesu problem, ali kada se isprazne i bace,
postaju vrlo opasne. Određene baterije sadrže teške metale koji mogu ugroziti ljudsko
zdravlje čak i u malim koncentracijama. To su kadmijum, olovo, živa i drugi metali.
Kada se baterije bace, njihov spoljni metalni omotač se razgradi i one rđaju, ispuštajući
teške metale u životnu sredinu. Voda koja prolazi kroz zemlju kad pada kiša može prenijeti
ove metale u rijeke i jezera ili do podzemnih bunara koje koriste domaćinstva. Jedan od
najopasnijih metala — živa — može ući u tijelo direktno, kroz pijaću vodu, ili indirektno,
taloženjem u životinjama ili biljkama koje koristimo u ishrani.
4 Pitajte učenike šta njihovi roditelji rade sa starim akumulatorima. Koji dijelovi akumulatora
su opasni za sredinu (kiselina, olovo i plastika)?
5 Pogledajte neke od baterija koje su donijeli učenici i pokrenite slobodnu diskusiju:

„Za šta koristimo baterije u svakodnevnom životu?” Napišite odgovore na tabli i na posteru.
Hemikalije koje koristimo 99

1 Hemikalije
6
7
Objasnite kada baterije postaju opasne. Građani bi morali biti svjesni da ovi proizvodi
u svakodnevnoj upotrebi sadrže otrovne supstance.
Razmislite naglas šta učenici mogu učiniti da riješe problem štetnih baterija.
Napišite odgovore na tabli ili posteru.
Neki od odgovora mogu biti:

a) Korisititi baterije koje se mogu ponovo puniti. Na taj način će manje baterija biti
u opticaju i manje na smetlištu.
b) Sakupite sve baterije i odnesite ih specijalizovanom preduzeću koje obavlja
tretman baterija.
Objasnite odjeljenju da ako takvih preduzeća u vašoj oblasti nema, učenici mogu
započeti inicijativu (makar u svojoj opštini) za sakupljanje i skladištenje baterija.
Hemikalije u domaćinstvu
Predstavite različite hemijske proizvode za domaćinstvo koji se koriste svakodnevno.
Verzija 1
Koristite interaktivno poglavlje Hemikalije u domaćinstvu sa CD-ROM-a kako biste počeli
diskusiju. Razmislite koje od opasnih hemikalija se mogu pohranjivati na posebnim mjestima
zajedno sa starim baterijama. Usmjerite se na sljedeća pitanja:
• Koje hemikalije se koriste najčešće?
• Kako su to hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i sredinu?
• Koje preventivne mjere treba preduzeti?
Verzija 2
1 Prikažite video materijal Živjeti s otrovima.
2 Tražite od učenika da prodiskutuju tri dijela video materijala u pravilnom redosljedu.
• hemikalije u garaži;
• hemikalije u kozmetici;
• hemikalije u domaćinstvu.
3 Postavite sljedeća pitanja i pokrenite diskusiju:
• Koje su hemikalije u najuobičajenijoj upotrebi?

• U kojoj mjeri su hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i životnu sredinu?
• Koje preventivne mjere se mogu preduzeti?
U nastavku...
• Organizujte sastanak s predstavnicima lokalnih vlasti ili inspekcijskih službi na lokalnom,
regionalnom ili nekom drugom nivou.
• Prenesite im svoju inicijativu za prikupljanje starih baterija i zamolite da utvrde mjesto
u regionu na kojem bi se vršilo njihovo odlaganje ili tretman.
• Napišite tekst o vašoj inicijativi i kontaktirajte novinare da vam pomognu objaviti ga
u novinama i tako obavijestiti javnost. Kontaktirajte i radio-stanice.
100 Hemikalije koje koristimo

Hemikalije
Svakodnevni proizvodi koji sadrže
Informativni list
opasne supstance
Neke vrste plastike sadrže Većina pesticida sadrži Neki lijekovi sadrže organske
organohlorna jedinjenja organohlorna i rastvarače i ostatke,
i organske rastvarače. organofosfatna jedinjenja. kao i primjese teških metala.
Mnoge boje sadrže teške Baterije sadrže Benzin i drugi naftni derivati
metale, pigmente, teške metale. sadrže ulja, fenole i druga
rastvarače i organske ostatke. organska jedinjenja, teške
metale, amonijak i kiseline.
Mnogi proizvodi od metala Koža može sadržati Neki tekstilni materijali

sadrže teške metale, teške metale. sadrže teške metale.
pigmente, ulja i fenole.
Koje vrste hemikalija i opasnih proizvoda možemo sresti u domaćinstvu?
Br. Hemikalija/proizvod Koristi se za
101
Energija
Transport
Industrija
Ljudske aktivnosti
Poljoprivreda
Šumarstvo
Turizam
Energija
Značaj energije u svakodnevnom životu 105
Sijalice koje štede struju 110

„Komercijalni vidovi energije”
„Obnovljiva energija”
„Kako štedjeti grijanje”
„Kako štedjeti struju”
Transport
Saobraćaj — automobili 113
Saobraćaj — bicikl 119

„Saobraćaj, energija i životna sredina”
Industrija
„Ozelenjavanje” industrije 121

„Ekološka revizija industrije”
Poljoprivreda
Od zrna do hljeba 125
Proizvodi od mlijeka 131
Život pčela 135
Naše odluke i životinje 140

„Poljoprivreda i evolucija”
„Životinje i mi”
Šumarstvo
Šumarstvo 143
„Sječa drveća”
„Recikliranje”
Turizam
Invazija turista 147
„Vikend”
Informativni list
Obnovljivi izvori energije 109
Poređenje različitih vrsta sijalica 112
Matematički zadatak 112
Uputstva za istraživačke grupe 116
Eko-automobili sjutrašnjice? 117
Odlomak iz knjige Mali princ, Antoana Sent-Egziperija 118
Očev hljeb 129
Crnogorski proizvodi 134
Pčelarski proizvodi 139
Dok šetam po šumi 146
Poređenje masovnog i seoskog turizma 151
Energija
Značaj energije
u svakodnevnom životu
Autori: Kliment Mindjov, Andras Keri
Ključni Uticaj proizvodnje energije na životnu sredinu i značaj

koncepti/sadržaji ekonomičnog korišćenja energije
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni predmeti Fizika, Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom

• objasni kako eksploatacija izvora energije i proizvodnja
energije imaju uticaj na sredinu;
• navede primjere za obnovljive izvore energije;
• kritički ocijeni prednosti i mane različitih izvora energije;
• ocijeni da se energetski izvori moraju koristiti razumno
i ekonomično.
Nastavne metode Debata, diskusija, kooperativno učenje, igre, video prezentacija

1 Energija
Uvod
Energija utiče na skoro sve ljudske aktivnosti: njome
grijemo domove, ona je pogon za naše automobile,
pomoću nje obrađujemo zemlju i ona pokreće sve
naše mašine. Eksploatacija svjetskih izvora energije
podigla je naše standarde života do neslućenih visina.
Toliko smo navikli na upotrebu energije da je
preživljavanje prije njenog otkrivanja jedva moguće
i zamisliti.
Solarna energija je polazni i najvažniji izvor za
formiranje izvora energije. Postoji nekoliko tipova
izvora energije:
• fosilna goriva (ugalj, prirodni gas i nafta)
• nuklearna energija
• obnovljivi izvori energije (hidro-energija, vjetar, sunce, geotermalna energija, bio-masa, itd.).
Proizvodnja energije ima negativne posljedice na okolinu. Spaljivanje fosilnih goriva propraćeno
je oslobađanjem kiselih gasova, pepela, čađi i drugih materija. Rudarstvo dovodi do promjene
i uništenja pejzaža. Nuklearna energija je rizična, a odlaganje i tretman radioaktivnog otpada je
tehnički problem koji tek treba da se riješi. U proteklim godinama ljudi su postajali sve više i više
zabrinuti zbog globalnih problema u životnoj sredini, kao što su kisele kiše i klimatske promjene.
Iako se energija može proizvoditi na manje štetne načine po sredinu (korišćenjem obnovljivih
izvora, kao što su sunce, vjetar, voda, geotermalna voda i biomasa) ne postoje metodi koji imaju
potpuno neutralno djejstvo na životnu sredinu. Zbog toga, jedan od najvećih izazova današnjice
jeste efikasnije korišćenje energije u svakodnevnom životu, kao i u proizvodnji dobara i usluga.
Aktivnosti
Proizvodnja energije i životna sredina
1 Pitajte učenike sljedeće:
P: Odakle dolazi energija kada šetate, trčite ili vozite bicikl?

O: Energija dolazi od „sagorijevanja” hrane u organizmu.
P: Koji izvori energije su vam poznati?
O: Neki od primjera su ugalj, nafta, struja, drvo, hidro-energija (voda), sunce i vjetar.
P: Koji je izvor energije najvažniji?
O: Sunčeva energija, tj. sunce.
2 Objasnite da je u današnje vrijeme energija sastavni dio svih ljudskih aktivnosti

i da je moderan život nezamisliv bez nje. Tokom cijelog proizvodnog ciklusa energije —
od ekstrakcije do potrošnje — svi tipovi energije na izvjestan način utiču na životnu sredinu.
3 Prikažite video materijal Komercijalni vidovi energije i diskutujte o njemu.
4 Pokrenite diskusiju o negativnim efektima na životnu sredinu mnoštva aktivnosti koje prate
proizvodnju energije, uključujući:
• rudarstvo (mijenja i uništava krajolik);
• vađenje fosilnih goriva (ispuštanje štetnih gasova, pepela, čađi i drugih zagađujućih materija);
• nuklearne elektrane (postoji veliki rizik od akcidenata — kao što je Černobil — a radioaktivni
otpad, njegovo skladištenje i tretman, još uvijek predstavljaju neriješen problem);
• velike brane i hidroelektrane (u izgradnji dolazi do preseljenja i gubitka doma za mnoge
ljude, uništavaju se šume i obradiva zemlja, uticaj na ribe i životinjski svijet je negativan,
uništava se obližnji pejzaž).
106 Značaj energije u svakodnevnom životu

Primjeri negativnih efekata u Crnoj Gori (rudarstvo — Pljevlja, hidroelektrana Piva)
Napišite odgovore na tabli. Pomozite učenicima dopunjujući informacije prikazivanjem

poglavlja Energija sa CD-ROM-a.
Energija
1
5 Naglasite da su načini za redukciju negativnih efekata po sredinu eksploatacije i
proizvodnje energije povezani sa:
• eksploatacijom obnovljivih izvora energije i
• ekonomičnom i efikasnom eksploatacijom.
Kojem izvoru energije dajete prednost?

Prikažite video materijal Obnovljiva energija
Priprema
1 Nedjelju dana prije časa objasnite da je cilj predstojeće debate da se predstave i prodiskutuju
različiti pogledi o tome koji obnovljivi izvori energije su najprimjenjiviji u našoj zemlji.
2 Neka pet dobrovoljaca predstavlja vladu, a drugih pet neka brani stavove
„zelene” organizacije.
3 Podijelite učenike u četiri grupe i dajte svakoj grupi informacije o jednom od ponuđena
četiri izvora obnovljive energije (vjetar, solarna energija, geotermalna energija i biomasa)
iz teksta Obnovljivi izvori energije.
Zadatak obje grupe je da ubijede građane i vladu da je neophodno investirati u korišćenje

određenog izvora energije koji se zastupa, i da se na taj način utiče na kreiranje buduće
nacionalne energetske strategije. Ohrabrite ih da potraže dodatne informacije i činjenice
kojima će poduprijeti svoje argumente u debati. Zadatak zelenih organizacija jeste da
predstave činjenice koje idu u prilog zahtjevu zamjene tradicionalnih energetskih izvora
obnovljivim izvorima energije. S druge strane, zadatak vlade jeste da usvoji realnu i održivu
energetsku strategiju.
Obezbijedite informacije iz teksta Nedostaci obnovljivih izvora energije predstavnicima

vlade i zelenih organizacija.
4 Neka grupe razmisle o odgovarajućim promotivnim informacijama i materijalima

(logoi, crteži, slike, fotografije), kako bi ih cjelishodno upotrijebili u debatama.
Debata
1 Premjestite školske stolove tako da formiraju krug.

Podsjetite učenike da pravila debate zahtijevaju učtivo
ponašanje za vrijeme diskusije.
2 Unaprijed odredite po kom će redu grupe predstavljati

svoje argumente (izvlačenjem slamke, kockom).
Dajte svakoj grupi pet minuta za pripremu.
3 Poslije prezentacija, predstavnici vlade i zelenih

organizacija mogu postaviti dodatna pitanja.
Odgovori treba da budu kratki i jezgroviti.
4 Neka predstavnici vlade i zelenih organizacija glasaju za prijedlog koji najviše odgovara
situaciji u zemlji. Ohrabrite ih da se slože i oko složenijih rješenja, koja bi uključivala
i kombinaciju energetskih resursa, ali bi u tom slučaju trebalo utvrditi koji se izvori
obnovljive energije mogu efikasno koristiti u određenim regionima zemlje.

1 Energija
Kako čuvati energiju
1
2
Pitajte učenike koji način grijanja koriste kod kuće. Napravite spisak različitih načina grijanja.
Pokrenite diskusiju na sljedeće teme:
• Koje su prednosti i mane raspoloživih vrsta grijanja?

• Da li je grijanje doma, učionice ili radnog mjesta povezano s velikim izdacima?
• Koji su loši načini za podešavanje temperature (otvaranje prozora, na primjer)?
3 Pokrenite razgovor o najčešće upotrebljavanim materijalima za izgradnju objekata.
• Koji od njih su termoizolacioni (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomičan vazduh)?

• Koji od njih zadržavaju toplotu (beton, cigla, staklo, vazduh koji cirkuliše)?
4 Postavite pitanja i prodiskutujte:
• Koja je svrha duplih prozora, s prostorom za vazduh ostavljenim između dva stakla?
• Čemu služe zavjese?
• Koji dijelovi učionice su prenatrpani (namještajem, učilima itd.)? Kako se može
poboljšati izolacija?
5 Prezentujte dva video isječka: Kako štedjeti struju i Kako štedjeti grijanje.
6 Razmotrite glavne ideje iz video materijala. Pitajte učenike da opišu kako se ono što
su vidjeli odnosi na prakse koje se primjenjuju u njihovim domovima.
U nastavku...
• Neka učenici naprave plan za uštedu grijanja i poboljšanje izolacije u svom domaćinstvu.
Ovaj plan se može nazvati „Energetska efikasnost u domaćinstvu”.
• Razmotrite najbolje planove i sugestije.
• Neka učenici podijele svoja razmišljanja s ukućanima. Napravite poster na kojem će biti
najbolje ideje, ili ih objavite u školskim novinama.
Nedostaci obnovljivih izvora energije
Uprkos svim svojim prednostima, korišćenje

obnovljivih izvora proizvodi i neke negativne
efekte na životnu sredinu. U budućnosti,
korišćenje elektrana koje energiju crpu
iz obnovljivih izvora, zahtijevaće velike
površine i imaće negativan vizuelni uticaj
(solarne ploče, elektrane na vjetar itd.),
proizvodiće buku (elektrane na vjetar)
ili će ugrožavati kvalitet vazduha
(geotermalna energija, spaljivanje biomase).
108 Značaj energije u svakodnevnom životu

Energija
Obnovljivi izvori energije
Informativni list
Energija vjetra je mehanička energija (kinetička). U upotrebi je od
srednjeg vijeka kod vjetrenjača i brodova jedrenjaka. Savremene
elektrane na vjetar efikasno pretvaraju mehaničku energiju
u električnu. Električna energija koja se dobija na ovaj način malo
je skuplja od one koja se proizvede u termoelektranama. Od 1980.
godine kapaciteti elektrana na vjetar su povećani za više od 3000
puta, naročito u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi. Elektrane
na vjetar ne zagađuju vazduh hemikalijama, ali su veoma bučne.
Postavljanje više elektrana na manjem prostoru daje bolje i efikasnije
rezultate eksploatacije (mnogi ljudi, ipak, nalaze da je ovo ružan
prizor). Ove elektrane rade efikasnije s vjetrovima većih brzina, ali lako stradaju ako su vjetrovi
prejaki (na primjer, u slučaju orkanskih vjetrova).
Solarna energija je najmoćniji izvor energije. Široka upotreba solarne

energije ograničena je potrebom velikih površina za postavljanjem ploča,
kao i stalnom promjenom količine sunčeve svjetlosti. Dva su osnovna
načina za eksploataciju ovog izvora. Prvi je putem izgradnje bojlera.
Voda u njima ključa i zatim isparava usljed djelovanja solarne energije
koja se usmjerava ogledalima, a zatim para pokreće turbine. Ovi bojleri
zahtijevaju velike površine. Na primjer, jedna elektrana od 80 megavata
sastoji se od 852 bojlera, a svaki od njih je prečnika 100 metara.
Drugi metod je korišćenje solarnih ploča koje direktno pretvaraju
solarnu energiju u elektricitet. Ove ploče ne zagađuju životnu sredinu,
ali predstavljaju ozbiljan ekološki problem zato što su ploče potrošne i postaju otpad.
Solarne ploče se izrađuju u više varijanti, što ih čini veoma pogodnim za podmirivanje potreba
za strujom pojedinačnog domaćinstva. Najbolje učinke imaju u pustinjskim područjima.
Geotermalna energija nastaje kada se energija tople vode transformiše

u elektricitet preko generatora koje pokreću turbine. Eksploatacija
geotermalne energije proizvodi termalno zagađenje. Štaviše, korišćenje
tople vode izaziva velike probleme zbog korodiranja opreme, što
predstavlja dodatne troškove.
Energija biomase može se proizvoditi spaljivanjem biljne mase. Ovaj

metod ne ugrožava sredinu, zato što je ugljen (IV)-oksid koji se oslobađa
u atmosferu zanemarljiv. Razlog za ovo je taj što je količina ugljen
(IV)-oksida koji apsorbuju biljke u procesu fotosinteze ista kao količina
koja se oslobađa u spaljivanju biomase. Spaljivanje biomase, ipak,
propraćeno je oslobađanjem ugljen-monoksida i čađi. Štaviše, efikasnost
turbina nije pretjerano visoka, što ovaj metod čini skupim, a potrošnju
biomase neopravdano visokom. Jedno od mogućih rješenja je
razlaganje biljne mase u gas (kao što je metan), koji se zatim spaljuje
u turbinama, dajući efikasnije rezultate. Za ovaj metod ima budućnosti
na mjestima koja proizvode mnogo poljoprivrednog otpada. Metanol i etanol koji se dobijaju
iz procesa fermentacije biomase mogu se koristiti direktno kao gorivo za automobile.
U Brazilu otpad iz prerade šećerne trske ostavlja se da fermentira, a alkohol — koji se dobija iz
ovog procesa — koristi se za pogon vozila koja imaju motore posebno modifikovane za ovu svrhu.
109
2 Energija
Sijalice koje štede struju

Autor: Justina Jedrzejewska
Ključni Sijalice koje štede struju su najekonomičniji i po sredinu

koncepti/sadržaji najbezbjedniji način da osvjetlite vaš dom.
Trajanje 30 minuta pripreme učenika prije časa; 1 - 2 školska časa
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Digitroni, posteri, pribor za likovne aktivnosti
Nastavni predmeti Fizika, Biologija, Biologija s ekologijom

• zna razliku između tradicionalnih i energetski efikasnih sijalica;
• razumije značaj efikasnosti i isplativosti sijalica koje štede struju;
• razvije svijest o ekonomičnoj upotrebi izvora energije.
Nastavne metode Terenski rad, matematički zadaci, diskusija, dramska radionica
Uvod
Tradicionalan tip sijalice je u najširoj upotrebi,
zbog cijene, ali i zato što je u širokoj prodaji.
Uprkos tome, sijalice koje štede struju su
održivo rješenje. Sijalice koje štede struju
(izgledaju skoro isto kao obične sijalice) rade na
sličan način kao lampe koje koriste tinjajuće
pražnjenje, ali su efikasnije i duže traju.
Pošto su sijalice koje štede struju nove
na tržištu i skuplje, one još uvijek nijesu
pretjerano popularne u srednjoj i istočnoj
Evropi. Ali svakako više ljudi bilo bi spremno
da u njih investira kada bi razumjeli njihove
prednosti. Obične sijalice troše 95 odsto
energije na usijano vlakno, dok se samo pet odsto pretvara u svjetlo. Sijalica koja štedi struju
troši šest puta manje energije i traje osam puta duže od normalne obične sijalice.
Kupovina sijalice koja štedi struju samo je jedan od načina za smanjenje energetske potrošnje,
koja je najveći uzrok zagađenja planete. Većina ljudi ipak ostaje nesvjesna prednosti i kupuje
normalne obične sijalice ili zbog ustaljenih navika ili zbog brige oko izdataka. Međutim,
ovakva štednja se u nekim slučajevima može pokazati dugoročno skupljom — kako za novčanik,
tako i za životnu sredinu.
Aktivnosti
Upitnik
1 Nedjelju dana prije planiranih časova, podijelite učenicima upitnik Sijalice i proizvođači.
Podijelite odjeljenje u grupe i zadajte im da sprovedu istraživanje. Njihov zadatak je da
sakupe informacije iz radnji o različitim vrstama sijalica koje se prodaju na tržištu.
2 Neka učenici razmotre rezultate istraživanja, dajući odgovore na sljedeća pitanja:
• Koje su sijalice skuplje? Koliko skuplje?

• Koje su sijalice ekonomičnije?
110 Sijalice koje štede struju

•
•
Koje sijalice su najpopularnije, i koje su bolje reklamirane (atraktivno pakovanje,
korisne informacije, poznate tržišne marke)? Nosi li pakovanje informaciju o njihovim
prednostima za uštedu energije?
Da li porodice učenika, njihovi poznanici i komšije koriste sijalice koje štede struju?
Energija
2
3 Prodiskutujte sljedeće: Zašto su tradicionalne sijalice popularnije od onih koje štede struju?
Neka učenici zapišu odgovore na tabli. Među ovim razlozima su: ustaljenost navika,
nedostatak informacija o efikasnosti sijalica koje štede struju, zanemarivanje ekoloških
problema i izdaci.
4 Prodiskutujte kako se ovi stavovi mogu prevazići i kojim argumentima.
Promotivna vježba
1 Neka učenici naprave reklamnu kampanju za sijalice koje

štede struju. Podijelite odjeljenje u grupe i neka svaka
grupa pripremi reklamu koja će imati posebnu ciljnu grupu
potencijalnih kupaca (tj. oprezne, štedljive, neobaviještene
itd.). Ove reklame mogu se napraviti kao vizuelni ili likovni
radovi, ili mogu biti odglumljeni kao skeč.
2 Pošto su grupe prezentovale svoj rad, razmotrite koje

reklame su najefektnije i/ili najubjedljivije.
Matematički zadatak
1 Neka učenici riješe sljedeće matematičke zadatke, koristeći podatke iz upitnika i formule
iz primjera Matematički zadatak.
2 Razgovarajte o rezultatima. Koja sijalica je isplativija i efikasnija? Koliko puta isplativija

i efikasnija?
3 Predstavite učenicima primjer Principi za ekonomičnu upotrebu osvjetljenja.
U nastavku...
• Neka učenici nabroje sve izvore svjetla u svom domaćinstvu.
• Neka izračunaju količinu energije koja se utroši za ove potrebe.
• Uporedite rezultate sa zamišljenom situacijom u kojoj bi sve sijalice u kući bile zamijenjene
onima koje štede struju. Koliko tradicionalnih sijalica se može koristiti na račun struje
ušteđene korišćenjem sijalica koje štede struju?
Principi ekonomične upotrebe svjetla
• Koristite štedljive sijalice kad god je to moguće.

• Izbjegavajte bojene sijalice, pošto troše više energije.
• Koristite lampe koje dobro odražavaju svjetlo (abažuri, lusteri).
• Kada radite, koristite radije direktno svjetlo od izvora iznad glave.
• Brišite redovno prašinu s lampi.
• Maksimalno iskoristite sunčevo svjetlo, bojeći zidove u svijetle boje i postavljajući
namještaj blizu prozora.
• Gasite svjetla kad god je to moguće, čak i na kratke periode vremena.
Sijalice koje štede struju 111

Energija
Poređenje različitih
Informativni list
vrsta sijalica
Proizvođač Tip sijalice Cijena Efikasnost Informacije

u reklami i
na pakovanju
Matematički zadatak
p1 — snaga štedljive sijalice [W]
p2 — snaga tradicionalne sijalice [W]
t1 — životni vijek štedljive sijalice [h]
t2 — životni vijek tradicionalne sijalice [h]
t — vrijeme mjerenja (za potrebe zadatka: t = t1)
c1 — cijena štedljive sijalice [RSD]
c2 — cijena tradicionalne sijalice [RSD]
a — cijena 1kWh [RSD/kWh]
S — efikasnost štedljive sijalice
t
S = 0,001 ta (p2 – p1) + —t c2 – —tt c1
2 1
Statistika
Tip Prosječna cijena Prosječna snaga Prosječan
(u EUR) životni vijek
tradicionalna EUR 0,50 60 vati 1000 sati

sijalica
štedljiva EUR 5,0 11 vati 8000 sati

sijalica
112
Transport
Saobraćaj — automobili
Ključni Posljedice korišćenja automobila na životnu sredinu

koncepti/sadržaji
Trajanje Tri školska časa
Razred V — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom (područja s gustim saobraćajem

i dobrim uslovima za posmatranje)
Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket, računar i pristup internetu
Nastavni predmeti Priroda i društvo, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom,

Građansko vaspitanje, Tehnika i informatika

• zna vrste prevoznih sredstava;
• objasni koje negativne efekte na životnu sredinu izazivaju
moderna prevozna sredstva;
• analiziraju mogućnosti za poboljšavanje ekološke bezbijednosti
automobila putem tehničkih i organizacionih rješenja.
Nastavne metode Izlaganje, razgovor, video prezentacija, diskusija, terenski rad

1 Transport
Uvod
Svijet kakav poznajemo i standard života koji uživamo bio bi nemoguć bez savremenih
prevoznih sredstava. Efikasan saobraćajni sistem je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj.
Lična pokretljivost/mobilnost zbog posla, učenja ili odmora suštinski su aspekt modernog života.
Integracija nacionalnih tržišta, opšti ekonomski razvoj i veći dohoci doprinijeli su da saobraćaj
postane sektror s najvišim rastom.
Iako su koristi modernog saobraćaja nesumnjive, njihova cijena je visoka. Jedan od najvećih
problema modernog, motorizovanog saobraćaja je taj što potrošači plaćaju samo dio ukupnog
troška, dok se ostatak naplaćuje društvu kroz posredne negativne posljedice, kao što su
zagađenje vazduha i saobraćajne nesreće, koji se tretiraju kao nepoželjni, prateći efekti.
Saobraćaj se često navodi kao najveći faktor ekološkog pritiska od svih drugih nacionalnih
sektora. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture predstavlja značajan udio vladinih rashoda.
Visoki troškovi koji se nagomilavaju usljed saobraćajnih nesreća, buke, zagađenja vazduha,
potrošnje energije i prirodnih dobara, moraju se ubrojati u ove neželjene efekte. Ne postoji
vid motorizovanog saobraćaja koji je bezbjedan za životnu sredinu.
Aktivnosti
Saobraćaj, energija i životna sredina
1 Prikažite obrazovni film Saobraćaj, energija i životna sredina, koji se nalazi u video
materijalu.
2 Porazgovarajte o sljedećim pitanjima:
• Zašto je svijet danas toliko zavisan

od prevoznih sredstava?
• U koje svrhe se koristi saobraćaj?
• Kako se saobraćajni sektor
razlikuje od zemlje do zemlje?
• Koliko se novih automobila
proizvede dnevno? (oko 100 000)
• Da li se može očekivati da će
proizvodnja automobila rasti iz
godine u godinu?
• Koji su izgledi javnog prevoza?
Poboljšajte diskusiju predstavljanjem dodatnih informacija, koristeći podatke iz uvoda

i poglavlja Saobraćaj na CD-ROM-u.
3 Pripremite učenike za predstojeće terensko istraživanje.
4 Podijelite učenike u četiri grupe i objasnite im zadatke. Nazovite ih:
• saobraćajna komisija
• komisija za parking
• komisija za otpad i sanitarna pitanja
• komisija za životnu sredninu.
Terenski rad
Podijelite informativne listove Uputstva za istraživačke grupe i prema njima sprovedite terensko
istraživanje.
114 Saobraćaj — automobili

Ravnoteža
1 Neka predstavnici grupa saopšte rezultate svog istraživanja. Dajte svakoj grupi po pet
minuta za kratak izvještaj, i dva do tri minuta za dodatna pitanja ostalih grupa. Koristite
podatke o životnoj sredini i druge specifične informacije koje ćete pronaći na CD-ROM-u
kako biste ojačali argumente grupa.
Transport
1
2 Pokrenite slobodnu diskusiju na sljedeću temu: „Kako možemo poboljšati uslove saobraćaja
u našem gradu?” Napišite odgovore na tabli. Neka učenici naprave sažetak rezultata
ispitivanja; u međuvremenu, dodajte prijedloge za poboljšanje situacije i kreirajte akcioni plan.
„Samo djeca znaju šta traže...”
1 Objasnite učenicima da saobraćaj proizvodi uticaje na životnu sredinu (prirodnu i urbanu),

kao i na ljudsko zdravlje. Otvaranje regiona srednje i istočne Evrope i razvijanje veza
trgovinske razmjene povećalo je zahtjev za teretnim i putničkim saobraćajem. Kopneni
saobraćaj između zapadne i istočne Evrope, prema predviđanjima, porašće otprilike četiri
puta, a željeznički tri.
2 Podijelite informativni list Mali princ sa strane 118. Neka učenici daju svoje viđenje
Sent-Egziperijevog teksta i uporede njegove opservacije o tome kako se prevozna sredstva
koriste u današnje vrijeme i na cijelom svijetu.
3 Pokrenite diskusiju pitanjima:
• Da li je izbor dugačkog putovanja do posla uvijek neophodan?

• Kako bi uticalo na životnu sredinu to kad bi svi bili zaposleni u neposrednoj blizini
mjesta na kojem žive?
• Šta bi se desilo ako bi potrošači kupovali jabuke koje su gajene u njihovom području,
umjesto nekih drugih vrsta koje se dovoze iz daleka?
4 Ohrabrite učenike da daju druge primjere neisplativog transporta robe i putnika

u njihovom regionu ili gradu. Napišite ih na tabli ili posteru.
5 Ohrabrite učenike da pročitaju Malog princa. Koje se još ekološke ili etičke poruke
mogu iščitati iz knjige? Napišite ih na posteru.
U potrazi za eko-automobilom sutrašnjice
1 Koristeći CD-ROM demonstrirajte neefikasnost većine popularnih modela automobila,

pokazujući interaktivnu ilustraciju gubitka energije iz različitih dijelova vozila.
2 Pokrenite diskusiju na sljedeću temu: „Kako možemo umanjiti štetne uticaje automobila
na sredinu?” Pomozite učenicima upoznajući ih s tekstom U potrazi za eko-automobilom
sutrašnjice. Naglasite činjenicu da tehnička poboljšanja neće biti dovoljna da se prevaziđu
problemi koje izaziva moderan saobraćaj. Mnogo toga takođe zavisi od ponašanja vozača,
kao i od drugih činilaca koji utiču na saobraćaj.
3 Otvorite internet stranicu na adresi: www.motoros-friends.hu/gyozo/fahrschule/

i pogledajte zabavni i ironični NE-edukativni video: Da i ne. Neka studenti porazgovaraju
o izjavi koja se pojavljuje na kraju filma: „Reci mi kako voziš i ja ću ti reći kakva si budala...”
U nastavku...
• Neka učenici s ukućanima podijele svoja nova saznanja iz učionice i s terenskog istraživanja.
• Organizujte sastanak učenika, njihovih roditelja, predstavnika lokalne vlasti i medija kako
biste razmijenili poglede na to koje se pozitivne ekološke promjene vezane za saobraćaj
mogu uvesti u vašoj zajednici.

Transport
Uputstva za istraživačke grupe

Informativni list
Saobraćajna komisija treba da posmatra raskrsnicu s gustim

saobraćajem u trajanju od 30 minuta, i da odgovori na sljedeće:
• Koliko vozila (auta, kamiona, autobusa) je prošlo raskrsnicom
za tih 30 minuta?
• Koji postotak vozila su automobili?
• Koliko je ovih automobila prevozilo samo jednog putnika
(samo vozač u kolima)? U koliko auta je bilo dvoje ili
više putnika?
Neka grupa izrazi svoje mišljenje o najrazumnijem i
najefikasnijem korišćenju automobila.
Komisija za parking treba da posmatra situaciju oko parkiranja

vozila u obližnjem centralnom gradskom području.
Neka pokušaju da nađu odgovore na sljedeća pitanja:
• Gdje i kako su automobili parkirani?
• Ometaju li mjesta za parkiranje prolaz pješacima, stvaraju
li probleme motornom saobraćaju ili kače površine parkova,
dječijih igrališta, itd.? Neka učenici opišu neke primjere.
• Ima li nepropisno parkiranh automobila? Koliko vozača
poštuje propisana pravila parkiranja?
Komisija za otpad i sanitarna pitanja treba da posjeti urbano

područje u blizini škole i utvrdi:
• Koliko napuštenih vozila ima u tom području?
• U kakvom su stanju? Kakav vizuelni utisak ostavljaju?
(Snimite nekoliko fotografija ili napravite skice vaših utisaka.)
• Postoje li mjesta van grada ili sela na kojima se mogu naći
napuštena vozila?
• Postoji li preduzeće ili služba koja je odgovorna za uklanjanje
i/ili popravku starih vozila? Da li vaš grad čini sve što je
moguće da riješi problem napuštenih ili slupanih vozila?
Komisija za životnu sredinu treba da posjeti raskrsnicu s gustim

saobraćajem, autobusku stanicu i garažu i da utvrdi sljedeće:
• kvalitet vazduha
• nivoe buke
• ugroženost koju predstavljaju za motocikliste, bicikliste,
pješake, putnike u javnom saobraćaju. Neka grupa sastavi
zaključak svojih posmatranja.
116
Transport
Eko-automobili sjutrašnjice?
Informativni list
Švajcarska isprobava uvođenje zajedničkih vozila
U Švajcarskoj 36 000 ljudi drži u zajedničkom vlasništvu oko 1400 automobila i 800 rezervisanih
parking mjesta. Oko 250 ovih automobila su u blizini željezničkih stanica. Ova privlačna
inicijativa nastala je saradnjom javnosti i željeznice.
Hibridni automobili
Proizvodnja novih generacija hibridnih automobila je mogućnost koja obećava.
Hibridni auto kombinuje upotrebu motora s unutrašnjim sagorijevanjem s električnim
motorom, što povećava iskoristivost goriva, a smanjuje značajno emisije izduvnih gasova.
Kada auto stane, motor se automatski gasi. Prilikom kretanja ili kočenja, koristi se kinetička
energija za punjenje baterija. Jedna od najvećih prednosti hibridnog auta je ta što nije
potrebno graditi novu infrastrukturu za punjenje goriva.
Nova goriva
Korišćenje novih goriva, kao što su etanol ili vodonik, ima za cilj pronalaženje bezbjednijeg
pogonskog sredstva. Etanol stvara izduvne gasove koji se sastoje od vodene pare i ugljenik
(IV)-oksida; vodonik proizvodi samo vodenu paru. Najveća mana ovih goriva jeste ta što se mora
podizati nova infrastruktura za tankovanje goriva. Bezbjedno korišćenje vodonika u motorima
je problem koji još uvijek nije riješen. Motori koji rade na prirodan gas, koji uspješno zamjenjuju
štetne dizel motore, koriste se u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope i na mnogo mjesta
postali su standard u javnom prevozu.
Ekonomično korišćenje goriva

Još do prije nekoliko godina zvučala bi nevjerovatno tvrdnja da je moguće napraviti auto koji
troši tri litara goriva na 100 kilometara. Članovi pokreta Grinpis (Greenpeace) dokazali su
suprotno kada su tehničkim poboljšanjima uspjeli da smanje potrošnju goriva na polovinu.
Danas je nekoliko modela na tržištu — svaki od njih koristi gorivo vrlo efikasno.
117
Informativni list Transport
Odlomak iz knjige Mali princ,

Antoana Sent-Egziperija
„Dobro jutro”, poželio je Mali princ.
„Dobro jutro”, odgovorio je skretničar na željeznici.
„Šta vi radite ovdje?”, pitao je Mali princ.
„Razvrstavam putnike u hrpe od po hiljadu”, rekao je skretničar.
„Usmjeravam vozove koji ih odvoze, sad lijevo, sad desno.”
Blještav i osvijetljen brzi voz u prolazu, grmeći kao oluja, zatresao je skretničarevu kućicu.
„Baš žure”, rekao je Mali princ. „Traže nešto?”
„E, to ne zna ni sam mašinovođa”, rekao je skretničar.
A onda je drugi blještav i osvijetljen brzi voz progrmio u suprotnom pravcu.

