1515766960-55-Skripta A2 I Smer Za Studente

Matematiqki fakultet
Univerzitet u Beogradu
Odabrani zadaci iz Analize 2 (I smer)
Zlatko Lazovi
10. januar 2018.
verzija 2.1
Sadraj
1 Neodreeni integrali 2
1.1 Metoda smene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
1.2 Parcijalna integracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1.3 Integracija racionalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
1.4 Integracija iracionalnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
1.5 Integracija trigonometrijskih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
1.6 Integracija transcendentnih funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
1.7 Razni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
2 Odreeni i nesvojstveni integrali 46
3 Primene integrala 80
4 Numeriqki redovi 82
4.1 Pojam i svojstva brojnog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
4.2 Redovi s pozitivnim qlanovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
4.3 Redovi s proizvo nim qlanovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
1
Zlatko Lazovi - Analiza 2 I smer - verzija 2.1 10. januar 2018.
1 Neodreeni integrali
Definicija 1.1. Neka je data funkcija f : (a, b) → R. Funkcija ϕ je primitivna
funkcija funkcije f ako je ϕ (x) = f (x) za svako x ∈ (a, b).
0
Teorema 1.1. Ako je ϕ primitivna funkcija funkcije f na intervalu (a, b), onda je
i ϕ + C primitivna funkcija funkcije f na intervalu (a, b), za svako C ∈ R.
Definicija 1.2. Skup svih primitivnih funkcija funkcije f oznaqimo sa R f (x) dx
ili ϕ(x) + C.
Teorema 1.2. Neka je ϕ primitivna funkcija funkcije f na nekom intervalu. Onda
je zadovo eno:
1) Rd f (x) dx = f (x) dx;
R
2) R dϕ(x) = ϕ(x)R+ C ;
3) R kf (x) dx = k f (x)R dx, k ∈ R; R
4) (f (x) ± g(x)) dx = f (x) dx ± g(x) dx.
Tablica neodreenih integrala
1. x dx = αx + 1 + C, α 6= −1
α+1
Z
α
2. x1 dx = ln |x| + C
Z
3. e dx = e + C
Z
x x
4. a dx = lna a + C, a > 0, a 6= 1
x
Z
x
5. sin x dx = − cos x + C
Z
6. cos x dx = sin x + C
Z
7. cos1 x dx = tg x + C
Z
2
8. sin1 x dx = −ctg x + C
Z
2
9. √1 1− x dx = arcsin x + C
Z
2
10.
Z
1
dx = arctg x + C
1 + x2
11. √
Z
1
√ dx = ln |x + x2 ± 1| + C
x2 ± 1
12.
Z
1 1 1 + x
dx = ln +C
1 − x2 2 1 − x
Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu

Zadatak 1.1 Rexiti integral R (2x + 5x + √3) dx.
.
3
Rexee.
Z
3
√ Z
3
Z √ Z x4 x2 √
(2x + 5x + 3) dx = 2 x dx + 5 x + 3 dx = 2 · +5· + 3x + C
4 2
x4 5 2 √
= + x + 3x + C.
2 2
4
Zadatak 1.2 Rexiti integral

.
Rq p √
x x x dx.
Rexee.
Z r q
√
Z
7 8 15
x x x dx = 2 x 8 dx = x 8 + C.
15
4
Zadatak 1.3 Rexiti integral R

.
√
(1+ x)(2−x)
x2
dx.
Rexee.
√ Z √ √
x)(2 − x)
Z
(1 + 2 x 2 x x x
I = dx = − + 2 − 2 dx
x2 x 2 x2 x x
1 1
x− 2
Z Z Z Z
1 1 1 1 2 x2
= 2 dx − dx + 2 3 dx − 1 dx = − − ln |x| + 2 1 − 1 + C
x2 x x2 x2 x −2 2
2 4 √
= − − ln |x| − √ − 2 x + C.
x x
4
Zadatak 1.4 Izraqunati integral
.
R
(2 −
√ 2
x) dx.
Rexee.
√ √ 8 3 x2
Z Z
2

I = (2 − x) dx = 4 − 4 x + x dx = 4x − x 2 + + C.
3 2
4
.
R x4 +2x2
x2 +1
dx.
Rexee.
x4 + 2x2 (x2 + 1)2 − 1 x3
Z Z Z
1 1
dx = dx = x2 + 1 − dx = + x − arctg x + C.
x2 + 1 x2 + 1 x2 + 1 3 2
4
. dx.
R x2 +x+1
x
Z 2
x2
Z
x +x+1 1
dx = x+1+ dx = + x + ln |x| + C.
x x 2

.
R x−2√x
3 2 dx.
√
x

1.1 Metoda smene
1.8 Rexiti integral √
Z
3
Zadatak . 1 − 3x dx.
Rexee.
4
√ √
Z Z Z
3 1 − 3x = t 3 dt 1 1 1 t3
1 − 3x dx = = t =− t dt = − 4 + C
3
−3dx = dt −3 3 3 3
1 4
= − (1 − 3x) 3 + C.
4
4
Zadatak 1.9 Izraqunati integral R ch x dx.
.
Rexee.
ex + e−x ex e−x
Z Z Z Z
1 1
ch x dx = dx = dx + dx = (ex − e−x ) + C = sh x + C.
2 2 2 2 2
4
.
R
sh x dx.
Rexee.
ex − e−x ex e−x
Z Z Z Z
1 1
ch x dx = dx = dx − dx = (ex + e−x ) + C = ch x + C.
2 2 2 2 2
4
Zadatak 1.11 . Izraqunati integral R e dx. R 3x+2
Zadatak 1.12 . Izraqunati integral R cos(3x − 2) dx.

Zadatak 1.13 . Izraqunati integral R (3x − 5) dx. 7
Zadatak 1.14 . Izraqunati integral R x e dx. 2 −x3
Zadatak 1.15 . Izraqunati integral . dx

4x+7
1.16 Rexiti integral √a 1− x dx, (a > 0).

Z
Zadatak .
2 2
Rexee.
Z Z x Z
1 1 1 =t 1 1
√ dx = dx = 1
a = √ a dt
dx = dt
q
a2 − x2 a x 2
a 1 − t2
1− a a
Z
1 x
= √ dt = arcsin t + C = arcsin + C.
1 − t2 a
1.17 Rexiti integral

Z
1
Zadatak . √ dx, (a > 0).
x ± a2
2

Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t 1 1
√ dx = dx = 1
a √ =
adt
dx = dt
q
x 2 ± a2 a x 2 t2±1 a
a
±1 a

Z
1 √ x r x 2
= √ 2
dt = ln |t + t ± 1| + C1 = ln + ± 1 + C1

2
t ±1 a a
√ √
= ln |x + x2 ± a2 | − ln |a| + C1 = ln |x + x2 ± a2 | + C,
gde je C = − ln |a| + C . 1 4

Z
1
Zadatak . dx, (a > 0).
a2 − x2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t 1
a
1
dx = dx = 1 = 2 adt
2
a −x 2 a x 2 dx = dt a 1 − t2
1− a a
1 + xa
Z
1 1 1 1 + t 1
= dt = ln +C = ln +C
a 1 − t2 2a 1 − t 2a 1 − xa

1 a + x
= ln + C.
2a a − x

Z
1
Zadatak . dx, (a > 0).
a2 + x 2
Rexee.
x
Z Z Z
1 1 1 =t
a
1 1
dx = dx = 1 = 2 adt
2
a +x 2 a x 2 dx = dt a 1 + t2
1+ a a
Z
1 1 1 1 x
= 2
dt = arctg t + C = arctg + C.
a 1+t a a a
4
U prethodnim zadacima dokazali smo da za a > 0 vai sledee
9'. √a 1− x dx = arcsin xa + C
Z
2 2
10'.
Z
1 1 x
dx = arctg + C
a2 +x 2 a a
11'. √
Z
1
√ dx = ln |x + x2 ± a2 | + C
x 2 ± a2
12'.
Z
1 1 a + x
dx = ln +C
a2 − x 2 2a a − x
1.20 Rexiti integral .

Z
dx
Zadatak . √
4 − 3x2

Rexee.
primenom formule 9', gde je a =
Z Z
dx 1 dx
√ = √ q = √2
2 3
4 − 3x 3 4
− x2
3
√
1 x 1 3x
= √ arcsin 2 + C = √ arcsin + C.
3 √
3
3 2
4

Z
dx
Zadatak .
2x2 + 1
Rexee.
primenom formule 10', gde je a =
Z Z
1 1 1
dx = dx = √1
1
2x2 + 1 2 x2 + 2
2
√
1 1 x 2 √
= 1 arctg 1 + C = arctg ( 2x) + C.
2 √2 √
2
2
4

Z
dx
Zadatak . √
3x2 − 5
Rexee.
primenom formule 11', gde je a = √
Z Z
dx 1 dx
√ = √ q = √5
3
3x2 − 5 3 x2 − 5
3
√
1 x 1 3x
= √ arcsin √ + C = √ arcsin √ + C.
3 √5 3 5
3

Z
dx
Zadatak .
5 − 2x2
Rexee.
primenom formule 12', gde je √
Z Z
dx 1 dx
= √ = a= √5
5
5 − 2x2 2 2
− x 2 2
√5 √
5 + √2x

1 1 √ + x 1
= √ √ ln √2 + C = √ ln √ √ +C

22 5 5 2 5 5 − 2x
√
2
√
2
−x

Z
dx
Zadatak .
x ln x ln(ln x)
Rexee.
Z Z
dx ln x = t dt ln t = u
= 1 = = 1
x ln x ln(ln x) x
dx = dt t ln t t
dt = du
Z
du
= = ln |u| + C = ln | ln t| + C = ln | ln(ln x)| + C.
u
4

Zadatak 1.25 Izraqunati integral R cos
.
2
3 x sin5 x dx.
Rexee.
Z Z
Z
2
5 2
4 cos x = t 2
cos x sin x dx =
3 cos x sin x sin x dx =
3 = − t 3 (1 − t2 )2 dt
− sin x dx = dt
Z Z
2 2 8 14
2 4
= − t (1 − 2t + t ) dt = −
3 t − 2t + t
3 3 3 dt
3 5 6 11 3 17
= − t3 + t 3 − t 3 + C
5 11 17
3 5 6 11 3 17
= − cos 3 x + cos 3 x − cos 3 x + C.
5 11 17
4

Z
sin x + cos x
Zadatak . √
3
dx
sin x − cos x
Rexee.
Z Z 2
sin x + cos x sin x − cos x = t dt t3
√ dx = = √ = 2 +C
3
sin x − cos x (sin x + cos x) dx = dt 3
t 3
3 2
= (sin x − cos x) 3 + C.
2
4

Z
xdx
Zadatak .
4 + x4
Rexee.
primenom formule 9 )

x2 = t
Z
xdx 0
= =(
4 + x4 2xdx = dt
Z dt
2 1 1 t 1 t
= = · arctg + C = arctg + C
4+ t2 2 2 2 4 2
1 x2
= arctg + C.
4 2
4
1.28 Rexiti integral x3 dx

.
Z
Zadatak .
x8 − 2
Rexee.
√
dt
x3 dx
Z
x4 = t
Z
1 1 2 − t
4
= = = · √ ln √ +C

3
x8 − 2 4x dx = dt 2
t −2 4 2 2 2 + t
√
1 2 − x4
= √ ln √ + C.

8 2 2+x 4
4
.
R
√x dx .
x2 −2

Rexee.
1 √ √

x2 − 2 = t
Z Z
x dx 1 dt
√ = = √ + C = · 2 t + C = x2 − 2 + C.
x2 − 2 2xdx = dt 2 t 2

Z
1
Zadatak . √ dx
x x2 + 1
Rexee.
 
Z x2 + 1 = t2
Z Z Z
1 xdx tdt dt
√ dx = √ =  2xdx = 2tdt  = 2
= 2
x x2 + 1 x2 x2 + 1 (t − 1)t t −1
x2 = t2 − 1
√
1 1 − t 1 1 − x2 + 1
= ln + C = ln √ + C.
2 1 + t 2 1 + x2 + 1
1.31 Rexiti integral x√x1 − 1 dx.

Z
Zadatak .
2
Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.30).

√ 1
x2 −1
4
Zadatak 1.32 Izraqunati integral I = R √x − 4x dx.

. 3 2
Rexee. Na osnovu x − 4x ≥ 0 ⇔ x (x − 4) ≥ 0 ⇔ x ≥ 4 sledi

3 2 2
Z √
√ √

x − 4 = t2 , t ≥ 0
Z Z
I = x3 − 4x2 dx = |x| x − 4 dx = x x − 4 dx =
dx = 2tdt
Z Z
2 2
= 2 (t + 4)t dt = 2 (t4 + 4t2 )dt
2 5 8 3 2 5 8 3
= t + t + C = (x − 4) 2 + (x − 4) 2 + C.
5 3 5 3
4

Z
Zadatak . tg x dx
Rexee.
Z
−dt
Z Z
sin x cos x = t
tg xdx = dx = = = − ln |t| + C
cos x − sin xdx = dt t
= − ln | cos x| + C.

Z
Zadatak . ctg x dx

Rexee.
Z Z Z
cos x sin x = t dt
ctg xdx = dx = = = ln |t| + C
sin x cos xdx = dt t
= ln | sin x| + C.

Z
Zadatak . tg2 x sin 2x dx
Rexee.
sin2 x sin3 x
Z Z Z
2 cos x = t
tg x sin 2x dx = 2 sin x cos x dx = 2 dx =
cos2 x cos x sin xdx = dt
2 2
(1 − t )(−dt)
Z
t
= 2 = − ln |t| + 2 · + C = −2 ln | cos x| + cos2 x + C.
t 2
4

Z
1
Zadatak . √ √ dx
x+1+ x−1
Rexee.
Z √ √ Z √ √
x+1− x−1 x+1− x−1
Z
1
√ √ dx = dx = dx
x+1+ x−1 x + 1 − (x − 1) 2
1 √ 1 √
Z Z
= x + 1 dx − x − 1 dx
2 2
1 2 3 1 2 3
= · (x + 1) 2 − · (x − 1) 2 + C
2 3 2 3
1 3 1 3
= (x + 1) 2 − (x − 1) 2 + C.
3 3
4

Z
x
Zadatak . √
3
dx
1 − 3x
Rexee.
 
1 − 3x = t Z 1−t
1−t
Z Z
x 3 dt 1
√ dx =  −3dx = dt  = √ · =− √ dt
3
1 − 3x x = 1−t
3
t −3 9 3
t
3
Z Z
1 1 1 2 1 3 2 1 3 5
= − √
3
dt + t 3 dt = − · t 3 + · t 3 + C
9 t 9 9 2 9 5
1 2 1 5
= − (1 − 3x) 3 + (1 − 3x) 3 + C.
6 15
4

.
Z
x3 1 + x2 dx
3
Zadatak .

Rexee.
 
Z √ Z √ 1 + x2 = t Z √
3 3 2 2 3
2 3 dt
x 1 + x dx = x 1 + x xdx =  2xdx = dt  = (t − 1) t
2
x2 = t − 1
Z
1 4 1 3 7 3 4 3 7 3 4
= (t 3 − t 3 )dt = t 3 − t 3 + C = (1 + x2 ) 3 − (1 + x2 ) 3 + C.
2 14 8 14 8
4
Z √
Zadatak 1.39 Rexiti integral
.
2 ln x + 3e
x
dx .
Rexee.
Z √ Z √
2 ln x + 3e 2 ln x + 3e = t 1 1 3 1 3
dx = 2 = tdt = t 2 + C = (2 ln x + 3e) 2 + C.
x x
dx = dt 2 3 3

Z
Zadatak . sh3 x dx
Rexee.
3
ex − e−x
Z Z Z
1
3
e3x − 3ex + 3e−x − e−3x dx

sh x dx = x dx =
2 8

1 1 3x x −x 1 −3x
= e − 3e − 3e + e + C.
8 3 3
4
Integral tipa
Z Z
sin xdx i
n
cosn xdx, n ∈ {2, 3, 4, 5}.

Z
Zadatak . sin2 xdx
Rexee.
1 − cos 2x
Z Z Z
2 1 1 1 1 1
sin xdx = dx = x − cos 2xdx = x − · sin 2x + C
2 2 2 2 2 2
1 1
= x − sin 2x + C.
2 4
4
1.42 Rexiti integral cos xdx.

Z
2
Zadatak .
Rexee. x − sin 2x + C (sliqan kao zadatak 1.41).

1
2
1
4
4
1.43 Rexiti integral sin xdx.

Z
3
Zadatak .

Rexee.
Z Z Z
3 2 cos x = t
2
sin xdx = sin x sin xdx = (1 − cos x) sin xdx =
− sin xdx = dt
Z 3 3
t cos x
= − (1 − t2 )dt = −t + + C = − cos x + + C.
3 3
4
1.44 Rexiti integral cos xdx.

Z
3
Zadatak .
Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.43).

sin3 x
3
4

Z
4
Zadatak .
Rexee.
Z 2
1 − cos 2x
Z Z
4 1
sin xdx = dx = (1 − 2 cos 2x + cos2 2x) dx
24
Z
1 1 + cos 4x 1 1 1 1
= x − sin 2x + dx = x − sin 2x + x + sin 4x + C
4 2 4 4 8 32
3 1 1
= x − sin 2x + sin 4x + C.
8 4 32
4

Z
Zadatak . cos4 xdx
Rexee. 3
8
x + sin 2x + sin 4x + C (sliqan kao zadatak 1.45).
1
4
1
32
4

Z
5
Zadatak .
Rexee.
Z Z Z
5 4 cos x = t
2 2
sin xdx = sin x sin xdx = (1 − cos x) sin xdx =
− sin xdx = dt
Z Z
2 1
= − (1 − t ) dt = − (1 − 2t2 + t4 )dt = −t + t3 − t5 + C
2 2
3 5
2 1
= − cos x + cos3 x − cos5 x + C.
3 5
4

Z
Zadatak . cos5 x dx
Rexee. sin x − sin x + sin x + C (sliqan kao zadatak 1.47).

2
3
3 1
5
5
4
1.49 Rexiti integral tg x dx.

Z
2
Zadatak .

Rexee. Koristei trigonometrijsku formulu 1 + tg x = 2 1
cos2 x
imamo
Z Z
1
tg2 xdx = − 1 dx = tg x − x + C.
cos2 x
4
1.50 Rexiti integral x2

.
Z
Zadatak . √ dx
2−x
Rexee.
 
2 2 − x = t2 , t ≥ 0 2 2
 = − (2 − t ) 2tdt
Z Z
x
√ dx =  −dx = 2tdt
2−x t
x = 2 − t2
t3 t5
Z
= −2 (4 − 4t2 + t4 )dt = −8t + 8 · − 2 · + C
3 5
√ 8 3 2 5
= −8 2 − x + (2 − x) 2 − (2 − x) 2 + C.
3 5
4
1.51 Rexiti integral x5 dx

.
Z
Zadatak . √
1 − x2
Rexee.
 
5 4 1 − x2 = t2 , t ≥ 0
(1 − t2 )2 tdt
Z Z Z
x dx x xdx
√ = √ =  −2xdx = 2tdt  =−
1 − x2 1 − x2 t
x2 = 1 − t2
t3 t5
Z
= − (1 − 2t2 + t4 )dt = −t + 2 · − + C
3 5
√ 2 3 1 5
= − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 − (1 − x2 ) 2 + C.
3 5
4

Z
2
Zadatak . x5 (2 − 5x3 ) 3 dx
Rexee.
 
Z Z 2 − 5x3 = t Z
5 3 23 3 3 23 2 2 1 2 dt
x (2 − 5x ) dx = x (2 − 5x ) x dx =  −15x dx = dt  = (2 − t)t 3
5 −15
x3 = 15 (2 − t)
Z 5 8
1 2 5 2 t3 1 t3
= − (2t 3 − t 3 )dt = − · 5 + · +C
75 75 3 75 83
2 5 1 8
= − · (2 − 5x3 ) 3 + · (2 − 5x3 ) 3 + C.
125 200
4
Integral tipa Z
1
dx
ax2 + bx + c

Z
dx
Zadatak .
3x2 + 2x − 2
Rexee. Z Z
dx 1 dx
= =
3x2 + 2x − 2 3 x2 + 23 x − 2
3
x2 + 32 x − 32 = (x + 13 )2 − 91 − 23 = (x + 13 )2 − 97

=
x + 31 = t
Z Z
1 dx 1 dt
= 1 2 7 = =
3 (x + 3 ) − 9 dx = dt 3 t − 79
2
√ √
1 1 7 − t 1 7 −x− 1
3 3 3
= √ ln √ + C = √ ln √7 +C

32 7 7
+ t 2 7 +x+ 1
3
√3 3 3
1 7 − 3x − 1

= √ ln √ + C.
2 7 7 + 3x + 1
4
Integral tipa Z
1
√ dx
ax2 + bx + c

Z
dx
Zadatak . √
3 + 2x − 2x2
Rexee.
Z Z
dx 1 dx
√ =√ q
3 + 2x − 2x 2 2 3
2
+ x − x2
+ x − x2 = −(x2 − x − 32 ) = −[(x − 21 )2 − 14 − 32 ] = − (x − 12 )2 − 47 = 74 − (x − 12 )2
3

= 2
x − 12 = t
Z Z
1 dx 1 dx 1 2t
= = =√ = arcsin √ + C
dx = dt
q q
2 7
− (x − 12 )2 2 7
− t2 2 7
4 4
1 2x − 1
= √ arcsin √ + C.
2 7
4
Integral tipa Z
ax + b
dx
cx2 + dx + e
1.55 Rexiti integral 2x 3x− +3x2− 1 dx.