„Šta, već se vraćaju?” pitao je Mali princ.
„Nijesu to oni isti”, rekao je skretničar. „To je razmjena”.
„Nije im se dopalo tamo gdje su bili?”
„Niko nije zadovoljan onim gdje je”, rekao je skretničar.
A onda su čuli grmljavinu blještavog i osvijetljenog brzog voza.

„Je l’ on to juri one prve putnike?” upita Mali princ.
„Ne jure oni ništa”, objasnio je skretničar. „Spavaju unutra ili zijevaju. Samo djeca pritiskaju
noseve uz staklo”.
„Samo djeca znaju šta traže”, kazao je Mali princ. „Zavole svoju krpenu igračku i ona im
postane strašno važna, i ako im je oduzmu, djeca plaču”.
„Blago djeci,” rekao je skretničar.
118
Saobraćaj — bicikl
Ključni Biciklom u budućnost

Transport
2
koncepti/sadržaji
Razred V — IX
Mjesto U učionici, na otvorenom
Nastavni materijali Tabla, posteri ili listovi papira
Nastavni predmeti Poznavanje prirode, Priroda i društvo, Fizika, Fizičko vaspitanje,

Tehnika i informatika

• objasni značaj bicikla za putovanje na kratkim razdaljinama;
• ocijeni prednosti vožnje bicikla (u odnosu na ostala
prevozna sredstva) za zaštitu životne sredine.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, eksperiment, diskusija
Uvod
Pojava automobila toliko je izmijenila svijet, da je malo ljudi svjesno koliko ljudske mobilnosti
još uvijek zavisi od fizičke aktivnosti — tj. od pješačenja i vožnje bicikla. Prije trideset godina,
proizvođači automobila predvidjeli su da će automobili zamijeniti bicikle, kao lično prevozno
sredstvo broj jedan na svijetu, ali se desilo nešto sasvim suprotno.
Danas je na svijetu dva puta više bicikala nego automobila, i skoro tri puta više njih se proizvodi na
godišnjem nivou. Samo u Aziji biciklom se prevozi više ljudi nego automobilima na cijelom svijetu.
U Danskoj, Francuskoj, Švedskoj i Holandiji,
voženje bicikala u gradu promoviše se još
od ranih sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Danas, 33 odsto Holanđana daje prednost
biciklu kao prevoznom sredstvu. Broj biciklista
u gradovima kao što su Odenze ili
Kopenhagen (Danska), Bazel (Švajcarska)
i Hanover (Njemačka) predstavlja
20 - 25 odsto ukupne populacije.
U uslovima gradskog saobraćaja, automobili
i bicikli kreću se približno istom prosječnom
brzinom. Kada se koriste posebne staze
za bicikle, biciklisti često putuju brže nego
automobili na razdaljinama ispod 10km.
Aktivnosti
Šta znamo o biciklu?
1 Za zagrijavanje, postavite sljedeća pitanja:
• Vozite li bicikl?
• Koliko često i u kojim prilikama vozite bicikl?
• Da li je potrebna energija za pokretanje bicikla? Odakle dolazi ta energija?
Saobraćaj — bicikl 119

2 Transport
2 Objasnite da svaka vrsta transporta zahtijeva utrošak nekog vida energije.

Pitajte sljedeće:
• Koja goriva koriste automobili? (benzin, dizel)
• Šta pokreće tramvaje i trolejbuse? (elektricitet)
• Šta pokreće vozove? (ugalj, dizel, struja)
• Koje gorivo koriste avioni? (kerozin)
Objasnite da hodanje takođe zahtijeva energiju koja dolazi od hrane.
3 Odaberite tačku u vašem mjestu na udaljenosti od dva ili tri kilometra i pitajte dobrovoljce
da zamisle različite vidove transporta kojima bi mogli doći do te tačke (pješke, biciklom,
autobusom ili helikopterom). Objasnite da u svakom pojedinačnom slučaju kretanje
zahtijeva utrošak energije. Pitajte učenike da pobroje prevozna sredstva ređajući ih po
količini energije koju troše.
4 Naučni proračuni prikazani u datoj tabeli pokazuju količinu energije koja je nekome
neophodna za prelaženje dužine jednog kilometra. (Proračuni su u kalorijama, ali možete
ih prezentovati figurativno, kao komade hljeba.) Koji zaključak se može izvući?
Kako da pomognemo biciklistima?
1 Prodiskutujte na sljedeće teme i zapišite odgovore na tabli: Koji faktori ometaju vožnju
bicikla? (loši vremenski uslovi, gust saobraćaj, zagađenje vazduha, cijena bicikla, itd.)
2 Vožnja biciklom ima veliki broj prednosti koje ljudi rijetko cijene. Koje su to prednosti?
Zapišite prijedloge učenika na tabli.
3 Diskutujte s učenicima o tome šta se može učiniti da se ove prepreke prevaziđu?

Zapišite odgovore na tabli. Razmotrite neke bezbjedne i zdrave biciklističke putanje
u vašoj zajednici.
U nastavku...
• Izađite u prirodu i organizujte trku „zeca i kornjače”. Tražite dobrovoljce koji
će se uobičajenom brzinom hoda uputiti do nekog odredišta. Druga grupa će na isto
odredište krenuti biciklima. Otkrijte koliko puta biciklisti mogu da pređu određenu
razdaljinu za vrijeme koje pješacima treba da istu razdaljinu pređu samo jedanput.
• Organizujte ekskurziju na biciklima do obližnjeg mjesta. Zabilježite i opišite sve promjene
na putevima ili u gradu koje mogu učiniti vožnju biciklom bezbjednijom i praktičnijom.
Napravite sažetak prijedloga i pošljite ga lokalnim vlastima ili organizujte sastanak s njima,
gdje možete predstaviti svoje prijedloge.
Energija potrebna za prelazak jednog kilometra
Prevozna sredstva Potrebna energija

Kalorije U zalogajima hljeba
bicikl 22 1
pješice 62 3
autobus/voz 550 25
auto 1200 55
helikopter/avion 170000+ 7800+
120 Saobraćaj — bicikl

Industrija
„Ozelenjavanje” industrije
Ključni Kako „ozelenjeti” industriju?

koncepti/sadržaji
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom (posjeta fabrici)
Nastavni predmeti Geografija, Hemija, Biologija, Biologija s ekologijom

• objasni u čemu je svrha industrijske aktivnosti;
• razumije kakav uticaj ima industrija na životnu sredinu;
• shvati značaj upotrebe preventivnih čistih tehnologija
i tehnologija za smanjenje emisija;
• izdvoji važnu ulogu pojedinca u ovom procesu.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, video prezentacija
Uvod
Industrijska revolucija promijenila je tok ljudske istorije. Odomaćena upotreba mašina dovela
je do ubrzanog otvaranja fabrika, do nastanka vozila i uređaja koji zamjenjuju manuelni rad.
Ljudi sa sela pohrlili su u gradove u potrazi za boljom nadnicom, pošto su poljoprivredne mašine
njihov dotadašnji posao obavljale brže i bolje. Životni standard je porastao.

1 Industrija
U većini evropskih zemalja, industrija proizvodi skoro polovinu nacionalnog dohotka.

Svrha industrijskih aktivnosti jeste proizvodnja finalnih proizvoda ili međuproizvoda.
Svaka industrijska aktivnost utiče na životnu sredinu u nekom stepenu korišćenjem energije
i sirovina. Uticaj na sredinu je veći ako su u pitanju neobnovljive sirovine.
Emisije iz industrijskih aktivnosti utiču na životnu sredinu. Ova zagađenja ipak mogu biti
smanjena upotrebom čistijih tehnologija (one koje radije sprječavaju da dođe do zagađenja,
nego što ga kasnije uklanjaju) ili tehnologija za smanjenje emisija (poznate kao „end-of-pipe”
tehnologije, tj. tehnologije na kraju procesa). Aktivnosti
Aktivnosti
Uvod
1 Počnite čas postavljanjem sljedećih pitanja:
• Koji predmeti u vašoj učionici jesu industrijski proizvodi?

• Koliko nas ima roditelje koji rade, ili su radili, u fabrici?
2 Kombinujte informacije iz uvoda s korisnim informacijama iz poglavlja Industrija

sa CD-ROM-a.
Diskusija
1 Pogledajte film Ekološka revizija industrije koji je uključen

u video materijal. Pokrenite diskusiju i odgovorite na
sljedeća pitanja:
• Koje vrste uticaja na životnu sredinu imaju industrijske
aktivnosti? (zagađenje vazduha, zemljišta, vode,
proizvodnja otpada, velika potrošnja vode, zauzimanje
velikih povrišina, itd.). Napišite odgovore na tabli.
• Mogu li pojedini industrijski akcidenti/havarije ugroziti
zdravlje i život ljudi? Neka učenici navedu primjere.
Razmotrite situaciju prikazanu u filmu, uključujući i
Baja Mare akcident koji je opisan na narednoj strani.
2 Objasnite da različite proizvodne industrije predstavljaju značajan faktor u promjeni klime:

samo evropska industrija proizvodi oko 30 odsto svjetskih emisija ugljenik (IV)-oksid i oko
sedam odsto svjetskih emisija azotnog oksida.
Nekoliko industrijskih aktivnosti doprinose povećanju kiselosti u životnoj sredini,

koje proizvode kisele kiše: Evropa je odgovorna za jednu četvrtinu svjetskih emisija
sumpor dioksida i više od jedne petine svjetskih emisija azotnih oksida.
Evropa je odgovorna za otprilike trećinu emisija hlorofluorugljenika

i drugih hemikalija koje uništavaju ozonski omotač.
Industrija takođe utiče na životnu sredinu na druge načine:

njen udio u potrošnji vode iznosi oko 57 odsto, a zbog fosfata
i nitrata doprinosi zagađenju vode.
Blizu 30 odsto ukupnog otpada u Evropi industrijskog je porijekla.
I konačno, ali ne manje važno, industrija je izvor oko 10 odsto

buke koja nas okružuje.
122 „Ozelenjavanje” industrije

Diskusija
1
2
Naglasite značajnu ulogu industrije u rješavanju ekoloških problema, i recite učenicima
da postoji veliki broj načina na koje industrija postaje „zelena”.
Pokrenite diskusije o mogućim načinima za poboljšanje ekološke bezbjednosti

industrijskih aktivnosti. (Otkriće čistijih tehnologija i proizvoda; naučnici i poslovni ljudi
Industrija
1
podstaknuti da traže tehnološka rješenja koja su više ekološka; upravljanje i kontrola
proizvodnih procesa je poboljšana; mnoge banke i osiguravajuća preduzeća biraju „čistije”
fabrike i industrije kao svoje saradnike; potrošači kupuju ekološki čiste proizvode, itd.)
3 Objasnite da svaki pojedinac (uključujući i potrošača) može igrati veoma važnu ulogu
u preobražaju industrije u ekološki bezbjedniju aktivnost, i to putem:
• davanja prednosti onim proizvođačima koji isporučuju eko-proizvode (tj. prašak za
pranje bez fosfata, aerosole bez CFC, reciklirani papir, reciklabilne proizvode, itd.);
• aktivnog učešća na lokalnom nivou u procjeni industijskih aktivnosti na životnu sredinu
regiona;
• obavještavanja lokalnih vlasti i vlasnika postrojenja o bilo kojoj tekućoj ili vjerovatnoj
ekološkoj ili zdravstvenoj opasnosti.
U nastavku...
• Napravite spisak fabrika u vašem gradu ili mjestu.
• Pokušajte saznati ugrožava li bilo koja od njih životnu sredinu. Da li je neko od vaših članova
zaposlen u fabrici? Kontaktirajte službu za odnose s javnošću jedne ili nekoliko fabrika i
zakažite sastanak s njima.
• Napravite neke prethodne pripreme za sastanak. Imajte na umu da su predstavnici velikih
zagađivača vrlo vješti u odbrani svojih argumenata i nebrige. Na ove argumente možete
odgovoriti informacijama koje ste pronašli o zagađivačima i da predložite načine za
rješavanje ovih problema. Istaknite da se s njima sastajete kao dobronamjeran partner koji
im želi pomoći da riješe svoje probleme. Tražite im da budu sponzor nekih vaših aktivnosti
koje mogu biti od obostrane koristi. Ne treba pitati za novac: u mnogim slučajevima
materijali ili transportne usluge koje vam obezbijede lokalni poslovni ljudi, biće dovoljni.

1
Industrija
Pomor ribe zbog remonta HE „Perućica”
Problemom pomora ribe bavili su se mnogi,

kako dnevni listovi, tako nedjeljnici, a i časopisi
posvećeni lovu i ribolovu. Interesantana
je analiza pomora ribe usljed remonta HE
„Perućica”, koju donosi dnevni list „Politika”.
U tekstu novinara R. Vukićevića kaže se:
„Kao po nekom nepisanom pravilu svake godine
početkom avgusta, na zatvaračnici Slivlje,
udaljenoj desetak kilometara od Nikšića,
ugine veća količina uglavnom bijele ribe
i jezerskih rakova. Razlog, redovni godišnji
remont najstarije hidroelektrane ‚Perućica’
koji traje od 1. do 31. avgusta.”
Premda se u protekle tri godine vršilo poribljavanje jezera Krupac i Slano, i to s oko
četiri tone ribe, u Sportsko-ribolovačkom društvu Nikšić smartaju da u Elektroprivredi
Crne Gore ne razmišljaju previše o tome, jer se situacija ponavlja iz godine u godinu.
Međutim, navodi se dalje u članku, u Elektroprivredi Crne Gore kažu:
„Ne isključujemo mogućnost da je i ove godine došlo do određenog odliva ribe
iz hidroakumulacija, ali ne zbog krivice Elektroprivrede Crne Gore, već je to naprosto
negativna posljedica tehnološkog procesa pražnjenja akumulacija prilikom remonta.
Sve eventualne štete počinjene na ribljem fondu su minorne u odnosu na korist koju
Crnoj Gori donosi rad HE ‚Perućica’.”
124 „Ozelenjavanje” industrije

Poljoprivreda
Od zrna do hljeba
Ključni Hljeb i proizvodi od žitarica kao svakodnevni izvor hrane za

koncepti/sadržaji ljude širom svijeta
Razred V — VII
Mjesto Učionica, likovni kabinet ili laboratorija
Nastavni materijali Etikete sa različitih pakovanja hljeba, video materijal Zeleni paket
Za časove likovnog: kolaž/mozaik/oblikovanje: mekinje;
150 grama izabranih zrna žitarica (pšenica, raž, zob, proso,
ječam, kukuruz, pirinač); žitarice sa zrnima različite veličine;
ovsene pahuljice, mekinje itd.; svjež lijepak od brašna;
oko 20 tabli kartona; bezbojan, baziran na vodi akrilni lak.
Eko-nakit i predmeti: različita zrna nekoliko vrsta žitarica
i mahunarki; plastelin, papir — maše ili kaolin (mogu se nabaviti
u radnjama za umjetnički pribor); tanki štapići (za oblikovanje
ogrlica ili dugmeta), igle za broševe, „štipaljke” za minđuše,
akrilni lak na bazi vode
Nastavni predmeti Priroda, Biologija, Istorija, Geografija, Likovna kultura

• zna istoriju i običaje u ljudskoj kulturi koji su povezani s hljebom;
• nabroji tipove hljeba i vrste žitarica koje se koriste u
njegovom pripravljanju;
• analizira osobine koje žitarice čine uporedivim s ostalim
prehrambenim proizvodima.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, čitanje, kolažiranje, oblikovanje,

video prezentacija

1 Poljoprivreda
Uvod
Hljeb, najpopularniji vid hrane na svijetu, javljao se u nekoj varijanti u svakoj kulturi i na svim
kontinentima. Istorija hljeba počinje prije 12 000 godina. Pretpostavlja se da su u drevna
vremena, u periodu kada su počeli osnivati naselja, ljudi naučili i kako da gaje žitarice,
da ih koriste u ishrani i da ih čuvaju. Žita su se mljela između dva ovalna kamena u supstancu
koja je najbliža današnjim mekinjama. Samljeveno žito miješalo se s vodom i mijesilo.
Tijesto se oblikovalo u pljosnate vekne i peklo na unaprijed zagrijanom kamenju. Ovaj način
pečenja hljeba u vidu tvrdih, pljosnatih vekni i bez kvasca, može se i dan danas sresti u mnogim
zemljama Azije i Afrike. Brašno koje se koristi za njegovu pripremu uglavnom dolazi od ječma,
prosa, kukuruza i heljde. Nijedna od ovih žitarica ne sadrži gluten (protein) celijakija (bolest
izazvana korišćenjem namirnica koje sadrže gluten).
Prototip današnjeg hljeba pravi se dodavanjem pekarskog kvasca ili hljebnog kvasca brašnima
koja sadrže gluten (pšenično ili ražano brašno). To tijesto ostavlja se da fermentira (da se digne).
Ovu tehniku izmislili su Egipćani, koji su takav hljeb počeli peći prije 4500 godina, iako se on
pripremao od manje dozrelih žita koja nijesu bila tako fino mljevena kao danas. Stari Egipćani
takođe prvi su počeli graditi pećnice, a arheološka iskopavanja su pokazala da su pravili i oko
50 vrsta tjestenine, koja se pripremala s različitim dodacima. U nekim zemljama, hljebna žita
čine polovinu dnevne ishrane ljudi.
Kukuruzne tortilje iz Latinske Amerike, okrugle arapske vekne, indijski čapati i ostale varijante
pljosnatih hljebova, jesu nasljednici prahljeba, dok je hljeb s kvascem, u svoj svojoj različitosti —
od ražanog do bijelog, krckavog hljeba — egipatskog porijekla. Uprkos vremenskim i prostornim
razlikama, hljeb i žitarice oduvijek su bili, i još uvijek jesu, simbol života i prosperiteta. U drevnim
mediteranskim civilizacijama, hljeb je bio osnovna hrana, i u isto vrijeme, sinonim za ishranu.
Muslimani imaju dobru poslovicu: „Možeš stati na Kuran da dohvatiš hljeb, ali ne smiješ stati
na hljeb da dohvatiš Kuran.”
S druge strane, hrišćanska kultura dodijelila je hljebu simboličnu ulogu. Hljeb se smatrao svetim
i bilo je zabranjeno njime hraniti životinje: zatim je uslijedila tradicija da se hljeb ne smije sjeći
nožem, već se mora lomiti. Ovaj običaj danas sačuvan je samo
za obrede vezane za Badnje veče. U Crnoj Gori, božićni hljeb
se naziva česnica i obično je okrugao, s ukrasima na površini
u vidu krsta. Kako je pisano u Bibliji: „I uzevši hljeb dade hvalu,
i prelomivši ga dade im govoreći: Ovo je tijelo moje koje se daje
za vas; ovo činite za moj spomen.” (Jevanđelje po Luki, 22,19).
U patrijarhalnim sredinama u Francuskoj, domaćin lomi hljeb
i daje svakome za stolom, prije i za vrijeme obroka.
Žita se mogu jesti i cijela (kuvana ili pržena), kao recimo pirinač, koji
je osnovna hrana na Dalekom Istoku; mogu se peći, kao na primjer,
kukuruz; ili se poslije dodatne prerade mogu jesti kao kaše,
kao recimo heljda, koja je tipična za poljsku kuhinju; ili ruska grečina, italijanski homini ili španska
polenta koji se prave od kukuruznog brašna; kus-kus, sa sjevera Afrike, tabule od bulgura; turski
pilav. Zrnevlje se može jesti i živo, recimo u vidu popularne alpske poslastice, musli.
Žitarice posjeduju nekoliko kvaliteta koji dozvoljavaju poređenja sa drugim prehrambenim
proizvodima:
• Pošto se osuše, mogu se držati pohranjene na dug vremenski period, kao zrnevlje ili brašno.
• Mala količina zrnevlja ili brašna dovoljna je za pripremu hranljivog obroka.
• Hrana pripremljena od žitarica sadrži mnoge preko potrebne hranljive materije, kao i celulozu.
• Žitarice se mogu jesti sirove, kuvane, pržene ili se mogu dodati različitim tipovima kaša ili
koštunjavog voća; pečena i samljevena žita mogu se koristiti i za proizvodnju kafe od žita
(npr. popularna poljska kafa „Inka”). Pošto se samelju, žitarice se mogu koristiti za pravljenje
različitih proizvoda — od hljeba i pasti, do slatkiša.
Ljudi iskorišćavaju prednosti koje daju žitarice, ali nažalost, pokušaji da se te prednosti iskoriste
još bolje vrlo su rijetki. Pa ipak, kao što veoma dobro znamo iz iskustva, svaka masovna
proizvodnja prehrambenih proizvoda, kojoj je cilj da određene produkte učini dostupnim za sve,
izvodi se na račun kvaliteta tog proizvoda. Hljeb koji danas kupujemo, bez obzira na široki izbor
koji se nudi, ne liči previše na hljeb koji se proizvodio nekada. Mnogi proizvodi od hljeba,
kao i tjestenina, prave se od brašna koje je toliko fino samljeveno da od žitarica ne ostane
praktično ništa osim glutena. Takvi proizvodi imaju kratak vijek trajanja i vrlo su siromašna
prehrana, pošto su najvažnije hranljive materije izgubljene u procesu rafinisanja brašna.
126 Od zrna do hljeba

Sve u svemu, što finije i bjelje mljeveno brašno, to siromašnije hranljivim sastojcima, kao što
su celuloza i vitamini. Prema nekim istraživanjima, dramatičan porast pojave raka u probavnom
traktu među ruralnom populacijom u Evropi u drugoj polovini 20. vijeka u velikoj mjeri pripisuje
se promjenama u prehrambenim navikama i dostupnosti peciva i hljeba koji se prave od fino
mljevenog brašna. U siromašnijim zemljama hljeb predstavlja blizu 50 odsto dnevnog unosa
hrane, a proizvodi od bijelog hljeba posmatraju se kao simbol imućnosti i bogatstva već
stoljećima. Tako je došlo do toga da ljudi danas, kroz ishranu, unose manje celuloze, budući
Poljoprivreda
1
da je skoro jedini njen izvor upotreba crnih hljebova u ishrani.
Aktivnosti
Kako se pravi hljeb?
1 Upoznajte učenike s informacijama koje se nalaze u uvodu.
2 Pokrenite diskusiju o prehrambenim navikama učenika

i o tome šta najradije jedu, propitujući ih koju vrstu hljeba
najviše vole, koju vrstu jedu, a koju vrstu bi voljeli da jedu
i zašto.
3 Hljeb se pravi miješanjem brašna, vode, kvasca i soli.

Uporedite etikete sa nekoliko vrsta pakovanih hljebova. Ima li
u njima dodataka koji se ne nalaze u tradicionalnom receptu?
Naglasite da se dodavanje drugih žitarica (npr. suncokretovg sjemena ili maka)

ne posmatra kao štetno i neprirodno. Dodaci, tj. aditivi, predstavljaju različita „poboljšanja”
i sredstva za bojenje, to su i šećeri i vitamini. Pitajte učenike za mišljenje, zašto se ove
supstance dodaju tijestu?
4 Predstavite dva teksta: Samo hljeb i Očev hljeb na stranicama 128, 129 i 130.
Započnite diskusiju o hljebu postavljajući sljedeća pitanja:
• Koje uloge brašno i hljeb igraju u vašem životu?
• Koliko često ih koristimo?
• Možemo li zamisliti dnevnu ishranu bez hljeba, tjestenina, slatkiša i kaša?
Likovna radionica
1 Prikupite potrebne materijale, nabrojane na početku plana časa. Zadajte učenicima

da načine kolaž/mozaik od zrnevlja različitih žitarica. Trebalo bi da predstave nešto što
je na neki način povezano s temom časa.
2 Za pravljenje eko-nakita i predmeta, pogledajte početak plana časa i nabavite neophodne

materijale. Učenici mogu praviti ogrlice, dugmad, broševe, minđuše (sa i bez „štipaljke”)
i razne ukrase, imitirajući prirodne oblike, koristeći mekinje, lišće i sjemenje,
i neke plastične materijale (kaolin, plastelin). Mogu ih ukrasiti različitim zrnevljem žitarica.
3 Napravite izložbu radova u školi.
U nastavku...
• Prikažite video isječak Poljoprivreda i evolucija iz video materijala Zeleni paket. Pitajte učenike:
– Kako se poljoprivreda mijenjala kroz vjekove?
– Koje su prednosti i mane savremene poljoprivrede?
– Kako se potrošnja i poljoprivredna proizvodnja razlikuju u različitim zemljama svijeta?
• Objasnite poljoprivredu u vašoj zemlji? (Pronađite odgovarajuće informacije.)

1 Poljoprivreda
Samo hljeb
U mnogim zemljama hljeb predstavlja

polovinu ukupne količine hrane koju dnevno
utroši stanovništvo. U bogatijim zemljama ima
više izbora i hljeb čini tek 15 odsto dnevnog
unosa hrane. Čak i u tako ograničenim
količinama, hljeb sadrži 20 odsto proteina,
26 odsto tiamina (vitamin B1), 24 posto
niacina (vitamin B3), 14 odsto riboflavina
(vitamin B2), 34 odsto gvožđa i 17 odsto
kalcijuma — od kojih svaki predstavlja
suštinsku prehrambenu supstancu.
Dragocjena umjetnost pravljenja hljeba
Pečenje hljeba bilo je jedan od najvažnijih

i najviše uvažavanih zadataka žena na selu.
Tehnika bi se prenoslila generacijama, s majke
na ćerku. Kao dio kuvarskih vještina,
majstorstvo pečenja hljeba bilo je nešto što
su starije žene i cijelo selo očekivali od mladih
žena koje su se nadale udaji.
Nije postojao neki poseban dan odvojen
za pripremanje hljeba. To se činilo jednom
nedjeljno ili čak na dvije nedjelje, što je
zavisilo od veličine porodice. Pečenje je trajalo
od 18 do 20 sati.
U procesu pripreme hljeba koristile su se
naćve, igla za mješenje, specijalne tkanine,
koševi/korpe, kotarica za tijesto, tkanine za
tijesto, pekarska lopata i peć (često od zemlje).
Da bi se tijesto diglo, nije se koristio samo kupovni kvasac, već i kvasac od vina koji
se pravio u kućnoj radinosti. Vinski kvasac se pravio sakupljanjem pjene s fermentirane
šire i miješanjem s mekinjama. Kada bi se mješavina digla, sjekla bi se i sušila.
Vinski kvasac pravio bi se u jesen, i napravilo bi se dovoljno da traje do sljedeće jeseni.
Tijesto za hljeb koristilo se na različite načine. Moglo se pržiti (uštipci), mogla su se
praviti razna peciva, male vekne i zemičke.
Prženo tijesto pravilo bi se u dnu peći, blizu plamena. Jelo se mnogo i rado, s mašću,
pavlakom, džemom ili samo.
Sovanka pecivo je parče tijesta koje se oblikovalo u diskove veličine 2 - 3 centimetra. Vrh
bi se posipao solju, tucanom paprikom (ponekad kimom), i onda bi se peklo u dnu peći.
Male vekne bi se pravile u veličini zemičke, i obično bi se davale djeci.
Vakarcs se pravi od ostataka tijesta poslije miješenja, i oblikuje se u male zemičke.
I one su se pekle u dnu peći.
Edit Ranky, Taplalkozas [Ishrana]. Egeszsegvirag Egyesulet, Budimpešta, strana 129.
128 Od zrna do hljeba

Poljoprivreda
Očev hljeb
Informativni list
Otac je, znam, volio tvrd hljeb, naročito ako je
u kući bilo dobrog starog sira, koji bi još i na
kacu mirisao ili imao kakav drugi, za nas djecu
i neprijatni miris. Zato bi majka koja bi obično
hljeb rukama lomila i stavljala na trpezu, jer noža
nije bilo ili se nije mogao naći u kući među
stvarima i haljinama, o tome strogo vodila
računa. Uz to, ako se hljeb na porcije dijelio
kad ga nije bilo dovoljno i kad je bila velika glad,
pred ocem bi se našlo i najveće parče. „Ovo je starješinstvo” — govorila je. „On najviše
za familiju i radi pa treba imati ne samo snage, već i poštovanja”. Poslije bi tako govorila i kad
bi se dijelilo meso iz kupusa ili pasulja, riba i bilo koja druga hrana. Čak se i za slavu i za kako
drugo veselje kad je svega dosta te navike teško mogla odreći. Nađe li se s ocem na drugoj
trpezi za vrijeme kakve mobe bogatom komšiji, kakvom kraljevom činovniku ili činovničiću,
sjedne u blizini njega, gleda u sofru i pokazuje mu očima koji komad da uzme, koji mu je
najpečeniji, najljepši, ili mu krišom takvo parče označi prstom ili k njemu gurne.
Kasnije bi nekoliko dana samo o tome pričali. Ako bi, pak, samo majka bila na mobi, kad se vadi
trava iz susjedove pšenice ili se susjedova pšenica žanje, ili donosi na guvno da se vrše,
ili plasti sijeno i list za stoku, a otac kući radi, slušali bi majkinu priču „Eh, da mi te bilo dofatiti
tamo na trpezu! Bilo je pogače i sira”.
Nema li u kući sira, a majka iz ognja, iz pera zelja, izvadila dobro pečen i rumen kolač od
kukuruza, bilo da je brašno tih dana sama donijela iz mlina ili ga u selu pozajmila, otac zalomi
parče hljeba te ga u raso zamaka i raka zubima. Kaže da je to tako dobro, da se častio.
Takođe, kad bi otac orao, za koliko bi upregnuti volovi jeli u brazdi dosta mršavo sijeno ili,
još gore, pokislu ovršinu, majka je donosila krajeve hljeba. Obavezno ga je zamotavala krpom.
Tako, veli, kad prođe selom, niko od zlotvora neće znati šta je u krpi.
Otac tada ne bi sjedio, već šetajući njivom jeo hljeb. Pritom bi nogom odgurnuo grun đubriva
na prazan prostor, tamo gdje đubrivo nije palo, sprštio ga, poraširio kružeći lagano desnom
nogom. „Nek i ovo prođe. Biće bolje. Čovjek je zato da trpi. Sto puta može da ima i nema
u životu. Neka se samo zdravo.” I nastavio posao.
Ali, u zadnje vrijeme baš zdravlja u oca nije bilo. Počelo je da mu žuti lice, brčići nijesu bili veseli
i sjajni, već čekinjasti i tvrdi, brada nekako prašnjava i fetka, oči sve dublje i manje, sve isturenije
očne kosti. Pa i kapa na glavi nekako zavaljena i mrtva.
Uz to, nesnosni kašalj. I to u bilo koje doba dana. Šljaka iz grudi kao da izbacuje mokre gljive
koje, na vlažnoj zemlji duže vremena trunu i kiše, sve izraženije disanje i spuštanje plućnih krila.
Ljekaru nije išao, ni pomišljao da ide. Tamo je, negdje, daleko u gradu, nema se para za pregled
i lijekove, nema puta kojim bi lagano i mirno mogao ići, a da jaše konja, sve kad bi mu ga neko
za taj dan i ustupio, nema snage da se drži na samar. Pa mu malo bolja košulja treba, donje,
makar zakrpljene gaće, jer će gospodin ljekar da ga pregleda, remik, a ne prtena uzica oko
pojasa, kakva takva obuća. Siromaština je kao bruka. Zato je pio domaće lijekove. Mnogo
ih je izmijenjao: grku vodu od pelina, prije nego što išta ujutru obiđe, ustajalu vodu iz kamenica
u kojoj se kupala zmija, vodu iz šupljeg hrasta, vodu od bršljana i zečjeg trna, drenovu rakiju,
čaj od šipuraka, lincuru, na kraju i mast od jazavca.
Začudo, bivao je ponekad i bolji. Pričao da ga još bog neće tamo, šalio se, šurkao nešto
na baštinu i oko kuće, išao u crkvu i na pokajanja, dočekivao goste.
Jednog ratnog proljeća stegnu jaka glad ne samo nas, već i druge, imućnije komšije.
Živjelo se od pomalo skroba, pašte ili oriza iz varenike, kašice s tiganja, ali je hljeba malo gdje
bilo. Čak ugledni domaćini propali.
„Svršeno je” — reče otac spremajući se da ide kod nešto malo stoke na staju. „Svi ćemo
pijehnuti kao ptići kojima je nestala majka. Sad to meso od stoke, i da je ima, ne valja.
Promeždalo je. Oživjela su jagnjad.”
„Odiću da okopavam kukuruz u ravno selo. Šest kila na dan. Meni neka je pola.”
„Ti?!” — reče začuđeno otac.
129
Poljoprivreda
Očev hljeb
Informativni list
(nastavak)
Bilo je onako kako je otac mislio. Nijesam zakopavao noge, pružao normalno korak, ostavljao
najbolje strukove za rod i oko njih propisne gomilice zemlje tako da se vrlo malo razaznavalo
kopano od nekopanog, čak bi vrh motike ponekad poletio ispod žila te je kukuruz venuo,
ali je gazda bio vrlo duševan čovjek. Shvatio je zašto sam došao te me i sam, rekao bih,
s najvećim zadovoljstvom učio da radim kao i drugi kopači i ja sam takoreći odjednom postao
samostalan radnik. To je bilo najveće zadovoljstvo koje sam ikad u životu doživio.
A ne samo da je bilo dosta debelog hljeba iz crepulje, rumene kore kao nebo pri rađanju sunca
kada smo i počinjali da kopamo, već i staroga sira, meda i priganica, supe od suvoga goveđega
i bravljega mesa, da umor nijesam ni osjećao.
Na kraju nedjelje gazda uze vrećicu koju sam donio i nasu žito. Nije bilo naročito dobro,
ali je bilo suvo i usuo je kao pravom radniku. Dvoje gršti je čak i pridao.
„Evo, zdravo ga trošili” — reče on držeći cigar u zubima.
„I tebi da se rodi, gazda. Svaka te sreća u životu pratila.”
„Biće malo teško nositi, ali polako” — sad već reče sasvim čisto.
Namjerno sam sačekao mjesečinu i došao
kući. Ni jedanput čak nijesam počinuo,
samo sam mijenjao ramena. Majka
je ustala, poljubila me, a onda su se
u staji ispred kuće čule žrvnji. Samljela
je i umijesila hljeb. Kao duša je, sjutradan,
onako ispod sača mirisao. Hoćemo, veli,
da zajedno pođemo kod oca na staju.
Iz daljine smo čuli očevo kašljanje. Tek je,
izgleda, izveo ovce na livadu. Kopao je
u kraju i razbijao klinovima nekakav panj.
„Dobro jutro, starješina” — reče majka
držeći hljeb u zamotanoj krpi ispod
pazuha.
„Bog ve veselio” — reče on. „A i ti si
došao?”
„Odi da doručkuješ.”
„Imaš li što, jadna.”
„Ne pitaj sad! Ima. Ima.”
Svak je sio na svoj plast sijena. Majka je razvezala krpu i na drugu, manju, postavila topao,
gotovo dimljiv hljeb. Zamirisao je u sijenu. Gledao sam oca. Priješao je rukavom preko brkova,
a onda jeo. Sir nije ni pogledao.
„Polako!” — reče majka. „Ne itaj. I jeđi koliko gođ moš.”
„A ima li još?”
„Pogledaj!” — reče majka. „Donio je četrdes kila.”
„Žita?!”
„Žita.”
„Jeste li davali u Tomana? I oni su prazni.”
„Kako da nijesmo.”
„Blago mene jutros!” — reče otac. „Ko mi je hljeb zaradio.”
I zaigraše mu suze, prokapaše na hljeb.
Miloš Radusinović
130
2
Poljoprivreda
Proizvodi od mlijeka
Ključni Mlijeko i mliječni proizvodi kao osnovne namirnice u

koncepti/sadržaji svakodnevnoj ishrani
Trajanje 1 - 2 nastavna časa
Razred V — VII
Mjesto Hemijska laboratorija, tehnički kabinet
Nastavni materijali Litar mlijeka, čaša pasterizovanog mlijeka (UHT — tretiranog

ultra visokom temperaturom), kvasac (ili neki prirodni jogurt),
staklene tegle, gaza, posuda za zagrijavanje mlijeka, gusto
sito/cjediljka, različita pakovanja jogurta i mliječnih proizvoda
Nastavni predmeti Priroda i društvo, Priroda, Istorija

• nabroji vrste i ulogu mlijeka i mliječnih proizvoda koji
se koriste u svakodnevnoj ishrani;
• poznaju faktore koji utiču na gubitak hranljivih sastojaka
mlijeka i mliječnih proizvoda;
• analizira alergijske reakcije koje nastaju kao rezultat gubitka
hranljivih sastojaka mlijeka i mliječnih proizvoda;
• uoče prednosti tradicionalnih načina proizvodnje mlijeka
i mliječnih proizvoda.
Nastavne metode Izlaganje, vježbe, eksperimenti, diskusija, analiza teksta
Uvod
Kada govori o mlijeku, većina nas govori o kravljem mlijeku:
krave se najviše uzgajaju za ovu svrhu. U različitim zemljama
širom svijeta vrsta mliječnih proizvoda na tržištu najviše zavisi
od postojećih životinjskih vrsta. U Italiji ili Indiji, na primjer,
značajan dio mliječnih proizvoda dolazi od bufala/bizona.
Ovčije mlijeko i sir popularni su u cijeloj Evropi, dok se
u mediteranskim zemljama češće upotrebljava kozije mleko
i sir. Ljudi u Laponiji piju mlijeko irvasa; mlijeko lame pije
se u Peruu; neka arapska plemena koja žive u pustinji piju
kamilje mlijeko; a Mongoli piju kobilje mlijeko. Sastojci
mlijeka različitih vrsta životinja različitog su sastava, i sadrže
promjenljive količine vode, masti, ugljenih hidrata, proteina i minerala. Ova razlika u sadržaju
čini da su njihov ukus i hranljiva vrijednost različiti.
Aktivnosti
Vrste mlijeka
1 Objasnite učenicima da je životinjsko mlijeko postalo dio ljudske ishrane prije otprilike
11 000 godina — u vrijeme kada su ljudi počeli da uzgajaju životinje: krave, ovce i koze.
Vjerovatno je u to vrijeme slučajno otkriven i proces kiseljenja mlijeka. Takođe je otkriveno
da se zagrijavanjem mlijeko zgrušnjava, što je dovelo do novih mogućnosti. Tokom
vremena, bijeli sirevi su čuvani u rasolu, ostavljani su da ubuđave, topljeni su, sušeni
i dimljeni (pogledajte istoriju sira Bri na kraju časa). Čini se nevjerovatno, ali Tatari su pronašli
način da kobilje mlijeko pretvore u čvrstu masu (kondenzovano mlijeko) još u 13. vijeku.

2
Poljoprivreda
2 Pripremite četiri tegle kapaciteta 0,3 - 0,5 litara. Sipajte

čašu sljedećih tekućina u različite tegle, i obilježite ih:
• Tegla 1 (nekuvano mlijeko)
• Tegla 2 (mlijeko sa dodatim kvascem
ili kašičicom jogurta)
• Tegla 3 (mlijeko s kefirom*)
• Tegla 4 (pasterizovano mlijeko)
3 Pokrijte tegle gazom i ostavite ih u toploj, zamračenoj

prostoriji na tri dana.
4 Uporedite sadržaje tegli: Kakvi su mirisi i tekstura kiselog mlijeka, jogurta,

kefira i pasterizovanog mlijeka? Koje su razlike?
5 Kuvajte kiselo mlijeko na tihoj vatri dok se ne se formiraju ugrušci. Koje efekte proizvodi
toplota na kiselo mlijeko?
Činjenice o mlijeku
1 Objasnite odjeljenju da su mlijeko i mliječni proizvodi postali suštinski sastojak ljudske

ishrane širom svijeta. Ze neke narode (na primjer, Masai Afrikance), mlijeko je osnovna
hrana. Kinezi i Japanci, naprotiv, drže da je mljeko odvratno i smatraju ga neželjenim
proizvodom životinjske sekrecije (izlučevina). Američki Indijanci, starosjedioci američkih
kontinenta, nijesu koristili mlijeko: ovaj običaj donijeli su evropski osvajači. Za mnoge
ratarske nacije, mlijeko je simbol prosperiteta — na primjer, biblijska zemlja „u kojoj teče
med i mlijeko”.
Istaknite da i pored širokog prodora na tržište, mlijeko i mliječni proizvodi, sveukupno,

gube svoje hranljive sastojke. Industrijsko gajenje životinja, njihova prehrana vještačkim
stočnim hranama, kao i transport, skidanje kajmaka, homogenizacija, pasterizacija i
hemijski aditivi neophodni za produžavanje životnog vijeka mlijeka — svi ovi faktori doveli
su do isporučivanja sve manje i manje adekvatnih proizvoda i pojavu mnogih alergijskih
reakcija. Jedno od rješenja jeste koristiti što manje procesuiranog mlijeka, ali je najbolji
scenario kupovati mlijeko na organskoj farmi.
132 Proizvodi od mlijeka

2 Pokažite učenicima različita pakovanja jogurta, kefira i drugih mliječnih proizvoda.
Neka ispitaju etikete a zatim odgovore na sljedeća pitanja:
• Koji sastojci se mogu nazvati aditivima?
• Ima li u jogurtu skroba ili želatina?
• Koje su prednosti pravljenja jogurta, kefira i usirenog mlijeka kod kuće? A od kupovine
mlijeka na organskoj farmi ili od izbjegavanja upotrebe pasterizovanog mlijeka?
Poljoprivreda
2
• Koji je praktičan razlog zbog kojeg jogurt kupujemo u radnji?
(ušteda vremena, pakovanje dozvoljava lakši transport, itd.)?
• Pomenite da sve više ljudi danas zamjenjuje kravlje mlijeko i industrijski proizveden
sir ovčijim, kozijim i sirom od bufala/bizona; zatim upotrebljavaju mliječne proizvode
porijeklom s organskih farmi ili zamjenjuju kravlje mlijeko sojinim, a sir tofu sirom.
• Objasnite da neki vegetarijanci ne jedu žuti sir. Znaju li učenici zašto?
(Enzim koji se dobija iz stomaka teleta koristi se kao kvasac za proizvodnju ove vrsta sira.)
3 Pitajte učenike:
• Prave li razliku između različitih vrsta sireva

(buđavi, bijeli, homogenizovani, topljeni, žuti, itd.)?
• U koji od njih se aditivi ne dodaju? Od čega zavise njihove nutricione/
prehrambene vrijednosti?
• Pročitajte tekst Istorija Bria. Imajući u vidu ovu pričicu, šta se može zaključiti
o značaju proizvodnje sira za istoriju čovječanstva?
U nastavku...
• Predložite učenicima da kod kuće pokušaju sami proizvesti jogurt i kiselo mlijeko,
a zatim to i pojesti.
• Posjetite obližnju organsku mliječnu farmu, ukoliko je to izvodljivo.
*kefir: napitak od fermentisanog mlijeka koji sadži 1 odsto mliječne kiseline, veliku količinu ugljenik (IV)-oksid
i zanemarljivu količinu alkohola (0,1 - 0,6%).

Poljoprivreda
Crnogorski proizvodi
Informativni list
U doba Rimskog carstva u Crnoj Gori

o privrednoj strukturi podatke nam pruža
spis Expositio totius mundi, gdje se pomen
sira upućuje na razvoj stočarstva. Riječ je o
dokleatskom siru. Naime, DOCLEA (Dokleja)
je današnja Duklja na ušću Zete. Ovo je jedan
od najznačajnijih gradova rimskog doba na
teritoriji Crne Gore. Postao je municipij u
vrijeme dinastije Flavijevaca.
Kako nalažu gostoprimni tradicionalni običaji
za predjelo se u Crnoj Gori služi meza, a za
mezu njeguški pršut, kastradina, goveđi košet,
sušeni šaran, pljevaljski sir, crmnički sir,
durmitorski kajmak, kučki sir, barske masline i
nezaobilazni njeguški suvi sir. Ko je god
probao parče ovog sira izrazio je želju da kupi
sir i odnese ga ukućanima. Uz dobro crno vino
i pršutu, te koju maslinu i domaći hljeb, od
kojeg cijela kuća zamiriše, ili možda po koju
lozovu rakiju dočekaćete i najstidnijeg gosta.
Biti u Crnoj Gori i ne probati cicvaru i kačamak nije kompletan doživljaj.
Cicvara je tradicionalno crnogorsko jelo od mladog kravljeg sira ili kajmaka i brašna,
koje miješanjem oslobađa mast. Namjeravate li se poslije toga baviti kakvim teškim fizičkim
radom, cicvara će vas snabdjeti dovoljnom količinom energije.
Kačamak…njam njam... i sad mi voda na usta pođe kad spomenem to jelo. Za dobar kačamak
neophodno je kukuruzno brašno, bijeli krompir, stari kajmak. Ko voli, stavi sira da prismoči i,
naravno, kiselo mlijeko.
Prijatno i dobro vam učinjelo!
134
3
Poljoprivreda
Život pčela
Ključni Pčele i biljni svijet

koncepti/sadržaji
Razred V — VII
Mjesto Učionica, na otvorenom (zelena površina ili bašta blizu škole)
Nastavni materijali Van učionice: uveličavajuće staklo, kasetofon, kaseta

U učionici: Bumbarov let Rimskog-Korsakova, prazan ram za
košnicu sa saćem, svijeća voštanica, uzorci meda, propolis
(pčelinja smola) u čvrstom i tečnom vidu, polen
Nastavni predmeti Poznavanje društva, Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom,

Muzička kultura

• zna ulogu i značaj pčela u prirodi;
• zna da postoje različite vrste pčela;
• razumije organizaciju pčelinjeg društva kroz ulogu
pojedinih članova;
• prepoznaje osnovne pčelarske proizvode;
• analizira razloge smanjenja pčelinjih populacija.
Nastavne metode Izlaganje, posmatranje, diskusija, rad na terenu
Uvod
Pored proizvodnje meda i pčelinjeg voska, jedna od najznačajnijih aktivnosti pčele jeste
oprašivanje biljaka. Prema procjeni napravljenoj u Sjedinjenim Državama 1984. godine,
pčele i drugi slični insekti oprašuju
jednu trećinu ukupne poljoprivredne
proizvodnje. Vrijednost proizvoda
(19 milijardi USD) dobijenih kao
rezultat oprašivanja 140 puta
prevazilazi prihod pčelara od prodaje
meda i pčelinjeg voska. Cifre su u
Kanadi i Evropi slične; pčele donose
dvije milijarde CAD (kanadski dolar) i
4,7 milijardi EUR poljoprivredi, što je
12 puta veći prihod od onih koje
ostvaruju pčelari.
Pčela se proslavila ne samo zato što
proizvodi med, već i zbog
organizacije, čistoće, hrabrosti i
nevjerovatne aktivnosti (vidi tekst
Čistoća u košnici). Pčela je jedini insekt koji se nalazi na heraldičkim grbovima evropskih
aristokratskih porodica, a Napoleon Bonaparta ukazao joj je još veću čast postavljajući je na
carski grb. Znate li da je med bio jedini, široko dostupni zaslađivač sve do 18. vijeka?
Život pčela 135

3 Poljoprivreda
Diskusija
1
Aktivnosti
Uprkos koristi od pčela, njihov broj se smanjuje svake godine. Dešava se da izumru
čitave vrste, a mnogima prijeti istrebljenje. Pogledajte navedena pitanja i prodiskutujte
o njima s odjeljenjem:
P: Zašto se populacija pčela smanjuje?
O: Izvori hrane koje pčele koriste nestaju: sve je manje
zelenih površina u gradovima i mjestima, zagađenje
vazduha raste, šire se putne mreže. U poljoprivredi:
sve je manje živica koje razgraničavaju polja, polja
se sve češće spaljuju, upotreba insekticida i pesticida
je porasla, raširena je praksa gajenja monokultura.
Pčele su takođe lovina drugih invazivnih insekata.
P: Koje su moguće posljedice nestajanja pčela?
O: U mnogim regionima ima premalo pčela za
adekvatno oprašivanje. Određene gajene kulture
takođe se suočavaju s rizikom (npr. uljana repica,
lucerka i djetelina), kao i mnogi drugi tipovi ukrasnog bilja. Nestanak određenih biljnih
vrsta koje zavise od oprašivanja takođe predstavlja naknadni problem za životnu sredinu.
P: Šta se može učiniti?
O: Neke kulture koje se gaje u staklenicima (naročito paprike i paradajz) mogu se prekriti
polietilenom, da bi se zatim upriličilo oprašivanje od strane pčela. Uzgajivači i
poljoprivrednici mogu kontaktirati pčelinjak i ugovoriti isporuku pčela na njihova polja
ili u bašte u periodu cvjetanja. U određenim periodima godine, pčelari mogu
transportovati porodice pčela do područja u kojima ima medonosnog bilja.
2 Postarajte se da učenici razumiju izuzetno važnu ulogu koju pčele imaju u poljoprivredi.
Istaknite da cijeli eko-sistem ima koristi od pčela, jer one doprinose razmnožavanju velikog
broja biljaka i doprinose biološkoj raznovrsnosti. One su nezamjenjiv dio prirodnog ciklusa
i bez njih bismo bili znatno siromašniji.
Šta znamo o pčelama

Poslije uvoda i diskusije, pitajte učenike da prenesu neke
svoje utiske i iskustva u vezi s pčelama. Pitajte sljedeće:
P: Gdje i kada se pčele najčešće vide? Da li ste ikada
vidjeli pčelu drvenaricu koja gnijezda pravi ispod
zemlje, u šupljim panjevima ili deblima, u sjenicima
ili stajama, ispod streha? Kako izgledaju?
Ko su prirodni neprijatelji ove porodice pčela?
Da li je neko od učenika ikad bio u posjeti
pčelinjaku, vidio šta je u košnici ili posmatrao kako
pčele ulaze u košnicu? (Na ulazu su čuvari, a pčelinji
„ples” ukazuje na to da je košnica puna nektara).
Da li ste vidjeli kako se uljezi izbacuju iz košnice
ili kako pčelari sakupljaju (vrcaju) med?
U polju
1 Izaberite sunčani proljećni dan da posjetite polje u cvatu, prirodnu zelenu površinu, baštu
ili park — negdje gdje raste divlja zova, drvo oraha, limuna ili bagrema. Upozorite učenike
da ne uznemiravaju ili ne hvataju pčele u poslu. Podijelite učenike u parove ili grupe od po
troje. Odaberite mjesta za posmatranje. Pažljivo posmatrajte kako pčele prikupljaju polen
i nektar: koristite uveličavajuće staklo samo da bi kratko i iz blizine bacili pogled na njihova
tijela. Pokušajte da prepoznate što više pčela, razlikujući medonosne od drvenarica.
(Razlikuju se po veličini, obliku i boji.) Pokušajte da izbrojite pčele, aktivne u okviru vaše
zone posmatranja. Koje biljke najradije posjećuju? Da li cvjetovi ovih biljaka imaju jak
„medeni” miris ili im je, pak, boja upadljiva? Pogledajte pažljivo korpice na stražnjim
nožicama pčele. Jesu li prazne ili imaju tačkice polena? Pokušajte da snimite različite vrste
zujanja koje pčele poizvode.
136 Život pčela

2 Kada se vratite u učionicu, pustite zvuke insekata koje ste snimili, a zatim poslušajte
kompoziciju „Bumbarov let”. Koliko je učenicima potrebno da prepoznaju koje zvukove
proizvode insekti, a šta je muzička kompozicija? Neka učenici uporede ova dva snimka
i neka podijele svoje utiske.
Poljoprivreda
3
Imaš li oštro oko?
1 Osmotrite unutrašnjost košnice i pitajte učenike:
• Koliko ćelija/stanica ima unutar

100 kvadratnih centimetara košnice?
Kog oblika su ćelije?
• Zašto je u presjeku ćelije šestougao/heksagon
a ne, na primjer, kvadrat ili krug? Da li je ovo
primjer optimalne upotrebe prostora i
materijala u košnici, i da li olakšava pristup
samoj ćeliji? Kako su ova dva obzira
povezana?
• Nacrtajte površinu saća. Pored njega, nacrtajte kako bi ono izgledalo ako bi ćelije bile
kvadratnog ili kružnog oblika. Koliko bi pčelama trebalo materijala da bi dobile
identičnu količinu prostora?
2 Pogledajte tekst Čistoća u košnici, a zatim podijelite informativni list Pčelarski proizvodi
sa strane 6.
U nastavku...
• Ako je izvodljivo, organizujte posjetu obližnjem pčelinjaku.
Život pčela 137

3 Poljoprivreda
Čistoća u košnici
Porodicu pčela čini približno 50 000 jedinki koje

žive zajedno u koncentracijama koje nijesu
uporedive ni sa čim u ljudskom okruženju.
Pa, ipak, pčelama uspijeva da svoje okruženje
održavaju u vrlo dobrom redu. Zajednica reguliše
toplotu i vlagu u košnici, uklanja uginule pčele i —
što je veoma važno — ne dozvoljava razvijanje
mikroba koji napadaju ne samo pčele, već
i njihove rezerve hrane.
Pčele skladište med kao rezervu za periode kada
nema cvjetanja i nektara. Med je osnovna hrana
pčela, pa uobičajena kolonija uvijek ima na
raspolaganju između 7 i 45 kilograma meda
u rezervi. Da prežive zimu, pčelama je potrebno između 20 i 25 kg meda. Izvor proteina
je polen, čije su rezerve 0,5 - 7 kg. Med i polen su jedina hrana koja se skladišti u ćelijama
saća. Med, koji se uglavnom sastoji od šećera i polena, bogat je mastima i proteinima,
a predstavlja i vrlo primamljiv izvor hrane za mnoge druge životinje. Zato je za zajednicu
pčela zaštita od velikih životinja i parazita od ključnog značaja. Jedan od načina jeste
pčelinja žaoka. Čak i zimi, kada je previše hladno za letjenje, pčele mogu izbaciti svoje
žaoke. Masa pčela, sklupčana u loptu i s izbačenim žaokama kao bodljama ježa, natjeraće
i najgladnijeg napadača da odstupi i razmisli još jednom.
Ako ubacimo vlat trave ili slamčicu u košnicu, ona će biti izbačena za najviše pet minuta.
Štaviše, ako je „uljez” dovoljno mali da ga pčela može sama iznijeti i letjeti s njime, ona će
ga odnijeti na udaljenost 15 - 20 m i tamo ga se ratosiljati. Ako je previše težak, pokušaće
da ga pomjeri makar nekoliko metara dalje, vukući ga po zemlji. Obično će na izbacivanju
stranog tijela raditi nekoliko pčela, i to na smjenu. Za pčele je održavanje čistoće u košnici
prioritet, i ako je potrebno nešto počistiti, prekida se svaka aktivnost. Pčele takođe
preduzimaju sve sanitarne mjere predostrožnosti: one skupljaju smolu četinara.
Ova supstanca, zvana propolis, služi zaštiti košnice na nekoliko načina.
Prvo, smole sadrže terpene, koji ubijaju mikrobe ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje.
Drugo, propolis se koristi za začepljivanje pukotina i uglačavanje grubih površina u
košnicama gde bakterije, gljive ili mali insekti mogu da se zavuku. Ova tehnika takođe čini
životni prostor mnogo udobnijim.
Životni vijek pčele radilice je otprilike šest mjeseci. Smrtnost u koloniji u aktivnoj sezoni
može da premaši i broj od 1000 pčela dnevno. Ipak, ni na zemlji, ni blizu ulaza u košnicu,
nećemo naći više od jedne ili dvije mrtve pčele. Najveći broj pčela umire na otvorenom:
one ne proživljavaju svoje stare dane u povlačenju iz svijeta i odmoru, već naprosto rade
dok ne padnu. Laboratorijska istraživanja pokazuju da odrasle pčele mogu oboljeti od
raznih bolesti — uključujući i one zarazne. Činjenica da toliki broj pčela umire daleko od
košnice vjerovatno predstavlja još jedan od mehanizama odbrane košnice. Kada se dogodi
da pčela umre u košnici, ona postaje strano tijelo: radilice je odvlače do izlaza, a zatim se
odnosi na bezbjednu udaljenost od košnice. Pčele nijesu pretjerano zainteresovane za
uvođenje reda oko košnice, već isključivo za situaciju u samoj košnici. Tako se košnica
održava stalno čistom.
Wladislaw Kopalynski, Mačke u džaku; ili izvodi iz istorije i predstava koji se tiču predmeta
(Cats in a Bag; or, extracts from history and notions concerning objects, WP, Warsaw, 1993, str. 439 - 441)
138 Život pčela

Poljoprivreda
Pčelarski proizvodi
Informativni list
Pčelinji vosak je proizvod žlijezda pčela radilica i drvenarica. On je osnovni sastojak saća.
Pčelinji vosak se koristio za pravljenje svijeća stotinama godina. Njime se štiti površinski sloj
namještaja, a koristi se i u procesu konzervacije istorijskih spomenika.
Med može biti monoflorni (od jedne vrste biljaka) ili poliflorni (od više vrsta biljaka). Heljda,
uljana repica i bagrem su primjeri monoflornog meda. Cvjetni nektar nije jedina sirovina za
proizvodnju meda. Pčele proizvode dragocjeni vid meda od medljike (medne rose) — slatkih
kapi soka koje se formiraju na lišću ili drugim dijelovima određenih biljaka kada je toplo.
„Mana” se na biljkama formira posredstvom biljnih vaši (aphids), koje sisaju slatki sok biljki,
ali ne uspijevajući da ga u potpunosti iskoriste, izbacuju ostatak na latice u vidu slatkih kapi.
„Brzi” med se dobija uz malu ljudsku pomoć: određene porodice pčela navikavaju se da
koriste šećerni sirup i razne biljne mješavine. Kvalitet meda ne zavisi samo od tipa nektara,
već i od sadržaja propolisa i polena, koji se rastvaraju u vodi. Da bi se sačuvao ukus i
hranljive vrijednosti, med ne treba pregrijavati (55 Celzijusovih stepeni). Kada se doda u
vruće napitke, med gubi mnoge vitamine i enzime i zapravo igra ulogu običnog zaslađivača.
Propolis (pčelinja smola) je smolasta masa, obično žućkastozelene ili braon boje,
rastvorljiva u vodi. Ako kojim slučajem žaba ili miš uginu u košnici, pčele će prekriti
leš ovom posebnom supstancom (propolis znači „za zaštitu ljudi”) prije nego tijelo satruli.
Ovako se uklanjaju svi neprijatni mirisi i sprječava razmnožavanje bakterija u populaciji
pčela. Ako iskapate nekoliko kapi propolisa u čašu ili na list papira i ostavite da se osuše,
poslije nekog vremena i čaša i papir izgledaće kao da su prekriveni tankim slojem
žućkasto-braonkastog laka. Pokušajte da ga oprete vodom. Šta se dešava sa slojem
propolisa? Ljudi koriste propolis kao prirodni antibiotik: nerastvorljiv u vodi, pogodan
je u oblozima ili zavojima za površinske rane, ogrebotine, opekotine, ujede insekata, itd.
Ne preporučuje se ljudima koji su alergični na pčelarske proizvode.
Pčelinji prašak se formira od tačkica polena koje se zadržavaju na tijelu i nogicama

pčela. Pčele miješaju ove tačkice s medom i nektarom, prave male kuglice smješe i ubacuju
ih u korpice na svojim stražnjim nogama. Bogat je proteinima i vitaminima, ali je njegov
biološki uticaj na ljude još uvijek predmet diskusija među stručnjacima.
Matični mliječ je sekret koji se ispušta iz žlijezde u gornjoj vilici pčela koje vode brigu
oko uzgoja novih pčela (pčele od 5 do 15 dana starosti koje ne lete). Ima veliku hranljivu
vrijednost i sadrži vitamine i hormone. Pčele koje hrane leglo obezbjeđuju hranu larvama
radilica i trutova prvih dana njihovog života, kao i larvi matice (kraljice pčela) tokom prvih
pet dana. Hranjenje matice se nastavlja, čak i kada izliježe jaja.
139
4
Poljoprivreda
Naše odluke i životinje

Autor: Katarína Baleková
Ključni Uticaj donošenja odluka na životnu sredinu, druge ljude

koncepti/sadržaji i životinje
Razred V — VII
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Instrumenti za pisanje, umjetnički instrumenti, omoti od raznih

proizvoda, video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Biologija, Građansko vaspitanje, Biologija s ekologijom

• shvati uticaj naših svakodnevnih odluka na okolinu koja nas
okružuje i žive organizme;
• vrednuje izvor svakodnevnih potrošačkih proizvoda,
kao i alternativne opcije hranljivih sastojaka;
• analizira informacije o alternativama u poljoprivrednom
uzgoju, prednostima eko-poljoprivrede i bioproizvoda.
Nastavne metode Igre uloga, diskusija, vježbe, video prezentacija
Uvod
Naše odluke utiču ne samo na nas, već i na našu okolinu.
Može se reći da mi ne možemo napraviti nijedan korak
a da ne utičemo na živote drugih, da ne dotaknemo sudbinu
mnogih drugih na planeti. Svaki proizvod koji kupimo mora
prvo da se napravi, da se procesuje od hiljadu drugih života,
mašina, životinja ili biljaka. Svaki proces zahtijeva energiju,
sunce, vazduh, vodu. Svaka trunka, čak i ona najmanja, jeste
dio veće slike koju zovemo Univerzum. Jedan dio univerzuma
smo mi, ljudska bića, i zato moramo imati na umu nužnost
poštovanja svih stvari, i živih i neživih, svih bića koja nas
okružuju. Trebalo bi da smo sposobni napraviti pravi izbor
kada nešto kupujemo ili kada nešto odlučujemo.
Jedan od osnovnih čovjekovih prioriteta jeste hrana. U današnje vrijeme poljoprivreda se oslanja
na potrošne djelatnosti, koje su možda jeftinije i ekonomičnije, ali daleko od toga da su
ekološke. Zašto?
Povećanje poljoprivredne proizvodnje vodi ka degradaciji biotopa i eko-sistema u predjelima
gdje se obrađuje zemlja, smanjuje biološku raznovrsnost, izaziva eroziju i degradaciju zemljišta,
zagađuje vodu (industrijska đubriva i pesticidi), mijenja hidrološki ciklus, pogoršava okolinu
i odnos prema životinjama itd.
U posljednjih nekoliko godina forsira se povratak na ranije poljoprivredne kultivacione sisteme
što je dovelo do nastanka mnogih takozvanih eko-farmi. Ekološka poljoprivreda je povratak
našoj prirodi, što nam garantuje bolji kvalitet hrane. Ovaj metod koristi prirodne tehnološke
procese i poštuje prirodno ograničenje flore, faune i eko-sistema. Ekološka poljoprivreda koristi
uglavnom biološke i mehaničke metode zaštite biljaka koji zahtijevaju ručni rad, što onda znači
i veću cijenu. U cijenu, osim garantovano dobrog kvaliteta hrane, uključen je i obazriviji odnos
eko-poljoprivrednika prema prirodi i životinjama.
Šta su to bioproizvodi?
Bioproizvodi su ekološki kultivisani proizvodi, što znači da su proizvedeni na način koji ne
ugrožava prirodnu sredinu. Žitarice od kojih su napravljeni proizvodi uzgajaju se bez vještačkih
đubriva i hemijskih pesticida. Zemlja gdje se uzgajaju i dalje ima prirodnu plodnost. Staklene
bašte rade na energiju koja se crpi iz obnovljivih izvora.
140 Naše odluke i životinje

4
Poljoprivreda
Aktivnosti
Zadatak
1 Zamolite učenike da u roku od dva minuta sastave listu aktivnosti koje uobičajeno rade od
jutra do mraka (uključiti i spisak hrane). Objasnite im da listu organizuju u kratke i jasne pasuse.
2 Poslije prve aktivnosti ispričajte im priču. Zamolite ih da dok slušaju vašu priču hvataju bilješke
o aktivnostima i situacijama koje oni smatraju uticajnim na okolinu, druge ljude i životinje.
Uključio se budilnik i sada je jutro, kao i svako drugo. Budim se, protežem se kao mačka,
sklanjam pokrivač i sjedim u krevetu. Osjećam sunčeve zrake i prijatan osjećaj vunenih
papuča na mojim stopalima. Ustajem, odlazim u toalet i tuširam se. Sjetim se da operem
kosu šamponom da bi bila sjajna, perem tijelo gelom za tuširanje i brijem noge brijačem.
Onda se brišem pamučnim peškirom, sušim kosu fenom i stavljam mlijeko za tijelo
da mi koža bude mekana. Perem zube. Brzo ali pažljivo stavljam šminku i oblačim se.
Danas nosim svilenu bluzu, teksas suknju i pamučni džemper. Doručkujem. Stavljam
džezvu da skuvam kafu, obožavam je s mlijekom. Kuvam jaja, napravim sendvič sa šunkom
i uzmem jednu bananu. Dok doručkujem, čitam novine, slušam radio i držim uključen TV,
za slučaj da se nešto veoma bitno dešava u svijetu. Kada završim, vrijeme je da krenem
na posao. Obuvam kožne čizme i najnoviji model krzna od lisice, stežem vuneni šal oko
vrata i stavljam kožne rukavice. Palim kola jer, iako danas radim u susjednom bloku,
malo je hladnije i ne čeka mi se na autobuskoj stanici.
3 Kada završite sa čitanjem priče, recite učenicima da pročitaju svoje bilješke. Onda s njima
prodiskutujte njihovu listu dnevnih aktivnosti i ostalih stvari koje su zapisali. Pričajte o tome
kako te stvari, aktivnosti i odluke koje svakodnevno pravimo utiču na druge ljude, a najviše
na prirodu i životinje.
4 Zajedno s učenicima pogledajte video snimak Životinje i mi. Ovaj film odlično pokreće
nove diskusije.
5 Kasnije porazgovarajte o čovjekovoj osnovnoj potrebi — HRANI. Ukratko objasnite

učenicima princip lanca ishrane i zamolite ih da nacrtaju kako oni vide lanac ishrane
u obliku piramide. Onda prodiskutujte o njihovim crtežima i pokažite im standardnu
piramidu ishrane u prirodi i kako se razlikuje od čovjekove. Potražite sličnosti i razlike.
Na kraju popričajte o efikasnosti čovjekovog lanca ishrane.
Primjer
Čovjekov lanac ishrane
Ljudi su na vrhu lanca ishrane. Ako jedemo hljeb, stižemo do kraja veoma kratkog lanca ishrane.
Mi dobijamo energiju koju je pšenica dobila iz sunca za vrijeme fotosinteze. Ako jedemo meso,
stižemo na kraj dužeg lanca ishrane. (Na primjer, ako jedemo piletinu, mi dobijamo energiju
iz pileta koje dobija energiju iz pšenice, koja je apsorbovala energiju iz sunca.)
Ti si ono što jedeš!

Možda ste čuli izreku: „Ti si ono što jedeš”. U toku života, prosječna osoba pojede nekoliko
tona hrane. Srećom, niko nije toliko težak. Šta se dešava sa svom tom hranom? Pod jedan,
mi ne svarimo sve što pojedemo. Polovina hrane koju pojedemo završi u kanalizaciji, jer je
izbacimo. Ostatak energije koristi se da bi se naš organizam održao u životu, za proizvodnju
toplote ili kinetičke energije itd. Disanje pretvara hranu u ugljen (IV)-oksid i vodu koje
izdišemo. Samo mali dio ostaje u organizmu — u mišićima, kostima i ostalim tkivima.
Ako želite da nahranite mase, mnogo je efektnije jesti hranu biljnog porijekla, kao što
su cerealije, voće i povrće nego hranu životinjskog porijekla, kao što su meso, mlijeko i jaja.
Naše odluke i životinje 141

4
Poljoprivreda
6 Postavite učenicima sljedeća pitanja:
• Šta redovno jedete, koja vrsta hrane preovladava u vašoj ishrani?