Z
Zadatak .
2
Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 3x + 2 u 4x − 3, odnosno linearnu

funkciju u izvod kvadratne funkcije.
x + 23 4x + 83 4x − 3 + 3 + 83
Z Z Z Z
3x + 2 3 3
2
dx = 3 2
dx = 2
dx = dx
2x − 3x − 1 2x − 3x − 1 42x − 3x − 1 4 2x2 − 3x − 1
 
−
Z Z
3 4x 3 17 dx 
=  dx + ,
4  2x2 − 3x − 1 3 2x2 − 3x − 1 
| {z } | {z }
I1 I2


4x − 3 2x2 − 3x − 1 = t
Z Z
dt
I1 = dx = = = ln |t| + C
2
2x − 3x − 1 (4x − 3)dx = dt t
= ln |2x2 − 3x − 1| + C,
Z Z
dx 1 dx
I2 = =
2
2x − 3x − 1 2 x2 − 32 x − 1
2
h 2 2 i
= x2 − 32 x − 12 = x − 43 − 16 9
− 21 = x − 34 − 17 16
√
17
3 −

t
Z Z
1 dx x− 4 =t 1 dt 1 1
4

= 17 = = 17 = · ln +C

√ √
3 2 dx = dt 2
2 (x − 4 ) − 16 2 t − 16 2 2· 17 17
+ t
4 4
√
1 17 − 4x + 3

= √ ln √ + C,
17 17 + 4x − 3
Z √ √
17 − 4x + 3
3x + 2 3 17
dx = ln |2x2 − 3x − 1| + ln √ + C.

2x2 − 3x − 1 4 4 17 + 4x − 3
4
Integral tipa Z
ax + b
√ dx
cx2 + dx + e
1.56 Rexiti integral √1 −4 −3x2x− 4x dx.

Z
Zadatak .
2
Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 4 − 2x u −3 − 8x.

4 − 2x −2 + x −2 16 − 8x
Z Z Z
√ dx = −2 √ dx = √ dx
1 − 3x − 4x2 1 − 3x − 4x 2 −8 1 − 3x − 4x2
 
−8x − 3 + 3 + 16 −8x − 3
Z Z Z
1 1 dx 
= √ dx =  √ dx +19 √
 
4 4
2 2 2

1 − 3x − 4x  1 − 3x − 4x 1 − 3x − 4x 
| {z } | {z }
I1 I2
√

−8x − 3 1 − 3x − 4x2 = t
Z Z
dt
I1 = √ dx = = √ =2 t+C
1 − 3x − 4x2 (−8x − 3)dx = dt t
√
= 2 1 − 3x − 4x2 + C,
Z Z
dx 1 dx
I2 = √ = q
1 − 3x − 4x 2 2 1
− 34 x − x2
4
1
− 34 x − x2 = −(x2 + 34 x − 14 ) = − (x + 83 )2 − 64
9
− 14 = 25 3 2

= 4 64
− (x + 8
)
x + 83 = t
Z Z
1 dx 1 dt 1 t
= = = = arcsin 5 + C
dx = dt
q q
2 25
− (x + 3 )2 2 25
− t2 2 8
64 8 64
1 8 1 8x + 3
= arcsin t + C = arcsin + C,
2 5 2 5

√

4 − 2x
Z
1 19 8x + 3
√ dx = 2
2 1 − 3x − 4x + arcsin + C.
1 − 3x − 4x2 4 2 5
4
Integral tipa Z
cos(ax + b)cos(cx + d) dx,
Z
sin(ax + b)cos(cx + d) dx,
Z
sin(ax + b)sin(cx + d) dx
Integrale ovog tipa rexavamo pomou trigonometrijskih identiqnosti

1
cos α cos β = [cos(α − β) + cos(α + β)]
2
1
sin α sin β = [cos(α − β) − cos(α + β)]
2
1
sin α cos β = [sin(α − β) + sin(α + β)].
2
Z
Zadatak . cos 3x cos 4xdx
Rexee. Korixeem trigonometrijske formule

1
cos α cos β = (cos(α + β) + cos(α − β))
2
dobijamo
Z Z
1 1 1
cos 3x cos 4xdx = (cos 7x + cos x) dx = sin 7x + sin 2x + C.
2 14 2
4
1.2 Parcijalna integracija

Neka su u, v diferencijabilne funkcije. Tada vai
Z Z
udv = uv − vdu.
1.58 Rexiti integral I = .

Z
Zadatak . x2 arccos xdx

Rexee.
dx

u = arccos x ⇒ du = − √1−x
Z
2 2
I = x arccos xdx =
dv = x2 dx ⇒ v = x2 dx = 13 x3
R
x3 dx
Z
1 3 1
= x arccos x + √ ,
3 3 1 − x2
 
1 − x2 = t dt
3 (1 − t) −2 1 √
Z Z Z Z
x dx 1 dt
√ =  −2xdx = dt  = √ =− √ + tdt
1 − x2 t 2 t 2
x2 = 1 − t
√ 1 3 √ 1 3
= − t + t 2 + C = − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 + C,
3 3
1 1√ 1 3
I = x3 arccos x − 1 − x2 + (1 − x2 ) 2 + C.
3 3 9
4

Z
Zadatak . x arccos xdx
√
Rexee. 1
2
arcsin x − 12 x 1 − x2 + C. 4

Z
arcsin x
Zadatak . dx
x2
Rexee.
1
u = arcsin x ⇒ du = √1−x
Z
arcsin x 2 dx
I = dx =
x2 dv = x12 dx ⇒ v = − x1
Z
1 1
= − arcsin x + √ dx,
x x 1 − x2

1 − x2 = t2 , t ≥ 0
Z Z
1 xdx
√ dx = √
x 1 − x2 x2 1 − x2 −2xdx = 2tdt
√
−tdt 1 − 1 − x2
Z Z
dt 1 + t 1
= =− = − ln + C = ln
√ + C,
(1 − t2 )t 1 − t2 1 − t 2 1 + 1 − x2
√
arcsin x 1 1 − 1 − x2
I = − + ln √ + C.
x 2 1 + 1 − x2
4
1.61 Rexiti integral I = √

.
Z
Zadatak . arctg x dx

Rexee.
√ dx
√ √

u = arctg x ⇒ du = 2√x(1+x)
Z Z
1 xdx
arctg x dx = = x arctg x − √ ,
dv = dx ⇒ v = x 2 x(1 + x)
2t3 dt
Z Z 2 Z 2
x = t2 , t ≥ 0 t +1−1
Z
xdx t dt
√ = = =2 =2 dt
x(1 + x) dx = 2tdt 2
t(1 + t ) 1+t 2 1 + t2
√ √
Z
1
= 2 1− 2
dt = 2t − 2arctg t + C = 2 x − 2arctg x + C,
1+t
√ √ √
I = x arctg x − x + arctg x + C.
4
1.62 Izraqunati I =
Z
1
Zadatak . x2 arctg dx.
x
Rexee.
!
u = arctg x1 ⇒ du = 1+1 1 − x12 dx = − x2dx+1
Z
2 1
I = x arctg dx = x2
x3
x 2
dv = x dx ⇒ v= 3
3 Z 3 3
x3 dx x3
Z
x 1 x dx x 1 1 1 1
= · arctg + = · arctg + = · arctg + I1 ,
3 x 3 x2 + 1 3 x 3 2
x +1 3 x 3
x3 dx

x2 + 1 = t (t − 1)dt
Z Z
1 1
I1 = = = = (t − ln |t|) + C
x2 + 1 2xdx = dt 2 t 2
1 2
x + 1 − ln |x2 + 1| + C,

=
2
1 1 1 1
I = x3 arctg + (x2 + 1) − ln(x2 + 1) + C.
3 x 6 6
4

Z
Zadatak . (arcsin x)2 dx
Rexee.
1
u = (arcsin x)2 ⇒ du = 2 arcsin x √1−x
Z
2 2 dx
I = (arcsin x) dx =
dv = dx ⇒ v = x
Z Z
2 1 2 x
= x(arcsin x) − 2 x arcsin x √ dx = x(arcsin x) − arcsin x √ dx
1 − x2 1 − x2
 dx 
u = arcsin x ⇒ du = √1−x 2
√

=  1 − x2 = t 
dv = √xdx
R xdx 1
R dt
⇒ v = √ = = − √ = − 1 − x2
1−x 2 1−x 2
−2xdx = dt 2 t
√
√

1 − x2
Z
= x(arcsin x)2 − 2 − 1 − x2 arcsin x + √ dx
1 − x2
√
= x(arcsin x)2 + 2 1 − x2 arcsin x − 2x + C.
4

Integral tipa Z
I= Pn (x)sin(ax + b) dx,
Z
I= Pn (x)cos(ax + b) dx,
Z
I = Pn (x)eax dx
Ovi integrali se rexavaju parcijalnom integracijom tako xto uzmemo u = P (x). n
1.64 Rexiti integral I = (x + 3x − 4) sin 2xdx.

Z
2
Zadatak .
Rexee.

u = x2 + 3x − 4 ⇒ du = (2x + 3)dx
Z
2
I = (x + 3x − 4) sin 2xdx =
dv = sin 2xdx ⇒ v = − 21 cos 2x
Z
1 2 1 u = 2x + 3 ⇒ du = 2dx
= − (x + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) cos 2xdx =
2 2 dv = cos 2x ⇒ v = 21 sin 2x
Z
1 1 1
= − (x2 + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) sin 2x − sin 2xdx
2 4 2
1 1 1
= − (x2 + 3x − 4) cos 2x + (2x + 3) sin 2x + cos 2x + C.
2 4 4
4
Zadatak 1.65 Izraqunati integral R e
.
√
x
dx.
Rexee.

x = t2 , t ≥ 0
Z √
Z Z
x u = t ⇒ du = dt
t
e dx = = 2 te dt = = 2te − 2 et dt
t
dx = 2tdt dv = et dt ⇒ v = et
√ √ √ √ √
= 2tet − 2et + C = 2 xe x − 2e x + C = 2e x ( x − 1) + C.
4
.
R
sin
√
1 + x dx.
Rexee.
√

1 + x = t2 , t ≥ 0
Z Z
sin 1 + x dx = t sin t dt =2
dx = 2tdt
Z
u = t ⇒ du = dt
= = −2t cos t + 2 cos tdt
dv = sin tdt ⇒ v = − cos t
√ √ √
= −2t cos t + 2 sin t + C = −2 1 + x cos 1 + x + 2 sin 1 + x + C
√ √ √
−2((5 − 3x) sin( x) + (x − 5) x cos( x)) + C. 4
Integral tipa Z
f (x)ln(g(x)) dx

Z
Zadatak . ln(2x2 )dx
Rexee.
u = ln(2x2 ) ⇒ du = 2x12 · 4x dx = 2
Z
2 x
dx
I = ln(2x )dx =
dv = dx ⇒ v = x
Z
2xdx
= x ln(2x2 ) − = x ln(2x2 ) − 2x + C.
x
4

Z
Zadatak . x ln(1 + x2 )dx
Rexee.
2x
u = ln(1 + x2 ) ⇒ du = 1+x
Z
2 2 dx
x ln(1 + x )dx = x 2
dv = xdx ⇒ v = 2
x3
Z
1 2 2
= x ln(1 + x ) − dx.
2 1 + x2
Vai
x3
Z
x2 = t, t ≥ 0
Z Z
1 tdt 1 1
dx = = = 1− dt
1 + x2 2xdx = dt 2 1+t 2 1+t
1 1 2
x − ln(1 + x2 ) + C,

= (t − ln |1 + t|) + C =
2 2
pa je integral jednak
1 1 2 1 1 1
I = x2 ln(1 + x2 ) − x − ln(1 + x2 ) + C = x2 ln(1 + x2 ) − x2 + ln(1 + x2 ) + C.

2 2 2 2 2
4
√
1.69 Rexiti integral I = x ln(x + 1 + x2 )
.
Z
Zadatak . √ dx
1 + x2
Rexee.
√ √ 1
!
x ln(x + 1 + x2 ) u = ln(x + 1 + x2 ) ⇒ du = √1+x 2 dx
Z
I = √ dx = x
√
1 + x2 dv = √1+x 2 dx ⇒ v = 1 + x2
√ √ Z √ √
= 1 + x ln(x + 1 + x ) − dx = 1 + x2 ln(x + 1 + x2 ) − x + C.
2 2
4
Integral tipa Z Z
n
sin x dx i cosn x dx, n ≥ 2

Zadatak 1.70 Dokazati jednakosti
.
1
− sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 + C,

In =
n
1
cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 + C,

Jn =
n
gde je R n
R
In = sin x dx, Jn = cosn x dx, n ≥ 2 .
Rexee.
u = sinn−1 x ⇒ du = (n − 1) sinn−2 cos x dx
Z
n−1
In = sin x sin x dx =
dv = sin x dx ⇒ v = − cos x
Z
= − sinn−1 x cos x + (n − 1) sinn−2 x cos2 x dx
Z
n−1
= − sin x cos x + (n − 1) sinn−2 x(1 − sin2 x) dx
Z Z
n−1 n−2
= − sin x cos x + (n − 1) sin x dx − (n − 1) sinn x dx
= − sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 − (n − 1)In .
Dobili smo
In = − sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 − (n − 1)In ,
odakle je 1
− sinn−1 x cos x + (n − 1)In−2 + C.

In =
Sliqno dokazujemo i drugu jednakost.
n

u = cosn−1 x ⇒ du = −(n − 1) cosn−2 x sin x dx
Z
n−1
Jn = cos x cos x dx =
dv = cos x dx ⇒ v = sin x
Z
n−1
= cos x sin x + (n − 1) cosn−2 x sin2 x dx
Z
n−1
= cos cosn−2 x(1 − cos2 x) dx
x sin x + (n − 1)
Z Z
n−1 n−2
= cos x sin x + (n − 1) cos x dx − (n − 1) cosn x dx
= cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 − (n − 1)Jn .
Dobili smo
Jn = cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 − (n − 1)Jn ,
odakle je 1
cosn−1 x sin x + (n − 1)Jn−2 + C.

Jn =
n
4
1.71 Rexiti integrale I iI .

Z
eax cos bxdx
R
Zadatak . 1 = 2 = eax sin bxdx

Rexee.
Z
ax u = cos bx ⇒ du = −b sin bxdx
I1 = e cos bxdx =
dv = eax ⇒ v = a1 eax
Z
1 ax b ax u = sin bx ⇒ du = b cos bx
= e cos bx + e sin bxdx =
a a dv = eax ⇒ v = a1 eax
Z
1 ax b 1 ax b ax
= e cos bx + e sin bx − cos bxe
a a a a
b2 b2
Z
1 ax b ax 1 b
= e cos bx + 2 e sin bx − 2 cos bxeax = eax cos bx + 2 eax sin bx − 2 I1 .
a a a a a a
Dobili smo da je
eax (a cos bx + b sin bx)
I1 = + C.
a2 + b 2
Na sliqan naqin se dobija
eax (a sin bx − b cos bx)
I2 = + C.
a2 + b 2
4

Z
Zadatak . e2x sin2 xdx
Rexee.
− cos 2x
Z Z Z Z
2x 2 1
2x 1 2x 1
I = e sin xdx = e dx = e dx − e2x cos 2xdx
2 2 2
= ( zadatak 1 2x 1 e2x (2 cos 2x + 2 sin 2x)
1.71) = e −
4 2 8
1
+ C = e2x (2 − cos 2x − sin 2x) + C.
8
4
1.73 Rexiti integral I = xearctg x

.
Z
Zadatak . 3 dx
(1 + x2 ) 2
Rexee. Prvi naqin.
√ x 1
!
Z
xearctg x u= 1+x2
⇒ du = 3 dx
I = (1+x2 ) 2
3 dx = arctg x
(1 + x2 ) 2 dv = e1+x2
dx ⇒ v = earctg x
1
⇒ du = − x2 3 dx
!
xearctg x
Z
earctg x u = √1+x 2
= √ − 3 dx = e arctg x
(1+x ) 2
1+x 2 2
(1 + x ) 2 dv = 1+x2 dx ⇒ v = earctg x
xearctg x earctg x xearctg x
Z
= √ −√ − 3
1 + x2 1 + x2 (1 + x2 ) 2
xearctg x earctg x
= √ −√ − I.
1 + x2 1 + x2
Dobili smo da vai I = √xe1 + x arctg x
2
−√
earctg x
1 + x2
−I , odnosno
1 (x − 1)earctg x
I= √ + C.
2 1 + x2

Drugi naqin.
xearctg x et tg t et tg t
Z Z Z Z
arctg x = t
I = 3 dx = dx = 1 dt = 1 dt = et sin tdt
(1 + x2 ) 2 1+x2
= dt | cos t| cos t
= ( zadatak1.71) = e (sin t2− cos t) + C = e (sin(arctg x)2 − cos(arctg x)) + C.

t arctg x
Iz jednakosti 1 + tg x = i 1 + ctg x = imamo

2 1
cos2 x
2 1
sin2 x
i
r r
1 1
cos x = ± sin x = ± 2
, 2
1 + tg x 1 + ctg x
pa je s r
1 1 1
cos(arctg x) = ± =± 2
=√
2
,
1 + tg (arctg x) 1+x 1 + x2
s s r
1 1 x2 |x| x
sin(arctg x) = ± 2
= ± 1 = ± 2
= ±√ =√ .
1 + ctg (arctg x) 1 + x2 x +1 1+x 2 1 + x2
Iskoristili smo to da iz − < arctg x < sledi cos(arctg x) > 0, sin(arctg x) > 0 za
π π
x > 0 i sin(arctg x) < 0 za x < 0.

2 2
Prema tome, I = e ( − ) + C = 1 arctg x √ x

2 1+x2
√ 1
+ C.
1+x2
4 1 (x−1)e
2
√
arctg x
1+x2
1.74 Rexiti integrale I = sin(ln x)dx, I = cos(ln x)dx.

Z Z
Zadatak . 1 2
Rexee.
u = sin(ln x) ⇒ du = cos(ln x)
Z
I1 = sin(ln x)dx = x
dv = dx ⇒ v = x
Z
cos(ln x)
= x sin(ln x) − dx = x sin(ln x) − I2 ,
x
u = cos(ln x) ⇒ du = − sin(ln x)
Z
I2 = cos(ln x)dx = x
dv = dx ⇒ v = x
Z
cos(ln x)
= x cos(ln x) + dx = x cos(ln x) + I1 .
x
Dobili smo I + I
1 2 = x sin(ln x), I2 − I1 = x cos(ln x) , odakle je
x x
I1 = (sin(ln x) − cos(ln x)) + C, I2 = (sin(ln x) + cos(ln x)) + C.
2 2
4
Integral tipa Z √
I= ax2 + c dx

Z √
Zadatak . a2 − x2 dx, (a > 0)

Rexee. Prvi naqin.
Z √ √
a2 − x2 ⇒ du = √a−x

u= 2 −x2 dx
I = a2
− dx = x2
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x 2 √ Z 2
a − x 2 − a2
2 2
= x a −x + √ 2
dx = x a − x −2 √ dx
a2 − x 2 a2 − x 2
√ Z √ Z
a2 √ x
2 2
= x a −x − a − x dx + √
2 2 dx = x a2 − x2 − I + a2 arcsin + C.
2
a −x 2 a
Odavde je
1 √ a2 x
I = x a2 − x2 + arcsin + C.
2 2 a
Drugi Znaqin.
√ π π
Z p
x = a sin t, t ∈ [− , ] 2
I = a2 − x2 dx = 2 2 =a 1 − sin2 t cos tdt
dx = a cos tdt
a2
Z Z Z
2 2 2 2 1 + cos 2t 1
= a | cos t| cos tdt = a cos tdt = a dt = a2 t + sin 2t + C
2 2 4
2
1 2 x a x
= a arcsin + sin 2 arcsin + C.
2 a 4 a
Imamo trigonometrijsku jednakost
x x x
sin 2 arcsin = 2 sin arcsin cos arcsin .
a a a
Iz sin(arcsin α) = qα, sledi da je , a iz
sin arcsin xa = xa
p
cos α = ± 1 − sin2 α, sledi da je
cos arcsin x
a
= ± 1 − . S obzirom da je − ≤ arcsin
x2
a2
π
2
x
a
≤ π
2
, vai cos arcsin x
a
≥ 0,
odakle je cos arcsin = 1 − .
q
x x2
Prema tome, a
r
a2
x x x2 2 √
sin 2 arcsin =2· 1− = 2 x a2 − x 2
i a a a 2 a
a2 x 1 √
I= arcsin + x a2 − x2 + C.
2 a 2
4

Z √
Zadatak . x2 + a2 dx, a > 0
Rexee. Prvi naqin.