• Ima li među vama vegetarijanaca ili vegana?
• Možete li objasniti šta je to fabrički uzgoj i šta je intenzivna poljoprivreda?
• Jesu li vam poznati termini ekološka poljoprivreda i bioproizvodi?
• Da li ste ikada vidjeli ove proizvode, da li ih redovno jedete?
Definišite i uporedite principe eko-uzgoja i fabričkog uzgoja. Objasnite učenicima

da u našoj zemlji nema dovoljno bioproizvoda i da promjena zavisi od potrošača (kupaca).
7 Igra kroz uloge: Reklamiranje bioproizvoda (10 - 15 minuta)

Podijelite učenike u sljedeće grupe:
• obični proizvođači hrane
• fabrički poljoprivrednici
• eko-poljoprivrednici
• predstavnici supermarketa
• vlasnik STR-a
• potrošač
• zaštitar životne sredine
• usjevi
• životinje
Pojasnite principe. Zaštitari, usjevi i životinje moraju ubijediti ostale u važnost ekološke
poljoprivrede, da je ova vrsta obrađivanja zemlje bolja za prirodu, biljke i životinje. Moraju
da ubijede suprotnu stranu da počne prodavati više bioproizvoda u svojim prodavnicama.
Svaka strana treba da izloži svoje argumente i da se o tome diskutuje. Na kraju igre
analizirajte osnovnu ideju ove vježbe.
Postavite sljedeća pitanja svojim učenicima:

• Kako ste se osjećali u svojoj ulozi?
• Da li ste željeli s nekim da se mijenjate?
• Smatrate li zahtjev da se promovišu bioproizvodi korisnim/beskorisnim?
• Kako mislite da se slične diskusije vode u stvarnom svijetu?
• Šta biste vi promijenili?
U nastavku...
• Zamolite učenike da pokupe sve omote koje tokom jednog dana iskoriste kod kuće
(omote od hrane, od toalet papira itd.) i donesu ih na čas dogovorenog dana.
• Prije svega, učenici moraju shvatiti koliko stvari iskoriste u toku dana i koliko otpada
to proizvede. Prodiskutujte na času o mogućnostima da se prema okolini ponašamo bolje
(izbjegavati gomilanje proizvoda, uzimati proizvode koji nijesu dodatno upakovani itd).
Zatim im dajte zadatak da otkriju koje proizvode je donio neki drugi učenik i zamolite
ih da poređaju proizvode po tome koliko su bezbjedni po okolinu.
• Sada zamolite učenike da naprave malu prodavnicu stvari koje su donijeli i da poređaju robu
po želji. Zatim treba na sve proizvode da stave cijene na sljedeći način: najviše ekološki
proizvod treba da bude najskuplji, najmanje ekološki proizvod treba da bude najjeftiniji.
Uz cijenu treba da stoje i detalji o uticaju proizvoda na prirodnu okolinu, i to na sljedeći
način: ekološki proizvod treba da ima znak zelenog lista, najmanje ekološki proizvod treba
da ima znak pocijepanog zelenog lista itd. U toku igre učenici treba da razgovaraju o ovim
principima u stvarnom životu, zašto potrošači plaćaju manje za proizvode koji štete okolini.
Pitajte ih šta misle o tome što takve prodavnice prave profit. Poslije diskusije, zamolite
ih da promijene izgled prodavnice, raspored proizvoda i/ili cijene onako kako oni smatraju
da treba. Da li će i dalje imati zaradu? Šta privlači kupce? (reklama)
• Zamolite učenike da osmisle etiketu za bioproizvod. Da biste ih motivisali, predložite
im da najbolju ideju pošalju Ministarstvu poljoprivrede i da uz to pošalju zahtjev za praktičnu
primjenu proizvoda.
142 Naše odluke i životinje

Šumarstvo
Šumarstvo
Ključni Značaj šuma za životnu sredinu i čovjeka

koncepti/sadržaji
Trajanje Tri školska časa
Razred V — VII
Mjesto Učionica, na otvorenom (najbliža šuma)
Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom,

Tehnika i informatika

• razumije značaj i ulogu šume;
• rezimira opasnosti koje prijete životnoj sredini od
eksploatisanja šuma;
• analizira mogućnosti zaštite šuma od pretjerane ekonomske
i rekreativne upotrebe.
Nastavne metode Izlaganje, rad na terenu, diskusija, ilustracija, video prezentacija
Šumarstvo 143
1 Šumarstvo
Uvod
Šume ispunjavanju brojne funkcije. Na prvom mjestu,
one štite i stvaraju prirodne sirovine. Kroz proces fotosinteze,
šume obnavljaju zalihe kiseonika u atmosferi apsorbovanjem
atmosferskog ugljenik (IV)-oksid i ublažavajući efekat
staklene bašte. Šume obezbjeđuju životne uslove za mnoge
vrste biljaka i životinja, i na taj način štite i održavaju
raznovrsnost prirode. Šume su barijera zagađenju od buke,
zaštita od jakog vjetra, prašine i gasova. One regulišu
izlivanje rijeka, ublažavaju uticaj visokih i niskih temperatura
i sprječavaju eroziju zemljišta. U obavljanju ovih funkcija,
šume stabilizuju klimatske uslove i uobličavaju pejzaž.
Šume su pogodna područja za odmor i rekreaciju.
Aktivnosti
Za šta se sve koristi drvo?
1 Neka učenici na tabli nacrtaju drvo s lijepo razvijenom krošnjom. Zatim neka nacrtaju
i njegovo korijenje.
2 Odgovorite zajednički na sljedeća pitanja:
• Šta dobijamo od drveća? (voće, koštunjavo voće, med, lijekove, itd.);

• Za šta se sve koristi drvo? (za građevinski materijal, potpalu, izradu alata, kao stanište
životinja, u kulturi i ceremonijama nekih naroda, itd.);
• Šta smo zaboravili? (drveće obezbjeđuje mjesto za odmora ili sklonište, u jesen lišće
otpada i petvara se u humus).
3 Podsjetite učenike na sljedeće:
• Procesom fotosinteze, zelene biljke apsorbuju ugljen dioksid i obezbjeđuju nam

kiseonik neophodan za disanje. Manje stabala značiće više ugljenik (IV)-oksida
u atmosferi i jačanje efekta staklene bašte.
• Korijenski sistem drveta, manjeg rastinja i trave štiti zemlju od erozije i sprječava
nastanak pustinje.
• Biljke upijaju višak vode i tako sprječavaju poplave.
• Njihovo korijenje zadržava vodu i hranljive supstance i tako sprječava eroziju zemljišta.
• Prisustvo vegetacije određuje udio vlage u nekom regionu.
4 U zaključku, istaknite da je čuvanje i proširivanje zelenih površina najvažniji način borbe

protiv dezertifikacije i erozije. Ovaj postupak takođe usporava klimatske promjene.
Šume i industrijske aktivnosti
1 Objasnite da šume obezbjeđuju ogromne prihode od drvne građe za izgradnju, biomase

za goriva, kaše za papir, sastojaka za lijekove i mnoge druge proizvode. Mnoge šume
se koriste za potrebe rudarstva, ispaše i gajenje stoke.
Širom svijeta oko polovine šume isječene godišnje koristi se za potpalu za grijanje i kuvanje,
naročito u manje razvijenim zemljama. Dio drva spaljuje se direktno, a dio se pretvara
u ugalj, koji je u širokoj upotrebi u urbanim naseljima i u nekim tipovima proizvodnje.
Trećina godišnje sječe drva na svjetskom nivou koristi se za preradu u građevinske

materijale, kao što su drvna građa, šper ploče, slojevite table, furniri i iverice. Jedna šestina
se pretvara u kašu i koristi za proizvodnju papira.
2 Prikažite video materijal Sječa drveća.
144 Šumarstvo
3 Razmotrite film u svjetlu nezakonite sječe. Pitajte učenike za slične slučajeve koji
su im poznati iz ličnog iskustva ili o kojima su saznali preko medija. Pomognite učenicima
da uvide da iako neodrživo korišćenje šuma može trenutno donijeti veliki profit,
ipak će uništiti mogućnost za postepen i dugoročan priliv prihoda u budućnosti.
Šumarstvo
1
4 Prodiskutujte i napišite na tabli koje druge gubitke bi ljudi prtrpjeli od nerazumnog
korišćenja šuma (povećana erozija zemljišta, gubitak ljepote pejzaža, smanjivanje turističkih
sadržaja, negativan uticaj na biodiverzitet, itd.) Pogledajte informacije ponuđene u poglavlju
Šumarstvo na CD-ROM-u.
5 Prikažite odjeljenju video isječak Recikliranje i razgovarajte o značaju drvene kaše

za proizvodnju papira.
Šume i rekreacija
1 Objasnite da je značaj šuma kao izvora rekreacije izrazito porastao u posljednje dvije
decenije širom cijele Evrope. Šume obezbjeđuju mnoge koristi koje su ljudima neophodne
a koje se ne mogu izraziti novcem, naročito za one ljude koji žive u stresnim okruženjima
modernih industrijalizovanih zemalja.
Uticaj rekreacionih aktivnosti išao je kako na ruku, tako i na štetu šuma. Uopšteno
govoreći, javila se tendencija za brigom i očuvanjem šuma s visokim biodiverzitetom,
što je ohrabrilo pokušaje očuvanja i zaštite divljeg svijeta i pomoglo smanjenju gubitka
šuma usljed urbanizacije i razvijanja putnih mreža.
Pa ipak, kada učestalost i posjetilaca i turista postane prevelika, problemi erozije javljaju
se duž pješačkih staza. Uznemirava se divlji životinjski svijet, biljke i izdanci se gaze, a
đubre se akumulira.
2 Prošetajte u mislima po nekim od najznamenitijih planinskih oblasti u vašoj zemlji. Nabrojte

njihova imena na tabli i zabilježite: njihove karakteristike, uticaje na šumske eko-sisteme od
drvne industrije, turizma, zimskih sportova, ispaše stoke, izgradnje objekata ili puteva, itd.
3 Pokrenite slobodnu diskusiju o šteti koja se nanosi životnoj sredini šetnjom kroz šumu.
4 Podijelite radni list Dok šetam po šumi.
U nastavku...
• Održite takmičenje za najbolji poster koji predstavlja ulogu drveća. Organizujte izložbu
najboljih postera.
Šumarstvo 145
Šumarstvo
Dok šetam po šumi

Informativni list
Dok šetate po šumi treba da se pridržavate nekoliko jednostavnih pravila kako biste umanjili
vaš uticaj na životnu sredinu.
• Ostanite na ubilježenim stazama i u malim grupama.

• Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,
kao i nestabilne padine.
• Odmarajte se samo na onim površinama gdje vaše prisustvo

neće oštetiti vegetaciju.
• Kampujte na samo za to određenim površinama,

po mogućstvu u kampovima.
• Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.

• Ne približavajte se životinjama nakon što su postale svjesne
vašeg prisustva.
• Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.
Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.
• Pažljivo rukujte vatrom.

• Neka vatra izgori u potpunosti, da ostane samo bijeli pepeo
i sačekajte da se potpuno ohladi.
• Sve što je za pranje, perite na najmanje 100 metara udaljenosti

od najbližeg izvora.
• Koristite sapun što manje.
• Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.

• Đubre koje ste napravili ponesite kući.
• Uzdržite se od branja cvijeća.
146
Turizam
Invazija turista
Autori: Anna Schindler, Kliment Mindjov
Ključni Ponašanje turista, potencijalna opasnost za prostor

koncepti/sadržaji
Trajanje Nekoliko školskih časova, u zavisnosti od ciljeva ekskurzije

i jedan čas u učionici
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom (planine, šuma ili park)
Nastavni materijali Plastične kese, listovi papira, foto aparat, isječci iz novina
i brošura turističkih agencija, video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Priroda, Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje,

Geografija, Biologija, Istorija

• prepozna štetu koju turizam može nanijeti životnoj sredini;
• nauči kako da se ponaša u odnosu na prirodu za vrijeme
ekskurzije.
Nastavne metode Ekskurzija, posmatranje, diskusija

1 Turizam
Uvod
Turistička odredišta obično su koncentrisana u blizini planina ili vodenih površina, ili u gradovima
sa značajnim istorijskim spomenicima. Veliki broj hotela, gostionica, restorana, kafea
i prodavnica suvenira predstavljaju pravu turističku infrastrukturu na ovim mjestima.
Ovakvo stanje stvari, u cjelini, vodi degradaciji prirodne sredine u planinskim i obalskim
regionima (duž mora), i u mnogim slučajevima počinje ličiti onom uništenju kojem smo svjedoci
u gradovima i velegradovima.
Masovni turizam povećava zahtjeve za električnom strujom, vodom, proizvodima široke potrošnje
i za kapacitetima kao što su aerodromi, putevi i parkirališta, kao i za razvijenom mrežom
turističkih destinacija. Rezultat ovog trenda su povišeni nivoi opasnih supstanci, buke i uništenja
životne sredine. Zbog svega navedenog, masovni turizam se smatra agresivnim vidom turizma,
pa opisi kao: „invazija” ili „horde”, koji se često koriste u svakodnevnom govoru, zapravo vjerno
odslikavaju atmosferu koja preovlađuje u popularnim odmaralištima za vrijeme sezone.
Koristite poglavlje Turizam sa CD-ROM-a za dodatne informacije.
Aktivnosti
Šetnja
1 Organizujte šetnju u obližnjem seoskom području. Objasnite učenicima da je odmor

u prirodi veoma važan dio u životima mnogih ljudi. Evropljani upotrebljavaju značajan
dio vremena i novca na putovanja. Turizam je tako postao veoma važan ekonomski sektor
i izvor prihoda za veliki broj ljudi koji žive u turističkim regionima. Napomenite da mnogim
turistima, nažalost, nedostaje odgovoran stav prema prirodi, iz čega proizilazi značajna šteta.
2 Uberite vlat trave i zgužvajte list papira. Bacite ih na zemlju. Pitajte učenike da li ovakvo
ponašanje ima uticaja na okolinu.
3 Recite učenicima da se rastrče u svim pravcima u razdaljini oko 100 metara i da pronađu
primjere zagađenja životne sredine. Neka opišu rezultate istraživanja i odgovore na sljedeće:
• Ko je kriv za zagađenje?
• Šta se može učiniti da se ono spriječi?
4 Neka učenici otvore svoje rance i opišu njihov sadržaj jedni drugima.
Pitajte ih šta im od toga neće biti potrebno poslije ekskurzije i šta će uraditi s tim.
5 Tokom ekskurzije kažite učenicima da obrate pažnju i odluče koje je đubre najčešće.
Ko ga je bacio?
• Neka učenici pokupe sve đubre koje primijete duž puta.
• Pitajte učenike šta će da urade sa đubretom pošto su ga skupili. Da li će ga baciti
u kante ispred svojih kuća? Recite im da je to upravo ono što mladi ljudi u mnogim
evropskim zemljama rade.
6 Tokom ekskurzije recite učenicima da obrate pažnju na stanje područja i nivo njegove
zagađenosti. Najizrazitiji primjeri mogu se slikati fotoaparatom ili se nacrtati.
7 Pokrenite diskusiju na osnovu njihovih posmatranja i organizujte izložbu. Razgovarajte

o mogućnostima postavljanja informacija ili uputstava na početnim tačkama turističkih
odredišta s obavještenjima o zanimljivim prirodnim ljepotama, vidovima javnog saobraćaja,
kao i informacijama o radnjama, restoranima i drugim stvarima koje mogu biti interesantne
za turiste.
8 Predstavite učenicima neke od najozbiljnijih opasnosti koje prijete zaštićenim područjima,

koristeći infomacije iz teksta Tragovi sa strane 150. Diskutujte o nekim mogućim rješenjima.
148 Invazija turista

Masovnim i seoski turizam
1
2
Nedjelju dana unaprijed kažite učenicima da potraže turističke oglase u novinama —
oglase koji reklamiraju poznata odmarališta u zemlji ili inostranstvu.
Za vrijeme časa, analizirajte brošure koje su prikupili studenti. Zapazite šta učenici smatraju
turističkom atrakcijom. Da li su odredišta primamljiva zbog prirodnih ljepota ili predstavljaju
Turizam
1
standarde masovnog turizma, koje definiše broj zvjezdica hotela i kvalitet usluge? Obratite
pažnju na razlike (ako uopšte postoje) između brošura.
3 Podijelite informativni list Poređenje masovnog i seoskog turizma i zamolite učenike

da iznesu svoje utiske.
4 Započnite slobodnu diskusiju na sljedeće teme:
• Koji je efekat masovnog turizma na životnu sredinu?

• Šta učiniti kako bi se negativni uticaji umanjili?
• Navedite primjere negativnog uticaja masovnog turizma na životnu sredinu u Crnoj Gori?
• Navedite primjere seoskog turizma u Crnoj Gori.
(eko-katun Štavna, Komovi; eko-selo Brezna, na putu Nikšić — Plužine)
• Jeste li se lično uvjerili (gdje, kad, kako) u negativne posljedice masovnog turizma
u Crnoj Gori?
• Koje su mane, a koje prednosti masovnog i seoskog turizma u Crnoj Gori?
Vikend
Prikažite video materijal Vikend. Prodiskutujte njegov sadržaj i pokušajte da formulišete glavne
poruke filma.
U nastavku...
• Objavite letak ili brošuru s tekstovima, fotografijama ili crtežima koji izražavaju poruke
naučene na prethodnom času.

1 Turizam
Tragovi
Opasnosti s kojima se suočavaju

zaštićena područja
Priroda i parkovi prirode ugroženi su
povećanim brojem posjetilaca, njihovim
zahtjevima za odmor na otvorenim
površinama i širenjem turističkih uslužnih
objekata. Broj turista naročito je visok
u špicu sezone (obično u julu i avgustu).
Većina posjetilaca zaštićenih područja
dolazi u dnevnu posjetu, kolima. To rezultira
u problemima s parkingom, saobraćajnim
gužvama i povećanju zagađenosti.
Nedodirnuta priroda privlači turiste. Ovo, međutim, vodi uznemiravanju životinjskog
svijeta (smanjuju se mirni prostori za odgajanje mladih) i njihovom nestajanju.
Drugi ozbiljan problem je erozija.
Usljed planinarenja i planinskog biciklizma, dolazi do uništavanja biljnih vrsta.
Turistička industrija — činjenice i brojke

Svake godine preko 500 miliona ljudi putuje u inostranstvo na odmor, što je, otprilike
osam odsto ukupne svjetske populacije.
Blizu sedam odsto stanovništva zaposleno je u turističkom sektoru.
Turizam generiše šest odsto ukupnih svjetskih prihoda.
Benidormizacija
Nov izraz benidormizacija koristi se za pojavu patološke komercijalizacije mirnih, skrovitih
područja koja su poznata zbog svojih prirodnih i klimatskih karakteristika. Ime potiče
od španskog ribarskog sela Benidorm u provinciji Alikante, koje se nalazi u zalivu
Kosta Blanka na Mediteranu. Zahtjevi masovnog turizma su ovo malo mjestašce pretvorili
u čudovišno, urbanizovano odmaralište, sa višespratnim hotelima, tržnim centrima,
barovima, diskotekama, štandovima brze hrane i besmisleno nakrcanim plažama.
Wladislaw Kopalinski, Slownik Wydarzen I pojec XX wieku, (Rječnik događaja i izraza XX vijeka),
Wydawnictwo Naukowe PWN, Varšava 1999.
Turizam u Crnoj Gori
Crna Gora ima dobre potencijale za razvoj turizma. Na malom prostoru se smjenjuju
raznoliki pejzaži. More, jezera, planine, bogat biljni i životinjski svijet, u mnogim
dijelovima još očuvana priroda... atrakcije su koje privlače turiste.
Posljednjih godina u Crnoj Gori se bilježi intenzivan razvoj turizma i državni prihod od ove
privredne grane gotovo je dostigao 20% ukupnog godišnjeg državnog prihoda. Nažalost,
dominantan je masovni turizam i već se lako mogu primijetiti posljedice na životnu sredinu.
Izgradnjom velikih hotelskih kompleksa zauvijek se uništavaju karakteristična mediteranska
staništa, objekti su često neprimjereni prirodnom ambijentu, neodgovorno ponašanje turista
prouzokuje ljetnje požare, više biljnih i životinjskih vrsta nalaze se na granici nestanka. Neke
su čak i nestale iz biodiverziteta Crne Gore, kao što je Ephedra major koja je imala samo
jedno nalazište u okolini Bara; nestala je usljed intenzivne urbanizacije. Detaljan urbanistički
plan predviđa izgradnju hotelskih kompleksa na Velikoj ulcinjskoj plaži, što predstavlja rizik
za staništa mediteranskih močvara — jedinstvena staništa u ovom dijelu Mediterana,
i što može izazvati raseljavanje ugroženih vrsta ptica koje naseljavaju ovo područje.
Seoski turizam je u povoju, ali postoje veoma dobri prirodni uslovi za njegov razvoj.
150 Invazija turista

Turizam
Poređenje masovnog
Informativni list
i seoskog turizma
MASOVNI TURIZAM SEOSKI TURIZAM
Putovanje na odredište
• Udaljenost od nekoliko stotina do nekoliko • Prevoz: automobil ili javni prevoz
hiljada km. U najvećem broju slučajeva,
stotinak
• Prevoz: avion, auto, voz
Smještaj
• U većini slučajeva, hoteli sa klima • Smještaj u seljačkim kućama
uređajima van grada
• Jeftin
• Skup
Hrana
• Transportovana do mjesta iz udaljenih • Dio hrane je proizveden na lokalu,
regiona vrlo često prema pravilima organske
poljoprivrede
Turističko odredište/destinacija
• Područje načinjeno prema urbanističkim • Prirodna ruralna sredina, s jedinstvenim
zahtjevima. Najvrednija područja, ekološkim i socijalnim karakterom sela
u smislu prirodnih ljepota, uništena su
infrastrukturom koja omogućava ostanak
i brojne aktivnosti (štetne po eko-sisteme —
npr. skijanje, sportovi na vodi) velikom
broju ljudi.
Načini provođenja slobodnog vremena

• Razlikuju se prema lokaciji • Odmor, biciklizam, jahanje, branje
pečuraka, poljoprivredne aktivnosti
Organizator
• Hoteli i objekti su u većini slučajeva • Investitor i vlasnik turističkog objekta
u vlasništvu velikih korporacija. je gazda. Prihod ne curi van određenog
Učešće lokalnog stanovništva u dobiti regiona.
je ograničeno. Putničke agencije, takođe,
žive od masovnog turizma.
Kontakti s lokalnim stanovništvom

• Turisti su klijenti • Turisti su gosti
Saznajne prednosti
• Bliže upoznavanje s prirodom i lokalnim
običajima i navikama
151
Klimatske promjene
Uništavanje
ozonskog omotača
Globalni izazovi
Zakiseljavanje
Mora i okeani
Klimatske promjene

„Klimatske promjene”
Smanjenje ozonskog omotača

Oštećivanje ozonskog omotača 160
„Ozi Ozon”
Zakiseljavanje
Kisele kiše 165
„Kisele kiše”
Mora i okeani
Zaštita Jadranskog mora 168
Ribe 172

„Morski ratnici”
„Dah”
„Kap u moru”
Informativni list
Tuvalu — prva žrtva klimatskih promjena 159
Sunce i zdravstveni rizici 164
Šta može učiniti jedno društvo 167
Podaci o Jadranskom moru 171
Ratovi riba — ilustravane strane 176
Klimatske promjene
Klimatske promjene
Ključni Posljedice ispuštanja hemijskih supstanci u atmosferu

koncepti/sadržaji
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Tabla s papirima za pisanje, video materijal Zeleni paket; za

eksperiment: dvije velike plastične čaše ili posude, kocke leda,
dva termometra, tanka polietilenska folija/najlon ili celofan,
dvije lampe sa sijalicama jednake snage

• objasni šta su klimatske promjene;
• objasni kako atmosfera reguliše temperaturu Zemlje;
• zna da nabroji hemijske supstance koje se ispuštaju u
atmosferu i mogu dovesti do nepopravljivih negativnih
promjena u klimi planete;
• analizira posljedice koje klimatske promjene imaju na ljude i
životnu sredinu;
• uporedi uloge koje svaki pojedinac ima u prevazilaženju
posljedice.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, eksperiment, kooperativno učenje, video

prezentacija

1 Klimatske promjene
Uvod
Efekat staklene bašte oduvijek je prisutan. Zbog njega je klima na Zemlji toplija nego što bi bila
da nema atmosfere. Energija Sunca dolazi do Zemlje i zagrijava je. Zemlja reflektuje ovu
energiju i pretvara je u infracrveno zračenje (toplotu). Usljed djejstva gasova staklene bašte
u atmosferi koja okružuje našu planetu kao pokrivač, dio reflektovane energije ostaje zarobljen
i nikada ne napušta Zemlju. Na taj način Zemlja ostaje mnogo
toplija nego slične planete koje nemaju atmosferu.
Godine 1896. švedski hemičar Svante Arhenijus predvidio je da će
industrijske aktivnosti imati uticaja na globalne klimatske prilike.
Od tog vremena, brojni laboratorijski eksperimenti, kao i
atmosferska mjerenja, potvrdili su ovu prognozu.
Prije Industrijske revolucije, koja je počela sredinom 18. vijeka,
privrede su većinom zavisile od poljoprivrednih i trgovačkih
djelatnosti nižeg intenziteta. U kasnijim vremenima, procesi
tehnoloških otkrića, izgradnje fabrika za masovnu proizvodnju,
te mehanizacija poljoprivrede s ogromnom proizvodnjom doveli su do pojačanog zagađenja
i proizvodnje gasova staklene bašte, kao što su ugljen (IV)-oksid, azotni oksidi, freon i metan.
Ovi gasovi zarobljavaju sunčevu energiju i povisuju temperaturu Zemljine atmosfere.
Ovaj efekat naziva se „efekat staklene bašte”.
Aktivnosti
Efekat staklene bašte
Objasnite učenicima efekat staklene bašte koristeći informacije iz uvoda i iz poglavlja
Klimatske promjene sa CD-ROM-a.
Model Zemlje
Načinite model Zemlje osvijetljen Suncem, kada se
reflektovana toplota apsorbuje u dijelovima atmosfere.
1 Nabavite predmete potrebne za eksperiment: tegle,

lampu i polietilensku foliju/najlon.
2 Postavite termometar u tegle. Prekrijte jednu od tegli

najlonom (ovako ćemo dobiti povećanu koncentraciju
gasova staklene bašte koji prekrivaju Zemlju).
3 Osvijetlite obje tegle na isti način, koristeći dvije

podjednako snažne sijalice koje ćete postaviti na
udaljenosti od 20 do 30 cm (one će predstavljati Sunce).
4 Bilježite rast temperature na svakih pet minuta u trajanju od pola sata. Uporedite
i komentarišite rezultate. Ponovite eksperiment pošto ste u tegle stavili isti broj kocki leda.
Možete dodati nekoliko kamenčića, kako biste simulirali podizanje nivoa vode, čiji je uzrok
topljenje leda na polovima Zemljine kugle.
5 Diskutujte o razlikama koje ste uočili u odnosu na dvije tegle. Ovaj eksperiment je prepisan
iz uputstva za učitelje Connections (Veze), Sejnt Pol, USA.
Gledanje videa
1 Prikažite film Klimatske promjene koji je uključen u video materijal.

Odgovorite na sljedeće pitanje:
• Koje su vjerovatne posljedice po Zemlju ako se globalno zagrijavanje nastavi?
(Topljenje polova i glečera na visokim planinama, podizanje nivoa okeana, učestale
poplave, katastrofe, itd.) Napišite odgovore na tabli.

2
Klimatske promjene
Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Klimatske promjene: Neka dobrovoljac

pročita tekst naglas. Nakon toga zamolite učenike da podijele svoje utiske i osjećanja.
Šta da radim?
1
1 Organizujte diskusiju. Koji su mogući načini za umanjenje opasnosti od globalnog
zagrijavanja i promjene klime? (Obnova šuma za tretman ugljenik (IV)-oksida, pretvaranje
organskog otpada u kompost, umjesto njegovog spaljivanja, razumno korišćenje automobila
i davanje prednosti biciklima i javnom transportu, efikasna upotreba energije u
domaćinstvu, itd.)
2 Više informacija potražite na CD-ROM-u. Napišite sugestije na tabli.
U nastavku...
• Recite učenicima da svoja nova saznanja podijele s ukućanima. Neka porodice samostalno
razmisle o načinima za poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstva, razumnoj kupovini,
upotrebi prevoza, itd.
• Organizujte aktivnosti (npr. sađenje stabala) i pobrinite se da napravite plan o njihovom
održavanju u budućnosti.

Informativni list: Klimatske promjene
Činjenice:
• Prosječna temperatura Zemljine
površine porasla je od 0,4 do 0,6
stepeni Celzijusovih od kraja
19. vijeka.
• 10 najtoplijih godina 20. vijeka
zabilježene su u 15 posljednjih
godina prošlog vijeka.
• Godina 2007. je najtoplija godina
od kada se bilježi temperatura u
Crnoj Gori.
• Padavine na svjetskom nivou (iznad
kopna) povećane su za oko jedan odsto.
• Snježni pokrivač u sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku se smanjuju.
• Nivo svjetskog mora porastao je za 15 - 20 cm tokom prošlog vijeka.
Otprilike 2 - 5 cm ovog rasta ima uzrok u topljenju glečera, a 2 - 7 centimetara
u ekspanziji morske vode, usljed povišenih temperatura vode.
Uticaj na zdravlje
Povećanje temperature na globalnom nivou može imati negativan uticaj na
ljudsko zdravlje. Više temperature su odlična podloga za širenje populacija
komaraca koji u nova područja prenose infektivne bolesti, kao što su: encefalitis,
malarija i denga groznica.
Dodatno, više temperature u ljetnjim mjesecima sigurno bi uzrokovale veći broj smrti
usljed vrućine. Prirodne katastrofe, recimo poplave, učestale bi. U siromašnim zemljama
neishranjenost i glad mogle bi porasti zbog suša i drugih nepovoljih klimatskih promjena
za uzgoj žitarica.
Uticaji na životnu sredinu

Promjena temperature i količine padavina najverovatnije bi promijenile sastav šuma.
Neki šumski eko-sistemi mogu nestati, što bi dovelo do iskorjenjivanja nekih
pojedinih vrsta. Mnoge biljne i životinjske vrste koje ne bi mogle brzo da se prilagode
promjenama, postale bi ugrožene ili bi nestale.
Dodatno se predviđa da će klimatske promjene dovesti do porasta nivoa svjetskih mora.
Više temperature doprinose topljenju glečera i santi, kao i ekspanziji okeana, što će sve
dovesti do rasta nivoa svjetskog mora.
Porast nivoa mora može dovesti do erozija plaža, stvaranja olujnih vjetrova, dovesti do
nestanka močvarnih područja i ugrožavanja kvaliteta pijaće vode. Neka ostrvska društva
bi nestala.
Efekti klimatskih promjena na poljoprivredu mogu biti različiti. Produktivnost će u nekim
sektorima porasti, u drugima opasti. Direktan efekat povećanog uzgoja žitarica mogao
bi kompenzovati negativne promjene u drugim oblastima. Pa ipak, velike oblasti Zemlje
mogu se suočiti sa sušama različitog intenziteta.
Ekonomski uticaji
Ekonomske uticaje klimatskih promjena teško je predvidjeti i oni će veoma varirati,
od regiona do regiona, i od zemlje do zemlje. U nekim regionima će se možda
prinosi od poljoprivrede povećati, u drugima smanjiti. Negativan ekonomski uticaj
može proizići od skupih operacija čišćenja koje bi učestale usljed vremenskih
nepogoda, kao i od štete nepokretnostima koje bi nanio rast nivoa mora.

Klimatske promjene
Tuvalu — prva žrtva
Informativni list
klimatskih promjena
HONOLULU — Prekasno je za Tuvalu, mali ostrvski narod u Pacifiku. Deset hiljada stanovnika,
ukupna populacija Tuvalua, pakuje svoje stvari dok im domove guta more. Ovo su životne
činjenice: Zemlja se zagrijava, nivo mora raste, i Tuvalu su tiho izbrisani sa Zemljine površine.
Tuvalu ostrva su tek prva žrtva klimatskih promjena. Međuvladin Panel o Klimatskim promjenama
(Intergovernmental Panel on Climate Change ili IPCC) predvidio je rast mora u visini od 50 cm
do jednog metra u narednom stoljeću. Porast mora od jednog metra znači da bi 17,5 odsto
Bangladeša, šest odsto Holandije i 80 posto koralnog grebena Majuro Mašalskih ostrva otišli pod
vodu — prema predviđanjima Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija.
Niske obalske zone razvijenih zemalja i mala ostrva takođe mogu biti ozbiljno ugroženi.
Porast nivoa mora je samo dio problema koje proizvode klimatske promjene. Porast
temperature od 1,4 do 5,8oC u sljedećem stoljeću dovešće do učestalih pojava poplava, jakih
oluja i suša u Aziji i Africi. Distribucija padavina će se promijeniti. Ovo je samo vrh jednog brzo
topećeg ledenog brijega.
Nestanak Tuvalua postavlja pred
nas niz drugih pitanja na koja treba
odgovoriti, i to brzo. Šta će se
desiti kada više ovih ostrvskih
nacija nestane, i kada iza njih
ostane sedam miliona raseljenih?
Postoji li kompenzacija za gubitak
zemlje, njene istorije, kulture,
načina života? Da li to ima cijenu?
I ko će je platiti?
Dok se razvijene nacije
prepucavaju oko detalja Kjoto
protokola, Tuvalu ostrvljani
bukvalno gube svoj zavičaj.
Za Sjedinjene Države i druge
razvijene zemlje, to je pitanje
poštenja. Usredsređeni su na to kako da raspodijele teret i odgovore na prijetnju. Razvijene nacije
dokazuju kako će zemlje u razvoju, kao Indija i Kina, biti vodeći proizvođači gasova staklene bašte
za deceniju ili dvije. Za pregovarače iz SAD svaka šira slika koja ovo ne uzima u obzir nije pravedna.
Klimatske promjene nijesu problem s kojim ćemo se suočiti tek u budućnosti; to je postojeća
prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Od naroda nastaju dijaspore. Nije lako shvatiti značenje
tog procesa.
Ljudi Tuvalua treba da izgrade svoj život u novoj zemlji. Australija i Novi Zeland prihvataju ove
ekološke izbjeglice, ali će oni svakako morati da se prilagode kulturi koja ih prima. Pošto su
živjeli u relativnoj izolaciji, teškoće su neizbježne.
Tuvalu je mala, relativno homogena nacija. Njenu populaciju čini oko 96 odsto Polinežana,
od kojih 97 posto pripadaju Tuvalu crkvi. Nema mobilnih telefona, postoji jedna radio-stanica
i jedan internet provajder. Najfascinantnije je što ova nacija nije imala vojsku ili neke druge
regularne oružane formacije. Zemlja je bila toliko mala i bezbjedna, da nikom nije palo
na pamet da će morati da brane svoju teritoriju.
Oni će stupiti u svijet koji nije njihov. Teret očuvanja kulture i religije bez geografskog centra
biće na njima. S druge strane, Tuvaluanci će morati da sačuvaju svoju prošlost. Kolektivno
pamćenje ovog malog društva istopiće se raseljavanjem ovih ljudi u druge zemlje. A pamćenje
je sve što će im ostati od domovine. Njihova groblja, škole, kuće, crkve, progutaće okean.
Tuvaluanci više nikada neće imati kuću kojoj bi se vratili.
Moramo učiniti nešto kako bi Tuvalu ostao jedina žrtva. Klimatske promjene i porast nivoa mora
moraju sve nas natjerati da se suočimo sa sopstvenim udjelom i krivicom u nestajanju kultura
i moraju nas natjerati da preuzmemo odgovornost za obezbjeđivanje sigurnosti ljudima.
Trebalo bi da osnujemo fondove za one koji gube svoje domove.
Vrijeme je da shvatimo: „Klimatske promjene su ništa drugo, do li vid sporog umiranja.”
Eun Jung Cahill Che, The Japan Times: avgust. 26, 2001.
159
1 Smanjenje ozonskog omotača
Oštećivanje ozonskog omotača

Autori: Kliment Mindjov, Ivelina Angelova
Ključni Posljedice nestajanja ozonskog omotača

koncepti/sadržaji
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Biologija s ekologijom

• razumije probleme koje izaziva tanjenje ozonskog omotača;
• zna kako ozonski omotač utiče na zdravlje ljudi;
• primjenjuje mjere koje dovode do zaštite ozonskog omotača
u svakodnevnom životu.
Nastavne metode Izlaganje, diskusija, test, video prezentacija, istraživanje
Uvod
Ozonski omotač nalazi se na visini 20 - 40 km iznad Zemljine površine. Njegova najvažnija
uloga je zaštita biljaka, životinja i ljudi od ultraljubičastog (UV) zračenja.
Godine 1985, naučnici su otkrili da se ozonski omotač tanji. Ova pojava bila je izražena naročito
na Antarktiku, iznad koga se pojavila ozonska rupa. To je dovelo do opasnog porasta UV radijacije.
160 Oštećivanje ozonskog omotača

iznad sjeverne hemisfere.
Na srednjim nadmorskim visinama u Evropi, gubitak ozonskog omotača iznosi od 6 do 8 odsto.

Posmatranja obavljena sa Zemlje i iz satelita pokazala su smanjenje ozona u zimskom periodu
Oštećenje ozonskog omotača izazivaju supstance koje ugrožavaju ozon (ODS — ozone-
depleting substances), a koje su proizvod ljudskih aktivnosti. To su: freon (koristi se u frižiderima
i rashladnim uređajima); haloni (koriste se u preparatima za gašenje požara); metil-bromid
1
(koristi se u poljoprivredi); kao i različite vrste razređivača i pesticida.
Jednom ispušteni u atmosferu, ODS se polako podižu i u kontaktu s ozonskim omotačem,
razlažu ga. Jedan molekul ODS uništava hiljade molekula ozona. Ovaj proces je spor i zahtijeva
dosta vremena, ali se vremenom barijera prema UV radijaciji uništava.
Aktivnosti
Sunčanje
1 Pitajte učenike da li se ljeti rado sunčaju. Gdje se sunčaju: na planinama, na moru,

u parkovima? Da li je moguće pocrnjeti iza prozorskog stakla, kod kuće?
2 Objasnite da se ozonski omotač, lociran u stratosferi, ponaša kao prozorsko staklo koje
odbija UV radijaciju, dopuštajući samo malom procentu da stigne do Zemljine površine.
Život na Zemlji nije u stanju da preživi nivoe radijacije koji bi pogodili planetu u slučaju
da nema ozonskog omotača.
Oštećenje ozonskog omotača
1 Prikažite film Ozi Ozon koji je uključen u video materijal.
2 Postavite sljedeća pitanja:
• Koju ulogu igra ozonski omotač?

• Šta označava izraz ozonska rupa?
• Šta izaziva oštećivanje ozonskog omotača?
3 Objasnite da je većina supstanci koje uništavaju ozon (ODS) potpuno neškodljiva

na površini Zemlje — na primjer, različiti tipovi freona i halona. Štavište, njihova upotreba
povezana je s nekim uređajima koji su od suštinskog značaja za savremeni život,
kao što su frižideri, klima uređaji i aparati za gašenje požara. Pa ipak, kada se ODS
podignu u atmosferu i dospiju u stratosferu, oni reaguju s molekulima ozona.
Kao rezultat, ozonski omotač se postepeno uništava i opasno UV zračenje dopire
do površine Zemlje bez ikakve prepreke.
Zdravstveni rizici
1 Skrenite pažnju učenicima na opasne posljedice povećanog UV zračenja i štetne posljedice

na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zabilježite na tabli posljedice koje se pojavljuju u filmu.
Pomozite učenicima sa više informacija iz teksta Posljedice za ljude i iz poglavlja
CD-ROM-a o uništavanju ozonskog omotača.
2 Naglasite da svako treba da zapamti i zna sljedeće činjenice:
• U narednih 10 - 15 godina, uprkos preduzetim mjerama, ozonski omotač će se

istanjiti do kritične tačke. Tek poslije ove krize možemo predvidjeti postepeno
obnavljanje, koje će vjerovatno trajati do sredine 21. vijeka.
• Za vrijeme ovog perioda biće veoma važno zaštititi kožu od opekotina od sunca, naročito
ljeti, a moraćemo da se naviknemo i na naočare za sunce koje štite od UV zračenja.

1 Smanjenje ozonskog omotača
3 Podijelite upitnik Šta su zdravstveni rizici. U njemu je objašnjeno koje kategorije ljudi imaju
veće šanse da dobiju rak kože od pretjerane izloženosti suncu. Obavezno objasnite
učenicima (naročito onima koji u zbiru imaju najviše poena) da su u upitniku predstavljeni
indikatori rizika, i da ne postoje razlozi za strah i ozbiljnu uzbunu.
Hajde da sačuvamo ozon
1 Objasnite učenicima da je međunarodna zajednica preduzela mjere za obnavljanje

ozonskog omotača. Naučnici, poslovni ljudi, političari, predstavnici javnih organizacija
i mediji, sjeli su za isti sto i započeli pregovore.
Važna dokumenta, kao što su Bečka konvencija i Protokol iz Montreala, usvojena

su da regulišu, postepeno smanjuju i na kraju eliminišu upotrebu ODS. Više od 160 zemalja
pristupilo je ovim ugovorima.
Godine 1991. razvijene i bogate zemlje osnovale su međunarodni fond pod imenom
Globalni fond za životnu sredinu (Global Environmental Facility — GEF) kako bi podržali
napore zemalja u razvoju. Napori GEF-a uključuju kalsifikaciju proizvoda na osnovu
sadržaja i tipa ODS.
Mnoge zemlje već sprovode Nacionalne programe za ograničavanje upotrebe ODS.