Z √ √
u = x2 + a2 ⇒ du = √x2x+a2 dx

I = 2 2
x + a dx =
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x2 √ Z 2
x + a2 − a2
= x x +a − √
2 2 2
dx = x x + a − 2 √ dx
x 2 + a2 x 2 + a2
√ Z √ Z
a2
2
= x x +a −2 x + a dx + √
2 2 dx
x 2 + a2
√ √
= x x2 + a2 − I + a2 ln |x + x2 + a2 | + C.

Odavde je
1 √ a2 √
I = x x2 + a2 + ln |x + x2 + a2 | + C.
2 2
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom x = atg t, t ∈ (− π2 , π2 ) . 4

Z √
Zadatak . I= x2 − a2 dx, (a > 0)
Rexee. Prvi naqin.

Z √ √
u = x2 − a2 ⇒ du = √x2x−a2 dx

I = 2 2
x − a dx =
dv = dx ⇒ v = x
√ Z
x2 √ Z 2
x − a2 + a2
= x x −a − √
2 2 2
dx = x x − a − 2 √ dx
x 2 − a2 x 2 − a2
√ Z √ Z
a2
2
= x x +a −2 x − a dx − √
2 2 dx
x 2 − a2
√ √
= x x2 − a2 − I − a2 ln |x + x2 − a2 | + C.
Odavde je
1 √ a2 √
I = x x2 − a2 − ln |x + x2 − a2 | + C.
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .

2 2
x = a cosh t
4
Integral tipa Z √
I= ax2 + bx + c dx

Z √
Zadatak . 2x2 − x + 1 dx
Rexee.
Z √ √ Z
r
1 1
I = 2x2 − x + 1 dx = 2 x2 − x + dx
2 2
s 2
√
Z
2 1 1 1 2 1 1 1 2 7 1 7
= x − 2
x + 2
= (x −
− + = (x −
4
) 16 2
+ 4
) 16
= 2 x− + dx
4 16
√ Z
zadatak
r
x − 14 = t

7
= = 2 t2 + dt = ( 1.76)
dx = dt 16
√ r √ 7 r
2 7 2 · 16
7
= t t2 + + ln t + t2 + + C

2 16 2 16
√ r √ r
2 1 1 1 7 2 1 1 1
= x− x2 − x + + ln x − + x2 − x + + C

2 4 2 2 32 4 2 2
√
1 √ 7 2 √
= 2
(4x − 1) 2x − x + 1 + 2
ln 4x − 1 + 16x − 8x + 8 + C

8 128
4

Integral tipa Z √
I= (ax + b) cx2 + ex + f dx

.
Z
Zadatak . (3x + 1) 2x2 + x − 1 dx
Integral tipa Z √
I= x2 a2 + x2 dx

.
Z
Zadatak . x2 a2 + x2 dx
Rexee. Prvi naqin.

Z √
I = x2 a2 + x2 dx
 
u = x ⇒ du = dx
√ R √
2
= a + x2 = t 2 3 
= 13 (a2 + x2 ) 2

dv = x a2 + x2 dx ⇒ v = x a2 + x2 dx =
2xdx = 2tdt
Z
1 3 1 3
= x(a2 + x2 ) 2 − (a2 + x2 ) 2 dx
3 3
a2
Z Z
1 2 2 2 3 1 2 2 2 12 1
= x(a + x ) − x (a + x ) dx − (a2 + x2 ) 2 dx
3 3 3
a2 1 √ 2 2 √
Z
1 2 2 32 1 2 2 2 12 a
= x(a + x ) − x (a + x ) dx − x x + a2 + ln |x + x2 + a2 | .
3 3 3 2 2
Dobili smo
1 3 1 a2 √ a4 √
I = x(a2 + x2 ) 2 − I − x x2 + a2 − ln |x + x2 + a2 |,
3 3 6 6
odakle je
1 3 a2 √ a4 √
I = x(a2 + x2 ) 2 − x x2 + a2 − ln |x + x2 + a2 | + C.
Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .

4 8 8
x = a tg t 4
Integral tipa Z √
I= (bx2 + cx + d) a2 + x2 dx

.
Z
Zadatak . (2x2 + 3x + 1) 4 + x2 dx
Integral tipa Z
1
In = dx, (n ∈ N, n ≥ 2)
(x2 + a2 )n
1.82 Rexiti integral I .

Z
1
Zadatak . 2 = dx
(x2 + a2 )2

Rexee. Z
1 1 x
I1 = dx = arctg + C,
x2 +a 2 a a
1
⇒ du = (x−2xdx x2
Z Z
1 u = x2 +a 2 2 +a2 )2 x
I1 = dx = = + 2 dx
x 2 + a2 dv = dx ⇒ v = x x2 + a2 (x2 + a2 )2
Z 2
x + a2 − a2
Z Z
x x 1 2 1
= 2 + 2 dx = + 2 dx − 2a dx
x + a2 (x2 + a2 )2 x 2 + a2 x 2 + a2 (x2 + a2 )2
x 2 x
= 2 2
+ arctg − 2a2 I2 .
x +a a a
Dobili smo 1 x x 2 x
arctg = 2 2
+ arctg − 2a2 I2 ,
a a x +a a a
odakle je 1

x 1 x

I2 = 2 2 + arctg + C.
2a x + a2 a a
4
1.83 Rexiti integral I .

Z
1
Zadatak . n = dx, (n ≥ 2)
(x2 + a2 )n
Rexee.
u = (x2 +a12 )n−1 ⇒ du = (1 − n) (x22xdx
Z
1 +a2 )n
In−1 = dx =
(x2 + a2 )n−1 dv = dx ⇒ v = x
Z 2
x x dx
= − 2(1 − n)
(x2 + a2 )n−1 (x2 + a2 )n
Z 2
x x + a2 − a2
= − 2(1 − n) dx
(x2 + a2 )n−1 (x2 + a2 )n
Z Z
x 1 2 dx
= − 2(1 − n) + 2(1 − n)a
(x2 + a2 )n−1 (x2 + a2 )n−1 (x2 + a2 )n
x
= 2 2 n−1
− 2(1 − n)In−1 + 2(1 − n)a2 In .
(x + a )
Odavde je 1

x

In = + (2n − 3)In−1 .
2(n − 1)a2 (x2 + a2 )n−1
4
Integral tipa Z
1
I= dx
(ax2 + bx + c)n

Z
1
Zadatak . dx
(x2 + x + 1)2

Rexee.
Z
1
2 1 2 1 1 2 3

I = dx = x + x + 1 = (x + 2 ) − 4 + 1 = (x + 2 ) + 4
(x2 + x + 1)2
x + 21 = t
zadatak
Z Z
1 1
= dx = = dx = ( 1.82)
1 2 3 2 dx = dt (t + 34 )2
2

(x + 2 ) + 4
x + 12

1 t 2 2t 2 2 2x + 1
= 3 2 3 + √ arctg √ + C = + √ arctg √ + C.
2
t +4 3 3 3 x2 + x + 1 3 3
4
1.85 Rexiti integral I = 3x − 1

.
Z
Zadatak . dx
(x2 + x + 2)2
Rexee.
3x − 1 x − 31 2x − 23
Z Z Z
3
I = dx = 3 dx = dx
(x2 + x + 2)2 (x2 + x + 2)2 2 (x2 + x + 2)2
2x + 1 − 35
Z Z Z
3 3 2x + 1 5 1
= 2 2
dx = 2 2
dx − dx,
2 (x + x + 2) 2 (x + x + 2) 2 (x + x + 2)2
2
| {z } | {z }
I1 I2

x2 + x + 2 = t
Z Z
2x + 1 dt 1 1
I1 = dx = = =− +C =− 2 +C
(x + x + 2)2
2 (2x + 1)dx = dt t2 t x +x+2
Z
1
2 1 2
1 1 2
7

I2 = dx = x + x + 2 = x + − + 2 = x + +
(x2 + x + 2)2 2 4 2 4
x + 21 = t
pogledati zadatak 1.83 )
Z Z
1 1
= dx = = dt = (
1 2 7 2 dx = dt (t + 74 )2
2

( x + 2 + 4)
Z
1 t 1 2 t 2 2t
= 7 + dt = + √ arctg √ +C
2
t2 + 47 t2 + 74 7 t2 + 74 7 7
x + 21

2 2 2x + 1
= + √ arctg √ +C
7 x2 + x + 2 7 7
Odavde je
3 5 3 5 2x + 1 10 2x + 1
I = I1 − I2 = − 2
− 2
− √ arctg √ + C.
2 2 2(x + x + 2) 14 x + x + 2 7 7 7
4
1.3 Integracija racionalnih funkcija

Predstavimo racionalnu funkciju R(x) u obliku
P (x) P1 (x)
R(x) = = K(x) + ,
Q(x) Q(x)
gde je stepen polinoma P (x) mai od stepena polinoma Q(x) (d P (x) < d Q(x)).
1
◦
1
◦

Zatim, racionalnu funkciju P1 (x)
Q(x)
moemo predstaviti na sledei naqin
P1 (x) P1 (x)
=
Q(x) A(x − a1 ) (x − a2 ) · . . . · (x − ap )kp (x2 + b1 x + c1 )l1 · . . . · (x2 + bq x + cq )lq
k1 k 2

A1,1 A1,2 A1,k1 A2,1 A2,2 A2,k2
= + + ... + + + + ... +
x − a1 (x − a1 )2 (x − a1 )k1 x − a2 (x − a2 )2 (x − a2 )k2

Ap,1 Ap,2 A1,kp
+... + + 2
+ ... +
x − ap (x − ap ) (x − ap )kp

B1,1 x + C1,1 B1,2 x + C1,2 B1,l1 x + C1,l1
+ 2 + + ... + 2
x + b1 x + c1 (x2 + b1 x + c1 )2 (x + b1 x + c1 )l1

B2,1 x + C2,1 B2,2 x + C2,2 B2,l2 x + C2,l2
+ 2 + + ... + 2
x + b2 x + c2 (x2 + b2 x + c2 )2 (x + b2 x + c2 )l2

Bq,1 x + Cq,1 Bq,2 x + Cq,2 Bq,lq x + Cq,lq
+... + 2 + + ... + 2 ,
x + bq x + cq (x2 + bq x + cq )2 (x + bq x + cq )lq
pri qemu su kvadratni trinomi x + b x + c nerastav ivi. Sabirke na desnoj strani

2
jednakosti zvaemo pravim razlomcima. i i
1.86 Rexiti integral I = x − 3xx + 2 dx.

Z
Zadatak .
3
Rexee. Predstav aem racionalne funkcije preko pravih razlomaka dobijamo

x x A B C
= = + + ,
x3 − 3x + 2 2
(x − 1) (x + 2) x − 1 (x − 1)2 x+2
odakle mnoeem i leve i desne jednakosti sa (x − 1) (x + 2) imamo 2
x ≡ A(x2 + x − 2) + B(x + 2) + C(x2 − 2x + 1),
odnosno za svako x vai

x ≡ x2 (A + C) + x(A + B − 2C) + (−2A + 2B + C).
Izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene imamo sistem

A+C = 0
A + B − 2C = 1
−2A + 2B + C = 0,
qije je rexee A = 2
9
,B = 13 , C = − 29 . Sada integral moemo izraqunati
Z Z 2 1 2
x 9 3 9
I = dx = + − dx
(x − 1)2 (x + 2) x − 1 (x − 1)2 x + 2
2 1 1 2
= ln |x − 1| − · − ln |x + 2| + C.
9 3 x−1 9
4
1.87 Rexiti integral I = x3 + 1

.
Z
Zadatak . dx
x3 − 5x2 + 6x

Rexee. Zapiximo integral u sledeem obliku
x3 + 1 5x2 − 6x + 1
Z Z
I= dx = 1+ dx.
x3 − 5x2 + 6x x(x − 2)(x − 3)
Racionalnu funkciju zapiximo preko pravih razlomaka
5x2 − 6x + 1 A B C
= + + ,
x(x − 2)(x − 3) x x−2 x−3
odakle mnoeem sa x(x − 2)(x − 3) dobijamo da za svako x vai
5x2 − 6x + 1 ≡ x2 (A + B + C) + x(−5A − 3B − 2C) + 6A.
Odavde imamo sistem
A + B + C = 5,
−5A − 3B − 2C = −6,
6A = 1,
qije je rexee A = 1
6
,B = − 92 , C = 28
3
. Prema tome,
1
− 92 28
Z
6 1 9 28
I = 1+ + + 3 =x+ ln |x| − ln |x − 2| + ln |x − 3| + C.
x x−2 x−3 6 2 3
4

Z
1
Zadatak . dx
(x + 1)(x + 2)2 (x + 3)3
Rexee. Mnoeem izraza
1 A B C D E F
= + + + + +
(x + 1)(x + 2)2 (x + 3)3 x + 1 x + 2 (x + 2)2 x + 3 (x + 3)2 (x + 3)3
sa (x + 1)(x + 2) (x + 3) dobijamo
2 3
1 ≡ A(x + 2)2 (x + 3)3 + B(x + 1)(x + 3)3 + C(x + 1)(x + 3)3 (x + 2) + D(x + 1)(x + 2)2
+ E(x + 1)(x + 2)2 (x + 3) + F (x + 1)(x + 2)2 (x + 3)2 .
Zameujui x redom sa −1, −2, −3, nalazimo da je A = , B = −1, D = − . Zatim, 1 1
izjednaqavaem koeficijenata uz x , x , x dobijamo sistem jednaqina:

5 4 3
8 2
0 = A + C + F,
0 = 13A + B + 12C + E + 11F,
0 = 67A + 10B + 56C + D + 8E + 47F.
Iz prve jednaqine je F = −C − . Zamenom u drugu i treu dobijamo
1
8
3
C +E = , 9C + 8E = 8,
4
pa je C = 2, E = − i F = − . Sada moemo izraqunati integral
5
4
17
8
1 1 1 1 5 17
I= ln |x + 1| + + 2 ln |x + 2| + + − ln |x + 3| + C.
8 x+2 4 (x + 3)2 4(x + 3) 8
4

1.89 Rexiti integral I = (x − 4x + 4)(x dx.
Z
1
Zadatak .
2
− 4x + 5) 2
Rexee. Predstav aem podintegralne funkcije u obliku

1 1 A B Cx + D
= = + + 2
(x2 2
− 4x + 4)(x − 4x + 5) 2 2
(x − 2) (x − 4x + 5) x − 2 (x − 2) 2 x − 4x + 5
dobijamo da za svako x vai
1 ≡ A(x − 2)(x2 − 4x + 5) + B(x2 − 4x + 5) + (Cx + D)(x − 2)2 ,
odnosno
x3 (A + C) + x2 (−4C − 6A + D + B) + x(4C − 4D + 13A − 4B) + 4D − 10A + 5B = 1.
Odavde imamo sistem

A+C = 0
−6A + B − 4C + D = 0
13A − 4B + 4C − 4D = 0
−10A + 4D + 5B = 1,
qije je rexee A = 0, B = 1, C = 0, D = −1, pa je integral jednak

Z Z
dx dx
I = 2 2
=
(x − 4x + 4)(x − 4x + 5) (x − 2) (x2 − 4x + 5)
2
Z Z
dx dx 1
= 2
− 2
= − arctg (2 − x) + C.
(x − 2) x − 4x + 5 2−x
4
1.90 Rexiti integral I = x 1+ 1 dx.

Z
Zadatak .
4
Rexee. Rastav eem sledeeg polinoma

√ √
x4 + 1 = x4 + 2x2 + 1 − 2x2 = (x2 + 1)2 − 2x2 = (x2 + 2x + 1)(x2 − 2x + 1)
imamo
1 1 Ax + B Cx + D
= √ √ = √ + √ .
x4 +1 (x2 + 2x + 1)(x2 − 2x + 1) x2 + 2x + 1 x2 − 2x + 1
Iz identiteta
√ √
1 ≡ (Ax + B)(x2 − x 2 + 1) + (Cx + D)(x2 + x 2 + 1)
dobijamo sistem jednaqina

0 = A + C,
√ √
0 = − 2A + B + 2C + D,
√ √
0 = A − 2B + C + 2D,
1 = B + D,

qija su rexea A = 1
√
2 2
,C = − 2√1 2 , B = D = 12 . Odatle,
√ √
x− 2
Z Z
1 x+ 2 1
I = √ √ dx − √ √ dx
2 2 x 2+x 2+1 2 2 x 2−x 2+1
x2 + x√ 2 + 1

1 1 √ √
= √ ln √ + √ (arctg (x 2 + 1) + arctg (x 2 − 1)) + C.

4 2 x2 − x 2 + 1 2 2

Z
1
Zadatak . dx
x6 +1
Rexee. Rastav eem polinoma
x6 + 1 = (x2 + 1)(x4 − x2 + 1) = (x2 + 1)(x4 + 2x2 + 1 − 3x2 ) = (x2 + 1)((x2 + 1)2 − 3x2 )
√ √
= (x2 + 1)(x2 + 3x + 1)(x2 − 3x + 1)
imamo 1 Ax + B Cx + D Ex + F
= √ + √ + 2 ,
x6 +1 x2 + 3x + 1 x2 − 3x + 1 x +1
odakle dobijamo
√ √ √ √
1 ≡ x5 (A + C + E) + x4 (− 3A + B + 3C + D + F ) + x3 (2A − 3B + 2C + 3D − E)
√ √ √ √
+x2 (− 3A + 2B + 3C + 2D − F ) + x(A − 3B + C + 3D + E) + B + D + F.
Sistem je
A+C +E = 0,
√ √
− 3A + B + 3C + D + F = 0,
√ √
2A − 3B + 2C + 3D − E = 0,
√ √
− 3A + 2B + 3C + 2D − F = 0,
√ √
A − 3B + C + 3D + E = 0,
B+D+F = 1
i ima rexee A = √
6
3
,B = 13 , C = −
√
6
3
,D = 31 , E = 0, F = 13 . Dakle,
√ √
3 1 3 1 1
x + − x +
Z Z Z
6 3 6 3 3
I = √ √
dx + dx + dx
x2 + 3x + 1 x2 − 3x + 1 x2 + 1
√ !
1 √ x2 + 3x + 1 √ √
= 3 ln √ − 2arctg ( 3 − 2x) + 2arctg (2x + 3) + 4arctg x + C.
12 x2 − 3x + 1
1.92 Rexiti integral I = x3

.
Z
Zadatak . dx
(x − 1)100

Rexee.
x3 (t + 1)3
Z 3
t + 3t2 + 3t + 1
Z Z
x−1=t
I = dx = = dt = dt
(x − 1)100 dx = dt t100 t100
Z Z Z Z
dt dt dt dt 1 3 3 1
= 97
+3 98
+3 99
+ 100
= − 96 − 97
− 98
− +C
t t t t 96t 97t 98t 99t99
1 3 3 1
= − 96
− 97
− 98
− + C.
96(x − 1) 97(x − 1) 98(x − 1) 99(x − 1)99
1.93 Rexiti integral I = x4 − 3

.
Z
Zadatak . dx
x(x8 + 3x4 + 2)
Rexee.
x4 − 3 x3 (x4 − 3)dx

x4 = t (t − 3)dt
Z Z Z
1
dx = = =
x(x8 + 3x4 + 2) x4 (x8 + 3x4 + 2) 4x3 dx = dt 3 t(t2 + 3t + 2)
Mnoeem izraza
(t − 3)dt (t − 3)dt A B C
= = + +
t(t2 + 3t + 2) t(t + 2)(t + 1) t t+2 t+1
sa t(t + 2)(t + 1) dobijamo

t − 3 ≡ A(t + 2)(t + 1) + Bt(t + 1) + Ct(t + 2).
Uzimajui redom t = 0, −1, −2, dobijamo A = − , B = − , C = 4. Odavde je

3
2
5
2
I = − 38 ln |t| + ln |t + 1| − 85 ln |t + 2| + C = − 38 ln |x4 | + ln |x4 + 1| − 85 ln |x4 + 2| + C.
1.94 Rexiti integral I = x2n−1

.
Z
Zadatak . dx
xn + 1
Rexee.
x2n−1 xn xn−1 dx

xn = t
Z Z Z
1 tdt
dx = = n−1 =
xn + 1 n
x +1 nx dx = dt n t+1
Z
1 1 1 1
= 1− dt = (t − ln |t + 1|) + C = (xn − ln |xn + 1|) + C.
n t+1 n n
1.4 Integracija iracionalnih funkcija

Integral tipa Z √
n
I= R(x, ax + b)dx
rexavamo smenom ax + b = t , t ≥ 0.
n

√
1.95 Rexiti integral I = x32+x
.
Z
Zadatak . √ dx
x+ 32+x
Rexee.
√
3t3 (t3 − 2)
Z
x32+x 2 + x = t3
Z
I= √ dx = = dx =
x+ 32+x dx = 3t2 dt t3 − 2 + t
Z 6
t − 2t3 t2 − 2t
Z
3
=3 dx = 3 t −t+ 3 dx.
t3 − 2 + t t −2+t
Predstav aem racionalne funkcije pomou pravih razlomaka dobijamo

t2 − 2t t2 − 2t A Bt + C
3
= 2
= + 2 ,
t −2+t (t − 1)(t + t + 2) t−1 t +t+2
odakle mnoeem jednakosti sa (t−1)(t +t+2) i izjednaqavaem koeficijenata imamo

2
sistem
1 = A + B,
−2 = A − B + C,
0 = 2A − C,
qije je rexee A = − , B =
1 5
= − 12 .
Prema tome, 4 4
,C
t2 − 2t t − 25
Z Z Z
3 3 4 3 2 3 dt 15
I = 3 t −t+ 3 dx = 4 t − 2 t − 4 + 4 dt
t −2+t t−1 t2 + t + 2
= − 34 ln |t − 1| + 15
8
ln |t2 + t + 2| − 427
√ arctg 2t+1
7
√ +C
7
3
4
3 2
3
√ 15 2 √
= 4 (2 + x) 3 − 2 (2 + x) 3 − 4 ln | 2 + x − 1| + 8 ln |(2 + x) 3 + 3 2 + x + 2|
3
√
3
√ arctg 2
− 427 2+x+1
√ + C.
7 7
4
Integral tipa r !
Z
n ax + b
R x, dx
cx + d
rexavamo smenom = t , t ≥ 0. Z
ax+b
cx+d
n
Zadatak 1.96 Rexiti integral I =

. p
4
dx
x3 (a − x)
, (a > 0) .

Rexee. Podintegralna funkcija je definisana za x ∈ (0, a).
a−x
= t4 , t ≥ 0
 
Z Z Z x>0 Z x
dx dx dx dx a
I = p = q = q =
z}|{
q = x = 1+t 4 
4
x3 (a − x) 4
x4 · a−x |x| 4 a−x x 4 a−x 4at3
dx = − (1+t4 )2 dt
x x x
4at3 4at3 t2
Z Z Z
= − a dt = − dt = −4 dt
t(1 + t4 )2 at(1 + t4 ) 1 + t4
integral racionalne funkcije
1+t4
= ( )
√
1 t2 − 2t + 1 √ √ √ √
= − √ ln √ + 2arctg (1 − 2t) − 2arctg ( 2t + 1) + C
2 t2 + 2t + 1
q
a−x
√ q
− 2 4 a−x
!
+1 √ √ 4 a−x
r
1 x x
= − √ ln q √ q + 2arctg 1 − 2
2 a−x
+ 2 4 a−x
+ 1 x
x x
!
√ √ 4 a−x
r
− 2arctg 2 +1 +C
x
√ √ p √ !
a − x − 2 4 x(a − x) + x √ √ 4 a−x
r
1
= − √ ln √ √ p √ + 2arctg 1 − 2
2 a − x + 2 4 x(a − x) + x x
!
√ √ 4 a−x
r
− 2arctg 2 + 1 + C.
x
4
Integral tipa Z
Pn (x)
√ dx
ax2 + bx + c
se moe rexiti metodom Ostrogradskog za iracionalne funkcije tako xto inte-

gral predstavimo u sledeem obliku
Z
Pn (x) √ Z
dx
√ dx = Qn−1 (x) ax2 + bx + c + λ √ .
ax2 + bx + c ax2 + bx + c
1.97 Rexiti integral x3

Z
Zadatak . √ dx.
1 + 2x − x2
Rexee. Neka postoje konstante A, B, C, λ tako da je
Z
x3 √ Z
dx
√ dx = (Ax2 + Bx + C) 1 + 2x − x2 + λ √ .
1 + 2x − x2 1 + 2x − x2
Diferenciraem dobijamo
x3 √ 1−x λ
√ = (2Ax + B) 1 + 2x − x2 + (Ax2 + Bx + C) √ +√ ,
1 + 2x − x 2 1 + 2x − x 2 1 + 2x − x2
a odavde mnoeem sa √
1 + 2x − x2 imamo
x3 = (2Ax + B)(1 + 2x − x2 ) + (Ax2 + Bx + C)(1 − x) + λ,

odnosno
x3 = x3 (−3A) + x2 (5A − 2B) + x(2A + 3B − C) + (B + C + λ).
Iz sistema
−3A = 1,
5A − 2B = 0,
2A + 3B − C = 0,
B+C +λ = 0,
dobijamo konstante A = − , B = − , C = −
1
3
5
6
19
3
,λ = 4. Dakle, integral je jednak
x3 √
Z Z
dx
√ dx = − 13 x2 − 5
6
x − 19
3
1 + 2x − x2 + 4 √
1 + 2x − x2 1 + 2x − x2
√ x−1
− 31 x2 − 65 x − 19

= 3
1 + 2x − x2 + 4 arcsin √ + C.
2
4
Integral tipa Z √
R(x, ax2 + bx + c)dx
rexavaju se sledeim Ojlerovim smenama:

1) Ako je a > 0, onda emo uzeti prvu Ojlerovu smenu √ax + bx + c = ±√ax + t; 2
2) Ako je c > 0, onda emo uzeti drugu Ojlerovu smenu √ax + bx + c = tx ± √c; 2
3) √Ako je ax + bx + c = a(x − x )(x − x ), onda emo uzeti treu Ojlerovu smenu

2
ax + bx + c = a(x − x )t.
1 2
2
1
1.98 Rexiti integral x + √xdx+ x + 1 .

Z
Zadatak .
2
Rexee.
 
prva Ojlerova smena

√ a = 1 > 0, c = 1 > 0
√ dx
R
=  √ x2 + x + 1 = ±x + t
druga Ojlerova smena

x+ x2 +x+1
x2 + x + 1 = tx ± 1

izabraemo prvu Ojlerovu smenu √
x + x2 + x + 1 = −x + t


 x2 + x + 1 = x2 − 2xt + t2 

=

 x(1 + 2t) = t2 − 1 

t2 −1

 x = 1+2t 

2 −1) 2 +2t+2
dx = 2t(1+2t)−2(t
(1+2t)2
dt = 2t(1+2t)2 dt
2t2 + 2t + 2
Z
= dt.
t(1 + 2t)2
Razlagae podintegralne funkcije traimo u obliku

2t2 + 2t + 2 A B C
= + + .
t(1 + 2t)2 (1 + 2t)2 1 + 2t t

Za odreivae nepoznatih A, B i C dobijamo sistem
2 = 2B + 4C
2 = A + B + 4C
2 = C,
qija su rexea A = −3, B = −3, C = 2. Odavde je

2t2 + 2t + 2
Z Z Z Z
dt dt dt
dt = −3 − 3 + 2
t(1 + 2t)2 (1 + 2t)2 1 + 2t t
4
3 1 t
= + ln +C
2(1 + 2t) 2 |1 + 2t|3
√
3 1 (x + x2 + x + 1)4
= √ + ln √ + C.
2(1 + 2x + 2 x2 + x + 1) 2 |1 + 2x + 2 x2 + x + 1|3
4

Z
dx
Zadatak . √ .
1 + 1 − 2x − x2
Rexee.
Z
dx

c = 1√ > 0, druga Ojlerova smena 
√ = 
 1 − 2x − x2 = xt − 1 
1 + 1 − 2x − x2 2

2(1+t )−(2t−2)2t 2
−2t +4t+2
x = 2t−2
1+t2
, dx = (1+t2 )2
dt = (1+t2 )2
dt
Z −t2 +2t+1
−t2 + 2t + 1
Z
(1+t2 )2
= t−1 dt = 2)
dt.
1+t2 t t(t − 1)(1 + t
Razlagaem podintegralne funkcije funkcije na proste razlomke, imamo

−t2 + 2t + 1 A B Ct + D
= + + ,
odakle sledi
2
t(t − 1)(1 + t ) t t−1 1 + t2
−t2 + 2t + 1 ≡ A(t3 − t2 + t − 1) + B(t3 + t) + (Ct + D)(t2 − t)
i sistem koji se dobija izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene

0 = A + B + C,
−1 = −A − C + D,
2 = A + B − D,
1 = −A.
Rexee sistema je A = −1, B = 1, C = 0 i D = 2. Sledi

t − 1
Z Z Z
dt dt dt
I = − + +2 = ln + 2 arctg t + C
t t−1 t2 + 1 t
√ √
1 + 1 − 2x − x2 − x 1 + 1 − 2x − x2
= ln √ + 2 arctg + C.
1 + 1 − 2x − x2 x
4

√
1.100 Rexiti integral x − x2 + 3x + 2
Z
Zadatak . √ dx.
x + x2 + 3x + 2
Rexee.
Z √
x − x2 + 3x + 2
 2
x + 3x + 2 = √
(x + 1)(x + 2), trea Ojlerova smena 
√ dx =  x2 + 3x + 2 = t(x + 1) 
2
x + x + 3x + 2 2
x = 2−t , dx = − 2tdt t2 −1 (t2 −1)2
2−t2 2
− t( 2−t + 1) −2t2 − 4t
Z Z
t2 −1 t2 −1 2tdt
= − 2−t2 2 · 2 = dt.
t2 −1
+ t( t2−t
2 −1 + 1) (t − 1)2 (t − 2)(t − 1)(t + 1)3
Razlagaem podintegralne funkcije funkcije na proste razlomke dobijamo

−2t2 − 4t A B C D E
3
= 3
+ 2
+ + + ,
(t − 2)(t − 1)(t + 1) (t + 1) (t + 1) t+1 t−1 t−2
odakle, izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene i rexavaem sistema, imamo

A = , B = , C = − , D = i E = − . Sledi
1
3
5
18
17
108
3
4
16
27
1 5 17 3 16
I = − 2
− − ln |t + 1| + ln |t − 1| − ln |t − 2| + C
6(t + 1) 18(t + 1) 108 4 27
√
1 5 17 x2 + 3x + 2
= − √2 − − ln + 1
√

2 +3x+2
6( x+1 + 1)2 18( x+1 + 1) 108
x +3x+2 x x+1
√ √
3 x2 + 3x + 2 16 x2 + 3x + 2
+ ln − 1 − ln − 2 + C.

4 x+1 27 x+1
4
Integral tipa Z
xm (a + bxn )p dx
gde je m, n, p ∈ Q, svodi se na integral racionalne funkcije u sledea tri sluqaja:

1) Ako je p ∈ Z, onda se uvodi smena x = t , gde su imen(m), imen(n)
N ZS{imen(m),imen(n)}
imenioci brojeva m i n.
2) Ako je ∈ Z, onda se uvodi smena a + bx = t .
m+1
n
n imen(p)
3) Ako je + p ∈ Z, onda se uvodi smena ax + b = t .

m+1
n
−n imen(p)

. dx.
√
√
x
(1+ 3 x)2

Rexee.
1 2
 
Z √ Z m = 2
, n = − 3
, p = −2, a = 1, b = 1
x 1 2 p∈Z
x 2 (1 + x− 3 )−2 dx = 
 
√ dx = N ZS{2,3} 6

(1 + 3 x)2  x=t =t 
5
dx = 6t dt
t8 4t2 + 3
Z Z
4 2
= 6 =6 t − 2t + 3 − dt
(1 + t2 )2 (1 + t2 )2
2
4t + 3 4 1
= = 2 −
(1 + t2 )2 x + 1 (x2 + 1)2
6 5 3t
= t − 4t3 + 18t + − 21arctg t + C
5 1 + t2 √
6 5 1 √ 36x √
= x 6 − 4x 2 + 18 6 x + 1 − 21arctg
6
x + C.
5 1 + x3
4
Zadatak 1.102 Rexiti integral R √x + x dx.
. 3 4
Rexee.
Z √ Z p Z √
x3 + x4 dx = x4 (x−1 + 1) dx = x2 x−1 + 1 dx
m = 2, n = −1, p = 12 , a = 1, b = 1
 
m+1
∈Z t2
Z
 
n
=  = −2 dt
1 + x1 = t2 , t ≥ 0

  (t2 − 1)4
x = t21−1 , dx = (t−2tdt
2 −1)2
1 1 1 1 1 1
t2 − 32 − 32 − 32

16 32 16
= = + + + + +
(t2 − 1)4 t + 1 (t + 1)2 (t + 1)4 t − 1 (t − 1)2 (t − 1)4
Z Z Z Z Z Z
1 dt dt dt dt dt dt
= + −2 − + −2 +C
16 t+1 (t + 1)2 (t + 1)4 t−1 (t − 1)2 (t − 1)4

1 1 2 1 1 2 1
= ln |t + 1| − + − ln |t − 1| − + +C
16 t + 1 3 (t + 1)3 t − 1 3 (t − 1)3
q q
1 1 r 1 2 1 1
= ln 1 + x + 1 − +3 r 3 − ln 1 + x − 1

16

1 1
1+ +1 1+ +1
x x

1
−r + 23 r 1
3 + C
1 1
1+ −1 1+ −1
x x
1.103 Izraqunati integral

Z √
3
Zadatak . 3x − x3 dx.

Rexee.
Z √ √
√
Z Z
1 1
x 3 (3 − x2 ) 3 dx
3 3
3x − x3 dx = 3
x 3 − x2 dx =
 
m = 31 , n = 2, p = 13 , a = 3, b = −1
m+1

n
+p∈Z 
=
 
−2 3

 3x − 1 = t , 

1 1
3
1 3
−2 −9t2
x = t3 +1 , dx = 2 t3 +1
2
· (t3 +1)2 dt
1 1 − 12
−9t2
Z 6 3
3 3 1 3
= 3 − · dt
t3 + 1 t3 + 1 2 t3 + 1 (t3 + 1)2
61 13 − 12
3t3 −9t2
Z
3 1 3
= · dt
t3 + 1 t3 + 1 2 t3 + 1 (t3 + 1)2
t3
Z
9
= − dt
2 (t3 + 1)2
Z
9 1 3−t 1 t−1 1 1 1 1
= − · − · + · − · dt
2 9 t2 − t + 1 3 (t2 − t + 1) 9 t + 1 9 (t + 1)2
√

1 6t 2 2t − 1
= − − 3 − ln(t − t + 1) + 2 ln(t + 1) + 2 3 arctg √ +C
4 t +1 3
1
1 6(3x−2 − 1) 3
−2 32 −2 1

= − − − ln (3x ) − (3x − 1) + 1 3
4 3x−2
1
!
1
√ −2
2(3x − 1) − 1 3
+2 ln (3x−2 − 1) 3 + 1 + 2 3 arctg √ + C.
3
4
Integral tipa Z Z
dx dx
√ i 3
x2 ax2 + bx (ax2 + b) 2
se radi smenom x = 1
1.104 Rexiti integral R

t
Zadatak . √ dx .
Rexee. Prvi naqin.
x2 ax2 +bx
x = 1t 1√ ax2 + b
Z Z
dx tdt
√ = =− √ =− a + bt2 + C = − + C.
x2 ax2 + bx dx = − t12 a + bt2 b bx
Drugi naqin. Integral se moe uraditi smenom x = b
a
tg t .
4
. . dx
3
(ax2 +b) 2
Rexee. Prvi naqin.

x = 1t
Z Z
dx tdt 1 1 1 x
= =− = √ +C = √ + C.
(ax2 + b)
3
2 dx = − t12 (a + bt2 )
3
2 b a + bt2 b ax2 + b
Drugi naqin. Integral se moe uraditi smenom x = b

a
tg t . 4

. dx.
√
x−√x2 +3x+2
x+ x2 +3x+2

1.5 Integracija trigonometrijskih funkcija
Integrali oblika R R(sin x, cos x) dx
1) Ako je R(− sin x, cos x) = −R(sin x, cos x), onda uzeti smenu cos x = t.
2) Ako je R(sin x, − cos x) = −R(sin x, cos x), onda uzeti smenu sin x = t.
3) Ako je R(− sin x, − cos x) = R(sin x, cos x), onda uzeti smenu tg x = t, pri qemu je
dx = , cos x = , sin x = .
dt
1+t2
2 1
1+t2
2 t2
1+t2
4) Univerzalna smena je tg = t i uzima se kada ne vai nijedna od prethodnih

x
jednakosti. Kod ove smene vai dx = , sin x = , cos x = .

2
2dt
1+t2
2t
1+t2
1−t2
1+t2

. dx. sin x cos x
1−sin2 x cos2 x
Rexee. S obzirom da je R(− sin x, cos x) = −R(sin x, cos x) uvexemo smenu cos x = t i
dobijamo

u = t2
Z Z Z
sin x cos x t t
dx = − dt = − dt =
1 − sin2 x cos2 x 1 − (1 − t2 )t2 1 − t2 + t4 du = 2tdt
Z Z
1 du 1 du
= − 2
=− 2
2 u −u+1 2 u −u+1
2
1 2u − 1 1 2t − 1
= − √ arctg √ + C = − √ arctg √ +C
3 3 3 3
2 cos2 x − 1

1
= − √ arctg √ + C.
3 3
4
. . dx
sin4 x+cos4 x
Rexee. S obzirom da je R(− sin x, − cos x) = R(sin x, cos x) uzeemo smenu tg x = t i

dobijamo
 
Z tg x = t Z dt
dx dt 1+t2
=  dx = 1+t2
 =
sin4 x + cos4 x 2 1 2 t2
t4 1
2 )2 + (1+t2 )2
cos x = 1+t2 , sin x = 1+t2 (1+t
(1 + t2 )dt (1 + t12 )dt (1 + t12 )dt t − 1t = u

Z Z Z
= = = =
t4 + 1 t2 + t12 (t − 1t )2 + 2 1 + t12 dt = du
t − 1t
Z
du 1 u 1
= = √ arctg √ + C = √ arctg √ +C
u2 + 2 2 2 2 2
1
1 tg x −
= √ arctg √ tg x + C.
2 2
4

Z
dx
Zadatak . .
2 sin x − cos x + 5

Rexee. S obzirom da je
R(− sin x, cos x) 6= −R(sin x, cos x),
R(sin x, − cos x) 6= −R(sin x, cos x),

R(− sin x, − cos x) 6= R(sin x, cos x),
uzeemo smenu tg x
2
= t,
tg x2 = t
 
Z Z 2dt
dx 2dt 1+t2
=  dx = 1+t2  = 2
2 sin x − cos x + 5 2t 1−t2
4t
− 1−t +5
sin x = 1+t2 , cos x = 1+t2 1+t2 1+t2
Z Z Z
2dt 2dt dt
= 2 2
= 2
= 2
4t − 1 + t + 5(1 + t ) 6t + 4t + 4 3t + 2t + 2
x
1 3t + 1 1 3tg 2 + 1
= √ arctg √ + C = √ arctg √ + C.
5 5 5 5
4
1.110 Rexiti integral sin2 x cos2 x

Z
Zadatak . dx.
sin8 x + cos8 x
Rexee.
sin2 x cos2 x 1
sin2 2x
Z Z
4
dx = dx
sin8 x + cos8 x (sin4 x + cos4 x)2 − 2 sin4 x cos4 x
1
sin2 2x
Z
4
= dx
((sin2 x + cos2 x)2 − 2 sin2 x cos2 x)2 − 2 sin4 x cos4 x
1
sin2 2x 1
sin2 u
Z Z
4 1 4
= dx = (2x = u) = 2 du
(1 − 12 sin2 2x)2 − 81 sin4 2x (1 − 12 sin2 u)2 − 81 sin4 u
1 t2
t2
Z
dt 2 1 4 1+t2 dt
= tg u = t, du = 2
, sin u = 2
=2 2 ·
1+t 1+t 2
1 − 12 1+t
t 2
(t )
− 18 (1+t
2
1 + t2