Saznajte da li u vašoj zemlji postoji sličan program. Istaknite da svako može pomoći
ovoj inicijativi birajući proizvode koji ne ugrožavaju ozonski omotač.
2 Napišite na tabli najčešće upotrebljavane termine koji se odnose na ekološki bezbjedne

prakse (na primjer, „ne ugrožava ozon”, „ne sadrži CFC”, itd.).
U nastavku...
• Kažite učenicima da naprave malo istraživanje proizvoda koji se prodaju u radnjama
u blizini škole ili kuće. Jesu li označeni simbolima koji ukazuju na to da ne sadrže ODS?
Ohrabrite učenike da razgovaraju o tome sa zaposlenima u prodavnicama ili s vlasnicima
radnje, kao i sa svojim roditeljima.
162 Oštećivanje ozonskog omotača

Posljedice za ljude
Rezultat tanjenja ozonskog omotača, njegovog postepenog nestajanja, ozbiljne

su posljedice za ljudsko zdravlje. UV zračenje može izazvati rak, katarakte na oku,
opekotine, snježno sljepilo, starenje kože i slabljenje imunog sistema. Nemelanomski
tumori kože najčešći su oblik raka kod ljudi, a sigurna povezanost s UV zračenjem
je utvrđena.
Neki individualni faktori rizika za rak kože su:
• blijeda put
• plave, zelene ili kestenjaste oči
• svijetla kosa
• tendencija da na suncu izgorite a ne da dobijete boju
• prethodna iskustva s težim opekotinama od sunca
• veliki broj mladeža
• pjegice
• nasljeđe — neko u porodici je već imao rak kože.
Različite populacije imaju različitu osjetljivost na UV radijaciju.

U Evropi, najosjetljiviji su na sjeveru, a najotporniji žitelji mediteranskih zemalja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje:
• Djecu ispod 12 mjeseci starosti ne izvoditi iz sjenke.
• Ograničite vrijeme koje djeca provode na suncu, naročito u doba dana kad
je sunce jako.
• Nosite zaštitu, šešir i naočare za sunce.
• Izdašno koristite kreme za sunce sa zaštitnim faktorom 15 i višim.
• Izbjegavajte kvarcovanje.
• Zapamtite da je zaštita od sunca neophodna kad god ste na otvorenom.

Sunce i zdravstveni rizici

Informativni list
(Koje kategorije ljudi
predstavljaju rizičnu grupu
za dobijanje raka kože?)
Odgovorite na pitanja i saberite poene:
1. Koje boje je tvoja kosa?

■ plava/riđa 4p
■ smeđa 3p
■ crna 1p
2. Koje boje su ti oči?

■ plave/zelene 4p
■ kestenjaste 3p
■ braon 1p
3. Ako ljeti sjediš sat vremena na suncu:

■ izgoriš i pojave ti se mali plikovi na koži 4p
■ prvo izgoriš, pa dobiješ boju 3p
■ odmah dobiješ boju 1p
4. Imaš li pjegice?
■ mnogo 5p
■ srednje 3p
■ nemam pjegice 1p
5. Da li radiš:
■ napolju 4p
■ napolju i unutra 3p
■ unutra 1p
6. Je li neko u tvojoj porodici imao rak kože?

■ da 5p
■ ne 1p
7. Gdje živiš?
■ u regionu s hladnom klimom 4p
■ u regionu s umjerenom klimom 3p
■ u regionu s toplom klimom 2p
Minimalan — 10 - 15 p. • srednji — 16 - 22 p. • visok — 23 - 25 p. • veoma visok — 26 - 30 p.

Rizik dobijanja raka kože:
164
Zakiseljavanje
Kisele kiše
Ključni Kako suzbiti zakiseljavanje

koncepti/sadržaji
Razred VIII i IX
Mjesto Učionica

• zna karakteristike i razloge zakiseljavanje životne sredine;
• zna razliku između primarnih i sekundarnih zagađivača;
• razumije značaj suzbijanja zakiseljavanje;
• zna koje se mjere mogu preduzeti za suzbijanje zakiseljavanje.
Uvod
Kvalitet vazduha je svojstvo vazduha kojim se iskazuje prisustvo zagađujućih materija u njemu,
dok je nivo zagađenosti koncentracija zagađujuće materije u vazduhu ili njeno taloženje na
površinu u određenom vremenu. Pod zagađujućom materijom podrazumijevamo svaku materiju
ispuštenu ili unijetu u vazduh direktnim ili indirektnim djelovanjem čovjeka koja bi mogla
nepovoljno uticati na ljudsko zdravlje ili životnu sredinu.
Kisele kiše 165

1 Zakiseljavanje
Zagađen vazduh je vazduh kojem je kvalitet takav da može narušiti zdravlje ili štetno uticati
na bilo koji segment životne sredine.
U modernim, industrijalizovanim zemljama zagađenje vazduha izazivaju tri glavne grupe
zagađujućih materija: ugljen (IV)-oksid, sumporni oksidi i azotni oksidi.
Čist vazduh u pokretu iznad Zemljine površine sakuplja primarne zagađujuće materije, kao što
su prašina (od oluja i vulkanskih erupcija) i emisija od ljudskih aktivnosti (automobili, industrijska
proizvodnja, proizvodnja energije, itd.). Primarne zagađujuće materije često se miješaju
s talasima vazduha i u tom procesu nastaje reakcija ili između ova dva elementa, ili s osnovnim
sastojcima vazduha (kiseonik, azot, vodena para, itd.), pa tako nastaju novi zagađivači poznati
i kao sekundarni. Jedan od najpoznatijih je kisela kiša.
Aktivnosti
Više o zakiseljavanju
1 Objasnite da kisele supstance, kao sumporni i azotni oksidi, mogu da se zadrže u vazduhu
danima i da prelaze velike razdaljine (nekada i hiljade kilometara). U međuvremenu,
reaguju s vlagom iz vazduha, formirajući kiseline (sumpornu i azotnu). Bez obzira na to u
kojem obliku, kiseline ili praha, dopiru do Zemlje i mijenjaju hemijski sastav zemlje i vode.
Prisustvo azota, koji je proizvod prirodnih đubriva, ima isti efekat na zemlju i vodu.
Ovaj proces ima uticaja na eko-sisteme i dovodi do zakiseljavanja.
Mrtve šume u srednjoj i istočnoj Evropi, mrtva jezera u Skandinaviji i Alpima, žrtve su
zakiseljavanja. Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka zakiseljavanje je prepoznato kao
pojava koja ozbiljno ugrožava životnu sredinu. Zbog toga su pokrenuta mnoga istraživanja.
2 Prikažite obrazovni film Kisele kiše iz video materijala.

Pitajte sljedeće:
• Koje su posljedice kiselih kiša? (Trovanje izvorske vode, propadanje objekata itd.)
Koristite dopunske informacije iz teksta Više o zakiseljavanju.
• Šta je uzrok kisele kiše?
(Sumporni i azotni oksidi iz saobraćaja, industrije i procesa proizvodnje energije)
• Zašto je potrebno suzbijanje zakiseljavanja?
(Zaštita zdravlja ljudi i životinja, spomenika kulture, objekata, metalnih konstrukcija, itd.)
Kako prevazići problem
1 Objasnite da se moraju preduzeti aktivne mjere za ograničavanje kiselih zagađivača iz

automobila, vazdušnog saobraćaja, proizvodnje energije, industrijskih aktivnosti i intenzivne
poljoprivrede. Širenje informacija o ovoj važnoj temi potaknuće promjene navika i voditi
efikasnijoj upotrebi energije i industrijskih kapaciteta. Takođe će pomoći održivom pristupu
u poljoprivredi.
2 Podijelite informativni list Šta može učiniti jedno društvo.
3 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da bi se suzbilo zakiseljavanje.

U nastavku...
• Ilustrujte nastanak kiselih kiša i njihov uticaj na različite činioce životne sredine i ljudsko
zdravlje prikazivanjem interaktivne ilustracije o kiselim kišama koja se nalazi na CD-ROM-u.
• Neka učenici obrate pažnju na znakove štete koje je proizvelo zakiseljavanje u njihovom
gradu, selu ili okolini (oštećena stabla drveća, objekti, spomenici kulture, metalne
konstrukcije, itd.).
• Ohrabrite učenike da podijele svoja saznanja i zapažanja sa svojim ukućanima.
166 Kisele kiše

Zakiseljavanje
Šta može učiniti jedno društvo
Informativni list
Sljedećim mjerama pomaže se suzbijanje pojave kiselih kiša:
• Oprezno korišćenje amonijumskih đubriva i njihovo brižljivo

skladištenje
• Promocija i razvoj elektronskih i hibridnih vozila za smanjenje izduvnih

gasova
• Korišćenje prirodnog gasa a ne čvrstih goriva, kad god je moguće
• Poboljšanje izolacije u objektima i na opremi
• Širenje upotrebe obnovljivih izvora energije — sunčeve, energije vjetra,

vode, biomase, geo-termalnih izvora, plima, itd.
• Ugrađivanje katalitičkih pretvarača (konvertora) u motorna vozila

i opremanje industrijskih postrojenja i termoelektrana sistemima
za pročišćavanje, kako bi se smanjilo zagađivanje atmosfere
• Uklanjanje sumpora iz goriva prije njegovog korišćenja
• Promocija tehnologija koje štede energiju i javnog transporta

• Primjena strogih zakona za prevozna stredstva
• Promocija upotrebe željezničkog ili brodskog sobraćaja, kao manje

škodljive varijante u odnosu na drumski saobraćaj
• Promocija upotrebe bicikla za kraće i srednje razdaljine u urbanim

područjima
• Usvajanje graničnih vrijednosti emisija za vazdušni saobraćaj na

međunarodnom nivou [fosilna goriva koja koriste ljetelice proizvode
značajne količine azotnih oksida i sumpor (IV)-oksida u gornjem
sloju atmosfere]
167
1 Mora i okeani
Zaštita Jadranskog mora

Ključni „Samo preživljavanje ljudske vrste zavisi od održavanja okeana

koncepti/sadržaji čistim i živim, da se prostiru oko cijelog svijeta. Okean je pojas
za spasavanje naše planete.” — Žak Kusto
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom (za učenike u primorskim mjestima)
Nastavni predmeti Priroda, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom, Biologija

• objasni koje su prirodne prijetnje morima i okeanima;
• analizira ekološku situaciju u Jadranskom moru;
• procijeni potrebu zajedničkih aktivnosti na moru od strane
priobalnih zemalja kako bi se riješili specifični problemi
životne sredine.
Nastavne metode Izlaganje, debata, brainstorming, igra kroz uloge, video

prezentacija
168 Zaštita Jadranskog mora

Uvod
Voda u okeanima neprekidno je u pokretu zbog solarne toplote, rotacije Zemlje i gravitacionog
uticaja Sunca i Mjeseca. Okeanske struje miješaju toplu vodu iz tropskih krajeva s ledenom vodom
polarnih mora. Miješanje tople i hladne vode veoma je važno za klimu Zemlje, sisteme koji
održavaju život u morima i za svjetske zalihe ribe. Interakcija atmosfere s okeanima i morima ima
veliki uticaj na klimu i vremenske prilike. Okeani pomažu da se smanji efekat staklene bašte tako
Mora i okeani
1
što apsorbuju ogromne količine gasova, posebno ugljen (IV)-oksida.
Okeani godišnje proizvedu oko 200 milijardi tona planktona, posebno u priobalnim regionima.
Plankton je ključna veza u lancu ishrane i hrani između 200 i 400 miliona tona ribe godišnje.
Neživi elementi u okeanu takođe su veoma bitni. Morska voda i morsko dno su bogati mineralima.
Slana voda može se destilovati i koristiti za piće.
Hiljadama godina ljudi su koristili mora za pecanje, transport i trgovinu. Sada takođe vade naftu,
gas i minerale iz priobalnih voda. Nažalost, okeani su postali i đubrišta za naš otpad, uključujući
odvodne vode, kućni krš i opasne uzgredne proizvode kao što je nuklearni otpad.
Aktivnosti
Informacije o Jadranskom moru
1 Započnite ovu temu prikazivanjem filmova: Dah i Kap u moru, i koristeći informacije
iz uvoda povežite s poglavljima o morima i okeanima sa CD-ROM-a.
2 Objasnite da je Jadransko more dio većeg svjetskog okeanskog sistema koji ima specifične
ekološke probleme. Zamolite tri dobrovoljca da glume stručnjake za Jadransko more.
Dajte im papir s činjenicama o Jadranskom moru i zamolite ih da te informacije prezentuju
ostalim učenicima. Svakome od njih dodijelite poseban dio prezentacije.
3 Poslije prezentacija ukažite im na to da ekološko stanje Jadranskog mora ne može potpuno

popraviti samo jedna zemlja. Potreban je zajednički napor vlada i pojedinaca koji
na to mogu uticati.
Školska konferencija o Jadranskom moru

Pripreme za konferenciju
1 Učenici će učestvovati na međunarodnoj konferenciji: „Spasimo Jadransko more.”

Popričajte o tome da li je potrebno pozvati predstavnike:
• zemalja koje izlaze na Jadransku obalu;
• zemalja koje doprinose zagađenju, a to su one zemlje čije se rijeke ulivaju u Jadransko
more: Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija;
• evropskih i svjetskih organizacija koje se bave očuvanjem i unaprjeđenjem stanja
životne sredine;
• kompanija koje se bave pomorskim saobraćajem, turizmom, proizvodnjom đubriva
i ulja, ulovom ribe, itd.
2 Na tabli ispišite imena svih predstavnika koje treba pozvati.
3 Zamolite učenike da izaberu volontere koji će imati ulogu ovih predstavnika

i braniti njihova stanovišta i interese. Među zvanicama treba da se nađu i eksperti,
kao i predstavnici nevladinih organizacija koji brane interese zaštitara životne sredine,
pecaroša, malih hotela i restorana i ostalih kojih se ovo pitanje tiče.
Zaštita Jadranskog mora 169

1 Mora i okeani
Prva runda debate
1
2
Stolove postavite u krug, jer to ukazuje na činjenicu da će svim učesnicima biti pružena
jednaka šansa da učestvuju.
Nacrtajte tri paralelne kolone na tabli i zamolite par volontera da glume sekretare koji
će bilježiti glavne iskaze učesnika.
3 Postavite sljedeća pitanja, kao uvod u

diskusiju u prvom dijelu konferencije:
• Koje su specifične karakteristike
Jadranskog mora? (koristiti informacije
koje su iznijeli eksperti)
• Za šta se koristi Jadransko more?
(turizam i rekreacija, prevoz, ribolov,
pijesak i nafta, deponije itd.)
• Koji su izvori i oblik zagađenja u
Jadranskom moru? (naftni proizvodi,
teški metali, razni hemijski zagađivači,
pesticidi, hranljive supstance i otpad iz
gradova i sela, lučke djelatnosti, industrijske fabrike, prevoz ljudi i robe itd.).
Obavezno prodiskutujte kako rijeke koje se ulivaju u more utiču na zagađenje.
• Koje još konkretne aktivnosti mogu da ugroze biodiverzitet Jadranskog mora?
(pretjeran ribolov, ilegalne metode — lov mrežom, unos nepoznatih vrsta, isušivanje
vlažnih priobalnih zona itd.)
Zamolite sekretare da zapišu ove informacije u prvu kolonu.
Druga runda debate
1 Pređite na drugi dio konferencije tako što ćete u drugoj koloni zapisati koje su to mjere
koje mogu umanjiti probleme zapisane u prvoj koloni. Odgovarajuću mjeru zapišite
nasuprot odgovarajućem uzroku ekološkog stanja Jadranskog mora.
2 Popričajte o svim predloženim mjerama, dopuštajući da svi učesnici izraze svoje mišljenje,
bez obzira na to da li su oni predstavnici drugih zemalja, međunarodnih i poslovnih
organizacija ili nevladinih organizacija. Upozorite učesnike da pronalaženje jasnih
i prihvatljivih rješenja nije jednostavan zadatak. To zahtijeva vrijeme, strpljenje i
međusobno poštovanje svih učesnika.
3 Na kraju konferencije pozovite sve učesnike da odgovore na pitanje „Kada sam na moru,
šta ja kao pojedinac mogu učiniti da pomognem očuvanju Jadranskog mora?”
Zapišite najčešće odgovore u treću kolonu. Porazgovarajte o tome kako su oni slični
ili različiti u odnosu na prijedloge u drugoj koloni.
U nastavku...
• Učenicima pustite snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu.
• Podstaknite učesnike da smisle odgovarajući apel koji prati poruku filma. Najbolje prijedloge
zapišite na tabli.
170 Zaštita Jadranskog mora

Mora i okeani
Podaci o Jadranskom moru
Informativni list
Opšti podaci
Jadransko more je najugroženiji region u Mediteranskom moru — to je veoma osjetljiva
morska oblast koja se suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima. Ovo more je dom nekim
od najznačajnijih blaga svjetske baštine. Jadranska oblast je ekonomski važna za turizam
i rekreaciju, glavni transportni čvor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih evropskih
industrijskih zona.
Latinsko ime ‘Mare Hadriaticum’ ili ‘Mare Adriaticum’ vodi porijeklo od etrurske kolonije
i u početku je bila obilježena samo do gornjih dijelova mora. Jadran odnosno Adria vjerovatno
vodi porijeklo od ilirskog ‘adur’, što znači voda ili more.
Šest jadranskih zemalja su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Slovenija i Crna Gora.
Pošto Jadransko more dijele šest povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se more
zaštitilo takođe moraju biti međunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obavezu
i odgovornost da razviju ove mjere i da poštuju zajedničku životnu sredinu.
Fizičke i biološke odlike

Jadransko more je dio većeg Mediteranskog mora. U najdužem dijelu dugačko je 770 km,
a u prosjeku je široko 160 km. Povezano je s Jonskim morem i ostatkom Mediterana preko
moreuza Otranto, koji je širok samo 85 km. Njegova ukupna površina je 160 000 km².
Zapadna obala mora je istočna obala Italije, a istočna obala mora uglavnom se prostire duž
Hrvatske i njenih brojnih ostrva. Manji dio ove obale pripada Sloveniji, Bosni i Hercegovini,
Crnoj Gori i Albaniji (od sjevera ka jugu). Zapadna obala je uglavnom niska, na sjeverozapadu
se spaja s močvarama i lagunama, dok je
istočna obala uglavnom gola i stjenovita,
s mnogo ostrva. Nekoliko velikih rijeka
ulivaju se u Jadran: najvažnije su Adiđe,
Brenta, Isonco, Neretva, Pijave, Po,
Reno i Bojana. Jadransko more je zbog
toga manje slano i razvodnjeno,
za razliku od ostatka Mediterana.
Sjeverni dio mora je veoma plitak —
sjeverno od linije između Rimina i Istre
more je rijetko dublje od 45 m.
Ka jugu, između Ortone i Šibenika,
nalazi se veliko ulegnuće, koje je na
nekim mjestima dublje od 180 m.
Najdublji dio mora od oko 900 m nalazi
se istočno od Monte Gargana, južno od Dubrovnika i zapadno od Drača, mada, na jednom
mjestu dostiže dubinu od čak 1460 m. Procjenjuje se da je prosječna dubina mora 240 m.
Postoji mnogo ugroženih i zaštićenih vrsta flore i faune na Jadranu, i važna staništa. Tu spadaju:
dugokljuni delfin Bottlenosed dolphin, morska kornjača Loggerhead turtle, morska trava pri dnu,
korali i mjesta gdje se gnijezde ptice.
Osim toga, ribolov je važna djelatnost na Jadranskom moru. Jastog, sardine i tune glavni su ulov.
Opasnosti
Veliki broj gradova nalazi se na ivici skoro zagađenog Jadrana. Ovi gradovi, od kojih su većina
velike luke koje imaju transportnu, petro-hemijsku i ostale proizvodne industrije, doprinose
zagađenju mora. Kako su Italija i Hrvatska velike turističke atrakcije, s morskim i obalnim
turističkim centrima, postoji dodatni pritisak na obale zbog ovih aktivnosti. Osim toga, razvoj
turističke infrastrukture raste u ovoj oblasti, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji. Ponašanje
korisnika obalne zone je zato pitanje od ključnog značaja za region.
Nasuprot tome, u nekim dijelovima mora ovaj turistički razvoj je ugrožen, jer zbog specifične
biologije, hidrografije i hemijskog sastava vode na izvoru rijeke Po u sjevernom Jadranu, i kod
Tivta u južnom Jadranu povremeno intenzivno bujaju sluzave alge. Niko ne želi da pliva u vodi
punoj zelenih algi i zato su ova dešavanja izazavala ekonomsku i ekološku štetu.
U cijelom Mediteranu ribolov je važna industrija, i sada je i ta delatnost pod izvjesnim pritiskom.
171
2 Mora i okeani
Ribe
Autor: Robert Atkinson
Ključni Smanjivanje zalihe riba kao prirodnog resursa

koncepti/sadržaji
Razred VI i VII
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Stolovi, tabla, dijelovi igrice Ratovi riba

(pogledaj papir s podacima)
Nastavni predmeti Geografija, Biologija s ekologijom, Priroda

• razumije koji se problemi javljaju u upravljanju zajedničkim
opštim resursima;
• analizira razliku među zainteresovanim stranama i praktičnim
teškoćama održivog upravljanja resursima.
Nastavne metode Predavanja, diskusije, simulacije, igre kroz uloge, razmjena

ideja, video prezentacija
Uvod
Kada neko doživi razočarenje u ljubavi, obično se kaže „ima puno riba u moru”. Ali, da li ih
zaista ima? Širom svijeta, u posljednjih trideset godina, nekoliko lovišta riba je presušilo,
kako biološki, tako i ekonomski, i to zbog prekomjernog ulova izazvanog tehnološkim razvojem
u ribolovu i povećanom potražnjom ribe. Tu spadaju lovišta sjevernomorske haringe (1970-ih),
lovište u Grend Benksu (1990) i u Beringovom moru (1999). Ovo je velika šteta jer riba pruža
važan izvor hrane koja može održivim upravljanjem da se eksploatiše bez posljedica.
U zemljama u razvoju gubitak trenutno održivih lovišta zbog nekontrolisanog ribolova može
dovesti do ozbiljnih nestašica u priobalnim zajednicama.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka sjevernoamerička ostrvska
zemlja Island zbog pristupa njihovim ribolovnim oblastima
suprotstavila se Ujedinjenom Kraljevstvu. Ekonomija Islanda
oslanja se skoro isključivo na ribolov i svako smanjenje zaliha
značilo bi propast njihove ekonomije. Island je želio da zaustavi
ostale zemlje da love blizu njegovih obala, da bi zaštitili zalihe
ribe, i označili su to ekskluzivnom zonom. UK su željeli da
podrže svoju flotu morskih ribolovaca (kao i godišnji prihod,
radna mjesta i zajednice koje su od toga zavisile) i suprotstavili
su se unilateralnoj objavi Islanda o jurisdikciji nad morima izvan
njihovih teritorijalnih voda.
Serija konfrontacija dobila je nadimak „Riblji rat” (što je u engleskom jeziku igra riječi i asocira
na Hladni rat), iako nije došlo do pravih borbi (bilo je nekoliko okršaja između islandskih
i britanskih ratnih brodova u pokušajima da se primijene ribolovna ograničenja, odnosno
da se zaštite od onih koji pecaju pomoću mreže). Na kraju su uspjeli da naprave kompromis.
UK je dozvoljeno da pošalje ograničeni broj čamaca za ribolov u islandsku samoproglašenu
ograničenu zonu za ribolov. Svađa je bila bespotrebna, jer je dva saveznika dovela u ružan
položaj. Ipak, pokazalo se da je Island bio u pravu kada je zaštita prirodnih zaliha u pitanju.
Cod fishery je sada jedno od rijetkih lovišta koja nastavljaju da se razvijaju i to legalno, jer je
1976. godine UN Konvencija o morskom pravu potvrdila unilateralnu deklaraciju o granici od
200 nm. To je 1994. ohrabrilo sve obalne nacije da objave Ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ)
od 200 nm (Morska ili nautička/međunarodna bbmilja određena je kao srednja dužina luka
jednog minuta zemljinog meridijana i jednaka je 1852 metra).
172 Ribe
Problemi vezani za „Riblji rat” i održivo upravljanje zalihama ribe tema su istraživanja u ovoj
lekciji. Učenici se susreću s problemima upravljanja ovog resursa i pokušavaju da smisle načine
racionalnog upravljanja.
Aktivnosti
Mora i okeani
2
Uvod u probleme ribolova:
1 Koristeći podatke o problemima u ribolovu i dio o ribolovu u morima i okeanima

na CD-ROM-u napravite uvod u predavanje o problemima s ribljim resursima. Naglasite da
su zalihe sjevernomorske haringe nestale i prodiskutujte odakle dolazi riba koju i oni jedu.
2 Započnite diskusiju o tome kome pripadaju mora i okeani i kome pripadaju resursi u tim
vodama. Pojasnite da svi resursi imaju neku vrijednost i da je vlasništvo nekog resursa važno
ekonomsko pitanje. Popričajte o tome ko ima korist od eksploatacije lovišta ribe?
Ratovi riba — simulacija
1 Osnovna ideja ove lekcije je da s učenicima prođete jednostavnu simulaciju „Ratovi riba”.
Svrha ove vježbe je da pokaže učenicima šta može da se dogodi međunarodnim lovištima
ako se nedozvoljeno i nekontrolisano eksploatišu. Simulacija se sastoji iz pet krugova.
Za simulaciju vam je potrebno:
• 50 sličica riba isječenih iz ilustrovanih strana
• 20 sličica čamaca za ribolov isječenih iz ilustrovanih strana
• tabla za pisanje rezultata
• četiri velika stola postavljena na sljedeći način:
Sto A (Zemlja A) Sto B (Zemlja B)
Čamac za pecanje Čamac za pecanje
Sto D (Podloga za mriješćenje) Sto C (Zemlja C)
50 riba Čamac za pecanje
2 Učenike treba podijeliti u tri grupe: zemlja A, zemlja B i zemlja C. Svaka grupa treba da
sjedi blizu odgovarajućeg stola. Svaka zemlja na početku dobija jedan čamac za pecanje.
U prvom krugu 40 sličica riba postavljene su na sto D (podloga za mriješćenje).

Ovo jato riba onda se pomjera (na papiru ili poslužavniku) u smjeru kazaljke na satu
preko svakog stola (predstavljajući vode svake od zemalja). Za svaki čamac za pecanje
svaka zemlja može da uzme po četiri ribe u svakom krugu.
Na kraju svakog kruga preostala riba se vraća na sto D. Na svake dvije ribe na gomili može
da se doda još po jedna riba. Na primjer, ako je ostalo 28 riba, dodajte još 14 riba na
gomilu (jedino ograničenje je da može da bude maksimum 50 riba, jer to predstavlja broj
riba koji mogu da održe njihovi izvori hrane).
Na kraju svakog kruga, za svakih osam riba koje jedna grupa posjeduje može da kupi
još jedan čamac za pecanje i postavi ga u svoje teritorijalno more (sto). U tabeli na tabli
možete zapisivati rezultat i cijeli ciklus se nastavlja devet krugova ili dok ne nestane
sva riba. Naravno, ovo je pojednostavljena simulacija i može se zakomplikovati uvodeći
u igru međunarodne vode i promjenljive količine nove ribe koja pristiže zbog različitih
prirodnih uzroka, ali poruka ostaje ista.
3 Otvorite diskusiju o tome šta se dogodilo lovištima ribe posle pet krugova. Šta se desilo
sa lovištima? Da li ima više ili manje riba nego na početku? Da li je nestalo ili i dalje postoji?
Na koji način biste izvukli najviše resursa (i radna mesta) iz tih lovišta, a da ga ne uništite?
Kako možemo da obezbedimo da sve zemlje imaju podjednaku korist? Zapišite otvorena
pitanja na tabli.
Ribe 173
2 Mora i okeani
Održivo upravljanje lovištima
1 Podijelite odjeljenje u četiri ‘interesne grupe’:
• Ribolovci — obezbjeđuju dovoljno poslova za pecaroše — puno čamaca.

• Zaštitari životne sredine — obezbjeđuju da se zalihe riba ne smanjuju pecanjem.
• Vlada — obezbjeđuje najveći mogući ulov ribe (prihodi).
• Nadleštvo lovišta — održavanje ravnoteže ribljih resursa na duži period.
Zamolite svaku grupu da radi u timu na donošenju principa i metoda koje oni smatraju
korisnim u održivom upravljanju ribljim lovištima, tako da njihova interesna grupa ima
koristi od toga.
2 Svaka interesna grupa treba da prezentuje svoje principe odjeljenju. Na osnovu tih principa
počinju pregovori između različitih grupa koji treba da dovedu do „Sporazuma o ribolovu”.
Ovaj sporazum trebalo bi da posjeduje nova pravila koja će im pomoći da vode simulaciju
na najbolji način. Trebalo bi se fokusirati na povećanje prihoda i radnih mjesta, ali ne po
cijenu osiromašenja zaliha do tačke kada više ne mogu da se obnove.
3 Prateći pravila sporazuma, ponovite simulaciju „Ratovi riba” i vidite da li učenici mogu
da dođu do još boljih rješenja.
U nastavku...
• Pustite učenicima snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu.
• Podstaknite učenike da zapišu probleme o kojima ste diskutovali i da se raspitaju
da li su slični problemima u nekom od konkretnih lovišta (na primjer, na Jadranu)
ili u nekom drugom živom resursu (na primjer, šume ili neka međunarodna rijeka).
Koje su tu lekcije, ili razlike?
• Zamolite učenike da u prodavnicama pronađu proizvode koji se održivo upravljaju
(obično postoji oznaka). Koliko im je teško da pronađu nešto od toga? Da li sada bolje
razumiju kako se hrana proizvodi i upravlja?
174 Ribe
Problemi ribolova
Kome pripada riba?

Nacionalne teritorijalne vode neke zemlje ograničene su na 12 nm (nautičkih milja).
Međutim, posljednjih godina zemljama je dozvoljeno da kontrolišu zonu lovišta riba
Mora i okeani
2
do 200 nm. Ovo proširenje nacionalne kontrole nad okeanima (posebno biološki
produktivnog kontinentalnog dijela) pojasnilo je pitanje jurisdikcije nad zalihama ribe.
Međutim, u mnogim ribolovnim oblastima koje se sada nalaze u okviru nacionalnih
granica ranije su lovili ribolovci iz drugih država, i ovi zahtjevi i prava ribolovaca moraju
da se uzmu u obzir. Osim toga, ribe se kreću i upravljanje je komplikovano kada one
stalno prelaze granice. Uopšte nije jednostavno reći ko posjeduje ribu i pravo da je lovi,
a uz to i odgovornost da njome upravlja. U pokušaju da riješe ove probleme, vlade iz
mnogih država napravili su sporazume o ribolovu kako bi se dogovorili oko najboljih
načina eksploatacije lovišta, a da ih ne unište.
Dinamika zaliha ribe

Osnovni problem održavanja zaliha ribe jeste kako odlučiti koliko riba i kada mogu da
se love. Ako izuzmemo brojanje konkretnog ulova, očigledno je veoma teško odrediti
koliko ribe ima u morima. Osim toga, morsko okruženje je veoma kompleksno i teško
je predvidjeti interakciju između različitih vrsta, njihove izvore hrane, struje i klimu.
S ograničenim znanjem morskog eko-sistema i dinamike zaliha ribe, naučnicima je veoma
teško da savjetuju vlade da zabrane prekomjernu eksploataciju svjetskih lovišta ribe.
Mnogi naučnici, biolozi, fizičari i matematičari zajedno su pokušavali da naprave model
dinamike zaliha ribe i donekle su imali uspjeha. Međutim, često se dešava da čak i ako
je nauka u pravu, savjeti naučnika ne idu u tom pravcu jer se priklanjaju ekonomskim
i društvenim interesima.
Ribarske zajednice
Iako smo skloni tome da vidimo ribu samo kao hranu na našem tanjiru, a ribolov kao
industrijsku granu, trebalo bi uzeti u obzir i to da ribolov zavisi od zajednica koje žive
pored mora. Tradicionalno, muškarci se bave lovom, često u opasnim uslovima,
dok su žene u ovim zajednicama imale veliku ulogu u procesovanju ulova.
Postoji bogata tradicija i nasljeđe vezane za ove zajednice. Radne ribarske luke
turistima često djeluju kao zanimljiva atrakcija, više nego satanizovane jahting marine.
Oni, kao i ostale interesne grupe, imaju jednak interes u održivom upravljanju zaliha
riba od kojih žive, i mogu doživjeti teške ekonomske probleme zbog kontrole nad
ribolovom. Oni isto zaslužuju pošten i bezbjedan život.
Kontrolisanje ulova
Zbog kolapsa ili kolapsa koji prijeti mnogim lovištima širom svijeta, vlade traže načine
da obezbijede održivu eksploataciju resursa ribe. Ovo je posebno teško u predjelima
gdje ne postoji nacionalna jurisdikcija — u zemljama trećeg svijeta. To je teško i u
predjelima gdje ribolovci iz različitih zemalja pokušavaju da eksploatišu ista lovišta,
bilo u istim predjelima ili iste zalihe ribe koje migriraju.
Ako zemlje ne mogu naći način za održivim upravljanjem zaliha ribe, odgovorni
su za dvije vrste prekomjernog ribolova: biološkog prekomjernog lova i komercijalnog
prekomjernog lova. Biološki prekomjeran ribolov nastaje kada se toliko riba ulovi da
nastaje kolaps u zalihama ribe (nema dovoljno zrelih riba da zamijene one koje su
ulovljene), dok komercijalni prekomjerni ribolov znači da je vrijednost ulova toliko opala
da više nije profitabilno loviti ih (prihodi ne pokrivaju troškove uloženog — čamci, mreže,
plate, procesovanje). Obje vrste su znak lošeg upravljanja ribljim resursima.
Postoji nekoliko načina regulisanja prekomjernog ribolova, i tu spadaju:
• Kvote — kontrolisati broj ulovljenih riba
• Izdavanje dozvola i licenci — ograničiti opremu ili broj ljudi kojima je dozvoljeno pecanje
• Restrikcija opreme — zabraniti određenu vrstu opreme ili definisati odgovarajuće
razmjere mreža (što bi dozvolilo manjim ili nezrelim ribama da pobjegnu).
• Zatvorene sezone — skratiti otvorene sezone lova i/ili prekinuti ribolov za vrijeme
parenja riba
• Zatvorena oblast — zaštititi osjetljive oblasti za parenje od ribarskih aktivnosti.
Međutim, svaki od ovih načina ima problem praktične implementacije i primjene. Odluke
o kontrolisanju prekomjernog ribolova često su politički određene (ekonomskim stanjem,
radnim mjestima, nacionalnim ponosom) i biološki problemi su često zanemareni zbog toga.
Ribe 175
Mora i okeani
Ratovi riba — Ilustrovane strane

Informativni list
176
Mora i okeani
Ratovi riba — Ilustrovane strane
Informativni list
(nastavak)
177
Potrošačko društvo
Životna sredina
i zdravlje
Vrijednosti
Ljudska prava
Naša planeta Zemlja

u budućnosti
Čemu bespotrebno trošenje? 181
Pakovanje 185
Etikete i reklame 189
Privatno vlasništvo 192
Odnos ljudi prema psima lutalicama 195
„Više”
„Izbor”
„Reklame”
Životna sredina i zdravlje

Da li je hrana uvijek zdrava? 202
Ljekovito bilje 206
Zagađivanje vode hemijskim supstancama 211

„Homo chemicus”
Ljudska prava
Može li pojedinac mijenjati svijet? 216

„Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje?”
Naša planeta Zemlja u budućnosti

Naša planeta u budućnosti 220

„Rukovati s pažnjom”
„Kraljevstvo”
Informativni list
Volite li da trošite? 184
Analiziranje ambalaže 187
Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja 188
Trutovi i pčele (ljudi štetočine i odgovorni koji rješavaju probleme) 194
Čovjekov najbolji prijatelj? 197
Prirodne metode liječenja 209
Osobine vode 215
Uskršnje ostrvo 223
Osnovni principi održivog razvoja 224
Samit u Johanesburgu 2002. godine 225
Čemu bespotrebno trošenje?