2 2 )2
√ √
t2 2−2
Z
t 2 t
= dt = p √ arctg p √ + p √ arctg q √ +C
t4 + 8t2 + 8 4 2− 2 4−2 2 4 2− 2 2(2 + 2)
√ √
2−2 tg 2x 2 tg 2x
= p √ arctg p √ + p √ arctg q √ + C.
4 2− 2 4−2 2 4 2− 2 2(2 + 2)

Z
sin x cos x
Zadatak . dx
sin x + cos x

Z
sin xdx
Zadatak . √ .
cos x 1 + sin2 x

Rexee.
Z Z Z
sin xdx cos x = t dt tdt
√ = =− √ =− √
2
cos x 1 + sin x − sin xdx = dt t 2 − t2 t2 2 − t2
2 2
Z Z
2 − t = u ,u ≥ 0 udu du
= = =
−2tdt = 2udu (2 − u2 )u 2 − u2
√ √ √
1 u+ 2 1 1 + sin2 x + 2
= √ ln √ + C = √ ln √ √ + C.
2 2 u− 2 2 2 1 + sin2 x − 2
4
1.6 Integracija transcendentnih funkcija

Integral tipa Z
R(ea1 x , ea2 x , ..., ean x )dx
se radi smenom e = t.
x

. x
dx
x x
1+e 2 +e 3 +e 6
.
Rexee.

ex = t t = u6
Z Z
dx dt
= = √ √ √ =
x x x
1 + e2 + e3 + e6 dx = dtt t(1 + t + 3 t + 6 t) dt = 6u5 du
6u5 du
Z Z
du
= 6 3 2
=6 2
.
u (1 + u + u + u) u(u + 1)(u + 1)
Predstav aem poslede podintegralne funkcije pomou pravih razlomaka

Z
du A B Cu + D
= + + 2
u(u2 + 1)(u + 1) u u+1 u +1
i mnoeem sa u(u + 1)(u + 1) imamo

2
1 ≡ A + B + (A + D)x + (A + B + C + D)x2 + (A + C)x3 ,
odakle je A = 1
2
,B = 21 , C = − 12 , D = − 21 . Prema tome,
1 1
− 12 u − 12

2 2
I = 6 − + 2
u u+1 u +1
3
= −3arctg u + 6 ln |u| − 3 ln |1 + u| − ln(1 + u2 ) + C
2
√6
√
6 3 √
3
= −3 t + ln |t| − 3 ln |1 + t| − ln(1 + t) + C
2
x x 3 x
= −3arctg e 6 + x − 3 ln |1 + e 6 | − ln(1 + e 3 ) + C.
2
4

1.7 Razni zadaci
1.114 Rexiti integral R
Zadatak .
x2 +1
x4 +x2 +1
dx .
Rexee.
x2 + 1 1 + x12 1
x − x1 = t

1+
Z Z Z
x2
dx = dx = dx =
x4 + x2 + 1 x2 + 1 + 1 1 2 1 − x12 dx = dt

x− x +2+1
x2
2
x −1
Z
dt 1
= 2
= √ arctg √ + C.
t +3 3 3x
4
1.115 Izraqunati integral x2 + 1

.
Z
Zadatak . dx
x4 − x2 + 1
Rexee.
x2 1 + x12 1 + x12 1 + x12

x2 + 1
Z Z Z Z
dx = dx =
dx = dx
x4 − x2 + 1 x2 x 2 − 1 +
x2
x2 − 1 + x12
1
(x − x1 )2 + 1
x − x1 = t
Z
dt 1
= = = arctg t + C = arctg x − + C.
1 + x12 dx = dt t2 + 1 x
1.116 Rexiti integral I = arcsin x 1 + x2

Z
Zadatak . ·√ dx
x2 1 − x2
Rexee.
arcsin x 1 + x2 t(1 + sin2 t)
Z Z Z Z
arcsin x = t t
·√ dx = √ dx
= dt = tdt + dt.
x2 1 − x2 1−x2
= dt sin2 t sin2 t
Z Z
t u = t ⇒ du = dt
dt = = −t ctg t + ctg tdt
sin2 t dv = sin12 t dt ⇒ v = −ctg t
= −t ctg t + ln | sin t| + C.
t2
Z Z
t
I = tdt + dt = − t ctg t + ln | sin t| + C
sin2 t 2
(arcsin x)2
= − (arcsin x)ctg (arcsin x) + ln |x| + C
2
(arcsin x)2 cos(arcsin x)
= − (arcsin x) ctg (arcsin x) + ln |x| + C
2 sin(arcsin x)
√
(arcsin x)2 1 − x2
= − (arcsin x) + ln |x| + C.
2 x
U posledoj jednakosti smo iskoristili − ≤ arcsin x ≤ , pa je cos(arcsin x) nenega-
π π
tivan i vai cos(arcsin x) = 1 − x .

√
2
2
4
2
1.117 Rexiti integral I = axx ++1b arctg xdx. 2

Z
Zadatak .
2

Rexee.
ax2 + b bt2
Z Z Z
arctg x = t 2
arctg xdx = dx = (a tg t + b)tdt = at tg2 tdt + ,
x2 + 1 1+x2
= dt 2

u = t ⇒ du = dt
Z
2
t tg tdt = R sin2 t R 1−cos2 t
dv = tg2 tdt ⇒ v = cos 2 t dt = cos2 t
dt = tg t − t
t2
Z
= t (tg t − t) − (tg t − t)dt = t tg t − t2 + ln | cos t| + + C,
2
at2 bt2
I = at tg t − at2 + a ln | cos t| + + +C
2 2
(b − a)(arctg x)2
= ax arctg x + a ln | cos(arctg x)| + +C
2
a (b − a)(arctg x)2
= ax arctg x − ln |1 + x2 | + + C.
2 2
4

.
Z
Zadatak . (2x2 + 3x + 1) 4 + x2 dx
Rexee.
√
x = 2tg t, t ∈ (− π2 , π2 )
Z
2
I = (2x + 3x + 1) 4 + dx = x2
2dt
dx = cos 2
Z Z 2 Zt Z
2 4dt tg tdt tg tdt dt
= (4tg t + 6tg t + 1) 3 = 16 3
+ 24 3
+4
cos t cos t cos t cos3 t
sin2 tdt
Z Z Z
sin tdt dt
= 8 +12 +2 .
cos5 t cos4 t cos3 t
| {z } | {z } | {z }
I1 I2 I3
U integrale I i I uvesti smenu sin x = t, a u integral I smenu t = cos x.

1 3 2 4
1.119 Rexiti integral I = 1 − x e dx.

Z 2
2 x
Zadatak .
Rexee. Z 2 Z Z x Z x
2 x x e e
I= 1− e dx = e dx − 4 dx + 4 dx.
x x x2
Parcijalnom integracijom u drugom integralu dobijamo
ex u = x1 ⇒ du = − x12 dx ex ex
Z Z
= = + dx
x dv = ex dx ⇒ v = ex x x2
i zamenom u prvoj jednakosti imamo
ex ex ex 4ex
Z Z
x x x 4
I = e −4 + dx dx + 4 dx = e − +C =e 1− + C.
x x2 x2 x x

1.120 Izraqunati integral .
Z
2
Zadatak . (1 + 2x2 )ex dx
Rexee.
Z Z Z
2 x2 x2 2
(1 + 2x )e dx = e dx + 2x2 ex dx .
| {z } | {z }
I1 I2
Z Z
2 x2 x2 2 2
I2 = 2x e dx = xe − ex dx = xex − I1 .
Prema tome, Z
2 2
(1 + 2x2 )ex dx = xex + C.

2 Odreeni i nesvojstveni integrali
Teorema 2.1. Neka je funkcija f : [A, B] → R neprekidna, a funkcija ϕ : [α, β] → [A, B]
ima neprekidan izvod i pri tome je a = ϕ(α), b = ϕ(β), [a, b] ⊂ [A, B]. Tada vai
jednakost
Zb Zβ
f (x)dx = f (ϕ(t))ϕ0 (t)dt.
a α
Zadatak 2.1 Izraqunati R | ln x|dx.

.
e
1
e
Rexee.
Ze Z1 Ze Z1 Ze
| ln x|dx = | ln x|dx + | ln x|dx = − ln xdx + ln xdx
1 1 1 1 1
e e e
1 Z1 e Z e
u = ln x ⇒ du = x1 dx

= = −x ln x 1 + dx + x ln x − dx

dv = dx ⇒ v = x e
1
1 1
e

1 1 2
= − + 1− + e − (e − 1) = 2 − .
e e e
4
√
Zadatak 2.2 Izraqunati R xarctg xdx.

.
0
3
Rexee.
√
Z3 dx
u = arctg x ⇒ du = 1+x x2 √3 1 Z √3 x2 dx
2
xarctg xdx = = arctg x −

x2
dv = xdx ⇒ v = 2 2 0 2 0 1 + x2
0
Z √3 √3
3 π 1 1 π 1
= · − 1− dx = − (x − arctg x)

2 3 2 0 1 + x2 2 2 0
√ √
π 1 √ π π 3 π 2π 3
= − 3− = − + = − .
2 2 3 2 2 6 3 2
4
Zadatak 2.3 Izraqunati graniqnu vrednost
.

n n n n
lim + + + . . . + .
n→∞ n2 + 1 n2 + 22 n2 + 32 n2 + n2
Rexee. Vai
n
n n n n X n
lim 2
+ 2 2
+ 2 2
+ ... + 2 = lim
n→∞ n +1 n +2 n +3 n + n2 n→∞
k=1
n2 + k2
n n
X 1 1 X k 1
= lim 2 = lim f
n→∞
k=1
1 + nk 2 n n→∞ k=1 n n

pri qemu je funkcija f (x) = 1
. Ova suma je upravo integralna suma za funkciju
1
pri podeli 0 = x < x < ... < x = 1, gde je x = i za izbor ε = , k =
1+x2
k k
1, 2, ..., n, pa je
f (x) = 1+x2 0 1 n k n k n
Z1
n n n n dx 1 π
lim + 2 + 2 + ... + 2 = = arctg x = .

n→∞ 2
n +1 n +2 2 n +3 2 n + n2 1+x 2 0 4
0
4
n+1
2.4 Izraqunati integral .

Z
Zadatak . In = ln[x]dx, n ∈ N
1
Rexee.
n+1
Z Z2 Z3 n+1
Z
In = ln[x]dx = ln[x]dx + ln[x]dx + ... + ln[x]dx
1 1 2 n
Z2 Z3 n+1
Z
= ln 1 dx + ln 2 dx + ... + ln n dx = ln 1 + ln 2 + ... + ln n = ln n!.
1 2 n
4
π

Z8
Zadatak . tg 2x dx.
0
Rexee.
π
Z8 Z π Z π
2x = t 1 4 1 4 sin t 1 π
tg 2x dx = = tg t dt = dt = − ln | cos t||04
2dx = dt 2 0 2 0 cos t 2
0
√ !
1 2 1 √ ln 2
= − ln −0 = ln 2 = .
2 2 2 4
4
Ze
.
ex + 1
ex + x
dx.
0
Rexee.
Ze eZe +e
x
x

e +1 e +x=t dt e
dx = = = ln |t||e1 +e = ln(ee + 1).
ex + x (ex + 1)dx = dt t
0 1
4
Z1
Zadatak 2.7 Izraqunati
. √
2x2
dx
+ 4x + 3
.
0

Rexee.
Z1 Z1 Z1
dx 1 dx 1 dx
I = √ =√ q =√ q
2x2 + 4x + 3 2 x2 + 2x + 3 2 (x + 1)2 + 1
0 0 2 0 2
Z2 r !2
x+1=t 1 dt 1 1
= =√ = √ ln t + t2 +

dx = dt
q
2

2 t2 + 1 2
1
1 2
√
q
9
1 2 1 2+
2 2+3 1 √ √ √
= √ ln q = √ ln √ √ = √ ln 2 6 − 4 + 3 3 − 3 2 .
2 1+ 3 2 2+ 3 2
2
4
Z4
2.8 Izraqunati integral √
q
Zadatak . arctg x − 1 dx.
1
Rexee.
 p√ 
Z4 u = arctg x − 1 ⇒ du = √1 · √1
1+ x−1 2 √x−1
· dx
√
2 x
√
q  
arctg x − 1 dx = 
 du = 1
· √dx
2x 2 √x−1


1 dv = dx ⇒ v = x
√ 1 4 1 4
Z Z
dx dx
q
4
= xarctg x − 1|1 − p√ = 4arctg 1 − p√
4 1 x−1 4 1 x−1
Z 4 √ 2
Z 1 2
π 1 dx x−1=t 1 4t(t + 1)dt
= 4 − p√ = dx
√ = 2tdt
= π −
4 4 1 x−1 2 x 4 0 t
Z 1
1 1 4
= π− (t2 + 1) = π − t3 |10 − t|10 = π − − 1 = π − .
0 3 3 3
4
Z3
. ln(x2 + 2) dx.
0
Rexee.
Z3 Z3
u = ln(x2 + 2) ⇒ du = x22x+2 dx x2

2 2
ln(x + 2) dx = = x ln(x + 2)|30 −2 dx
dv = dx ⇒ v = x x2 + 2
0 0
Z3 3 !
2 2 x
= 3 ln(11) − 2 dx = 3 ln(11) − 2 3 − √ arctg √
1− 2
x +2 2 2 0
0
√ √

3 3
= 3 ln(11) − 2 3 − 2arctg √ = 3 ln(11) − 6 + 2 2arctg √ .
2 2
4

Z1
. x3 arctg
1
x
dx.
0
Rexee.
Z1 1 Z1 4
u = arctg x1 ⇒ du = − x2dx+1 x4

3 1 1 1 x dx
x arctg dx = 4 = arctg +
x dv = x3 dx ⇒ v = x4 4 x 0 4 x2 + 1
0 0
Z1 Z1
x4 dx

1 π 1 π 1 2 1
= ·1· −0+ = + x −1+ 2 dx
4 4 4 x2 + 1 16 4 x +1
0 0
!
3 1

π 1 x 1 1 π 1 1 π
= + − x|0 + arctg x|0 = + −1+
16 4 3 0 16 4 3 4
π 1 1 π π 1
= + − + = − .
16 12 4 16 8 6
4
Z2
.
dx
2x(x2 + 1)
dx.
1
Rexee.
Z2 Z2 2 Z4 Z4
dx xdx x = t, t ≥ 0 dt 1 dt
dx = dx = = =
2x(x2 + 1) 2x2 (x2 + 1) 2xdx = dt 4t(t + 1) 4 t(t + 1)
1 1 1 1
 4 
Z Z4
1  dt dt  1 1 8
= − = (ln 4 − (ln 5 − ln 2)) = ln .
4 t t+1 4 4 5
1 1
4
Z3
Zadatak 2.12 Izraqunati I =
.
x3
dx
+ x2 − 2
.
2
Rexee.
Z3 Z3
dx dx
= ,
x + x2 − 2
3 (x − 1)(x2 + 2x + 2)
2 2
Mnoeem jednakosti
1 1 A Bx + C
= = + 2
x3 2
+x −2 2
(x − 1)(x + 2x + 2) x − 1 x + 2x + 2
sa (x + 1)(x + 2x + 2) dobijamo sistem

2
A + B = 0, 2A − B + C = 0, 2A − C = 1

qije je rexee A = 1
5
, B = − 15 , C = − 35 . Prema tome, integral je jednak
Z3 1 Z3 Z3
− 1 x − 53

5 1 dx 1 x+3 1 1
+ 2 5 = − dx = I1 − I2 ,
x − 1 x + 2x + 2 5 x−1 5 x2 + 2x + 2 5 5
2 2 2
Z3
dx
I1 = = ln(x − 1)|32 = ln 2,
x−1
2
Z3 Z3 Z3 Z3
x+3 1 2x + 6 1 2x + 2 1 4
I2 = dx = dx = dx + dx
x2 + 2x + 2 2 x2 + 2x + 2 2 x2 + 2x + 2 2 x2 + 2x + 2
2 2 2 2
Z 3
1 dx 1 17
= ln(x2 + 2x + 2)|32 + 2 2
= ln + 2arctg(x + 1)|32
2 2 (x + 1) + 1 2 10
1 17
= ln + 2arctg 4 − 2arctg 3.
2 10
Dobili smo
1 1 1 1 17 2 2
I = I1 − I2 = ln 2 − ln − arctg 4 + arctg 3.
5 5 5 10 10 5 5
4
Zln 5 x √ x
.
e e −1
ex + 3
dx.
0
Rexee.
Zln 5 x √ x
 x
e − 1 = t2 , t ≥ 0

Z2 2 Z2 2
e e −1 (t + 1)t 2tdt t dt
x
dx =  ex dx = 2tdt =
2
· 2
=2 2
e +3 2tdt
dx = 1+t t +4 1+t t +4
0 2 0 0
 2 
Z Z2 2 !
dt 1 t
= 2  dt − 4  = 2 2 − 4 · arctg
t2 + 4 4 2 0
0 0
π
= 2(2 − arctg 1) = 2 2 − 2 · = 4 − π.
4
4
Z2
. |xex | dx.
−1
Rexee.
Z2 Z0 Z2 Z0 Z 2
x x x x
I= |xe | dx = |xe | dx + |xe | dx = − xe dx + xex dx.
0
−1 −1 0 −1

Z Z
x u = x ⇒ du = dx x
I1 = xe dx. = xe − ex dx = xex − ex + C.
dv = ex dx ⇒ v = ex
Z0 Z 2
x
I = − xe dx + xex dx = −(xex − ex )|0−1 + (xex − ex )|20
0
−1
2 2
= −(0 − 1 + e−1 + e−1 ) + (2e2 − e2 + 1) = 1 − + e2 + 1 = e2 − + 2.
e e
4
Za
Zadatak 2.15 Dokazati da za neparnu funkciju f vai
. f (x)dx = 0 .
−a
Za Za
Zadatak 2.16 Dokazati da za parnu funkciju f vai
. f (x)dx = 2 f (x)dx .
−a 0
Zπ
.
sin3 x cos x
1 + cos2 x
dx.
0
Rexee.
π
Zπ 3 Z2
π cos3 t sin t

sin x cos x x− =t
dx = 2 =− dt = 0.
1 + cos2 x dx = dt 1 + sin2 t
0 − π2
Podintegralna funkcija f (t) = cos3 t sin t

je neparna na simetriqnom intervalu (− , ), π π
pa je integral jednak 0. 1+sin2 t 2 2

4
π
2.18 Izraqunati
Z4
13 + arctg x + ex cos2 x
Zadatak . dx.
cos x
− π4
Rexee. Vai
π π
Z4 x 2 Z4
13 + arctg x + e cos x 13 arctg x
I = dx = + + ex cos x dx
cos x cos x cos x
− π4 − π4
π π π
Z4 Z4 Z 4
dx arctg x
= 13 + dx + ex cos x dx = I1 + I2 + I3 ,
cos x cos x
− π4 − π4 − π4
pri qemu je
√
π π 2
Z4 Z4 Z2 √2
dx cos xdx sin x = t dt 13 1 + x 2
I1 = 13 = 13 = = 13 = ln
cos x cos2 x cos xdx = dt √
1 − t2 2 1 − x − √2
− π4 − π4 − 2 2
2
√
2
√
2
! √ √ ! √
13 1+ 2
1− 2 13 2+ 2 2− 2 2+ 2
= ln √ − ln √ = ln √ − ln √ = 13 ln √ ,
2 1− 2
1+ 2 2 2− 2 2+ 2 2− 2
2 2

π
Z4
arctg x
I2 = dx = 0.
cos x
− π4
Uradimo neodreeni integral

Z
x u = cos x ⇒ du = − sin xdx
I3 = e cos xdx =
dv = ex ⇒ v = ex
Z
x x u = sin x ⇒ du = cos x
= e cos x + e sin xdx =
dv = ex ⇒ v = ex
Z
= ex cos x + ex sin x − cos xex
Z
= e cos x + e sin x − cos xex = ex cos x + ex sin x − I3 .
x x
Dobili smo da je 1
I3 = ex (cos x + sin x) + C,
odakle je
2
π √ √ ! √
1 x 4 1 π 2 2 2 π
I3 = e (cos x + sin x) = e 4 + = e4 .
2 −π 2 2 2 2
Prema tome,
4
√ √
2+ 2 2 π
I = 13 ln √ + e4 .
2− 2 2
4
Zπ
Zadatak 2.19 Izraqunati integral I =
.
arctg x + x5 + 3
1 + |x|
dx.
−π
Rexee. Funkcija f (x) = je neparna na simetriqnom intervalu (−π, π), pa je

arctg x+x5
1+|x|
integral R π
−π
dx jednak 0. Prema tome,
arctg x+x5
1+|x|
Zπ Zπ
arctg x + x5 + 3 3
I= dx = dx.
1 + |x| 1 + |x|
−π −π
Funkcija f (x) = 3
1+|x|
je parna na (−π, π), pa je
Zπ Zπ
3 1
I=2 dx = 6 dx = 6 ln(1 + x)|π0 = 6 ln(1 + π).
1 + |x| 1+x
0 0
4
π
2.20 Izraqunati integral I =

Z2
x + cos x
Zadatak . dx.
3| sin x| + 2 cos2 x
− π2

Rexee. Funkcija f (x) = je neparna na simetriqnom intervalu (−π, π), a
x
funkcija g(x) = je parna na (−π, π), pa je integral jednak

cos x
3| sin x|+2 cos2 x
3| sin x|+2 cos2 x
π π π
Z2 Z2 Z2
x + cos x x cos x
I = dx = dx + dx
3| sin x| + 2 cos2 x 3| sin x| + 2 cos2 x 3| sin x| + 2 cos2 x
− π2 − π2 − π2
π
Z2 Z1
cos x sin x = t dt
= 0+6 dx = =6
3 sin x + 2 cos2 x cos dx = dt 3t + 2(1 − t2 )
− π2 0
Z1 Z1 Z1
dt dt dt
= 6 2
= −6 2
= −6
−2t + 3t + 2 2t − 3t − 2 (2t + 1)(t − 2)
0 0 0
Z1
− 52 1
12 1 6 6 6
= −6 + 5 dt = · ln(2t + 1)|10 − ln |t − 2||10 = ln 3 + ln 2
2t + 1 t − 2 5 2 5 5 5
0
6
= ln 6.
5
4
2.21 Neka je f neprekidna i periodiqna funkcija na (−∞, +∞) sa periodom
T . Tada vai:
Zadatak .
a+T ZT b+T
a) , za svako a, b ∈ R;
Z Z
f (x)dx = f (x)dx = f (x)dx
a 0 b
a+kT a+T
b) za svako a ∈ R, k ∈ Z;
Z Z
f (x)dx = k f (x)dx,
a a
Zb b+kT
v) za svako a, b ∈ R, k ∈ Z.
Z
f (x)dx = f (x)dx
a a+kT
Rexee. a) Vai a+T

Z ZT a+T
Z
f (x)dx = f (x)dx + f (x)dx.
Ako u drugom integralu uvedemo smenu x − T = t dobijamo

a a T
a+T
Z ZT Za ZT Za ZT
f (x)dx = f (x)dx + f (t + T )dt = f (x)dx + f (t)dt = f (x)dx.
a a 0 a 0 0
Ovo vai za svako a ∈ R, pa odatle vai i jednakost a+T

R
a
f (x)dx =
b+T
R
b
f (x)dx.

b)
a+kT
Z a+T
Z a+2T
Z a+3T
Z a+kT
Z
f (x)dx = f (x)dx + f (x)dx + f (x)dx + ... + f (x)dx
a a a+T a+2T a+(k−1)T
a+T
Z a+T
Z a+T
Z
= f (x)dx + ... + f (x)dx = k f (x)dx.
a a a
v)
Zb b+kT
Z b+kT
Z b+kT
Z
t = x + kT
f (x)dx = = f (t − kT )dt = f (t)dt = f (x)dx.
dx = dt
a a+kT a+kT a+kT
4
Z2π
Zadatak 2.22 Izraqunati integral (2 + cos x)(3
.
dx
+ cos x)
.
0
Rexee. Ne moemo uvesti smenu t = tg jer π ∈ (0, 2π). x

2
Prvi naqin je da razdvojimo na dva integrala R + R i u svakom uvedemo smenu π
0
2π
π
x
Zadatak emo uraditi na drugi naqin. Funkcija f (x) = je neprekidna

t = tg . 2
1
na [0, 2π], pa je i Riman integrabilna na [0, 2π]. Funkcija f (x) je periodiqna (period (2+cos x)(3+cos x)
je T = 2π) i parna, pa vai

Z2π Zπ
dx
(2+cos x)(3+cos x)
=( pogledati zadatak 2.21 a)) = dx
(2 + cos x)(3 + cos x)
0 −π
Zπ
= (funkcija je parna) = 2 dx
(2 + cos x)(3 + cos x)
0
Z+∞ Z+∞
2dt (1 + t2 )dt
= 2 1−t2 1−t2
=4
(1 + t2 )(2 + 1+t2
)(3 + 1+t2
) (t2 + 3)(2t2 + 4)
0 0
+∞
Z
2 1 2 t 1 t +∞
= 2 − dt = 2 √ arctg √ − √ arctg √
t2 + 3 t2 + 2 3 3 2 2 0
0

2 t 1 t 2 1
= 2 lim √ arctg √ − √ arctg √ −0=π √ − √ .
t→+∞ 3 3 2 2 3 2
4
200π
2.23 Izraqunati √
Z
Zadatak . 1 − cos 2x dx.
0

Rexee.
200π Zπ Zπ p Zπ
Z
√ √ √
1 − cos 2x dx = 200 1 − cos 2x dx = 200 2 sin2 x dx = 200 2 | sin x| dx
0 0 0 0
π
√ Z √ √
= 200 2 sin x dx = 200 2(− cos x)|π0 = 400 2.
0
4
Z+∞
Zadatak 2.24 Izraqunati integral (x + 1)(x
.
dx
+ 2)
.
0
Rexee. Ovaj integral nije Rimanov, ve nesvojstven.

Z+∞ Z+∞
dx 1 1 +∞
= − dx = (ln |x + 1| − ln |x + 2|)

(x + 1)(x + 2) x+1 x+2 0
0 0
= lim (ln |x + 1| − ln |x + 2|) − (0 − ln 2)
x→+∞

x + 1
= lim ln + ln 2 = ln 2
x→+∞ x + 2
4
Z2π
.
4
dx
sin x + cos4 x
.
0
Rexee. Ne moemo uvesti smenu t = tg x jer je , ∈ (0, 2π). π 3π

2 2
Prvi naqin je da razdvojimo na tri integrala R + R + R i u svakom uvedemo smenu

π 3π
2 2 2π
0 π 3π
2 2
Zadatak emo uraditi na drugi naqin. Funkcija f (x) = je neprekidna

t = tg x.
1
na [0, 2π], pa je i Riman integrabilna na [0, 2π]. Funkcija f (x) zadovo ava sledeu
sin4 x+cos4 x
jednakost f (x + ) = π
2 π
1
= π
sin4 (x+ )+cos4 (x+ )
2 2
= f (x), odakle zak uqujemo da je
1
cos4 x+sin4 x

periodiqna sa periodom i vai π
2
π
Z2π
pogledati zadatak 2.21 b)) = 4
Z2
dx dx
4 = ( 4
sin x + cos4 x sin x + cos4 x
0 0
π
Z1
je parna) = 4
4
Z dt
dx 1+t2
= (f (x) 4 =4 t4 1
sin x + cos4 x 2 2 + (1+t2 )2
− π4 −1 (1+t )
Z1 Z0 Z1
t2 + 1 1 + t2 1 + t2
= 4 dt = 4 dt + 4 dt
t4 + 1 1 + t4 1 + t4
−1 −1 0
2
4 t − 1 0 4 t2 − 1 1
= √ arctg √ + √ arctg √
2 2t −1 2 2t 0
2
4 t −1 4 t2 − 1
= lim √ arctg √ − 0 + 0 − lim √ arctg √
t→0− 2 2t t→0+ 2 2t
4π 4π 4π
= √ + √ =√ .
2 2 2 2 2
4
Zadatak 2.26 Ako je f neprekidna funkcija na [0, 1], onda je
.
π π
a) f (sin x)dx = f (cos x)dx;

Z 2 Z 2
0 0
Zπ Zπ
b) xf (sin x)dx =
π
2
f (sin x)dx .
a)
0 0
Rexee.
π π
Z2 π
Z0 Z2
t= −x
f (sin x)dx = 2 =− f (sin( π2 − t))dt = f (cos t)dt.
dx = −dt
0 π 0
b)
2
Zπ Z0 Zπ
t=π−x
I= xf (sin x)dx = =− (π − t)f (sin(π − t))dt = (π − t)f (sin t)dt
dx = −dt
0 π 0
Zπ Zπ Zπ
= π f (sin t)dt − tf (sin t)dx = π f (sin t)dt − I,
0 0 0
odakle je 2I = π Rπ
0
f (sin t)dt, odnosno
Zπ
π
I= f (sin x)dx.
2
0

Zπ
.
x sin x
1 + cos2 x
dx .
0
Rexee.
Zπ Z0 Z0
x sin x t=π−x (π − t) sin(π − t) (π − t) sin t
I= dx = =− dt = − dt
1 + cos2 x dx = −dt 1 + cos2 (π − t) 1 + cos2 t
0 π π
Zπ Zπ Zπ
(π − t) sin t sin t t sin t
= dt = π dt − dt.
1 + cos2 t 1 + cos2 t 1 + cos2 t
0 0 0
Odavde je
Zπ Z1
π2

sin t cos t = u du 1
2I = π dt = =π du = πarctg u|−1 = .
1 + cos2 t − sin tdt = du 1 + u2 2
0 −1
Dobili smo da je I = . π2
4
4
π

Z
xdx
Zadatak . .
2 + 3 sin x
0
Rexee.
Zπ Zπ Zπ
xdx t=π−x (π − t)dt (π − t)dt
I= = = =
2 + 3 sin x dx = −dt 2 + 3 sin(π − t) 2 + 3 sin t
0 0 0
Zπ Zπ
dt tdt
= π − .
2 + 3 sin t 2 + 3 sin t
0 0
Odavde je
tg 2t = u Z∞ Z∞

Zπ 2du
dt 2du 1+u 2 2du
2I = π =  dt = 1+u2  = π 2u = π
2 + 3 sin t 2u 2 + 3 1+u2 2 + 2u2 + 6u
0 sin t = 1+u 2 0 0
Z∞ Z∞ Z∞
u + 23 = z

du du du
= π = π 2 = = π
u2 + 3u + 1 u + 32 − 45 du = dz z 2 − 45

0 0 3
2
3 + √5
√ +∞ √
z − 5 3 − 5
π 2 π π
= √ ln = − √ ln 2 2
√ = √ ln √ .
√

5 z + 5 5 32 + 5 5 3 − 5
2 3 2
2
Dobili smo da je .
√
π 3+√5
I = 2√ 5
ln 3− 5 4
π

Z2
sinm x dx
Zadatak . .
sinm x + cosm x
0

Rexee.
π
Z2 Z0
sinm xdx t = π2 − x sinm ( π2 − t)dt

I = = =−
sinm x + cosm x dx = −dt sinm ( π2 − t) + cosm ( π2 − t)
0 π
2
π
Z0 m Z2
cos tdt cosm tdt
= − = ,
cos t + sinm t
m cosm t + sinm t
π 0
odakle je
2
π π π π
Z2 m Z2 m Z2 m m Z2
sin xdx cos tdt sin x + cos x π
2I = I + I = m + = dx = dx = .
sin x + cosm x cosm t + sinm t sinm x + cosm x 2
Prema tome, I =
0 0 0 0
π
. 4
2.30 Neka je f neprekidno diferencijabilna funkcija na [0, 1] i f (1) −
4
Zadatak .
f (0) = 1. Dokazati da je (f (x)) dx ≥ 1.

1
R 0 2
Rexee. Funkcija f je neprekidno diferencijabilna funkcija, pa je (f (x)) nepre- 0 2
kidna na [0, 1], a odatle sledi da je integral Rimanov.

Potrebno je dokazati da vai R (f (x)) dx − 1 ≥ 0. 1
0 2
Imamo 0
Z1 Z1 Z1 Z1
2 2
(f 0 (x)) dx − 1 = (f 0 (x)) dx − 2 f 0 (x)dx + 2 f 0 (x)dx − 1
0 0 0 0
Z1 Z1
2
= (f 0 (x)) dx − 2 f 0 (x)dx + 2(f (1) − f (0)) − 1
0 0
Z1 Z1 Z1
2 2
= (f 0 (x)) dx − 2 f 0 (x)dx + 1 = (f 0 (x) − 1) dx ≥ 0.
0 0 0

1
x2 arcsin x
Z
Zadatak . √ dx.
0 1 − x2
Rexee.
π
1
x2 arcsin x
Z Z
arcsin x = t 2
√ dx = √ dx
= t sin2 tdt
0 1 − x2 1−x2
= dt 0

u = t ⇒ du = dt
=
dv = sin2 tdt ⇒ v = 2t − 14 sin 2t
2 π2 Z π
t 1 2 t 1
= − t sin 2t −
− sin 2t dt
2 4 0 0 2 4
π2
π2
2
t 1 π2 π2 1 1 1
= − + cos 2t = − + + = (4 + π 2 )
8 4 8 0 8 16 8 8 16

4
Z1
.
x3 +
dx
x2+ 7x + 7
.
Rexee. Iz jednakosti
0
1 A Bx + C
2
= + 2
(x + 1)(x + 7) x+1 x +7
dobijamo sistem
A + B = 0, B + C = 0, 7A + C = 1,
qije je rexee A = 1
8
,B = − 18 , C = 1
8
. Odatle je
Z1 1 Z 1 − 1 + 1 1 1 x−1
Z
dx 1 8 8 1
= ln(x + 1) + dx = ln 2 − dx

x3 + x2 + 7x + 7 8 0 2
0 x +7 8 8 0 x2 + 7
0
Z 1
1 1 dx
Z
1 1 2x
= ln 2 − dx +
8 16 0 x2 + 7 8 0 x2 + 7
Z 1 1
1 1 dt 1 1 x
= ln 2 − + √ arctg √
8 16 0 t 8 7 7 0
ln 2 1 8 1 1
= − ln + √ arctg √ .
8 16 7 8 7 7
4
Z2
. x arctg
2x
x2 − 1
dx .
1
Rexee. 2arctg 43 + −arctg 2. 4

Z1
2.34 Izraqunati integral ln x ln x + √1 + x dx.

Zadatak . 2
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na (0, 1]. Iz graniqne vrednosti

√
lim ln x ln x + 1 + x2 = 0
x→0+
sledi da x = 0 nije singularitet i integral je Rimanov.

Primeniemo utn Lajbnicovu formulu. Neodreeni integral je
√
√ √ 1

R u = ln x + 1 + x 2 ⇒ du = dx
2
ln x ln x + 1 + x2 dx = 1+x
dv = ln xdx ⇒ v = x ln x − x
√ − ⇒ 1
Z x(ln x − 1)
u = ln x 1 du =
√ x
dx
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − √ dx =
1 + x2 dv = √xdx
1+x2
⇒ v = 1 + x2
√ √ Z √

2

2
1 + x2
= (x ln x − x) ln x + 1 + x − (ln x − 1) 1 + x + dx
x
√ √ Z √
x 1 + x2
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − (ln x − 1) 1 + x2 + dx.
x2

U posledem integralu uvedemo smenu 1 + x = t2 , t ≥ 0 2
i dobijamo
Z √
t2
Z
x 1 + x2 1 t − 1
Z
1
dx = dt = 1+ 2 dt = t + ln +C
x2 t2 − 1 t −1 2 t + 1
√
√ 1 1 + x2 − 1
= 1 + x2 + ln √ + C.

2 1 + x2 + 1
Zatim, primitivna funkcija je

√
√ √ √ 1 1 + x2 − 1
F (x) = (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − 1 + x2 ln x + 2 1 + x2 + ln √ + C.

2 1 + x2 + 1
Sada moemo primeniti utn Lajbnicovu formulu

R1 √
ln x ln x + 1+ x2 dx
0
√
1 + x2 − 1 1

√ 1 √ √
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 − 1 + x2 ln x + 2 1 + x2 + ln √

2 1 + x2 + 1

0
√ √ √ 1 √
= (x ln x − x) ln x + 1 + x2 + 2 1 + x2 − 1 + x2 ln x + ln 1 + x2 − 1

2
√ 1
− ln 1 + x2 + 1

0
√ √
= F (1) − lim F (x) = 2 2 − 2 ln 1 + 2 − 2 + ln 2.
x→0+
Zadatak 2.35 Izraqunati R

. . +∞
1
dx
x(x+1)(x+2)
Rexee. Uradiemo prvo neodreen integral. Iz jednakosti

1 A B C
= + +
x(x + 1)(x + 2) x x+1 x+2
dobijamo 2 2 2
1 ≡ A(x + 3x + 2) + B(x + 2x) + C(x + x),
odakle imamo sistem
A + B + C = 0, 3A + 2B + C = 0, 2A = 1,
qije je rexee A = 1
2
,B = −1, C = 1
2
.
Z Z 1 1
dx 2 1 1 1
= − + 2 dx = ln |x| − ln |x + 1| + ln |x + 2| + C
x(x + 1)(x + 2) x x+1 x+2 2 2
p p
|x| |x + 2|
= ln + C.
|x + 1|

Prema tome,
Z+∞ p p ∞ p p √ √
dx |x| |x + 2| |x| |x + 2| 3 3
= ln = lim ln − ln = 0 − ln
x(x + 1)(x + 2) |x + 1| x→∞ |x + 1| 2 2
1 0
2
= ln √ .
3
4
Z1
.
(1 +
dx
x2 )(1 + ex )
.
−1
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na [−1, 1], pa je integral Rimanov.

Z1 Z−1 Z1
et dt

dx t = −x dt
I= = =− = .
(1 + x2 )(1 + ex ) dt = −dx (1 + t2 )(1 + e−t ) (1 + t2 )(1 + et )
−1 1 −1
Odavde imamo
Z1 Z1 Z1 Z1
dt et dt (1 + et )dt dt
I +I = + = =
(1 + t2 )(1 + et ) (1 + t2 )(1 + et ) (1 + t2 )(1 + et ) 1 + t2
−1 −1 −1 −1
1 π
= arctg t = .

−1 2
Prema tome, I = . π
4
4
2.37 Izraqunati integral I = R ln (1 + tg x) dx.

π
4
Zadatak .
0
Rexee.
π
Z4 π
Z0 π
−x=t
I = ln (1 + tg x) dx = 4 =− ln 1 + tg − t dt
dt = −dx 4
0 π
4
π π
Z4 ! Z4 √ √ !
π 2 2
sin 4
−t 2
cos t − 2
sin t
= ln 1 + π
dt = ln 1 + √ √ dt
cos 4
−t 2
cos t + 2
sin t
0 0 2 2
π π
4 Z4
cos t − sin t
Z
2 cos t
= ln 1 + dt = ln dt
cos t + sin t cos t + sin t
0 0
π π
Z 4 Z 4
π ln 2
= ln 2 dt − ln (1 + tg t) dt = − I.
4
0 0
Odavde I = . π ln 2
8
4

Z1
Zadatak 2.38 Izraqunati integral ln(1
.
1+x
+ x)
dx. 2
0
Rexee. Podintegralna funkcija je neprekidna na [0, 1], a odatle i integrabilna na

[0, 1]. Vai
Z1 Z1 Z1
ln(1 + x) x = tg t ln(1 + tg t) dt
dx = = = ln(1 + tg t)dt
1 + x2 dx = cosdt2 t 1 + tg2 t cos2 t
0 0 0
= (pogledati zadatak 2.37) = π ln8 2 .

4
Za
.
| ln x|
1+x
dx, a > 0 .
1
a
Rexee. Smenom t = dobijamo 1

x
1
Za Za Za Za
| ln 1t | 1

| ln x| | ln t| 1 1
I = dx = − · dt = dt = | ln t| · − dt
1+x 1 + 1t t2 t(1 + t) t t+1
1 a 1 1
a a a
Za Za Za
| ln t| | ln t| | ln t|
= − dt = dt − I,
t t+1 t
1 1 1
a odatle
a a a
Za Zln a
1 | ln t| u = ln t 1
I = dt = = |u|du.
2 t du = dtt 2
1 − ln a
a
Z0 Zln a
Ako je a > 1, onda je I=
1
2
udu +
1
2
u2 0
(−u)du =
2 − ln a
u2 ln a ln2 a
− =
2 0 2
.
Ako je a = 1, onda je I = 0. − ln a 0
Ako je 0 < a < 1, onda je I = − R

1
a
| ln x| 2
1+x
dx = − ln2 a . 4
a
2.40 Neka su dati integrali I = gde je n ∈ N.