Autor: Jacek Schindler
Ključni Konzumerističko ponašanje ima veliki uticaj na kvalitet života

koncepti/sadržaji ljudi, kao i na životnu sredinu.
Razred VII
Mjesto Učionica
Nastavni predmeti Građansko vaspitanje

• zna da potrošačko ponašanje ima negativan uticaj na ljudsko
zdravlje i životnu sredinu;
• izgradi kritičan stav prema potrošačkom ponašanju
podržavajući principe odgovorne kupovine svojih roditelja.
Nastavne metode Video prezentacija, diskusija, takmičenje
Uvod
Za većinu ljudi kupovina je postala dio svakodnevnog života. Uprkos tome, ljudi imaju potrebu
da od obične, svakodnevne aktivnosti načine nesvakidašnji događaj, posebno zbog dodavanja
izvjesnog začina ili smisla sopstvenom životu. Na primjer, ako nam je potreban hljeb, olovka,
sijalica ili bilo šta drugo, jednostavno odlazimo do radnje i te potrepštine pazarimo. Često, ipak,
prednost se daje samom činu kupovine, a ne toliko onome što nam je zaista potrebno.

1 Potrošačko društvo
Koliko često kupujemo masovno proizvedeni hljeb

u supermarketu umjesto u našoj omiljenoj pekari? Ako svratite
u knjižaru, možete pronaći divne komplete olovaka ili pera koje
ne biste pronašli nigdje drugo. Ili, da budemo jasniji, ako se
odlučite da potrošite vrijeme i novac za kupovinu „štedljivih”
sijalica kad god je to moguće, napravili ste odlučujući korak
za zaštitu životne sredine. U većini slučajeva mi ipak
ne razmatramo toliko pažljivo odluke o tome šta ćemo kupiti.
Veoma često stupamo u radnju ili supermarket bez
prethodne odluke šta ćemo zapravo kupiti. Možda idemo
u kupovinu da bismo se opustili, porazgovarali, da istražimo
nove trendove, ili prosto da zadovoljimo potrebu da kupimo
bilo šta. Kada ova vrsta ponašanja postane bitan faktor u našem životu, suočavamo
se sa raširenim pojmom potrošačkog ponašanja. Jednom, kada kupovina postane važna i
bazična aktivnost, ona uobličava način na koji vidimo svijet oko nas i naše mjesto u tom svijetu.
Svi mi imali smo iskustva s ovakvim ponašanjem, u manoj ili većoj mjeri. Predmeti i kupovna
moć za mnoge ljude važni su statusni i klasni simboli, a pripadnost „višim” slojevima vrlo često
znači posjedovati neki popularan i široko prihvaćen proizvod.
Ovaj stav ima negativan efekat na naš kvalitet života. Umjesto kupovine onoga što nam zaista
treba (i što je često zapravo najzdravije i najkvalitetnije), mi pokušavamo zadovoljiti psihološku
potrebu predajući se nepotrebnoj, nezdravoj i rasipničkoj kupovini. Ovakvo ponašanje ima
fatalne posljedice i po životnu sredinu. Kada je većina populacije zaražena konzumerizmom,
stvara se čitava infrastruktura kojoj je temelj proizvodnja i prodaja što veće količine proizvoda
što većem broju ljudi.
Aktivnosti
Uvod
1 Upoznajte odjeljenje s konceptom potrošačkog društva koristeći informacije iz uvoda

i iz poglavlja Potrošačko društvo na CD-ROM-u.
2 Pogledajte film Više koji je uključen u video materijal.
3 Nastavite čas diskusijom i zamolite učenike da podijele lična iskustva koja ilustruju stereotip
„što više, to bolje”. Koje su posljedice po životnu sredinu kada se ljudi motivišu da kupuju
i troše što je moguće više?
4 Podijelite radni list Principi odgovorne kupovine. Razgovarajte o sljedećem:
• Kako se oduprijeti nametnutoj potrebi da kupujemo bespotrebne stvari?

• Kakav uticaj na životnu sredinu ima pridržavanje principa pobrojanih u radnom listu?
Takmičenje
1 Organizujte takmičenje učenika u nabrajanju najskupljeg i najbesmislenijeg poklona za koji

su ikada čuli.
2 Pročitajte tekst Kako kupovati gedžete (spravice) i tako započnite igru (još jedan način
je da predložite učenicima da opišu određeni upotrebni predmet pantomimom ili drugim
neverbalnim metodima). Šta tačno neki poklon ili neku stvar čini besmislenom?
Odaberite najbolje primjere i upišite ih u kolonu.
3 U drugoj rundi takmičenja pitajte učenike da navedu primjere najljepših poklona za koje
su ikad čuli, a koji se ne mogu dobiti za novac — kao na primjer, izlet, pjesma na poklon,
čestitka koju je neko sam napravio, itd. Izaberite najbolje primjere i upišite ih u drugu kolonu.
4 Uporedite primjere pobrojane u obje kolone. Šta ih razlikuje?
182 Čemu bespotrebno trošenje?

•
U nastavku...
Neka učenici od kuće donesu jednu jaču kesu za kupovinu. Ako roditelji obavljaju kupovinu
poslije posla, neka ih učenici zamole da kesu ponesu sa sobom kad krenu na posao.
Ubijedite učenike da je prethodna izrada spiska za kupovinu korisna praksa. Na ovaj način
porodice mogu lakše prevazići naviku bespotrebne kupovine.
1
Principi odgovorne kupovine
• Prije odlaska u kupovinu pripremam spisak. Ovo nije samo podsjetnik stvari koje
su mi neophodne, već me sprječava da potrošim novac na bilo šta što vidim.
• Kada idem u kupovninu, sa sobom nosim platnenu torbu ili korpu. One su ekološki
bezbjedne i traju mnogo duže od plastičnih kesa.
• Obavezno pogledam šta piše na pakovanju proizvoda. Biram proizvode iza kojih
će ostati najmanje đubreta.
• Kupujem proizvode koji su ekološki bezbjedni; ne samo one koji se najviše
reklamiraju i koji su najpopularniji.
• Ne dopuštam da se djeca prepuste kupovini kao vidu zabave. Ako zaista želim
da ih nečim častim, odvešću ih da vide ili rade nešto zanimljivo, recimo u bioskop
ili na bazen, u park, ili ću ih izvesti u šetnju.

Volite li da trošite?
Informativni list
Ni Crnu Goru ne mimoilazi potrošačka groznica. Na primjer, Nova godina — nekima omiljeno
doba godine, ali ne zbog vremena koje se može provesti s porodicom, već zbog natpisa
sniženja koja vrebaju na svakom ćošku. Da li zapravo uvijek kupujemo ono što nam treba,
ili privučeni natpisom „sniženje“ kupimo i ono što nam ne treba? Neko će reći, pa dobro —
trebaće mi nekad, bolje da kupim kad je već tako jeftino, sviđa mi se iako mi ne odgovara,
...ma kupiću; ... I tako postajemo žrtva svoje pohlepe ali i prodavaca, koji se zaliha robe
pokušavaju pošto poto riješiti, često prodajući robu čiji je rok trajanja na izmaku ili koja više nije
u modi. Nekad se stvarno isplati, a nekad... Šta da radimo onda kada nas stvarno nadmudre
i kada postanemo žrtva prodavaca, koji neće da nam vrate robu s manom, isteklim rokom?
U Crnoj Gori, Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) bavi se ovakvim i sličnim problemima,
ali i nekim mnogo ozbiljnijim, kao i neke NVO. Oni su tu da vam pomognu u slučaju da se nešto
slično i vama desi. Ipak, mnogo bolji savjet je da sljedeći put kad vidite da je nešto na akciji,
ili da su popusti provjerite da li vam to stvarno treba i da li je roba koju imate namjeru
kupiti ispravna.
184
Pakovanje
Ključni Ambalaža
2
koncepti/sadržaji
Razred V — IX
Mjesto Prodavnice, kod kuće, učionica
Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, proizvodi široke potrošnje
Nastavni predmeti Poznavanje društva, Građansko vaspitanje, Istorija, Geografija

• objasni šta je ambalaža;
• analizira izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanja koji
ima uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi;
• ocijeni uticaj potrošačkih zahtjeva na standard građana.
Nastavne metode Razgovor, diskusija, analiza, video prezentacija
Uvod
Industrija pakovanja i ambalaže jedna je od najdinamičnijih
razvojnih grana privrede. U modernom pakovanju proizvodi
imaju duži rok važenja i lakše se prenose. Ona ispunjavaju svoju
svrhu na najbolji mogući način — predstavljaju proizvod i
privlače pažnju potrošačima, a pakovanje je često privlačnije
od proizvoda koji sadrži.
Pa ipak, glamurozna pakovanja ponekad su propraćena vrlo
neprijateljskim pojavama prema životnoj sredini. Pakovanje
je odgovorno za proizvodnju više od polovine kućnog otpada.
(Ovo vam može biti dobar pokazatelj količine sirovina i energije
koja se koristi za proizvodnju pakovanja i problema koji nastaju
u procesu upravljanja otpadom — štaviše, ambalaža spada u veoma „izdržljiv” i „otporan”
vid otpada.) U prirodi, prirodno razgrađivanje ambalaže od vještačkih materijala može trajati
stotinama godina.
Aktivnosti
Prikupljanje informacija
1 Nedjelju dana unaprijed podijelite odjeljenje u šest grupa

i dajte svakoj od njih spisak različitih proizvoda, uključujući:
• mlijeko
• slatkiše, čokoladu
• mekinje i pirinač
• makaze, hemijske olovke, penkala, olovke
• deterdžent i tečne sapune
• pastu za zube i losion poslije brijanja.
2 Neka se učenici raspitaju, kod kuće i u prodavnicama, o pakovanju ovih proizvoda.
Pakovanje 185
Diskusija/razgovor
1
2
Pokrenite diskusiju/razgovor o tome da li izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanja
ima uticaja na životnu sredinu.
Napišite mišljenja učenika na tabli.
3 Prikažite obrazovni film Izbor i recite im da prodiskutuju o svrhama pakovanja.

Može li izgled pakovanja manipulisati odlukama kupca? Koja je ekološka cijena te odluke,
ukoliko se predamo isključivo prvom utisku i šarmu ambalaže?
Analiziranje ambalaže
1 Neka predstavnici šest grupa predstave rezultate svojih istraživanja. Napišite na tabli imena
ispitivanih proizvoda; nasuprot njima zabilježite različite vrste pakovanja u kojima su
proizvodi prisutni na tržištu.
2 Podijelite radni list Algoritam za ocjenu pakovanja i predstavite sljedeće činjenice:
• Sve može biti upakovano, čak i pakovanje. Ali u slučajevima kada ono nije potrebno,
u pitanju je opterećivanje životne sredine.
• U slučaju pakovanja koje se može ponovo upotrijebiti — kod pojedinačnog ili više
pakovanja — problem otpada sveden je na najmanju mjeru. Ovaj vid pakovanja takođe
znači podršku potrošačkom modelu prema kojem zadovoljstvo zbog posjedovanja
nekog predmeta nije u direktnom odnosu s količinom kupljenog.
• Postoje četiri načina na koje se poboljšava odnos između količine kupljenog
i pakovanja: 1) načiniti jedno, veće pakovanje, umjesto više manjih; 2) optimizovati
prostor kod pakovanja; 3) ne razdvajati proizvode pojedinačnim pakovanjem svake
kupljene stvari — izbjegavati „unutrašnje pakovanje”; i 4) koristiti trajnija pakovanja,
jednostavna za korišćenje, koja mogu biti ponovno iskorišćena.
• Najveći broj materijala može se nanovo upotrijebiti ili reciklirati, ali ovo nije uvijek
razumno rješenje. Reciklaža je dobro rješenje za slučaj kada je otpad već nastao,
ali tek pošto se više ne može tretirati ili staviti u ponovnu upotrebu. Reciklaža je dug
proces koji zahtijeva trošenje energije i drugih sirovina.
• Biološka degradacija pakovanja isplativa je tamo gdje nema sistema za upravljanje
otpadom.
• Materijal koji se koristi, kao i konstrukcija pakovanja, moraju biti jednostavni.
Odličan primjer je pakovanje koje se obično koristi za suve dezodoranse.
Pakovanje je jednostavno, i obično se pravi od materijala sličnog porijekla.
3 Nastavite s ocjenjivanjem pakovanja svih osam vrsta proizvoda. Ako naiđete na neku
teškoću, koristite informacije iz teksta Primeri iz ocjenjivanja ambalaže.
U nastavku...
• Recite učenicima da novostečena saznanja koriste kod kuće i da sa svojim ukućanima diskutuju
i planiraju kupovinu, kako bi proizvodi koje nabavljaju bili bezbjedniji za životnu sredinu.
186 Pakovanje
Analiziranje ambalaže
Informativni list
Ocijenite pakovanje svakog proizvoda prema dolje navedenoj shemi. Počnite s prvim pitanjem.
Ako je odgovor NE, nastavite do sljedećeg pitanja. Što prije odgovorite s DA, u pitanju je
ambalaža bezbjednija za životnu sredinu. Više informacija o ocjenama za najčešće korišćene
ambalaže možete naći na stranici 188, u tekstu Primjeri iz ocjenjivanja ambalaže.
1. Da li se proizvod može prodavati bez ambalaže?
Ne Da Najbolje pakovanje je kada pakovanja nema.
2. Da li se proizvod može prodavati u pakovanju koje se može

nanovo upotrijebiti?
Pakovanja koja se mogu nanovo upotrebiti umanjuju
Ne Da troškove, kao i uticaj na životnu sredinu, svaki sljedeći
put kada se vraćaju u upotrebu.
3. Da li je pakovanje načinjeno od jednog ili malog broja materijala?
Ne Da Što je broj materijala upotrijebljenih za pakovanje

određene količine proizvoda manji, to bolje.
4. Da li je ambalaža načinjena od recikliranog materijala

i je li reciklabilna?
Ne Da Reciklirani materijal smanjuje upotrebu sirovina i količinu

otpada.
5. Da li je pakovanje biorazgradivo?
Ne Da Pakovanja koja su biološki razgradiva imaju mnogo manji

uticaj na životnu sredinu.
6. Da li je model pakovanja relativno jednostavan?
Ne Da Jednostavnija pakovanja koriste manje materijala

i energije.
187
Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja

Informativni list
MLIJEKO Ako možemo da biramo između mlijeka u flaši koja se može nanovo
upotrijebiti, u plastičnoj kesi ili u višeslojnom pakovanju (tj. mješavini papira,
plastike i metala), u tom slučaju:
• boca zadovoljava zahtjev iz pitanja broj 2 u upitniku;
• kesa zadovoljava zahtjev broj 4 u upitniku;
• višeslojni materijali daju odgovor NE u svim pitanjima.
Boca je očito najefikasnije pakovanje, zatim slijedi reciklabilna plasitčna kesa,
i na kraju, kompozitno pakovanje.
SLATKIŠI Ako možemo da biramo između slatkiša koji se prodaju u rifuzi

(tj. u radnji se spakuje u plastičnu ili papirnu kesu), slatkiša u plastičnom
pakovanju, u najlonu ili kartonskoj kutiji, onda svi ovi tipovi odgovaraju
pitanju 2 iz upitnika.
MEKINJE, PIRINAČ Ako poredimo mekinje u najlonu s onima u kartonskoj

kutiji ili platnenoj vrećici, onda u slučaju kartonske kutije imamo jedno pakovanje
previše. Tako je u slučaju kese, najlonske ili platnene, zadovoljen zahtjev
iz pitanja 2. Mekinje možemo kupiti u kesi, a bez kartonske kutije (pored toga,
ako se kuvaju na tradicionalan način, biće ukusnije i zdravije). Ako uporedimo
mekinje i pirinač pakovane u plastične i papirne kese, onda je u oba slučaja
zadovoljen kriterijum iz pitanja 4, ali u pitanju 5 samo papirne kese zadovoljavaju
kriterijum koji je tu postavljen.
HEMIJSKE I DRVENE OLOVKE, PERA Već u prvom pitanju odgovor je DA —

ovi proizvodi mogu se prodavati bez pakovanja.
SOKOVI Ako možemo da biramo između boce koja može nanovo da se upotrijebi,
staklene boce s voćnim sirupom koja može nanovo da se upotrijebi i kartonske
ambalaže, u prvom slučaju odgovor će biti DA za pitanje 2, u drugom za pitanje 3,
a u slučaju boca pitanja 4 ili 6.
DETERDŽENT Ako uporedimo pakovanja od istih materijala, ali različite veličine

(male i velike kartonske kutije, male i velike kese), onda će pitanje 3 razdvojiti
tipove pakovanja na one bezbjedne i one koji ugrožavaju životnu sredinu.
Ako poredimo kartonske kutije deterženta s pakovanjem u najlonske kese,
onda će na pitanje odgovor biti DA u slučaju kesa, i NE u slučaju kartonskih kutija.
ZUBNA PASTA Već od pitanja 1 razdvojićemo paste pakovane samo u tubu,

od onih gdje je tuba dodatno upakovana u kartonsku kutiju. U ovom slučaju
kartonsko pakovanje je nepotrebno i suvišno.
188
Etikete i reklame
Ključni Etikete i reklama kao izvor informacija

3
koncepti/sadržaji
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Isječci iz novina i časopisa, etikete, posteri, video materijal

Zeleni paket
Nastavni predmeti Građansko vaspitanje, Biologija s ekologijom, Likovna kultura

• definiše šta su reklame i koja im je uloga;
• otkrije da često primamljive reklame prikrivaju
prave informacije;
• razvije kritički pristup prema informacijama na etiketama.
Nastavne metode Diskusija, video prezentacija, pravljenje kolaža
Uvod
Reklame za proizvode su svuda oko nas. Na bilbordima, televiziji, na pakovanjima, radiju,
u novinama, radnjama i autobuskim stanicama, pa čak i u našem domu. One oživljavaju ulice,
iznenađuju nas, a njihovi slogani postaju dio našeg svakodnevnog govora.
Naljepnice/etikete na pakovanjima obavještavaju
potrošača o sadržaju proizvoda. S tačke gledišta
proizvođača ipak je važnije da one privlače pažnju
potrošača i ubijede njega ili nju da je njihov
proizvod bolji od konkurentskih. Često se dešava
da informativna funkcija etikete ostane u pozadini,
a u nekim ekstremnim slučajevima data
informacija više dezinformiše nego što informiše.
Cilj dezinformacije je da natjera kupca da proizvod
zgrabi i kupi istog momenta, a već poslije toga
na njemu je da odluči da li će vjerovati datoj
informaciji ili će potražiti drugi proizvod.
S druge strane, mušterije su žrtve ne samo
manipulacije koja dolazi od reklama i etiketa.
Reklame, etikete, kao i ukupan proizvod nalaze
se u vlasti istog, sveobuhvatnog pravila da ukusi
i očekivanja kupaca moraju biti zadovoljeni. Ako mušterija želi da kupi stoprocentni prirodni
sok od naranže, etiketa treba slovima da navede „100 %” i pakovanje treba da krasi slika lijepe,
sočne narandže. Ljudi daju prednost proizvodima u primamljivim pakovanjima, koji su
nedvosmisleno obilježeni i s lijepim slikama, ne razmišljajući mnogo o njihovom sadržaju,
a zadatak proizvođača je da ova očekivanja zadovolji.
Posebnu pažnju treba posvetiti informaciji kojom se u reklamama ili na etiketama, kroz logoe
i naslove, oglašavaju ekološki proizvodi. Ne treba biti ravnodušan prema tome da li je ovo
urađeno s pravom brigom za zaštitu prirode ili je u pitanju prosto zlonamjerno preuzimanje
ovih simbola, kako bi se apelovalo na društvenu svijest i obzire kupca.

Etikete i reklame
1
Aktivnosti
Nedjelju dana prije časa, zamolite učenike da

pronalaze i isijecaju oglase iz novina i časopisa koji
im zapadnu za oko (u pozitivnom ili negativnom
smislu). Recite im da, prije svega, obrate pažnju
na oglase koji su usmjereni na mlade ljude,
kao i na oglase koji reklamiraju elektronske
uređaje. Takođe im recite da sakupljaju etikete
i pakovanja s tekstualnom i grafičkom informacijom
(slike, fotografije) koje apeluju direktno
(tj. s naslovima „ekološki proizvod”) ili indirektno
(sa slikom prirodnog krajolika) na očuvanje prirode.
Predložite učenicima da osim etiketa i pakovanja
koje imaju kod kuće, obrate pažnju i na sličan tip
koji mogu naći u radnjama, te da ih upamte, pokušaju da zabilježe ili opišu.
2 Prikažite film Reklame koji je uključen u video materijal. Započnite diskusiju

sljedećim pitanjima:
• Zašto je zabranjeno praviti komercijalne reklame koje se obraćaju maloj djeci?
• Zašto postoje određena ograničenja kod pravljenja reklama, recimo u slučaju
reklamiranja alkohola i cigareta?
3 Napravite tabelu s dvije kolone na tabli i napišite odgovore na gore postavljena pitanja
u lijevoj koloni. Zatim postavite sljedeća pitanja:
• Da li odrasle osobe ponekad reaguju na reklame kao mala djeca?
• Koja je posljedica agresivnog reklamiranja na odrasle i na prirodu?
Upišite zaključke u desnu kolonu.
4 Recite učenicima da pogledaju etikete koje su sakupili. Ima li znakova ili informacija
u vezi s očuvanjem životne sredine? Neka ih dobrovoljci nacrtaju na tabli.
Biramo „zvijezdu”
1 Kažite učenicima da na odvojenom listu i samostalno napišu koga smatraju svojim

najboljim prijateljem i zašto. (Vježbanje je anonimno.) Kažite im da navedu dva ili tri
razloga koji će podržati njihovu tvrdnju i izbor, i da se ne ograničavaju na izjave tipa „Meni
se on/ona dopada zato što je kul”, već da daju primjere i objasne zašto je on/ona kul.
Sakupite radove i saznajte ko je dobio najviše glasova. Na tabli napravite tabelu s dvije
kolone i u desnu ispišite osobine najpopularnijeg učenika, u skladu s glasanjem.
2 Sada prođite kroz reklame koje se obraćaju mladim

ljudima, a koje su učenici prikupili. U desnoj koloni
tabele nabrojte osobine koje krase idealnog
predstavnika mlade generacije, prema porukama
koje odašilju reklame (npr. pije Moka-kolu, žvaće
Rebit žvake, dijeli Mikers s prijateljem).
3 Uporedite osobine nabrojane na tabli. Kako se

zvijezda odjeljenja uklapa u sliku idealnog mladog
čovjeka koju stvaraju reklame? Da li biste više
voljeli da najpopularniji učenik/učenica manje
ili više liči na idealni karakter mlade osobe?
190 Etikete i reklame

Kolaž
1
2
Podijelite učenike u grupe.
Isijecite prikupljene reklame i etikete tako da slike budu odvojene od reklamnih slogana
i naslova.
3
Kombinujte slogane i naslove sa slikama tako da spajate nespojivo i dobijete upadljiv
kontrast. Možete takođe sjeći i slogane i kombinovati ih u nove, apsurdne ili iščašene
reklamne poruke.
3 Učvrstite lijepkom proizvod vašeg rada na komad kartona i postavite ga u odjeljenju

ili negdje u školi. Jesu li „oglasi” koje ste kreirali apsurdniji od originala? Da li vam se više
dopadaju ove nepodudarne tvorevine? Koriste li neke reklame isti ovaj fenomen?
U nastavku...
• Dok pregledaju novine i časopise u potrazi za reklamama, kažite učenicima da procijene koji
je uopšte procenat reklama u njima. Pitajte ih sljedeće:
– Zašto novine ohrabruju oglašavanje i reklamiranje?
– Da li vam je poznato koji izdavači žive isključivo od oglasnog prostora?
– Jesu li vam poznati slučajevi kada kupci određene proizvode dobiju beslatno
ili po sniženoj cijeni, zbog specijalnih reklama ili kupona koje prikupe?
– I proizvodi i časopisi izdržavaju se od reklama, ali otkuda oglašivačima novac
da plate reklamu?
• Pomozite učenicima da shvate da je reklamirani proizvod skuplji ne zato što je kvalitetniji,

već zato što je cijena reklame uključena u njegovu ukupnu cijenu.

Privatno vlasništvo
Ključni Vlasništvo nad prostorom

koncepti/sadržaji
Razred VI — IX
Nastavni materijali Po izboru nastavnika
Nastavni predmeti Geografija, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologija

• razumije razliku između privatnog i zajedničkog vlasništva;
• pronađe veze između različitih vrsta prostora;
• analizira ulogu privatnog vlasništva u formiranju naših
stavova prema prirodi;
• kritički ocijeni ponašanje ljudi prema privatnom
ili zajedničkom vlasništvu.
Nastavne metode Diskusija, terenski rad
Uvod
Savremena društva uglavnom se zasnivaju na precizno definisanim zakonima koji regulišu pitanja
privatnog vlasništva. Za mnoge ljude stvari koje posjeduju predstavljaju mjeru njihovog uspjeha.
Trka za materijalnim dobrima je tako glavni motiv u ljudskim stavovima prema životnoj sredini
i bogatstvima koje pruža. Neke sirovine, kao što su nafta i drvo, služe praktičnoj svrsi u životima
ljudi, pa su vlasnička prava ključni element tržišnog sistema koji ih isporučuje pred naša vrata.
Ipak, veliki dio ljudskog bogatstva je nepotreban. Čitave vrste i eko-sistemi se uništavaju, na primjer,
u potrazi ljudi za materijalima koji služe za razmetanje, kao što su slonovača ili dijamanti.
Koncept privatnog vlasništva prilično je škakljivo područje. S jedne strane, jednom kada društvo
prizna „vlasnika”, ta osoba je više ili manje slobodna da sopstvenim imanjem raspolaže kako
nađe za shodno. S druge strane, dobra bez vlasnika izlažu se još većem riziku, jer niko nema
pravo da ih štiti od zloupotrebe.
Aktivnosti
Nekada davno...
1 Upoznajte učenike s kratkom pričom Polje.
2 Podijelite učenike u četiri grupe. Neka prva grupa dobije ulogu

polja; druga — ulogu čovjeka; treća — krtice; četvrta — ptice koja živi
na stablu lipe. Kažite svakoj grupi da opiše svoje vlasništvo
i da se zatim dogovore i urede svoje odnose u odnosu na vlasništvo.
Privatno vlasništvo i odgovornost
1 Neka dva dobrovoljca predstave učenicima studije slučaja u tekstovima U našoj stambenoj
zgradi i U našem susjedstvu.
2 Razgovarajte o tome šta se dešava u oba ova slučaja. Pokušajte da ubijedite učenike
da je razlog nedostatka odgovornosti ljudi u oba primjera taj što ne postoje odgovorni
vlasnici mjesta i što ona nikom ne pripadaju.
192 Privatno vlasništvo

Šta raditi sa šumom?
1 Objasnite da se u mnogim zemljama Srednje i Istočne Evrope vodi žustra debata

o tome šta uraditi sa šumama koje su nacionalizovane poslije Drugog svjetskog rata.
Njihov povratak pravim vlasnicima opravdan je sa zakonske tačke gledišta: imanja koja
su vlade oduzele trebalo bi vratiti njihovim pravim vlasnicima. Najglasniji u suprotnom
taboru izražavaju svoje strahove za šume, koje, tvrde oni, poslije povratka u privatne ruke,
4
biće isječene za drvnu građu.
2 Recite učenicima da zamisle situaciju u kojoj se njima kao pravim vlasnicima šuma vraća
u procesu povratka imovine (restitucije). Neka zamisle da je vraćena šuma daleko od
mjesta na kojem oni žive. Evo nekoliko mogućnosti koje se mogu pojaviti u diskusiji:
• Šuma se može koristiti za rekreaciju i turizam.
• Šuma će se prodati nekome ko je zainteresovan
za samu šumu, a ne drvo i profit koje iz nje
može dobiti.
• Šuma se neće prodavati i u bogatstvima
eko-sistema će se uživati zbog njihove
estetske vrijednosti.
• Stvara se emotivna veza prema šumi, zbog
činjenice da se ona generacijama nalazila
u vlasništvu porodice.
• Drva se sijeku i prodaju.
3 Pitajte učenike šta i pod kojim uslovima može sačuvati šumu od propasti? Do kojih
zaključaka možemo doći?
U nastavku...
• Ako u blizini škole postoji divlja deponija, odvedite odjeljenje do nje i razmislite kako se njen
status može promijeniti. Može li se utvrditi vlasnik ove „ničije zemlje”?
• Prvo treba pronaći zakonskog vlasnika. Uzmite u obzir snažan stereotip: „Ako je državno,
nije ničije”, kao i činjenicu da se u očima jednog dijela društva zemlja, koja je zajedničko
vlasništvo, posmatra kao napušteno i bezvlasno mjesto, koje može biti upotrijebljeno po bilo
čijoj slobodnoj volji, i bez posljedica zagađeno i uništeno.
Privatno vlasništvo 193

Trutovi i pčele (ljudi štetočine i

Informativni list
odgovorni koji rješavaju probleme)
Polje
Nekada davno bilo jedno divno polje. Na njegovom središtu
rasla je stara lipa — pravi raj za porodice ptica. Onda je neki
čovjek kupio polje, jer je želio da slobodno vrijeme provodi
daleko od buke, u srcu prirode i u svojoj sopstvenoj kući,
gdje niko i ništa ne bi remetilo njegov mir. Kupio je novu
kosačicu, posjekao korov i posadio najfinije bilje.
Njegov najveći problem bile su krtice, koje su upropašćavale
njegov krasni travnjak. Podigao je senicu na placu, direktno
na krtičnjacima, jer je želio da se odmara u sjenci, a trebalo
mu je i sklonište od kiše.
U našoj stambenoj zgradi

U našem bloku neko je ukrao sijalicu iz lifta. Koristiti mračan
i prljav lift svaki put bilo je strašno iskustvo. Ali kako da se
pronađe lopov između 40 ljudi koji tu žive, i od kojih svi koriste
isti ulaz? Novu sijalicu zaštitili smo metalnom rešetkom, pa smo
neko vrijeme imali mira. I tako je to išlo do popravki, kada smo
dobili divan novi lift, s ogledalima u kabini, klupom za sjedenje
i dugmetima koja su u mraku svijetlila zeleno. A sijalica?
Ona je sada iza snježno bijele kugle koju još uvijek niko nije
pokušao da slomi i ukrade sijalicu.
U našem susjedstvu
U našem susjedstvu postoji ćorsokak, a odmah pored njega je polje. Niko ne zna kada i kako,
ali neko je tu izbacio svoje đubre — šljaku sa građevine, prazne konzerve, prljave krpe i ostalo
smeće. Zvali smo lokalne vlasti i policiju, ali nije bilo nikakvog odgovora. Jednog dana pojavio
se vlasnik, počistio mjesto i počeo da gradi nov objekat. Problem divljeg smetlišta bio je riješen.
194
Odnos ljudi prema psima lutalicama
Autori: Kliment Mindjov, Judit Heszlenyi Szaszne
Ključni Psi lutalice

5
koncepti/sadržaji
Trajanje Jedan školski čas
Razred VI
Mjesto Na otvorenom (veterinarska stanica)
Nastavni materijali Po izboru nastavnika
Nastavni predmeti Priroda, Građansko vaspitanje

• opiše problem pasa lutalica;
• analizira dužnosti vlasnika životinja;
• izgradi sopstveni stav o zaštiti životinja lutalica.
Nastavne metode Diskusija, praktično rješavanje problema
Uvod
Širom svijeta slučajevi ekonomskih nedaća primorali su mnoge porodice da na ulicu izbace
svoje ljubimce. Problem pasa lutalica postao je vrlo ozbiljan, naročito u urbanim područjima:
oni utiču na rast socijalnih tenzija, izazivaju probleme u saobraćaju i ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Što se duže ovaj problem bude ignorisao, to će njegovo rješavanje biti sve skuplje.
Aktivnosti
Psi lutalice
1 Recite učenicima da pročitaju tekst Psi lutalice

s informativnog lista Čovjekov najbolji prijatelj.
2 Razmotrite sljedeća pitanja:
• Zašto je problem pasa lutalica svake godine

sve ozbiljniji?
• Šta dovodi do rasta broja pasa lutalica?
• Ko je odgovoran za ovaj problem?
• Šta se može učiniti u ovoj situaciji? (izgradnja skloništa
za životinje, sterilizacija, organizovano uklanjanje)
• Koje su prednosti i mane predloženih mjera?
3 Neka učenici pročitaju i prodiskutuju dileme opisane u tekstu Pseći problem.
4 Zatim neka učenici pročitaju članak o dva psa: Foj i Vili Sigmund — neprevaziđeni
detektori žive. Razmislite o tome kako psi pomažu ljudima. (psi vodiči za slijepe, psi čuvari,
psi spasioci, itd.)
5 Razmislite kako možemo pomoći lutalicama. Koje korake možemo preduzeti u tom smislu?
Odnos ljudi prema psima lutalicama 195

6 Objasnite učenicima da i veterinarski centri rade na rješavanju ovog problema.

Na ovim mjestima se psi sterilišu, vakcinišu i liječe. Planirajte kampanju podrške na osnovu
onoga što ste do sada naučili. Podijelite učenike u grupe i recite im da pripreme postere
na izabrane teme.
Diskusija
1 Diskutujte o sljedećem scenariju u odjeljenju: idete duž prazne ulice. Iznenada pored
vas prolaze kola koja se kreću velikom brzinom. Automobil udara u psa. Vozač ne koči
i čak ne usporava da vidi je li pas živ ili mrtav. Šta biste uradili pod pretpostavkom
da vam roditelji nikada ne bi dozvolili da držite psa?
• Odveli biste povrijeđenog psa kući i rizikovali da vas roditelji izgrde.
• Odveli biste psa u sklonište za životinje i tamo ga ostavili.
• Odveli biste psa u kuću vašeg prijatelja, pošto će ona ili on možda preuzeti brigu o psu.
• Ostavili biste psa tu gdje jeste. Uostalom, niste vi krivi što ga je udario auto.
2 Odigrajte svaki od ovih scenarija. (Bolje je podijeliti se u grupe, kako bi svako mogao
da odigra po jednu od datih situacija.)
U nastavku...
• Ohrabrite učenike da svoje stavove na ovu temu podijele sa svojim ukućanima.
• Sretnite se s lokalnim NVO i razgovarajte s njima o ovom problemu.
• Sakupite informacije o različitim rasama pasa i saznajte odakle potiču.
• Koje su poznate rase porijeklom iz vaše zemlje? Predstavite ih na posteru.
Dužnosti prema životinjama
Dužnosti prema životinjama

Životinje se najbolje osjećaju kada ne pate od nedostatka hrane, vode ili skloništa,
kada im životi nijesu ugroženi, kada nijesu bolesne ili u bolovima, kada nijesu nervozne
ili uplašene, i kada mogu da se ponašaju prirodno.
Držite ljubimce samo ako ste spremni da preuzmete odgovornost za njih tokom cijelog
njihovog života. Nemojte ih uzimati samo da bi se sa njima igrali dok su mali, simpatični
i razdragani. Životinje pružaju mnogo ljubavi i razonode, ali imajte na umu da i one
imaju svoje zahtjeve i često predstavljaju ozbiljnu obavezu. Hranjenje, češljanje, šetnje,
odlasci kod veterinara... samo su dio obaveza ljudi koji imaju kućnog ljubimca.
Razmišljajte o tome da životinje vole da se slobodno kreću po okolini. Prije nego što
nabavite psa, sjetite se da on zahtijeva svakodnevnu šetnju: po lijepom i ružnom
vremenu, za vrijeme raspusta, kada ste vi raspoloženi za šetnju, ali i kada nijeste.
Potrebno je voditi ga i na izlete van grada, pustiti ga da se istrči koliko je god to moguće.
Reka Končej, Andrea S. Nađi: Svakodnevni zeleni vodič [Zoldkoznapi kalauz], Fold Napja Alapitvany, 1997.
str. 259 - 260.
Briga o ljubimcima: Šetnja u prirodi

Kada imate psa važno je znati da ne vole svi vašeg ljubimca koliko i vi, da se neki plaše
psa ili ne vole da ih vide u parkovima i dvorištima gdje šetaju djeca. Zato morate voditi
računa kuda šetate sa svojim ljubimcem, naročito o tome gdje on vrši nuždu.
U Crnoj Gori ne postoje područija koja su posebno za to namijenjena, ali potrudite
se da pas ne vrši nuždu na ulici, u dvorištu škole, vrtića, ili na mjestu gdje se igraju djeca.
Odgovornost je vlasnika da iza psa pokupe izmet (ovaj prizor uznemirava ljude i okreće
ih protiv pasa i njihovih vlasnika). Stavite plastičnu kesu na ruku, pokupite i bacite izmet.
Šinterska služba u Podgorici, Tel 069 552 200, E-mail: aco_master@yahoo.com
196 Odnos ljudi prema psima lutalicama