Z 1 √
Zadatak . n xn e x
dx,
0
a) Izraqunati I . 0
b) Dokazati lim I = 0.
n→∞
n
v) Nai a, b tako da vai I = na + nb + o n 2

1
n2

.

Rexee. a)
Z1 Z1
√
x x = t2 , t ≥ 0 t u = t ⇒ du = dt
I0 = e dx = =2 te dt =
dx = 2tdt dv = et dt ⇒ v = et
0 0
Z1
1 1
= 2tet 0 − 2 et dt = 2e − 2et 0 = 2.
0
Za svako x ∈ (0, 1) vai 0 ≤ √x ≤ 1, odakle je

Z1 Z1 Z1 1
n
√
x n n xn+1 e
x e dx ≤ x edx = e x dx = e · = ,
n+1 0 n+1

0 0 0
a sa druge strane imamo ograniqee

Z1 Z1 Z1 1
n
√
x n n xn+1 1
x e dx ≥ x dx = x dx = = .
n + 1 0 n + 1
0 0 0
Dakle, vai 1 e
≤ In ≤ ,
n+1 n+1
odakle pomou Teoreme o dva policajca sledi da je lim In = 0.
v) n→∞
Z1 Z1
n
√
x x = t2 , t ≥ 0
In = x e dx = =2 t2n+1 et dt
dx = 2tdt
0 0
 
Z1 Z1
1
= 2  t2n+1 et 0 − (2n + 1) t2n et dt = 2e − 2(2n + 1) t2n et dt
0 0
 
2n 2n−1
Z1
u = t ⇒ du = 2nt dt 1
= t t = 2e − 2(2n + 1)  t2n et 0 − 2n t2n−1 et dt
dv = e dt ⇒ v = e
0
= 2e − 2(2n + 1)(e − nIn−1 ) = −4ne + 2n(2n + 1)In−1 .
Dobili smo I = 2n(2n

4ne + I
n−1 , odnosno I
n
n =
(4n + 4)e + In+1
.
Iz lim I = 0 imamo I = o(1), pa je
+ 1) (2n + 2)(2n + 3)
n n
n→∞
(4n + 4)e + In+1 (4n + 4)e In+1

In = = +
(2n + 2)(2n + 3) (2n + 2)(2n + 3) (2n + 2)(2n + 3)
−1
e 1 1 e 3 e 3
= · 3 + o( n2 ) = · 1+ + o( n12 ) = · 1 − + o( n1 ) + o( n12 )
n 1 + 2n n 2n n 2n
e 3e
= − 2 + o( n12 ).
n 2n

U prethodnoj jednakosti iskoristili smo qienicu da ako je I n+1 = o(1) , onda je
In+1
(2n+2)(2n+3) n2
lim 1 = lim In+1 · = 0,
n→∞
n2
n→∞ (2n + 2)(2n + 3)
pa vai In+1
= o( n12 ).
(2n + 2)(2n + 3)
Dobili smo a = e i b = − 3e2 . 4
Z1
2.41 Izraqunati

d 1
Zadatak . 1 .
dx 1 + 2x
−1
Rx
Teorema 2.2. Neka je f Riman integrabilna na [a, b] i ϕ(x) = f (t)dt, x ∈ [a, b].
a
1) Funkcija ϕ je neprekidna na [a, b];

2) Ako je funkcija f neprekidna u nekoj taqki x0 ∈ [a, b], onda je ϕ diferencijabilna
u toj taqki i vai
ϕ0 (x0 ) = f (x0 ).
2.42 Nai izvod .

cos x
d
R
Zadatak .
dx
cos πt2 dt
sin x
Rexee.
 cos x 
Z
d 
cos πt2 dt = cos(π cos2 x) · (− sin x) − cos(π sin2 x) · cos x.
dx
sin x
4
x 2
t2
R
e dt
Zadatak 2.43 Nai graniqnu vrednost
.
x→+∞
lim 0
Rx .
e2t2 dt
0
Rexee. Iz graniqne vrednosti lim e = +∞ sledi da je lim R e dt = +∞. Takoe

x→+∞
t2
x→+∞ 0
x
t2
vai lim R e dt = +∞. Moemo iskoristiti Lopitalovo pravilo

x→+∞ 0
x
2t2
2 Rx 2 2 Rx 2
et dt · ex 2 et dt
R
x t2 2
lim
x→+∞
0
e dt
Rx 2
e2t dt
= ( Lopitalovo pravilo) = x→+∞
lim 0
e2x2
= lim
x→+∞
0
ex2
0
(Lopitalovo pravilo) =
2
2ex
= lim x2 =0
x→+∞ e · 2x
4

Zx2
Zadatak 2.44 Odrediti x za koje funkcija F (x) = 1t ln t −9 1 dt dostie minimum
.
na (1, +∞). x
Rexee. Za x > 1 funkcija ln je neprekidna na [x, x ], pa na osnovu Teoreme 2.2

1 t−1 2
sledi da je funkcija F diferencijabilna na [x, x ] za svako x > 1, odnosno diferen-

t 9
2
cijabilna na (1, +∞) i vai 

Zx2

d  1 t−1  1 x2 − 1 1 x−1
F 0 (x) = ln dt = 2 ln · 2x − ln
dx t 9 x 9 x 9
x
(x2 −1)2
!
(x2 − 1)2 (x − 1)(x + 1)2

1 x−1 1 81 1
= ln − ln = ln x−1 = ln .
x 81 9 x 9
x 9
Imamo (x−1)(x+1)2
> 1 akko p(x) = x + x − x − 10 > 0. Nula polinoma je x = 2, pa se
3 2
moe rastaviti p(x) = (x − 2)(x + 3x + 5), odakle je p(x) > 0 za x ∈ (2, +∞), a p(x) < 0
9
2
za x ∈ (1, 2). Prema tome, funkcija F (x) je opadajua na (1, 2) i rastua na (2, +∞) i
x = 2 je taqka globalnog minimuma. 4
Definicija 2.1. Neka je funkcija f definisana u intervalu [a, b) i integrabilna
na svakom segmentu [a, β] ⊂ [a, b). Ako postoji limes
Zβ
lim f (x)dx,
β→b−
on se naziva nesvojstvenim integralom funkcije f na intervalu [a, b) i oznaqava sa

a
Zb
f (x)dx.
Taqka b se nazivaRsingularitetom. Ako postoji konaqna graniqna vrednost, onda

a
kaemo da integral konvergira, a ako ne postoji, onda kaemo da integral diver-

b
gira. a
2.45 Ispitati konvergenciju integrala x1 dx, u zavisnosti od realnog

Z
Zadatak .
α
parametra α. 0
Rexee. Ispitajmo za koje vrednosti parametra α postoji konaqna graniqna vrednost

Z1
1
lim dx.
β→0+ xα
Ako je α 6= 1 vai
β
Z1 Z1 1
x−α+1 β 1−α

1 −α 1
lim dx = lim x dx = lim = lim −
β→0+ xα β→0+ β→0+ −α + 1
β
β→0+ 1−α 1−α
β β
1

1−α
,
α<1
=
+∞, α > 1.

Za α = 1 imamo
Z1
1
lim dx = lim ln |x||1β = lim (− ln β) = +∞.
β→0+ x β→0+ β→0+
β
Prema tome, integral R 1
0
1
xα
dx konvergira ako i samo ako α < 1. 4
Zb
Zadatak 2.46 Ispitati konvergenciju integrala (x −dxa) , a < b, u zavisnosti od
.
α
realnog parametra α. a
Rexee. Integral konvergira akko α < 1. 4

b
2.47 Ispitati konvergenciju integrala (b −dxx) , a < b u zavisnosti od

Z
Zadatak .
α
realnog parametra α. a
Rexee. Integral konvergira akko α < 1. 4
Definicija 2.2. Neka je funkcija f definisana u intervalu [a, +∞) i integrabilna

na svakom segmentu [α, β] ⊂ [a, +∞). Ako postoji limes
Z β
lim f (x)dx,
β→+∞ α
on se naziva nesvojstvenim integralom funkcije f na intervalu [a, +∞) i oznaqava sa

Z+∞
f (x)dx.
a
Z+∞
Zadatak 2.48 Ispitati konvergenciju integrala
.
1
xα
dx , u zavisnosti od realnog
parametra α. 1
Rexee. Ispitajmo za koje vrednosti parametra α postoji konaqna graniqna vrednost

Zβ
1
lim dx.
β→+∞ xα
1
Ako je α 6= 1 vai
Zβ Zβ β
x−α+1
1−α
1 −α β 1
lim dx = lim x dx = lim = lim −
β→+∞ xα β→+∞ β→+∞ −α + 1
1
β→+∞ 1−α 1−α
1 1
1

α−1
,
α>1
=
+∞, α < 1.

Za α = 1 imamo
Zβ
1
lim dx = lim ln |x||β1 = lim ln β = +∞.
β→+∞ x β→+∞ β→+∞
1
Prema tome, integral R +∞
1
1
xα
dx konvergira ako i samo ako α > 1. 4
Z+∞
.
dx
1 + x2
dx .
0
Rexee. Iz sledeeg
Zβ
dx π
lim dx = lim arctg x|β0 = lim arctg β =
β→+∞ 1 + x2 β→+∞ β→+∞ 2
0
sledi da integral konvergira. 4

0
2.50 Ispitati konvergenciju integrala .

Z
Zadatak . ex dx
−∞
Rexee. Iz sledeeg
Z0
lim ex dx = lim ex |0β = lim (1 − eβ ) = 1
β→−∞ β→−∞ β→−∞
β
sledi da integral konvergira. 4
Definicija 2.3. Neka je a < c < b. Tada integral f (x)dx konvergira ako i samo
R b
ako konvergiraju integrali R f (x)dx i R f (x)dx i pri tome vai

c
a c
b
Zb Zc Zb
f (x)dx = f (x)dx + f (x)dx.
a a c

.
+∞
R 1
dx , u zavisnosti od realnog
parametra α.
xα
0
Rexee. Integral konvergira ako i samo ako konvergiraju integrali

+∞
1
R
xα
dx
0
Z1 Z+∞
I1 =
1
xα
dx i I2 =
1
xα
dx.
0 1

Integral I konvergira akko α < 1 (zadatak 2.45), a integral I konvergira akko α > 1
(zadatak 2.48). 1 2
Prema tome, ne postoji α za koje oba integrala konvergiraju, pa integral R dx +∞

1
divergira za svako α.
xα
0
4
Zadatak 2.52 Ispitati konvergenciju integrala R dx.

.
−1
1
√ dx
1−x2
Rexee. Integral R 1
−1
√ dx
1−x2
dx konvergira ako i samo ako konvergiraju integrali
Z0 Z1
I1 = √
dx
1 − x2
dx i I2 = √
dx
1 − x2
dx.
−1 0
Integrali I i I konvergiraju jer vai

1 2
Z0 Z0
dx dx π
I1 = √ = lim √ = lim arcsin x|0β = lim − arcsin β = ,
1 − x2 β→−1+ 1−x 2 β→−1+ β→−1+ 2
−1 β
Z1 Zβ
dx dx π
I2 = √ = lim √ = lim arcsin x|β0 = lim arcsin β = .
1 − x2 β→1− 1−x 2 β→1− β→1− 2
0 0
Odavde, R −1
1
√ dx
1−x2
dx konvergira i ima vrednost π. 4
Rb Rb
Teorema 2.3. Neka su f (x)dx i g(x)dx nesvojstveni integrali sa singularitetom
a a
u taqki b. Tada vai:
1◦ Ako integrali konvergiraju, onda vai jednakost
Zb Zb Zb
(αf (x) + βg(x))dx = αf (x)dx + βg(x)dx.
a a a
Rb
2◦ Ako su f i g glatke funkcije i postoji konaqan x→b
lim f (x)g(x), onda (f (x)g 0 (x))dx
a
Rb
konvergira akko konvergira (f 0 (x)g(x))dx. U tom sluqaju vai jednakost
a
Zb b Z b
(f (x)g (x))dx = f (x)g(x) − (f 0 (x)g(x))dx.
0
a
a a

Rb
Teorema 2.4. Nesvojstveni integral f (x)dx sa singularitetom u x = b konvergira
a
akko za svako ε > 0 postoji β0, a < β0 < b, tako da za svaki par β 0, β 00, β0 < β 0 < β 00 < b,
vai
Z 00
β

f (x)dx < ε.

0
β
Definicija 2.4. Nesvojstveni integral R f (x)dx apsolutno konvergira ako konver-

a
b
gira integral Rb
a
|f (x)|dx.
Rb
Teorema 2.5. Ako f (x)dx apsolutno konvergira, onda on i konvergira.
a
Rb Rb
a a
u taqki b, pri qemu je f (x) ≤ g(x) na x ∈ [a, b).
Rb Rb
1◦ Ako g(x)dx konvergira, onda konvergira i integral f (x)dx.
a a
Rb Rb
2◦ Ako f (x)dx divergira, onda divergira i integral g(x)dx.
a a
Rb Rb
3◦ Ako postoji x→b
lim fg(x)
(x)
= C, 0 < C < +∞, onda su integrali f (x)dx i g(x)dx
a a
ekvikonvergentni, odnosno jedan konvergira akko drugi konvergira.
Z+∞
.
cos x
x2
dx .
1
Rexee. Iz nejednakosti ≤ i iz konvergencije integrala R (zadatak 2.48

cos x
x2
1
x2
+∞
1
dx
x2
kada je α = 2) sledi da R dx apsolutno konvergira (Teorema 2.6). Na osnovu

+∞
cos x
Teoreme 2.5 integral i obiqno konvergira.

x2
1
4
Rb Rb
a a
u taqki b, pri qemu je g(x) > 0 i f (x) ≥ 0 za x ∈ [a, b). Ako postoji x→b
lim fg(x)
(x)
= C, 0 ≤
C ≤ +∞, tada vai:
Rb Rb
1◦ Ako je C = 0 i g(x)dx konvergira, onda konvergira i integral f (x)dx.
a a
Rb Rb
2◦ Ako je C = +∞ i g(x)dx divergira, onda divergira i integral f (x)dx.
a a

Rb Rb
3◦ Ako je 0 < C < +∞, onda su integrali f (x)dx i g(x)dx ekvikonvergentni,
a a
odnosno jedan konvergira akko drugi konvergira. Specijalan sluqaj je kada je C =
1, odnosno f (x) ∼ g(x) kada x → b.
Z+∞
.
2
e−x dx .
0
Rexee. Iz nejednakosti e ≤ e za x ≥ 1 i iz konvergencije integrala R e dx

−x2 −x
+∞
1
−x
(ima vrednost 1) sledi da R e dx konvergira (Teorema 2.6). Integral R e dx

+∞
−x2
1
−x2
konvergira jer je to Rimanov integral (podintegralna funkcija je neprekidna na [0, 1].)

1 0
Dakle, e dx konvergira.
R +∞
0
−x2
4
Z+∞
. √
dx
x 1 + x2
dx .
1
Rexee. Iz nejednakosti √1
x 1+x2
≤ 1
za x ≥ 1 i iz konvergencije integrala
x2
+∞
R
1
dx
x2
(zadatak 2.48) sledi da R +∞
1
√1
x 1+x2
dx konvergira (Teorema 2.6). 4
Z+∞
Zadatak 2.56 Ispitati konvergenciju integrala ln(1x+ x) dx u zavisnosti od re-
.
n
alnog parametra n. 0
Rexee. Za n ≤ 0 singularitet je +∞ i vai lim = +∞, odakle integral ln(1+x)
divergira. n→+∞ xn
Za n > 0 imamo dva singulariteta, +∞ Ri 0. Da bi poqetniR integral konvergirao

potrebno je da konvergiraju integrali I = dx i I =
1
1
dx.
ln(1+x)
xn 2
+∞
ln(1+x)
xn
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Funkcija se u okolini x = 0 ponaxa

0 1
ln(1+x)
kao ln(1 + x) x 1
1 xn
∼ ∼ ,
xn xn xn−1
pa integral I konvergira ako i samo ako konvergira integral R

1
1
1
dx , a on konver-
gira kada je n − 1 < 1, odnosno n < 2.
xn−1
0
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Kada x → +∞ vai

2
ln(1 + x) ln x 1
∼ ∼ .
xn xn xn (ln x)−1
Integral R +∞
konvergira akko n > 1, pa i integral I konvergira kada n > 1.
1
2
Odavde sledi da I konvergira akko 1 < n < 2.

xn (ln x)−1
2
4

Z+∞
Zadatak 2.57 Ispitati konvergenciju integrala arctgx ax dx u zavisnosti od re-
.
b
alnih parametara a i b. 0
Rexee. Da bi poqetni integral konvergirao potrebno je da konvergiraju integrali

1 +∞
dx i I =
Z Z
arctg ax arctg ax
I = 1 dx. b 2 b
x x
0 1
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Funkcija arctg ax

se u okolini x = 0 ponaxa
kao arctg ax ax a
1 xb
∼ ∼ ,
xb xb xb−1
pa integral I konvergira ako i samo ako konvergira integral R

1
1
a
dx , a on konvergira
kada je b − 1 < 1, odnosno b < 2.
xb−1
0
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Kada x → +∞ vai 2
arctg ax π 1
b
∼ sgn a · · b .
x 2 x
Integral R konvergira akko b > 1, pa i integral I konvergira kada b > 1.

+∞
dx
2
Odavde sledi da I konvergira akko 1 < b < 2.

xb
1
4
1
2.58 Ispitati konvergenciju integrala √x1 −dxx dx u zavisnosti od re- n

Z
Zadatak .
n
alnog parametra n. 0
Rexee. Da bi poqetni integral konvergirao potrebno je da konvergiraju integrali

1
Z+∞
i
Z2
xn dx xn dx
I1 = √ I2 = √
1 − xn 1 − xn
0 1
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Kada x → 0 vai

2
xn
√ n
∼ xn ,
1−x
pa integral I konvergira ako i samo ako konvergira integral R dx, a on konvergira

1
1
1
kada je −n < 1, odnosno n > −1.

x−n
0
Ispitajmo konvergenciju integrala I . Uvedimo smenu tako da 0 bude singularitet

2
1
Z+∞ n Z2
(1 − t)n dt

x dx 1−x=t
I2 = √ = = .
dx = −dt
p
1 − xn 1 − (1 − t)n
1 0
2
Kada t → 0 vai √ ∼ , pa integral I konvergira kada je n < 1. Poqetni

(1−t)n 1
integral konvergira akko −1 < n < 1.

tn 2
1−(1−t)n
4

Z+∞
.
x2 dx
x4 − x2 + 1
.
0
Rexee.S obzirom da je x −x +1 = (x −1) +x > 0, intregral ima samo singularitet

4 2 2 2 2
+∞. Kada x → +∞ podintegralna funkcija se ponaxa kao
x2 1
4 2
∼ 2,
x −x +1 x
a iz konvergencije integrala R sledi da i integral R

+∞
1
dx
x2
+∞
0
x2 dx
x4 −x2 +1
konvergira. 4
Z+∞
Zadatak 2.60 Ispitati konvergenciju integrala x√xdx+ 1 .
.
3 2
1
Rexee. Nesvojstveni integral ima singularitet u +∞. Kada x → +∞ imamo

1 1
√
3
∼ 5,
2
x x +1 x3
pa iz konvergencije integrala R +∞
1
dx
x3
5 sledi i konvergencija integrala R +∞
1
√dx
x 3 x2 +1
. 4
Z+∞
Zadatak 2.61 Ispitati konvergenciju integrala √xdx+ x .
.
3
0
Rexee. Nesvojstveni integral ima singularitet u 0 i u +∞.

Kada x → 0 imamo 1 1 1
√ =√ √ ∼ 1,
x3 + x x x2 + 1 x2
pa iz konvergencije integrala R sledi i konvergencija integrala R

1
dx
+∞
√dx .
Kada x → +∞ imamo
1
x2 x 3 x2 +1
0 0
1 1 1
√ =√ q ∼ 3 ,
x3 +x x3 1 + 1 x2
x3
pa iz konvergencije integrala R sledi i konvergencija integrala R

+∞
1
dx
3
x2
+∞
1
√dx
x 3 x2 +1
.
Prema tome, integral R+∞
0
konvergira.
√ dx
x3 +x
4
Z+∞
Zadatak 2.62 Ispitati konvergenciju integrala I =
. p
dx
u zavis-
nosti od realnog parametra a.
(x2 − a2 )(x − 1)
1

Rexee. Ako a ∈ (0, 1), onda integral ima singularitet u x = 1 i kada x → 1 vai
f (x) = √ 1
∼ · √ 1
=C· √1, odakle na osnovu Teoreme 2.7 i zadatka
√1
2.46 sledi da I konvergira.