Čovjekov najbolji prijatelj?
Informativni list
Psi lutalice
Stručnjaci za životnu sredinu tvrde da su za rješavanje
problema pasa lutalica gradu prosječne veličine potrebna
dva do tri skloništa za životinje, od kojih bi svako bilo
sposobno da prihvati 50 pasa. Takođe, zakoni o zaštiti
životinja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
Protivnici kažu da mnogi ljudi gladuju, da lutalice umiju da
ugrizu prolaznika ili dijete i da psi lutalice laju po cijelu noć,
što je vrlo uznemiravajuće. Psi takođe izazivaju saobraćajne
nesreće. Uprkos tome, stručnjaci za životnu sredinu žele
da zaštite pse.
Niko ne može zaobići problem pasa lutalica, ali niko ne želi
da preuzme odgovornost za njegovo rješavanje. Društvo se suočava sa sljedećim problemima:
da li ove pse trebe uspavati ili ne? Treba li da ih preziremo ili da ih žalimo? Da li treba da ih
hranimo ili da ih prepustimo njihovoj sudbini, što može značiti i gladovanje do smrti?
Ove dileme jasno pokazuju da je problem pasa lutalica društveni problem.
Ako odlažemo njegovo rješavanje, upravljanje ovim problemom biće sve skuplje i skuplje.
Vlasnici pasa, ekolozi i filozofi širom svijeta slažu se da postoji samo jedno etičko i humano
rješenje problema rasta populacije pasa lutalica: oni preporučuju sterilizaciju.
Problemi pasa u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je pitanje pasa lutalica ozbiljan problem.
Desetine pasa luta gradskim ulicama — gladni, nekad bolesni
ili povrijeđeni, često na udaru automobila i agresivnih ljudi.
Iako su psi plemenite životinje, ovako nezbrinuti, prepušteni
sami sebi u urbanoj sredini, često su izvor problema za ljude:
u potrazi za hranom raznose smeće, nekad postaju agresivni
i napadaju prolaznike, ometaju saobraćaj...
Ovi problemi su u Crnoj Gori godinama rješavani na veoma
nehuman način. U organizovanim hajkama psi su odstreljivani
i nekad ostavljani da danima leže na ulici. Godine 1998. u
Podgorici je osnovano Društvo za zaštitu životinja, koje je
nakon duge „borbe” uspjelo da zaustavi ove surove hajke.
Nažalost, pitanje pasa lutalica u Crnoj Gori još nije riješeno. Sklonište za napuštene životinje
postoji samo u Podgorici, dok ostale opšine nemaju ovakvu ustanovu. Od 2001. godine postoji
trajni projekat zbrinjavanja pasa u ovo sklonište, koji je podržan od strane Svjetske organizacije
za zaštitu životinja. U proteklih sedam godina kroz sklonište je prošlo 8000 pasa koji podliježu
veterinarskom pregledu, vakcinaciji i liječenju. Oko 20% pasa je zbrinuto, dok se određeni broj
nakon pregleda i vakcinacije vratio na ulice. Ako želite da imate ljubimca, ne morate izdvajati
novac da biste kupili rasnog psa. U skloništu za životinje u Podgorici možete pronaći zdravog,
lijepog i pametnog psa, koji će vam biti beskrajno zahvalan ako mu pružite dom i pažnju.
Društva za zaštitu životinja još nijesu uspjela da kažu „stop” borbama pasa u Crnoj Gori.
Nesavjesni i agresivni vlasnici tjeraju svoje životinje na borbe, često do smrti. Time na najgori
način krše prava životinja. Psi koji prežive borbu, veoma su agresivni, predstavljaju opasnost
za ljude i ostale životinje.
197

Informativni list
(nastavak)
Dom za bezdomne
Danas u svijetu postoji veliki broj napuštenih pasa.
Vlasnicima jednostavno dosadi da se brinu o svojim
ljubimcima i ostavljaju ih na ulici da se snalaze
i preživljavaju. Bona, Lesi, Reks... postaju lutalice.
Četrdeset šest pasa iz podgoričkog Prihvatilišta za
bezdomne životinje otputovalo je 14. juna za Njemačku.
Tamo su našli novi topli dom. Razlog zbog kojeg je
pokrenut ovaj projekat jeste činjenica da je kod nas
veoma teško udomiti mješance. A zašto je to tako?
Mnogi ljudi kod nas imaju potrebu za statusnim
simbolima, poput dobrog automobila, najnovijeg modela
mobilnog telefona, skupocjenih naočari, pa izgleda Pravi izbor
i rasnog psa. U zapadnoevropskim zemljama ljudi
Odaberi mješanca jer su:
razmišljaju drugačije. Njima je potreban prijatelj,
dobroćudan, razdragan i vjeran, koji će ih, kada se • unikatni
umorni i nervozni vrate s posla, dočekati radosno mašući • šarmantni i ljupki
repom, donoseći im papuče i novine. • vjerni prijatelji
Mješanci su za to najbolje rješenje. Ako posjetiš • inteligentni
Prihvatilište, iznenadićeš se koliko ima lijepih mješanaca. • nijesu mnogo zahtjevni
Usreći jednog od njih i spasi jedan život. Dovoljno je da
dođeš, odabereš psa koji ti se najviše sviđa, i on od tada Time:
postaje tvoj kućni ljubimac. Ali, prije toga pročitaj tekst
do kraja. • pomažeš u rješavanju
problema pasa lutalica
Specijalizovana Služba za kontrolu bezdomnih životinja • spasavaš jedan život
hvata pse lutalice i odvodi ih u Pihvatilište. Tamo ih
veterinari vakcinišu protiv bjesnila, čiste od parazita • dobijaš jedinstvenog
i sterilišu. Neki koji se vrate na ulicu više nemaju nagon prijatelja
za parenje, što znači da se ne stvraraju čopori.
Veliki broj takvih pasa u Podgorici, koje mi od milja
nazivamo „legendama kvartova” postaju omiljeni stanovnici gradskih četvrti i mnogi mještani
preuzimaju brigu o njima, hrane ih i čuvaju.
Pomoć divljim životinjama

Vozeći se van grada ili šetajući prirodom možda naiđeš na povrijeđenu divlju životinju.
OPREZ! Divlje životinje se veoma razlikuju od kućnih ljubimaca, agresivne su i možda bolesne.
Zato je veoma važno da znaš kako da im priđeš.
Posmatraj životinju. Stoji li na nogama? Možda krvari?
Da li se može uspraviti? Je li plašljiva... Ukoliko su u pitanju
mladunčad, još veći oprez! Možda je njihova mama negdje
u blizini a baš i ne voli ljudski svijet.
Pomoć divljoj životinji zahtijeva veliko znanje, opreznost.
Najvažnije je da sebe zaštitiš od mogućnosti da se zaraziš
ili povrijediš. To znači da moraš nositi rukavice i dobro
oprati odjeću u kojoj si pružao pomoć životinji. Životinji priđi
polako, i pazi da ne dodirneš njenu ranu ili povrijeđenu nogu
ili krilo. Obmotaj životinju peškirom i polako je prenesi
u kartonsku kutiju, koju ćeš smjestiti na neko mirno i toplo
mjesto. Nemoj hraniti svog novog prijatelja. Pozovi veterinara
ili drugo stručno lice koje će dalje preuzeti brigu o životinji.
198
Informativni list
(nastavak)
Zdravlje psa na prvom mjestu

U članu 2 Povelje Ujedinjenih nacija o zaštiti životinja piše:
Svaka životinja ima pravo na čovjekovu zaštitu i njegu.
To se, kod pasa, postiže primjenom dva postupka i to: vakcinacijom i sterilizacijom.
Evo šta o tome kaže veterinarka Dušanka Kažić.
Ukoliko imaš mladog psa — štene, ne zaboravi da je vakcinacija prvo šta treba da uradiš.
Najvažnija je vakcina protiv bjesnila koju tvoj pas mora primiti u 16. nedjelji života a ako imaš
mačku, vakcinu mora primiti u 8. nedjelji života.
• Vakcinacijom:
– štitiš svog ljubimca od bolesti
– smanjuješ rizik da se zaraziš
– imaš zdravog psa
• Sterilizacija je jednostavan hirurški zahvat pomoću

kojeg se tvom ljubimcu otklanjaju reproduktivni organi.
Sterilizacijom:
– tvoj ljubimac je manje agresivan
– privržen je domu
– zdraviji su, pa tako rjeđe obolijevaju od bolesti koje
su skupe za liječenje
Kroz Prihvatilište godišnje prođe oko 800 pasa, a udomi se između 100 - 200, što je veoma
mali broj. Vlasnici pasa ponekad, iako to ne žele, ostavljaju svog ljubimca u Prihvatilšite.
Razlog tome može biti bolest nekog člana porodice, promjena mjesta boravka, ili pak
nedostatak novca za izdržavanje psa. Kod nas se još uvijek krši Povelja Ujedinjenih nacija
o zaštiti životinja. Gradske vlasti truju pse lutalice, ili čak anagžuju lovce da odstrijele ove ljupke
sugrađane. Nemoj sjedjeti skrštenih ruku.
Kako se treba ponašati prema psima i mačkama lutalicama? Svaka životinja osjeća bol, pati
ukoliko joj ne pružamo pažnju i ljubav. Čitao/la si možda u novinama da je neki pas lutalica ujeo
dijete. U takvim situacijama uvijek je kriv pas, ali da li je baš tako? Mnoga djeca, iz radoznalosti,
neznanja ili čiste nekulture, namjerno uznemiravaju i muče pse i mačke lutalice. Dovoljno je da
se prema njima ponašaš kako je to opisano u tekstu i neće biti problema.
Ako se plašiš naših četvoronožnih prijatelja — pasa, prouči ovih sedam zlatnih pravila i ne brini:
• Približi se psu uvijek mirno, opušteno, i bez straha. Kada dođeš do psa, zastani i polako
ispruži ruku, tako da pas može da je omiriše, i nemoj se bojati, nijedan pas neće te ugristi
bez razloga.
• Nikada ne prilazi psu, a da prethodno ne pitaš njegovog vlasnika da li to smješ učiniti!
• Uvijek posmatraj kako se pas ponaša, i neka tvoje ponašanje bude u skladu sa tim. Ako maše
repom, onda je radostan. Ako se sagne, onda se boji. Ako pak reži, ne prilazi mu, ljut je.
• Ne ometaj psa dok jede. Sačekaj da završi pa nastavite s igrom.
• Ne trči za psom. Uvijek je bolje da pas dođe k tebi, nego da ti trčis za njim.
• Ne radi psu ono što mu smeta — vući ga za rep, na silu mu otimati omiljenu igračku...
• Neka te ne plaši veličina psa. Ponekad su veliki psi dobroćudniji i manje opasni od malih pasa.
Prije nego što se odlučiš da nabaviš psa, bez obzira na to da li je mješanac ili rasan pas, razmisli
da li mu možeš pružiti osnovne uslove za život i, naravno, da li si u mogućnosti da mjesečno
izdvojiš najmanje trideset eura za svog ljubimca. Ukoliko odlučis ga držiš psa u dvorištu, napravi
mu veliku kućicu sa sajlom na kojoj ćeš zakačiti dovoljno dug lanac da pas može slobodno
da se kreće. Ili mu napravi boks, dovoljno veliki da može komotno da se smjesti. Potrudi se da
tvoj ljubimac provodi što više vremena napolju, a da u boksu samo prespava.
199

Informativni list
(nastavak)
Da li zaista želim psa kao kućnog ljubimca?

1. Prije škole ustajem sat vremena ranije iako mi duša spava. ■ DA ■ NE
2. Šetam psa iako napolju pljušti kiša, pada snijeg, peče sunce na 40°C. ■ DA ■ NE
3. Spremam psu hranu iako me ispred zgrade čeka društvo. ■ DA ■ NE
4. Perem mu čanče iako mi se gadi zakorjela hrana. ■ DA ■ NE
5. Usisavam dlake po cijeloj kući iako imam pametnija posla. ■ DA ■ NE
6. Prilikom odlaska na ljetovanje psa vodim sa sobom, ■ DA ■ NE
ne ostavljam ga komšijama na čuvanje.
Ako su svi tvoji odgovori DA — čestitamo!

Sad možeš razgovarati s roditeljima o tome da nabavite psa.
Kojeg god ljubimca da nabaviš — rasnog ili lutalicu — znaj da
ćeš mu ti biti najvažnija osoba u životu!
Za one koji su prošli na testu
Ako se odlučiš za rasnu kucu, važno je da prilikom izbora
obratiš pažnju na njegove karaktaristike jer svaka rasa ima
svoje specifičnosti. O osobinama i potrebama pojedinih rasa
možeš se informisati na internet adresi
• www.zivotinjsko-carstvo.com
• www.dog-best.com
• www.vauvau.net
ili više pročitati u nekoj enciklpediji. Zato nemoj odabrati:

• dalmatinca — ako sate provodiš pored TV ekrana i ne voliš da te uznemiravaju;
• sibirskog haskija — ako tvoje komšije ne vole zavijanje;
• setera — ako još ne znaš da plivaš;
• zlatnog retrivera — ako nijesi u kondiciji.
Za raznovrsno društvo
Društvo za zaštitu životinja iz Podgorice, koje je zajedno
sa JP „Čistoćom” pokrenula projekat Prihvatilišta, uskoro
će pokrenuti projekat prihvatanja i pomoći drugim domaćim
životinjama u nevolji. Za početak je planirano da se oformi
društvo koje bi brinulo o izgladnjelim i izmučenim konjima.
Već se radi na stvaranju i projektovanju objekta za napuštene
mačke, koji bi se iskoristio i za bezdomne hrčke, morske
prasiće, papagaje i druge životinje.
Autori: Aleksandar Šćekić, Jelena Belada, National Geographic Junior
200
Informativni list
(nastavak)
Froj i Vili Sigmund — neprevaziđeni detektori žive

Živa je jedan od najopasnijih zagađivača na svijetu i predstavlja dugoročnu opasnost
za životnu sredinu. Ne može se razložiti i ne postoji hemijska reakcija koja je može uništiti.
Mikroorganizmi u zemljištu pretvaraju otrovni metal u još opasnije jedinjenje, koje pronalazi
put do lanca ishrane. Jedini način da se sredina zaštiti od žive je njeno pronalaženje,
prikupljanje i bezbjedno skladištenje.
Dva po mnogo čemu izuzetna psa u Švedskoj igraju značajnu ulogu u borbi protiv zagađenja
od žive. Froj je njemački ovčar, a Vili Sigmund labrador. Oni su prošli mnoge bolnice, zubarske
ordinacije, industrijske zone, kroz sve škole u Švedskoj, univerzitete i internate. Ovi psi
prepoznaju miris žive u cijevima, pukotinama u patosu, odbačenom laboratorijskom priboru,
u kanalizacionom sistemu. Pošto mogu da pretresu nekoliko lokacija dnevno i zato što na
zadatak idu samo na mjesta za koja se sumnja da bi mogla biti kontaminirana, oni predstavljaju
veliku uštedu. Ne postoji tehnička oprema koja bi mogla da se takmiči s psećim nosem.
U periodu od tri godine, ovi psi su pronašli ukupno tri tone žive, i uštedjeli Švedskoj oko
20 000 000 SEK (švedskih kruna). Pronalaženje žive psima je zabavno: oni se zapravo takmiče
ko će je prvi pronaći.
Odlični rezultati koje su psi postigli načinili su ih pravom senzacijom: priče o njima vrte
se na radiju, televiziji i mogu se pročitati u novinama i na internetu.
201
1
Da li je hrana uvijek zdrava?

Ključni Zdrava i ekološki čista hrana

koncepti/sadržaji
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Proizvodi iz supermarketa i iz prodavnice ekološke hrane
Nastavni predmeti Priroda, Građansko vaspitanje, Biologija, Hemija

• objasni razliku između ekološki čiste i zdrave hrane;
• analizira potrošački proces.
Nastavne metode Diskusija, izložba s uzorcima, video prezentacija
Uvod
Termin „ekološki čista” koristi se za onu hranu koja je uzgajana u prirodnoj i čistoj sredini.
Zemljište je nezagađeno hemikalijama i sadrži brojne hranljive sastojke koji se pojavljuju
u ekološki čistoj sredini.
Nijesu svi proizvodi koji se označavaju kao „zdravi” istovremeno i ekološki čisti. Neki proizvodi
koji se obično smatraju zdravim, kao što su pšenično zrno i proizvodi od minimalno tretiranog
žita (mekinje, žitarice, hljebovi od cijelog zrna), crni hljebovi, voće i povrće, mliječni proizvodi
i med, nemaju uvijek blagotvoran uticaj na naše zdravlje. Nekad se dešava upravo suprotno —
kada su izloženi negativnom uticaju zagađene sredine, oni se mogu pretvoriti u pravi otrov
za naš organizam.
202 Da li je hrana uvijek zdrava?

1
U hrani biljnog porijekla koja se proizvodi od kultura koje

se intenzivno tretiraju pesticidima ili uzgajaju u zagađenim
područjima, blizu preopterećenih saobraćajnica ili industrijskih
zona, može se otkriti nekoliko uznemirujućih stvari:
• teški metali koji su prodrli u zemljište;
• visoki nivoi vještačkih đubriva koja se nijesu u potpunosti
razgradila;
• različiti hemijski konzervansi.
Mnogi činioci kvare kvalitet hrane koju koristimo:

• uzgoj žitarica i stoke za masovnu proizvodnju često prati dodavanje antibiotika i hormona;
• sumnjivi metodi ishrane stoke (tj. epidemija ludih krava izazvana je kada su životinje
hranjene dijelovima zaraženih životinja);
• intenzivno uzgajanje žitarica;
• pretjerana upotreba đubriva i pesticida;
• kisele kiše;
• industrijsko zagađenje vazduha.
Dopunski izvori opasnosti, čije posljedice nijesu u potpunosti proučene, genetički

su modifikovane biljke i životinje, čija se opravdanost obrazlaže potrebom rješavanja problema
nestašica hrane.
Aktivnosti
Homo Chemicus
1 Prikažite video isječak Homo Chemicus i pokrenite otvorenu diskusiju. Koristite informacije
sa CD-ROM-a (poglavlje Zdravlje i životna sredina) kako biste obezbijedili dublji uvid u vezu
između zdravlja i stanja životne sredine.
2 Pitajte učenike da li ljudi u njihovoj najbližoj okolini obraćaju pažnju na hranu koju koriste,
ne uzimajući u obzir samo njen ukus ili trenutnu modu, već i zdravlje. Koji motivi nas
pokreću pri izboru hrane?
3 Upoznajte učenike s terminima iz Rječnika prehrambenih navika. Pitajte učenike poznaju

li nekog vegetarijanaca, vegana, itd.
4 Pokrenite diskusiju o izreci „Ono si što jedeš.” Podijelite učenike u nekoliko grupa, prema
tome kojim tipovima hrane daju prednost. Trebalo bi da razumiju da ljudi imaju vrlo
različite ukuse. Obratite pažnju ne samo na neposredne ili raširene stavove, već i one
filozofske, estetske i kulturne.
5 Objasnite da je porast interesovanja za kvalitet hrane,

koji je počeo s promocijom makrobiotike
i vegetarijanstva i prebacivanjem ishrane na voće,
povrće i žitarice u različitim vidovima, doveo do stvaranja
lobističkih grupa potrošača u brojnim zemljama svijeta.
Kao rezultat ovih kretanja, došlo je do pojave brojnih
proizvođača koji su isporučivali hranu u skladu sa strogim
ekološkim standardima. Iako je ova hrana skuplja,
ona posjeduje serifikat porijekla i kvaliteta koji potvrđuje
da je proizvod potekao iz ekološki čistih regiona
i da je proizveden u skladu s poljoprivrednim praksama
koje su bezbjedne za životnu sredinu. Proizvođači takođe dokazuju da ne koriste hemijska
đubriva, pesticide, konzervanse i aditive.

1 Životna sredina i zdravlje
6 Nacrtajte na tabli Piramidu zdrave ishrane, shemu koju je razvila Služba za hranu i lijekove
vlade Sjedinjenih Država, a koju je usvojila većina nutricionista. Ovo je vid ishrane na koji
se ljudski organizam vjekovima adaptirao:
• U osnovi piramide je korišćenje velike
količine žitarica u različitim vidovima,
i crnih hljebova od cijelog zrna.
• Na drugom nivou piramide je sirovo,
pečeno ili kuvano voće i povrće.
Pošto su proizvodi biljnog porijekla osnovna
hrana za mnoge ljude, od velikog je značaja
da potiču iz potpuno zdravih područja
i od kontrolisanih kultura.
• Treći nivo sadrži različite proizvode bogate
proteinima — mlijeko i mliječne proizvode,
jaja, meso i ribu.
• Na vrhu piramide su masti, ulja i slatkiši.
Ima i dodatnih elemenata ishrani,
kao što su različito bilje, začini i so.
Njihova upotreba zavisi od individualnih
preferenci, koje formira ukus.
Objasnite da zdrava ishrana uključuje upotrebu hrane sa svih nivoa, ali da se hrana s donjih
nivoa mora jesti u većim količinama nego hrana s gornjih nivoa piramide.
Prodavnice ekološke hrane i supermarketi
1 Recite učenicima da na čas donesu hranu koju vole (tj. vrste voća, povrća, zemičke,
čokolade, jogurt, itd.). Neka proizvode kupe na različitim mjestima, na primjer, iz obližnje
radnje, supermarketa, specijalne prodavnice organske hrane ili iz porodične bašte.
2 Organizujte dvije tezge u učionici — prodavnicu ekoloških proizvoda i supermarket —

i razdijelite proizvode prema načinu proizvodnje i porijeklu. Učenici su podijeljeni u dvije
grupe i stoje iza štanda na kojem su iznijeti njihovi omiljeni proizvodi. Neka svaka grupa
podijeli svoje utiske o proizvodima i neka izloži argumente u prilog svojoj odluci da kupi
baš njih, a ne neke druge.
3 Uporedite proizvode — neka svaka grupa proba proizvode druge grupe. Šta možete
zaključiti? (Proizvodi koje nudi eko-radnja možda nijesu toliko privlačni, ali sigurno
ne sadrže hemijske aditive, potiču iz kontrolisanih žitarica koje su uzgajane u ekološki
čisitim regionima.)
4 Podsjetite odjeljenje na zlatno pravilo: što je hrana manje obrađena, to je zdravija.
U nastavku...
• Recite učenicima da zabilježe šta su jeli tri dana za redom. Koliko je njihova ishrana
uravnotežena i da li je u saglasnosti s Piramidom zdrave ishrane?
204 Da li je hrana uvijek zdrava?

Rječnik prehrambenih navika
Genetski modifikovani organizmi (GMO) i hrana koja se od njih proizvodi, potencijalne

su opasnosti za životnu sredinu i zdravlje. Istina je da naučnici još uvijek nijesu istražili
dugoročne efekte upotrebe GMO proizvoda.
1
Makrobiotika — balansirana ishrana koja se zasniva na upotrebi prirodnih proizvoda —
minimalno obrađene žitarice, voće i povrće — u skladu s potrebama pojedinca.
Vegetarijanstvo — tip ishrane u kojem se ne koristi meso ili iz zdravstvenih razloga,
ili usljed ličnog izbora. Vegetarijanstvo se raširilo u Evropi i SAD usljed povećanog
interesovanja za istočnjačke kulture, protesta protiv zapadnjačke, materijalističke
civilizacije, razvoja ekoloških pokreta i opštem trendu okretanja ka životu koji
je u harmoniji s prirodom.
Veganstvo — ekstreman vid vegetarijanstva u kojem se izbjegava ne samo upotreba
mesa i ribe, već i sve hrane životinjskog porijekla (mlijeka, mliječnih proizvoda,
jaja i meda). Ovaj termin nastao je za potrebe razlikovanja vegana od običnih
vegetarijanaca. U skladu sa strogim principima i vjerovanjima, vegani ne nose krznene
kapute ili odjeću i predmete od kože.

2
Ljekovito bilje
Autor: Judit Heszlenyi Szaszne
Ključni Sve veća popularnost primjene ljekovitog bilja u liječenju ljudi

koncepti/sadržaji
Trajanje Jedan dan u šumi ili kampu
Razred VI — IX
Mjesto Na otvorenom (šuma)
Nastavni materijali Papir, drvene i hemijske olovke, karton, lijepak, slike za

isijecanje, papir u boji, materijali za prepoznavanje biljaka,
mape ispitivanog područja, makaze
Nastavni predmeti Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom, Geografija,

Građansko vaspitanje

• opiše značaj ljekovitog bilja kroz njegovu upotrebu;
• razlikuje najčešće jestive biljke;
• analizira odnos divljih biljaka i njihovih gajenih parnjaka;
• uporedi različite tipove jestivih biljaka.
Nastavne metode Izlaganje, kreativan rad u različitim medijima, diskusija
Uvod
Danas se sve više ljudi interesuje za jestive biljke koje
pronalazimo u divljini. Zabrinutost zbog nezdravih aditiva
i vještački proizvedene hrane natjerala je veliki broj ljudi
da se okrenu proizvodima prirode.
Jestive biljke u prirodi donose svoj plod bez vještačkih đubriva,
hemikalija i ljudskog miješanja. Neke od njih su nekada igrale
važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Istraživanja su pokazala da
jestive biljke iz divljine posjeduju korisne hranljive sastojke koji
su potpuno nestali iz naše današnje ishrane. Divlje biljke igraju
važnu ulogu u ishrani onih ljudi koji čak i danas žive u skladu
s prirodom. Botaničari i istraživači biljaka često koriste genetski
materijal iz divljih biljaka kako bi unaprijedili karakteristike
vještački uzgajanih kultura. Divlje biljke mogu postati osnovni materijal nove ishrane i medicine.
Ubrzan proces nestanka biljnih i životinjskih vrsta predstavlja prijetnju za ove biljke.
Divlje bilje ne koristi se samo za proizvodnju novih prehrambenih proizvoda i lijekova,
već se od njih proizvodi i nekoliko drugih korisnih materijala.
Važno je znati mjeru eksploatacije divljih biljaka. Mogu se sabirati samo u onoj količini koja neće
dovesti u pitanje njihov opstanak. Neke ljekovite biljke već se nalaze na granici izumiranja zbog
nepravilnog i neracionalnog sabiranja. Takav je slučaj s lincurom u Croj Gori. Mnoge populacije
ove vrste u Crnoj Gori su nestale i ona se sad nalazi na spisku zaštićenih vrsta.
Težište ovog časa biće biljke koje rastu u divljini i koje ljudi mogu koristiti u ishrani. Za vrijeme
terenskog istraživanja budite vrlo oprezni i sakupljajte samo one biljke za koje ste apsolutno
sigurni da su jestive. U polju uvijek ima otrovnih ili opasnih biljaka. Neke od njih liče na ljekovite
vrste; tako, na primjer, listovi veoma otrovne čemerike (Veratrum album) u jednoj fazi razvoja
liče na listove ljekovite lincure (Gentiana lutea). Takođe vodite računa da ne ugrozite rijetke
ili zaštićene biljne vrste. Razmislite koje životinje koriste u ishrani direktno biljke koje beremo,
a koje indirektno (tj. kada je životinja za stepen više u lancu ishrane).
206 Ljekovito bilje

2
Aktivnosti
Prehranjivanje u šumi
1 Pripremite se za čas prikupljajući fotografije jestivih biljaka.
2 Podijelite odjeljenje u grupe od pet ili šest učenika. Neka svaka grupa napravi spisak divljih
i jestivih biljaka na lokaciji, a zatim neka pronađu informaciju koji se dijelovi biljaka koriste
u različitim godišnjim dobima.
3 Neka grupe na posterima pripreme kalendare koji će prikazivati godišnja doba.

Neka učenici na postere zalijepe fotografije biljaka prema tome kada biljka, ili neki njen
dio, postaje podoban za ljudsku upotrebu (kada sazrijeva). Neke vrste biljaka su jestive
tokom cijele godine. Ako slike nijesu na raspolaganju, tražite učenicima da nacrtaju biljku.
Pored fotografije ili crteža učenici treba da dopišu što je moguće više informacija:
• U kojim područjima se biljka najčešće pronalazi?
• Koji dijelovi su jestivi?
• Koje efekte ima na ljudski organizam (na ovaj način se najbolje određuju otrovne biljke)?
• Koje životinje koriste biljku u ishrani (ima li među njima opasnih životinja)?
• Koje savremene biljke su odgajene iz divljih vrsta?
• Kako se koriste biljke (u ishrani, medicini, za pripremu napitaka, itd.)?
4 Neka grupe saopšte svoje rezultate. Neka istaknu upotrebne vrijednosti divljih biljaka
i njihov značaj za ljude i životinje.
Šumski jelovnik
1 Prikupite sljedeće materijale: karton, lijepak, pisaći pribor, makaze, knjige i neophodnu
literaturu.
2 Neka se učenici prave da su zalutali i da moraju preživjeti nekoliko dana.

Naložite im da potraže jestivo bilje i da ga popišu.
3 Neka grupe naprave jelovnik od biljaka, uključujući supe, glavna jela, salate i dezert.
Neka grupe predstave svoje jelovnike.
Priroda kao iscjelitelj
1 Sakupite sljedeće materijale: neophodnu literaturu, slike ljekovitog bilja i proizvoda

od ljekovitog bilja, čaj, čajnik i šolje.
Ljekovito bilje 207

2 Razdijelite učenike u grupe. Neka sprovedu

istraživanje o tome koje se ljekovito bilje
može pronaći u okolini, i neka sačine spisak.
Grupišite biljke prema:
• njihovim efektima
• dijelovima koji se koriste
• taksinomiji.
Recite grupama da sopšte svoja otkrića.
3 Pripremite različite vrste čajeva za probu i poslužite

ga učenicima dok su još zaposleni radom u grupama
— ovo može pomoći popularizaciji ljekovitog bilja.
Medicinska eterična ulja
1 Prikupite razne vrste eteričnih ulja; pripremite svijeće i vaporizatore.
2 Podijelite učenike u grupe. Podijelite im informativni

list sa strane 209 i dajte im da pročitaju tekst
Prirodne metode liječenja.
3 Dajte svakoj grupi vaporizator i jedno eterično ulje.

Dajte im opis ulja i njegovih efekata.
4 Tražite grupama da pripreme izlaganje o biljci od koje

potiče eterično ulje koje su dobili. Neka grupe saopšte
svoje rezultate drugim grupama.
U nastavku...
• Neka učenici pripreme javno saopšenje o jestivim ili na drugi način upotrebljivim biljkama
u području. Neka zabilježe porijeklo biljke i obavezno se pobrinite da daju informacije
o sličnim biljkama koje su opasne ili otrovne. Neka obrazlože kakve efekte imaju jestive
biljke na ljudski organizam. Takođe im recite da tekst dopune drugim raspoloživim korisnim
informacijama.
208 Ljekovito bilje

Prirodne metode liječenja
Informativni list
Aromaterapija
Aromaterapija je tip fizikalne terapije koja koristi eterična ulja
u svrhu liječenja. Eterična ulja dobijena različitim metodama
iz određenih vrsta biljaka na sobnoj temperaturi ispuštaju
mirise. Eterična ulja se dobijaju iz različitih dijelova biljke:
cvijeta, lišća, korijena, voća i sjemena. Biljke skladište eterična
ulja na različite načine: u šupljinama, mahunama, uljnim
šupljinama, žljezdanim folikulima, otvorima u tkivu, itd.
Ulja dobijena iz različitih dijelova biljke imaju različite efekte.
Na primjer, eterična ulja dobijena iz narandže, cvijeta
narandžinog drveta i lišća s drveta, imaju različite efekte.
Gabrijela Temešvari: Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdravlje [A gyogyito
mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert]. BioTer Bt, 2000, str. 36.
Kako djeluju eterična ulja?

Nazalni nervi idu od nozdrva direktno u evolutivno najstariji dio mozga, limbički sistem, koji
značajno određuje naše životne funkcije, osjećaj dobrobiti i naše ponašanje. Eterična ulja su se
pokazala i kao antiseptici, pošto nas štite od unutrašnjih i spoljašnjih infekcija. Sva eterična ulja
ubijaju bakterije, ali postoje vrste koje ubijaju i viruse (eukaliptus) i gljive (nana, majčina dušica).
Neka utiču i na hormone (anis, kim, lavanda), dok neka, uzeta u velikim količinama, izazivaju
grčeve, pa se ne preporučuju ljudima koji pate od epilepsije (majčina dušica, ruzmarin, žalfija).
Gabrijela Temešvari: Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdravlje [A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert].
BioTer Bt, 2000, str. 38.
209
Prirodne metode liječenja

Informativni list
(nastavak)
Korisni kućni recepti

Recept 1: Za prehlade i slične bolesti
Majčina dušica (Herba thymi), korjen zove (Radix sambuci nigri), cvijet limunovog drveta
(Flores tilia), mladica pelina (Herba absinthii), lišće maline (Folia Rubus idaeus), korijenje omana
(Radix inula helenium), korijenje jagorčevine (Radix primulae officinalis), listovi uske bokvice
(Folia plantago lanceolata), listovi podbela (Folia tussilago farfara), lišće i korijenje koprive
(Folia, Rhizoma urtica dioica), latice lepuha (Flores verbascum thapsiforme), nadzemni dijelovi
stabljike majorana (Origanum vulgarae).
Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte litar kipuće vode.
Poklopite i ostavite da stoji sat vremena. Procijedite i koristite na sljedeći način:
Novorođenčad i djeca do 7 x 1 supena kašika

godinu dana
1 do 3 godine 7 x 2 supene kašike
3 do 7 godina 5 x 0,5 decilitara
7 do 14 godina 5 x 1 decilitar
14 godina i stariji dnevno 5 x 2 decilitara (služi se zagrijan, 50 - 60°C,
u periodu od nedjelju dana)
Recept 2: Za bubuljice kod adolescenata

Cvijet limunovog drveta (Flores tilia), stabljika rastavića (Herba equisetum arvense),
listovi matičnjaka (Folia melisse officinalis), listovi breze (Folia betulae albae), lišće koprive
(Folia urtica dioica), mladica kantariona (Herba hypericum perforatum).
Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte 5 decilitara kipuće vode,
pokrijte, ostavite da stoji jedan sat. Procijedite.
Doziranje 3 x 1 decilitar pola sata prije obroka,

u trajanju od 3 mjeseca
Recept 3: Za gnojne akne kod adolescenata

Cvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak, rastavić
(Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor).
Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte sa 2 decilitra votke.
Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto, u periodu
od šest dana, a zatim procijedite.
Upotreba Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevno,

u periodu od 3 mjeseca.
Mikloš Vašonji: Siguran put ka zdravlju [Biztos ut az egeszseghez]. Termeszetgyogyaszati Kiado, Kečkemet,
Mađarska, 1995.
210
3
Zagađivanje vode
hemijskim supstancama
Autor: Agnes Schroth
Ključni Uticaj ljudskih aktivnosti na kvalitet vode

koncepti/sadržaji
Razred VIII i IX
Mjesto Učionica, laboratorija, na otvorenom (teren)
Nastavni materijali Sveske, hemikalije za testiranje vode, test-trake, brzi testovi,

tabela za procjenu kvaliteta vode, flaše
Nastavni predmeti Biologija, Hemija

• definiše kako kvalitet životne sredine utiče na zdravlje ljudi;
• klasifikuje hemikalije koje zagađuju vodu;
• analizira vezu između ljudskih aktivnosti i zagađivanja vode
opasnim hemikalijama, i zašto su te hemikalije opasne za
ljude i životnu sredinu;
• izvodi jednostavne testove hemije vode i analizira kvalitet
vode prema hemijskim parametrima prirodne vode.
Nastavne metode Eksperiment, terenski rad, diskusija
Uvod
Voda ima veliki značaj za ljude, za živi svijet, za eko-sisteme i za planetu kao cjelinu. Ona je
važna osnova za razvoj ljudske civilizacije, naročito za razvoj moderne industrije i poljoprivrede
ali i svakodnevne upotrebe u ljudskom životu. Degradacija, osiromašenje i zagađenje vodenih
resursa ima dalekosežne posljedice.
Potreba zaštita voda nameće se bez obzira
na njihovu veličinu i značaj za privredu.
Takođe, zaštita voda je neraskidivo vezana
za zaštitu i očuvanje prirode u cjelini.
Prirodna voda zagađuje se industrijskim
i poljoprivrednim aktivnostima
(uglavnom putem vještačkih đubriva,
pesticida i insekticida), kao i aktivnostima
u domaćinstvu (pranje, čišćenje, septički
sistem i ljudski izmet). Tri problema koje
izaziva zagađivanje vode su:
• Količina kiseonika u vodi pada ispod
optimalnog nivoa (zbog povišenih
temperatura, hemijskih đubriva,
deterdženata koji sadrže fosfate, itd.), pa je usljed tog procesa manje organizama sposobno
da preživi u vodi.
• Voda postaje uzrok bolesti kada npr. bakterije, virusi, metali, jedinjenja azota, pesticidi nađu
svoj put do vode.
• Rekreaciona vrijednost vode smanjuje se zbog boje, mirisa i toksina koji se u njoj nalaze.

3
Površinska voda može se klasifikovati prema sadržaju kiseonika (sadržaj kiseonika, zahtjev
za kiseonikom), zatim prema svojim hranljivim vrijednostima (azot i fosfor), mikrobiološkim
karakteristikama, mikro-zagađenju (metali, sredstva za čišćenje, fenoli) i prema drugim
karakteristikama (pH vrijednost, nivoi zasićenja, sadržaj gvožđa).
Prema namjeni vrši se opšta podjela voda na:
• vode koje se mogu koristiti za piće
• vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki
• vode koje se mogu koristiti za kupanje.
Vode koje se mogu koristiti za piće razvrstavaju se u klase, i to:

1) klasu A1 — vode koje se u prirodnom stanju ili poslije dezinfekcije mogu koristiti za piće;
2) klasu A2 — vode koje se mogu koristiti za piće nakon prečišćavanja.
3) klasa A3 — vode koje mogu koristiti za piće nakon tretmana koji zahtijeva intenzivnu fizičku,
hemijsku i biološku obradu.
Količina prirodne vode konstantno se mjeri i nadzire.
Aktivnosti
Testiranje vode
1 Nadopunjujući znanje koje su učenici već stekli,

recite im da u obzir uzmu:
• koje vrste zagađivača prijete našim prirodnim vodama
• kako se takvo zagađivanje može spriječiti
• kako tačno zagađujuće materije pronalaze put
do vode i kako utiču na živi svijet.
2 Neka učenici sprovedu testove i eksperimente kako

bi utvrdili kvalitet uzoraka vode prema hemijskim
parametrima. Najbolje je ovu aktivnost sprovesti
na terenu, ali ona se može sprovesti i u učionici, pošto su uzorci vode sakupljeni.
Razmatranje
1 Neka učenici razmotre odjeljak Put kućne kanalizacije — Od izvora do tretmana

i Kako možemo štedjeti vodu.
2 Podijelite učenike u grupe od po tri člana. Zabilježite teme koje se javljaju u gore
navedenim tekstovima na kartice (potrebno je onoliko kartica koliko ima grupa).
3 Neka svaka grupa izabere karticu i neka smisli tri pitanja vezana za svoju temu.
Nasumice birajte učenike kojima će grupe postavljati pitanja.
4 Bodujte odgovore na pitanja i prema konačnom rezultatu podijelite nagrade za ovo

takmičenje (opisne/vrjednosne ili prave). Jedna od grupa može igrati ulogu sudije koji
će brojiti poene.
Brza pitanja
1 Na osnovu lekcije Osobine vode i drugih izvora informacija, sastavite bilješku

o komponentama vode koje ćete ispitivati.
2 Prije nego što počnete s ispitivanjem vode, razgovarajte o najvažnijim fizičkim i hemijskim
parametrima prirodne vode.
3 Recite grupama da pročitaju bilješku koju ste pripremili i da je predstave ostatku odjeljenja.
Neka učenici pribilježe najvažnije tačke ovih izlaganja.
212 Zagađivanje vode hemijskim supstancama

Posmatranje obala i fizički parametri vode
1
Recite učenicima da pročitaju tekst Da li smo sami u velikom gradu? i da pogledaju svoj list
za testiranje vode (grupni list za utvrđivanje kvaliteta vode). Neka učenici pojedinačno
sprovedu ovaj zadatak.
3
2 Prije hemijskih mjerenja recite učenicima da sprovedu malo istraživanje na osnovu
materijala u tekstu Da li smo sami u velikom gradu? Dopunite istraživanje mjerenjima
temperature i širenjem uzorka (tj. mijenjanje lokacija, stajaća voda, tekuća voda,
karakteristike, itd.) i karakteristikama obale (tj. prirodna, napravljena od strane čovjeka,
stjenovita, pješčana, pošumljena, itd.). Svoja zapažanja rezimirajte u sljedećoj tabeli.
Rezime osobina lokacije
Vrijeme Lokacija Okruženje Obala Izvor

lokacije zagađenja
Rezime fizičkih parametara
Boja Miris Kretanje Prozirnost Temperatura
Ispitivanje hemijskih parametara vode

(nastavnici organizuju ovu aktivnost u skladu s opremljenošću škole)
1 U pripremi vježbe, sakupite potrebne hemikalije i instrumente.
2 Neka učenici rade u grupama. Ako lokacija sadrži veći broj mjernih mjesta, neka učenici
mjere različite parametre na različitim mjernim mjestima.
3 Neka učenici koriste raspoloživi pribor (laboratorijske hemikalije, test-trake, mjerne

instrumente) kako bi utvrdili prisustvo jona u vodi. Neka utvrde koncentracije. (U učionici
se ovo može upriličiti sprovođenjem različitih pokaznih eksperimenata.) Stepen detaljnosti
koji ćete zahtijevati od učenika u ovoj vježbi mjerenja, zavisiće od njihovog uzrasta i nivoa
znanja. Analizirajte rezultate u datoj tabeli.

Jedinjenje
pH
rastvorni kiseonik
Dozvoljene
vrijednosti
(klasa A1)
6,8 - 8,5
HPK5 8
Jedinica
mjere
mg/l
Količina Metodologija Kvalitet
(hemijska i biološka BPK5 <3 mg/l

potrošnja kiseonika)
kiseonik zasićenost >80 %lO2
amonijak 0,05 mg/l
nitriti 0,03 mg/l
nitrati 20
fosfati 0,08 mg/l
tvrdoća izuzetno- ºdH

-meke 0 - 5
meke 5 - 10
umjereno-
-meke 10 - 15
tvrde 15 - 25
vrlo tvrde >25
Mjerenja pokazuju da je voda……………………. kvaliteta.
Diskusija o zaključcima
1 Završite čas diskusijom o zaključcima. Pomozite učenicima da analiziraju rezultate mjerenja,

uključujući i odgovor na pitanje: koji su vjerovatni izvori zagađujućih materija koje
ste pronašli?
2 Prikupite prijedloge o tome kako da se zagađivanje zaustavi. Napišite ove prijedloge

na tabli. Razmotrite opšte mogućnosti sprječavanja zagađenja prirodnih voda.
U zaključku, sastavite spisak lica koja mogu spriječiti zagađivanje vode.
U nastavku...
• Ova lekcija bliska je lekcijama: Biodiverzitet u riječnim dolinama; Da li smo sami u velikom
gradu?; Kako možemo čuvati vodu i Tretman otpadnih voda iz domaćinstva.
• Sprovedite periodična mjerenja na istoj lokaciji.
• Uporedite prikupljene rezultate i uočite promjene.
214 Zagađivanje vode hemijskim supstancama

Osobine vode
Informativni list
Temperatura Rast temperature vode može izazvati smanjivanje nivoa slobodnog
kiseonika, koji je značajan faktor za ribe, biljke i bakterije. Porast temperature je uglavnom
rezultat aktivnosti obližnjih postrojenja za proizvodnju energije.
pH Prirodna voda može postati kisela od kiselih kiša koje izaziva sprovođenje industrijskih
aktivnosti u području. Porast koncentracije jona vodonika može dovesti do pomora ribe,
nestajanja mekušaca i glavonožaca koje ribe jedu. Kisela područja vode ne mogu upijati
jone metala i fosfata iz zemlje, koji su toksični za ljude.
Slobodni kiseonik Nivo slobodnog

kiseonika u vodi u glavnom određuje
koje vrste životinja i biljaka mogu
u njoj preživjeti. Kretanje vode, njena
temperatura i atmosferski pritisak, na sve
njih utiče sadržaj slobodnog kiseonika.
On takođe utiče i na vodenu vegetaciju.
Ako je kiseonika premalo, započinje
proces truljenja, što samim tim vodu čini
neupotrebljivom za piće ili rekreaciju.
Sadržaj fosfora Sadržaj fosfora

prirodnih voda može porasti zbog
vještačkih đubriva, velike količine
deterdženta u kanalizaciji i povećane
kiselosti vode. Visoke koncentracije
fosfora mogu dovesti do prekomjernog rasta vegetacije (većinom algi) u vodi (eutrofikacija).
Usljed zatvaranja vodene površine dolazi do smanjenja transfera kiseonika, pa voda postaje
neupotrebljiva za ljude.
Sadržaj azota Hemikalije koje sadrže azot, u vodu dolaze ili upotrebom vještačkih
đubriva ili iz kanalizacije. Neke od njih (na primjer, amonijak) otrovne su za ljude.
Velike koncentracije azota u pijaćoj vodi mogu dovesti do bolesti zvane metamoglobinemija
kod male djece. Azot koji dospije u stomak može izazvati rak. Velike koncentracije
u prirodnoj vodi mogu dovesti do eutrofikacije.
Tvrdoća Tvrdoća vode je proizvod koncentracije slobodnog magnezijuma i kalcijuma.

Neki od njih (na primjer, joni kiselina) mogu se neutralisati kuvanjem vode, dok neki drugi
(hloridi, sulfati, nitrati i fosfati) ne mogu. Tvrdoća vode takođe utiče na zemlju (kamen).
Krečnjačkim organizmima, kao i ljudima, potreban je određen nivo jedinjenja kalcijuma
u vodi. Sposobnost vode da zasićuje jone metala opada s povećanom tvrdoćom vode.
Veoma tvrda voda je nepogodna za industrijsku ili kućnu upotrebu zato što se kreč taloži
u uređajima/mašinama i može biti veoma opasan. Upotreba teške vode za piće može
izazvati stvaranje kamenja u bubregu.
215
1
Ljudska prava
Može li pojedinac mijenjati svijet?

Ključni Učešće u donošenju odluka koje se tiču životne sredine

koncepti/sadržaji
Razred VII — IX
Mjesto Učionica
Nastavni predmeti Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje

• definiše prava koja ima prilikom učestvovanja u procesima
donošenja odluka koje se tiču životne sredine;
• analizira mogućnosti za učešće u donošenju odluka.
Nastavne metode Diskusija, izlaganje, dramska radionica
Uvod
Vi, kao član društva, imate pravo da odlučujete o stanju vaše životne sredine. Bez obzira na
to da li ste državni činovnik, poljoprivrednik, učitelj, vozač autobusa ili student, vi, kao i bilo ko
drugi, okruženi ste i živite u životnoj sredini čije stanje utiče na vaše zdravlje, radne sposobnosti
i estetske stavove. Osim u određenim, izuzetnim slučajevima, vi imate pravo na slobodan pristup
informacijama o životnoj sredini, na učešće u donošenju odluka koje utiču na životnu sredinu,
kao i na preduzimanje zakonskih akcija ako osjetite da su vam ova prava uskraćena.
216 Može li pojedinac mijenjati svijet?

1
Ljudska prava
Imate pravo da znate, na primjer, ako određena privredna aktivnost u vašem okruženju utiče
na vaše zdravlje, a kada se donose odluke koje mogu uticati na životnu sredinu, vi imate pravo
da uzmete učešća u tom procesu.
Godine 1998, od strane ministara za životnu sredinu evropskih zemalja, u Arhusu u Danskoj,
potpisana je konvencija koja građanima garantuje pravo na slobodan pristup informacijama,
učešće u donošenju odluka i pristup pravosuđu u pitanjima koja se tiču životne sredine.
Arhuska konvencija predstavlja značajan instrument u rukama javnosti za formulisanje
i sprovođenje odgovarajućih politika/mjera u oblasti životne sredine. Ona takođe poboljšava
socijalnu stabilnost i povjerenje, garantujući građanima učešće u procesima donošenja odluka.
Aktivnosti
Pravo na znanje
1 Objasnite odjeljenju da u demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodan pristup

informacijama iz oblasti životne sredine. Pa ipak, tokom dugog niza godina, stanje životne
sredine, kao i uticaj raznoraznih aktivnosti držali su se u tajnosti. Danas, zakonodavstvo
u mnogim evropskim zemljama garantuje građanima pravo slobodnog pristupa takvim
informacijama. Štaviše, vlade su odgovorne da taj pristup što više olakšaju.
2 Recite učenicima da prezentuju studiju slučaja Alergije i zagađenje životne sredine.

Objasnite da prema Arhuskoj konvenciji, lokalne vlasti moraju da obezbijede dr Vukotiću
postojeće informacije o prirodi i količinama emisija iz fabrike, u propisanom roku od
jednog mjeseca. Ako gradske vlasti nemaju ovu informaciju, one su makar dužne da ga
upute na adresu druge javne institucije koja ove
informacije posjeduje. Postoji nekoliko izuzetaka
koji se uglavnom svode na to da je informacija
povjerljiva i povezana s pitanjima nacionalne
bezbjednosti ili spoljnih poslova. U svakom
slučaju, ovo se mora obrazložiti dr Vukotiću,
zajedno s napomenom da, ukoliko je on
nezadovoljan odgovorom dobijenim od vlasti,
ima prava da svoj zahtjev iznese pred sud.
3 Kada su u pitanju informacije iz susjednih zemalja,

Konvencija takođe garantuje pristup i ovim
informacijama, pod pretpostavkom da su obje zemlje potpisnice Konvencije.
Konvencija zabranjuje diskriminaciju ljudi ili organizacija na osnovu njihovog državljanstva,
nacionalnosti ili mjesta boravišta.
4 Lokalne vlasti imaju obavezu da prikupljaju informacije iz oblasti životne sredine,

i to u cilju zaštite zdravlja ljudi. One moraju blagovremeno širiti ove informacije putem
lokalnih medija. Objavljivanje periodičog informatora ili dnevne emisije o ekološkim
parametrima trebalo bi da uđu u stalnu praksu lokalnih i nacionalnih vlasti.
Pravo na učešće
1 Objasnite učenicima da je u prošlosti bilo mnogo

razloga — političke, privredne ili socijalne prirode —
zbog kojih se sprječavalo učešće javnosti
u procesima odlučivanja u oblasti životne sredine.
Danas je princip učešća javnosti jedan od glavnih
preduslova za postizanje održivog razvoja,
pošto se tako obezbjeđuju mehanizmi za
donošenje onih odluka koje na bolji način
ispunjavaju potrebe ljudi i životne sredine.
Građani i građanske organizacije moraju imati
priliku da izraze svoje interese i poglede u pitanjima životne sredine prije vlasti koje moraju
uzeti u obzir potrebe građana. Neka jedan učenik predstavi studiju slučaja Novi auto-put.

1 Ljudska prava
2 Objasnite učenicima da, u slučajevima projekata i aktivnosti u oblasti metalurgije,

upravljanja otpadom, industrijske proizvodnje, izgradnje brana i puteva, rudarstva,
prizvodnje energije i hemikalija, kao i drugih aktivnosti, vlasti su obavezne da uključe
javnost u proces donošenja odluka. Da bi se to obezbijedilo, vlasti treba da obavijeste
javnost o svojim namjerama i planovima, šireći informacije u obliku koji je svakome
razumljiv, i šireći ih blagovremeno — da bi se obezbijedilo dovoljno vremena za pripremu
odgovora. Ove informacije treba da sadrže detaljne analize mogućih uticaja predloženih
aktivnosti na životnu sredinu. Procedura za pripremu takve informacije naziva se Studija
procjene uticaja na životnu sredinu. Štaviše, vlasti su obavezne da organizuju javnu
raspravu za svaki pojedinačni predloženi projekat. Mjesto, datum i vrijeme održavanja
javne rasprave treba da budu objavljeni blagovremeno. Javna rasprava se mora
organizovati prije donošenja odluke. Vlasti su zatim u obavezi da poglede i interese javnosti
iskazane na raspravi uzmu ozbiljno u obzir. Sama odluka mora se zasnivati na principu
opšteg konsenzusa, mora odražavati najveći broj iskazanih pogleda i mora na najmanju
moguću mjeru smanjiti mogući uticaj budućih
aktivnosti na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Učešće javnosti ne odnosi se samo na projekte
izgradnje objekata i proizvodne procese,
već i na razvoj planova, programa i mjera koje
se tiču životne sredine.
3 Objasnite odjeljenju da je korišćenju prava

na slobodan pristup informacijama i učešću
u procesima donošenja odluka u pitanjima koja
se tiču životne sredine, potrebno dodati još jedno
pravo — pravo da se, kada je god to potrebno,
stupi u kontakt s institucijama vlasti i nadležnom administracijom. Ako građani osjećaju
da im nije omogućen slobodan pristup potrebnim informacijama ili učešće u donošenju
odluka, oni mogu svoja prava potražiti na sudu. U tom slučaju, vlasti moraju obezbijediti
besplatan ili vrlo pristupačan pristup pravosuđu.
Radno mjesto ili zdravlje?

Pogledajte obrazovni film Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje? Pokrenite razgovor
na sljedeća pitanja:
• Koje neposredne opasnosti proizilaze od izgradnje nove fabrike za prirodu i ljudsko zdravlje?
• Koje su koristi za građane od otvaranja nove fabrike?
• Kako učesnici u filmu koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama i aktivno učešće
u donošenju odluka?
U nastavku...
• Raspitajte se da li u vašoj okolini ima sličnih slučajeva. (KAP, Termoelektrana Pljevlja, Željezara)
• Razmotrite te slučajeve i pokušajte da približite učenicima situaciju u kojoj su sukobljeni
različiti interesi javnosti.
• Pokušajte da uvjerite odjeljenje da je rješenje konsenzusom, koje uzima u obzir sva
navedena mišljena i interese, iako teško, ipak najbolje rješenje u ovakvim slučajevima.
218 Može li pojedinac mijenjati svijet?

Alergije i zagađenje životne sredine
Ljudska prava
Dr Vukotić radi u malom mjestu u čijoj blizini se nalazi fabrika hemijskih proizvoda.
On je pažljivo posmatrao zdravstveno stanje svojih pacijenata kroz dugi niz godina.
Dr Vukotić kaže: „Poslije detaljnih ispitivanja, konačno sam otkrio vezu između alergijskih
smetnji mojih pacijenata i zagađenja koje proizvodi obližnja fabrika hemijskih proizvoda.
Priča se da bi uskoro moglo doći do proširenja njenih kapaciteta, i lokalna zajednica je
već izrazila veliku zabrinutost zbog te vijesti. Volio bih da pomognem, ali da bih došao
do preciznijih zaključaka, moram imati više informacija o emisijama iz fabrike i njihovim
koncentracijama. Potreban mi je pristup određenim informacijama.
Štaviše, u susjednoj zemlji, na samoj granici, nalazi se još jedna fabrika, i njena aktivnost
takođe ima uticaja na naše mjesto. Da bih izveo tačne zaključke, takođe mi trebaju
najnovije informacije o zagađenju koje proizvodi i ta fabrika. Ipak, rečeno mi je da takvu
informaciju ne mogu da dobijem pošto sam stranac. Ne mogu da razumijem kakve
uopšte veze ima moje državljanstvo, kada granice svakako ne štite od zagađenja...”
Novi auto-put
Porodica Popović je vlasnik poljoprivrednog dobra koje se nalazi u blizini saobraćajnice.

Oni su planirali da ulože novac u kapacitete za uzgoj stoke baš oko saobraćajnice,
ali su dobili informaciju da postoje planovi za infrastrukturne radove i proširenja,
što je kod njih izazvalo ozbiljnu zabrinutost.
G. Popović kaže: „Veoma sam zabrinut količinom i brzinom kojom se stvari okolo grade.
Malo je ostalo od nekada mirnog i tihog seoskog puta. Sada planiraju njegovu
rekonstrukciju, a onda i izgradnju auto-puta. Ovo će značajno povećati saobraćaj
i voditi porastu buke i zagađenja, što će imati negativan uticaj na uzgoj stoke.”
„Planovi za izgradnju električnih releja su takođe vrlo uznemirujući,” dodaje g-đa
Popović. „Čula sam da elektromagnetni talasi imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi
i životinja, i da čak sprječavaju normalan rast biljaka. Što će poslije svega biti s našom
farmom?”

1
Naša planeta u budućnosti

Ključni Razvojni projekti i životna sredina

koncepti/sadržaji
Razred VI — IX
Mjesto Učionica
Nastavni materijali Video materijal Zeleni paket, CD-ROM
Nastavni predmeti Geografija, Biologija, Biologija s ekologijom,

Građansko vaspitanje

• zna da objasni šta je održivi razvoj;
• analizira posebne slučajeve održivog razvoja;
• planira u skladu s izazovima sa kojima se suočavaju životna
sredina i razvoj u nastupajućem periodu.
Uvod
Međunarodna konferencija UN Životna sredina i razvoj, održana u Rio de Žaneiru u junu 1992.
godine, predstavljala je nesvakidašnji događaj. Okupljene su činili predsjednici 179 država
i predstavnici brojnih zemalja, međunarodne organizacije i NVO sektor. Konferencija je jasno
pokazala da čovječanstvo više ne može posmatrati životnu sredinu i ekonomski razvoj kao
dva odvojena problema. Na ovoj konferenciji usvojen je globalni akcioni plan pod imenom
Agenda 21, program aktivnosti koji se proteže na idućih 100 godina.
220 Naša planeta u budućnosti

1
Agenda 21 stara se da postigne dva cilja na globalnom nivou: visok kvalitet stanja životne sredine
i održivu ekonomiju za sve zemlje svijeta. Ovaj istorijski dokument predstavlja iscrpan pristup
problemu održivog razvoja. Rio deklaracija sadrži osnovne principe i mjere kojih se države moraju
pridržavati u budućnosti u donošenju odluka. Ovi principi nalaze se na strani 224. Deset godina
kasnije, na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johanesburgu, okupilo se preko 50 000
učesnika, uključujući predsjednike država, vođe i predstavnike NVO i biznisa. Pažnja je bila
usmjerena na potrebu uklanjanja barijera održivom razvoju u modernim društvima, na smanjenje
siromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima i korišćenje prednosti globalizacije
za stvaranje ravnoteže između potreba za razvojem i potreba za zdravom životnom sredinom.
Aktivnosti
Uskršnja ostrva
1 Objasnite da prirodni procesi na planeti regulišu jedni druge, i da se sama priroda na taj
način obnavlja. Agresivne i nepromišljene aktivnosti ljudi mogu narušiti ravnotežu prirodnih
procesa, uzrokujući neotklonjive promjene eko-sistemima.
2 Pročitajte i prodiskutujte studiju slučaja Uskršnje ostrvo na času.
3 Objasnite da je u pitanju eko-sistem koji je potpuno izolovan od ostatka svijeta,

i da se to društvo urušilo zato što je populacija premašila količinu raspoloživih resursa.
4 Povucite paralele između Uskršnjeg ostrva i trenutnog stanja životne sredine na planeti.
Generacije koje dolaze
1 Objasnite da održivi razvoj znači korišćenje resursa na takav način koji će omogućiti
njihovo potpuno obnavljanje (regeneraciju), i to u cilju obezbjeđivanja budućim
generacijama iste količine resursa kojima mi danas raspolažemo. U suštini, to znači ostaviti
u nasljeđe potomcima isti onaj svijet koji smo mi naslijedili.
2 Recite učenicima da smisle svoju sopstvenu definiciju održivog razvoja. Pomozite njihovu
slobodnu diskusiju predstavljajući sljedeće stavove:
• Ukupan ulov ribe ne smije premašivati količine koje bi ugrozile obnavljanje ribljeg
fonda.
• Količina vode koja se crpi iz podzemnih akumulacija ne smije premašivati količinu
kojom se akumulacije prirodno obnavljaju.
• Erozija zemlje ne smije premašivati stopu kojom se formira novo zemljište.
• Broj posječenih stabala ne smije premašivati broj novozasađenih stabala.
• Emisije ugljenika ne smiju premašivati kapacitete prirode za preradu atmosferskog
ugljenik (IV)-oksida.
• Biljke i životinje se ne smiju uništavati brzinom koja premašuje stvaranje novih.
3 Smislite i prodiskutujte stavove koji su slični navedenima.
4 U nastavku, recite učenicima da osmisle sopstvenu definiciju koncepta održivog razvoja.

Napišite neke od njih na tabli i prodiskutujte ih.
Principi održivog razvoja
1 Podijelite učenicima radni list Osnovni principi održivog razvoja i prodiskutujte teme koje
ste izdvojili.
2 Proučite informacije o Svjetskom samitu u Johanesburgu, koje se javljaju u tekstu.

Razgovarajte o osnovnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava u 21. vijeku,
kao i najvažnije mjere koje su posebno naglasili predstavnici vlada, NVO sektora,
međunarodnih organizacija i biznisa.
Naša planeta u budućnosti 221

1 Naša planeta Zemlja u budućnosti
3 Razgovarajte o svakom od izazova koji se pominje u tekstu i odlučite koji su relevantni

za vašu zemlju, ili će to postati u godinama koje dolaze. Koristite dodatne informacije
sa CD-ROM-a.
Rukovati s pažnjom (za učenike mlađih uzrasta)
1 Prikažite video isječak Rukovati s pažnjom i razgovarajte o njemu u svjetlu

prethodnih aktivnosti.
2 Zadajte učenicima da napišu sastav, nacrtaju crtež, napišu kratku pjesmu ili rimu koristeći
teme iz video isječka i iz diskusije o ekološkoj odgovornosti prema budućim generacijama.
Lanac života (za starije učenike)
1 Prikažite video isječak Kraljevstvo.
2 Razmotrite ovu dobro poznatu englesku priču u

kontekstu održivog razvoja:
„Izgubi se ekser, ode potkovica;
Izgubi se potkovica, ode konj;
Izgubi se konj, ode konjanik;
Izgubi se konjanik, ode bitka;
Izgubi se bitka, ode kraljevstvo;
I sve zbog toga što izgubismo ekser.”
3 Šta starac želi da kaže kada izjavi: „... raskinuti lanac”?

Kako ljudske aktivnosti utiču na to?
4 Da li je starac u pravu kada kaže: „Zašto nam je mudrost data po tako visokoj cijeni?”
5 Pošto ste pogledali video materijal, ohrabrite učenike da napišu esej o svojim utiscima,
razmišljanjima ili osjećanjima.
U nastavku...
• Recite učenicima da pronađu dopunske informacije o budućnosti Zemlje i izazovima s kojim
se suočavaju životna sredina i razvoj. Obezbijedite im pristup CD-ROM-u i internetu.
222 Naša planeta u budućnosti

Informativni list
Uskršnje ostrvo
Uskršnje ostrvo nalazi se u Tihom okeanu (Pacifiku), oko 3200 km zapadno od Južne Amerike.
Prvi doseljenici koji su naselili ostrvo prije otprilike 15 vjekova, bili su Polinežani.
Ostrvo ima polusuve klimatske uslove, znatno ublažene raskošnom šumom koja je upijala
i zadržavala vodu. Njenih 7000 stanovnika uzgajalo je žitarice i živinu, lovilo ribu i živjelo u malim
selima. Kultura naroda je najuočljivija u masivnim, osam metara visokim statuama od opsidijana,
koje su vučene preko cijelog ostrva uz pomoć posječenih stabala drveća korišćenih kao valjci.
Do trenutka kada su evropski naseljenici stupili na Uskršnje ostrvo u 17. vijeku, ove kamene
statue, poznate kao Moai, bile su jedini ostatak nekada impresivne civilizacije — civilizacije koja
se urušila i nestala za samo nekoliko desetljeća.
Propast ovog društva pokrenulo je desetkovanje njihovih ionako ograničenih resursa.
Kako se populacija ostrva povećavala, njegovi stanovnici sjekli su šume i pretvarali sve više
i više površine u obradivu zemlju. Stabla su korišćena za grijanje, za gradnju kuća i brodova
i u religiozne svrhe (prebacivanje Moai statua).
Jednog dana je nestalo posljednje drvo s ostrva. Više nije bilo građe za brodove, pa je količina
hrane postala nedovoljna. Uništavanje šume dovelo je do erozije, i dalje nestašice hrane.
Ljudi su se postepeno selili u pećine. Uslijedili su oružani sukobi, oživio je robovlasnički sistem,
a javili su se i slučajevi kanibalizma kojem su ljudi pribjegavali, kako bi preživjeli.
223
Informativni list Naša planeta Zemlja u budućnosti
Osnovni principi održivog razvoja

(Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju, 1992)
• Svako ima neotuđivo pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji s prirodom.

• Sadašnje i buduće generacije polažu podjednako neotuđivo pravo na ovaj zahtjev.
• Zaštita životne sredine mora postati nedvojivi dio svih razvojnih procesa i projekata.
• Svaka zemlja ima pravo da koristi svoje sopstvene resurse, bez prava da ugrožava životnu
sredinu van svojih granica.
• Zagađivač mora nadoknaditi štetu koju je nanio životnoj sredini — princip „zagađivač plaća”.
• Privredne aktivnosti uključuju i princip preduzimanja mjera predostrožnosti za zaštitu
životne sredine.
• Države moraju sarađivati na polju zaštite životne sredine.
• Smanjenje siromaštva i neujednačenosti životnog standarda u različitim dijelovima svijeta
sastavni su dio održivog razvoja.
• Države moraju ograničiti i ukinuti neodržive modele proizvodnje i potrošnje,
i sprovoditi odgovarajuće demografske mjere.
• Najefikasniji način rješavanja problema iz oblasti životne sredine jeste učešće svih
zainteresovanih strana.
• Države moraju razviti i ohrabriti obaviješteno učešće građana u procesima donošenja
odluka.
• Države moraju razviti i sprovoditi efikasan zakonodavni sistem za zaštitu životne sredine.
• Zaštita životne sredine mora uključiti sve društvene grupe.
• Mir, razvoj i zaštita životne sredine su međuzavisni i nedjeljivi.
224
Samit u Johanesburgu 2002. godine
Informativni list
Svjetski samit o održivom razvoju okupio je desetine hiljada učesnika, uključujući i lidere država
i vlada, nacionalne delegacije i lidere NVO sektora, biznis sektora i druge predstavnike
najvažnijih grupa.
Pažnja je usmjerena na: uklanjanje barijera održivom razvoju u modernim društvima, smanjenje
siromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima, promociju odgovorne potrošnje
i proizvodnje, kao i korišćenje dobrobiti globalizacije za uspostavljanje ravnoteže između razvoja
i životne sredine.
Glavni izazovi i njihove posljedice su:
• Zagađenje: Na početku 21. vijeka populacija zemlje dostigla je šest milijardi, a očekuje
se da će dostići između 10 i 11 milijardi u toku narednih 50 godina. Glavne izazove
predstavljaće nestašica pijaće vode i obradive zemlje za proizvodnju hrane.
• Siromaštvo i nejednakost: Skoro 25 posto svjetske populacije preživljava na manje
od jednog dolara dnevno. Pošto je nejednakost uporna barijera održivom razvoju,
Samit je apelovao da se ovaj postotak smanji na 12 do 13 odsto, zajedno s brojem
ljudi koji pate od neishranjenosti.
• Hrana i poljoprivreda: Pad cijena hrane za posljednjih 30 godina doprinio je povećanju njene
potrošnje, ali su u mnogim područjima svijeta obradive površine ograničene, a stvaranje novih
uništava preostale eko-sisteme.
U budućnosti, rast proizvodnje
hrane ne smije biti na uštrb prirode.
Do 2010. godine trenutni tempo
nestajanja eko-sistema morao
bi biti značajno usporen.
• Pijaća voda: Nestašica pijaće vode
u mnogim regionima svijeta
predstavlja najveću barijeru
održivom razvoju. Prema
trenutnom tempu, očekuje se da
će svaka druga osoba patiti od
nestašice vode do 2025. godine.
Samit je apelovao da se do 2015.
godine prepolovi broj ljudi koji
nema pristup čistoj pijaćoj vodi i
osnovnim higijenskim uslovima.
• Zdravlje ljudi: Smrtan ishod bi se u zemljama u razvoju često mogao izbjeći. Čovječanstvo
mora u narednim godinama usmjeriti više pažnje i sredstava u borbu protiv bolesti. Najpreči
zadatak je smanjiti smrtnost djece ispod pet godina života za dvije trećine, i smrtnost mladih
majki za 75 posto do 2015. godine.
• Energija: Potrošnja svih vidova energije je u stalnom porastu. Poboljšanje pristupa stabilnim,
održivim i ekološki bezbjednim izvorima energije i usluga, kao i stvaranje nacionalnih
programa za energetsku efikasnost naročito je važan zadatak u narednih 10 do 15 godina.
• Šume: Šume na svjetskom nivou nestaju uglavnom zbog poljoprivrede. U narednim
godinama, poboljšanje obnavljanja i upravljanja šumama biće od izuzetnog značaja.
• Klimatske promjene: Potrošnja goriva stalno raste. Na Samitu je naglašena potreba
realizacije Kjoto protokola za postizanje dogovora o dozvoljenim emisijama gasova staklene
bašte u razvijenim zemljama.
Samit je sljedeće zadatke za čovječanstvo proglasio obaveznim:

• potreba boljeg razumijevanja koncepta održivog razvoja i stabilizacija relevantnih institucija
na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou;
• dalje potvrđivanje uloge građanskog društva i promocija partnerskih inicijativa između
privatnog i javnog sektora.
225

Green Pack MN PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Pack MN PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priručnik za nastavnike

Priručnik za nastavnike razvijen je od strane Regionalnog centra za životnu

Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth ■ Aleksandar Šćekić ■

Prevod s engleskog jezika: Uroš Miloradović ■ Mira Vasiljević

Ze neke dijelove priručnika, materijali i informacije pozajmljeni su od:

■ The Green School Program, Center for Environmental Education,

Pacific Palisades, CA, USA.

inform, A.S., Oslo, Norway.

■ Caring for our Future, Action for Europe’s Environment, European

Environmental Agency, 1995.

Environmental Agency, 1998.

European Environmental Agency, 1999.

© 2009 Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu

Materijal je štampan na dvije vrste ekološkog papira,

Uvod — Ministarstvo prosvjete i nauke 4

Ljudske aktivnosti 103

Globalni izazovi 153

Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 226

■ Zahvaljujemo i članovima Nacionalnog savjeta projekta: Siniši Stankoviću, Mr Ćazimu Fetahoviću,

■ Zahvaljujemo i koordinatorima projekta u Ministarstvu prosvjete i nauke i Ministarstvu

■ Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Program razvojne saradnje

Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:

Ključni Značaj kvaliteta vazduha za živi svijet

Trajanje 2 - 3 školska časa

Mjesto Učionica, na otvorenom

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologija

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, diskusija, eksperimentalna

2 Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji vazduh. Podsjetite ih da se

3 Nađite više informacija u poglavlju Vazduh na CD-ROM-u.

Zagađenje vazduha na otvorenom

1 Objasnite učenicima da kada sija Sunce, izduvni gasovi iz

2 Prezentujte odjeljenju poglavlje Naš vazduh iz video

3 Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: (procesi

6 Objasnite učenicima koji su glavni uzročnici zagađenja vazduha u Crnoj Gori

Zagađenje vazduha u zatvorenim prostorima

3 Tema za brejnstorming: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovim

Tipovi zagađenja vazduha

Zagađenje vazduha u urbanim životnim sredinama

Vazdušno zagađenje od saobraćaja

Zagađenje vazduha od industrije

Formaldehid je vodorastvorljiv, bezbojan, otrovan gas koji posjeduje specifičan miris.

Radon je prirodan, radioaktivan gas, bez boje,

Azbest predstavlja grupu minerala koji se

Elektromagnetna polja su nevidljiva polja energije koja proizvodi protok električne

Atmosfera se sastoji od četiri sloja vazduha

Sljedeći sloj zove se stratosfera, i proteže

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosfera

Ključni Voda — suština života

Trajanje Sedam školskih časova (prva i druga aktivnost su kraće i

Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:

Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,

Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta)

Ne možemo živjeti bez vode

1 Predstavite informacije sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno sa

2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodnih resursa:

• Preko milijardu ljudi nema pristupa čistoj, pijaćoj vodi.

Kako smanjiti potrošnju vode kod kuće