(x2 −a2 )(x−1) 1−a2 x−1 x−1
Ako je a = 1, onda imamo integral I = R √ =

R+∞
√ , pri qemu
dx
+∞
dx
je √ kada x → 1, pa na osnovu Teoreme 2.7 i zadatka 2.46 sledi da I

(x2 −1)(x−1) (x+1)(x−1)
1 1
1 1
∼
divergira.
(x+1)(x−1) 2(x−1)
Ako je a > 1, onda za x ∈ (1, a) vai (x − a )(x − 1) < 0, pa podintegralna funkcija

2 2
nije definisana na (1, a). 4

2π
2.63 Ispitati konvergenciju integrala 1 +dxcos x .

Z
Zadatak .
Z+∞
dx
Teorema 2.8. a) Integral xα (ln x)β
konvergira akko α > 1 ili (α = 1, β > 1).
e
Ze
dx
b) Integral xα (ln x)β
konvergira akko β < 1.
1
Z+∞
dx
v) Integral xα (ln x)β
konvergira akko α > 1, β < 1.
1
Zadatak 2.64 a) Ispitati konvergenciju integrala (gama funkcija)

.
Z+∞
Γ(x) = tx−1 e−t dt
u zavisnosti od realnog parametara x.

0
b) Dokazati Γ(x) = (x − 1)G(x − 1) za x > 1.

v) Dokazati Γ(n) = (n − 1)!, n ∈ N.
Rexee. a)
+∞ Z+∞
u = et
Z
du
tx−1 e−t dt = = ,
dt = du
u u2 (ln u)1−x
odakle na osnovu zadatka 2.8 (deo pod v)) sledi da integral konvergira akko 1 − x < 1,
0 1
odnosno x > 0.
b)
Z+∞
x−1 −t u = tx−1 ⇒ du = (x − 1)tx−2 dt
Γ(x) = t e dt =
dv = e−t dt ⇒ v = −e−t
0
Z+∞
= −e−t tx−1 |+∞
0 + (x − 1) tx−2 e−t dt = (x − 1) (x − 1). G
0

Iskoristili smo lim e t = 0 i
t→0
−t x−1
lim
t→+∞
tx−1
et
=0 .
v) Vai G(1) = R e dt = −e
+∞
0
−t −t +∞
|0 =1 i
Γ(n) = (n − 1)Γ(n − 1) = ... = (n − 1)(n − 2) · ... · 1 · Γ(1) = (n − 1)!
za svako n ∈ N. 4
Zadatak 2.65 Ispitati konvergenciju integrala (beta funkcija)
.
Z1 Z+∞
tx−1
B(x, y) = tx−1 (1 − t)y−1 dt = dt
(1 + t)x+y
u zavisnosti od realnih parametara x i y.

0 0
Rexee. Kada t → 0 vai t (1 − t) ∼ , a kada t → 1 imamo t (1 − t) ∼

x−1 y−1 1 x−1 y−1
1
, odakle sledi da integral konvergira akko 1 − x < 1 i 1 − y < 1, odnosno
+ t1−x −
x > 0, y > 0.
(1−t)1−y
4
Navedimo bez dokaza osobine beta i gama funkcije koje emo koristiti.
a) Γ(x)G(1 − x) = za svako x ∈ (0, 1).
π
sin(πx)
b) B(x, y) = za svako x, y > 0.

Γ(x)Γ(y)
Γ(x+y)
Z+∞
. sin xdx.
0
Rexee. Potrebno je ispitati da li postoji konaqna graniqna vrednost

Z β
lim I(β) = lim sin xdx.
β→+∞ β→+∞ 0
Posmatrajmo nizove β n = 2nπ iβ 0

n = 2nπ + π
2
. Vai
Z 2nπ
lim I(βn ) = lim sin xdx = 0,
n→ n→0 0
Z 2nπ+ π2
lim I(βn0 ) = lim sin xdx = 1,
n→ n→0
odakle moemo zak uqiti da ne postoji i integral divergira.

0
lim I(β) 4
β→+∞
Zn
Zadatak 2.67 Neka su dati integrali I = sin √1x dx, n ∈ N.
. n
0
a) Dokazati da integrali I (n ∈ N) konvergiraju.

n
b) Nai lim I .
n→∞
n
v) Nai lim .
n→∞
In
√
n

Zadatak 2.68 Neka su dati nesvojstveni integrali
.
π π
iJ=
Z2 Z2
√ √
I= ctg x dx tg x dx.
0 0
a) Ispitati konvergenciju integrala I i J .

b) Dokazati da je I = J = . π
√
2.69 Neka su dati nesvojstveni integrali

2
Zadatak .
π π
iJ=
Z2 Z2
I= ln(sin x) dx ln(cos x) dx.
0 0
a) Ispitati konvergenciju integrala I i J .

b) Dokazati da je I = J = − ln 2. π
2
Z1
Zadatak 2.70 Izraqunati integral x√arcsin
.
1−x
x
dx.
2
2
0
Rexee. Integral je nesvojstveni, ali smenom moemo dobiti Rimanov. Naime,

π π
Z1 2 Z2 Z2
π2 1

x arcsin x t = arcsin x 2 t t cos 2t
√ dx = dx = t sin tdt = − dt = + .
1 − x2 dt = √1−x 2 2 2 16 4
0 0 0
4
Z1
.
arcsin x
√
1 − x2
dx.
0
Rexee.
π
Z1 Z2 π
t2 2 π2

arcsin x arcsin x = t
√ dx = √ 1
= tdt = = .
1 − x2 1−x2
dx = dt 2 0 8
0 0
4
Z+∞
.
arctg x
1 + x2
dx.
0
Rexee.
π
Z1 Z2 π
t2 2 π2

arctg x arctg x = t
dx = 1 = tdt = = .
1 + x2 1+x2
dx = dt 2 0 8
0 0

Zadatak 2.73 Ako konvergiraju, izraqunati sledee integrale:
.
Z2
a) dx
x ln x
;
1
Z1
b) ln
x+1
x
dx;
0
Z+∞
v) x2
dx
+x−2
.
0
Rexee. a) Uvoeem smene

Z2 Zln 2
dx ln x = t dt
= dx =
x ln x x
= dt t
1 0
dobijamo da integral divergira.

b)
Z1
u = ln x+1 x 1

x+1 x
⇒ du = x+1
· − x 2 dx
ln dx =
x dv = dx ⇒ v = x
0
1 Z1 Z1
x + 1 x 1 1
= x ln − x · − 2 dx = ln 2 − 0 + dx
x 0 x+1 x x+1
0 0
= ln 2 − 0 + ln |x + 1||10 = 2 ln 2.
v) Kada x → +∞ imamo 1
x2 +x−2
∼ 1
x2
, odakle na osnovu zadatka 2.48 integral divergira.
4
Z+∞
Zadatak 2.74 Dokazati da integral
.
(1 +
dx
x2 )(1 + xp )
konvergira za svako p ∈ R i
da egova vrednost ne zavisi od p. 0
Rexee.
Z+∞ Z1 Z+∞
dx dx dx
I = = +
(1 + x )(1 + xp )
2 (1 + x )(1 + xp )
2
(1 + + xp ) x2 )(1
0 0 1
u drugom integralu uvexemo smenu

1
= =t
x
Z1 Z1 Z1 Z1
dx xp dx (1 + xp )dx dx
= 2 p
+ 2 p
= 2 p
=
(1 + x )(1 + x ) (1 + x )(1 + x ) (1 + x )(1 + x ) (1 + x2 )
0 0 0 0
π
= arctg x|10 = .
4
4

Z1
√ √
Zadatak . ln 1 + x − 1 − x dx
0
Rexee.
 
Z1 √ x = cos 2t
√
ln 1 + x − 1 − x dx =  dx = −2 sin 2tdt 
2 2
0 1 − cos 2t = 2 sin t, 1 + cos 2t = 2 cos t
π π
Z4 √ p Z 4 √ √
2
= 2 ln 2 cos2 t − 2 sin t sin 2tdt = 2 ln 2| cos t| − 2| sin t| sin 2tdt
0 0
π π
Z 4 Z 4 π4
1
= ln 2 sin 2tdt + 2 ln (cos t − sin t) sin 2tdt = ln 2 − cos 2t + 2I1
2 0
0 0
ln 2
= + 2I1 ,
2
π
Z4
u = ln (cos t − sin t) ⇒ du = −cos
sin t−cos t

t−sin t
dt
I1 = ln (cos t − sin t) sin 2tdt = 1
dv = sin 2tdt ⇒ v = − 2 cos 2t
0
π
π4 Z4
1 1 sin t + cos t
= ln (cos t − sin t) − cos 2t − cos 2t dt
2 0 2 cos t − sin t
0
π π
Z 4 Z 4
1 sin t + cos t 1 tgt + 1 2
= − cos 2t dt = − − 1 dt
2 cos t − sin t 2 1 − tgt 1 + tg2 t
0 0
Z1 Z1
(u + 1)2

1 u+1 2 du 1
= − −1 = − du
2 1−u 1 + u2 1 + u2 2 (1 + u2 )2
0 0
Z1 1 !
1 1 2u 1 1 1 1 π 1
= − + 2 du = − arctgu|0 − 2 =− +
2 u + 1 (u + 1)2
2 2 u + 1 0 2 4 2
0
π 1
= − − .
8 4
Prema tome, ln 2 ln 2

π 1

ln 2 π 1
I= + 2I1 = +2 − − = − − .
2 2 8 4 2 4 2
4

Z π
xdx
Zadatak .
0 4 + 5 sin x
Rexee. .
π ln 2
3
4
Zadatak 2.77 Dokazati: .

Zx
a) cos t2 dt ∼ x kada x → 0;
0
Zx
b) kada x → +∞.
2
2 ex
et dt ∼
2x
0
Rexee. a)
Rx
x
d
2
R 2
cos t dt dx
cos t dt
0 0 cos x2
lim = lim d
= lim = 1.
x→0 x x→0
dx
(x) x→0 1
b)
Rx
x
t2 d t2
R
e dt dx
e dt 2
0 0 ex x2 1
lim x2
= lim x2
= 2 lim x2 x2
= 2 lim 2
= 2 · = 1.
x→+∞ e x→+∞ d e x→+∞ e 2x2 −e x→+∞ 2x − 1 2
2x
(
dx 2x
) x2
4
Zadatak 2.78 Za n ∈ N izraqunati sledee integrale:
.
a)
Z +∞
2
x2n e−x dx;
0
b)
Z +∞
2
x2n+1 e−x dx.
a)
0
Rexee.
Z+∞ √ Z+∞ Z+∞
2n −x2 x = t n −t dt 1 n− 12 −t 1 1
x e dx = = t e √ = t e dt = Γ n +
dx = 2dt
√
t 2 t 2 2 2
0 0 0

1 1 1 1 1 3 1 1
= · n− Γ n− = ... = · n − · n− · ... · Γ
2 2 2 2 2 2 2 2
√

1 1 1
= n+1 · (2n − 1)!Γ = n+1 · (2n − 1)! π
2 2 2
b)
Z+∞ √ Z+∞
2n+1 −x2 x= t 1 n −t u = tn ⇒ du = ntn−1 dt
x e dx = = t e dt =
dx = 2dt
√
t 2 dv = e−t dt ⇒ v = −e−t
0 0
+∞ Z+∞ Z+∞
1 n −t 1 n−1 −t 1
= − t e + n t e dt = n tn−1 e−t dt
2 0 2 2
0 0
Z+∞
1 n!
= ... = n(n − 1) · ... · 1 · e−t dt = .
2 2
0

Z1
2.79 Izraqunati gde je p > −1.
p
1
Zadatak . ln dx,
x
0
Rexee.
Z1 p Z+∞
ln x1 = t

1
ln dx = = tp e−t dtdx = Γ(p + 1).
x dx = −e−t dt
0 0
4
Z+∞
Zadatak 2.80 Nai prirodne brojeve m i n za koje integral
.
xm−1
1 + xn
dx konvergira
i za takve vrednosti m i n izraqunati integral. 0
Rexee. Singularitet je u +∞. Kada x → +∞ imamo

xm−1 1
n
∼ n−m+1 ,
1+x x
odakle integral konvergira akko n − m + 1 > 1, odnosno n > m. Za vrednosti m, n za
koje je n > m vai
Z+∞ Z+∞ m−1 Z+∞ m
xm−1 xn = t t n −1

1
t n 1−n 1
dx = 1−n = t n dt = dt
1 + xn dx = n1 t n dt 1+t n n 1+t
0 0 0
m 1 Γ m Γ 1− m

1 m n n
= B ,1 − =
n n n n Γ(1)
1 m m π
= Γ Γ 1− = .
n n n n sin πmn
2.81 Neka su p, q > −1 realni brojevi. Izraqunati

Z π
2
Zadatak . sinp x cosq xdx.
0
Rexee.
 
Z π
2
sin x = t
1 1
sinp x cosq xdx =  cos x = (1 − sin2 x) 2 = (1 − t2 ) 2 
0 1
− sin xdx = 12 (1 − t2 )− 2 (−2tdt)
Z 1 Z 1 √
p 2 2q 2 − 21 p 2 q−1 t= u
= t (1 − t ) (1 − t ) dt = t (1 − t ) 2 dt =
0 0
dt = 2du
√
u
Z 1 Z 1
p q−1 du 1 p−1 q−1 1 p+1 q+1
= u (1 − u)
2 2 √ = u (1 − u) du = B
2 2 , .
0 2 u 2 0 2 2 2

3 Primene integrala
3.1 Izraqunati povrxinu dela ravni ograniqenog parabolom y = 2 − x i 2
pravom y = −x.
Zadatak .
R2 2
Rexee. P = (2 − x2 + x)dx = (2x − x3
3
+ x2
)
2
−1
= 29 . 4
−1
3.2 Nai zapreminu tela dobijenog rotacijom oblasti izmeu x-ose i krive
y = x − 2x oko: a) x-ose; b) prave y = −1; v) y -ose; g) prave x = 2; d) prave y = 2.
Zadatak .
2
Rexee. a) V = π (x − 2x) dx = π (x − 2x + 4x ) dx = π − + ;
2 2 2
x5 x4 4x3 16π
R R 2 2 4 3 2
=

5 2 3 15
0 0 0
b) V = π R (1 − (x − 2x + 1) ) dx = ;
2
0
2 2 8π
5
v) V = π R ((1 + √1 + y) − (1 − √1 + y) ) dy = 4π R √1 + y dy = ;
0
2 2
0
8π
3
g) V = ;
−1 −1
8π
3
d) V = π R ((x − 2x − 2) − (−2) ) dx = .
2
0
2 2 2
4 32π
5
Zadatak 3.3 Nai duinu luka krive y = √x − x , x ∈ [1, 4].

.
1
3
3
2
r
R4 p R4 √ 2 R4
Rexee.

1 x 1 x+1 10
L= 1 + [f 0 (x)]2 dx = 1+ √
2 2
− 2
dx = 2
√
x
dx = 3
. 4
1 1 1
3.4 Nai povrxinu povrxi dobijene rotacijom krive y = √2x + 1, x ∈ [0, 3]

oko x-ose.
Zadatak .
Rexee.
Z3 3
√ Z3
√ √
Z r
p
0 2
1
P = 2π f (x) 1 + [f (x)] dx = 2π 2x + 1 1+ dx = 2π 2 x + 1 dx
2x + 1
0 0 0
√
28π 2
= .
3
4
3.5 Neka su A(−a, a ) i B(a, a ) taqke na paraboli y = x , neka je O(0, 0)
2 2 2
koordinatni poqetak i neka je sa P (x , a ) oznaqena povrxina dela ravni ograniqenog

Zadatak .
2 2
parabolom y = x i pravom y = a . Izraqunati lim

2
. 2 P (4ABO)
2 2
a→0 P (x ,a )
= .
a
Rexee. P (4ABO) = a , P (x , a ) = (a − x ) dx = , lim 4a3 P (4ABO) 3
R 3 2 2 2 2
4 3 2 2
−a a→0 P (x ,a ) 4
3.6 Izraqunati obim i povrxinu figure ograniqene krivom (x−1) +y = 4 2 2
i pravama y = 0, x = 1 i √3x + 3y − 3√3 = 0. Zatim, odrediti zapreminu tela koje se

Zadatak .
dobija rotacijom date figure oko x-ose.

Rexee.
Z0 p √
2 3
√ Z0 p √
3
+ 3 5 3 x−1=t
P = 4 − (x − 1)2 dx + = 2
4 − (x − 1) dx + =
2 6 dx = dt
−1 −1
π
Z−1√ √ Z− 6 √
5 3 t = 2 sin u 2 5 3
= 4 − t2 dt + = = 4 cos udu +
6 dt = 2 cos udu 6
−2 − π2
π
Z− 6 √ − π6 √ √
5 3 1 5 3 − π6 5 3
= 2 (1 + cos 2u)du + = 2 u + sin 2u +
= (2u + sin 2u)|− π +
6 2 −π 6 2 6
− π2 2
π π 1 5√3 2π
√
3 5 3
√
2π
√
3
= 2 − + − + = − + = + .
6 2 2 6 3 2 6 3 3
√ √ !2
v
u
2 3 u √ 2 3
O = O1 + O2 + O3 + O4 = 2 + + t(0 − 1)2 + 3− + O4
3 3
√ √ √
2 3 2 3 4 3
= 2+ + + O4 = 2 + + O4 ,
3 3 3
Z0 p Z0
s
p 0 2
O4 = 0 2
1 + [y (x)] dx = 1+ 4 − (x − 1) 2 dx
−1 −1
v
Z0 u " #2 Z0 s
t1 + p−2(x − 1)
u (x2 − 2x + 1)
= dx = 1+ dx
2 4 − (x − 1)2 4 − (x − 1)2
−1 −1
0 s Z0
4 − x2 + 2x − 1 + x2 − 2x + 1
Z
1 t=x−1
= dx = 2 p dx
4 − (x − 1)2 4 − (x − 1)2 dt = dx
−1 −1
Z−1 −1
1 t π π 2π
= 2 √ dt = 2 arcsin = 2 − + = ,
4 − t2 2 −2 6 2 3
−2
√ √
4 3 4 3 2π
O =2+ + O4 = 2 + + .
3 3 3
Z0 p Z1 √ !2
2 √ 3
V = V1 + V2 = π 4 − (x − 1)2 dx + π 3− x dx
3
−1 0
Z0 Z1
2 1
= π (3 + 2x − x ) dx + π 3 − 2x + x2 dx
3
−1 0
0 3
1
x3

2 x 2 1 1
= π 3x + x − + π 3x − x − =π 3−1− +π 3−1−
3 −1 9 0 3 9
34
= π.
9

4
3.7 Izraqunati povrxinu i zapreminu torusa koji se dobija rotacijom kruga
x + (y − b) = a oko x-ose.
Zadatak .
2 2 2
Rexee. V = 2π 2 a2 b, P = 4π 2 ab. 4
4 Numeriqki redovi
4.1 Pojam i svojstva brojnog reda
Neke je a , a , ..., a , ... niz realnih brojeva. Izraz
1 2 n
∞
X
an = a1 + a2 + ... + an + ... ,
n=1
naziva se beskonaqnim realnim redom s opxtim qlanom a , ili krae realnim redom.
Zbirovi n
s 1 = a1 ,
s 2 = a1 + a2 ,
s 3 = a1 + a2 + a3 ,
.............
sn = a1 + a2 + ... + an ,
.............
nazivaju se parcijalnim zbirovima ili parcijalnim sumama reda P a . ∞
n=1
n
Definicija 4.1. Ako postoji konaqan limes lim s = s niza (s ) parcijalnih n n n∈N
suma reda P a , onda se kae da taj red konvergira i da mu je zbir jednak s. U tom
n→∞
∞
n
sluqaju se pixe s = P a . Taj zapis se koristi i kada je lim s = ±∞. Za red koji ne
n=1
∞
n n
konvergira (bilo da je lim s beskonaqan, bilo da ne postoji) kae se da divergira.

n=1 n→∞
n
n→∞
∞ ∞
Teorema 4.1. Ako red konvergira, onda konvergira i red can , c ∈ R. Pri
P P
an
n=1 n=1
∞ ∞
tome je
P P
can = c an .
n=1 n=1
∞ ∞ ∞
Ako redovi i konvergiraju, onda konvergira i red (an +bn ). Pri tome
P P P
an bn
n=1 n=1 n=1
∞ ∞ ∞
je
P P P
(an + bn ) = an + bn .
n=1 n=1 n=1
∞
Teorema 4.2. Ako red konvergira, onda je n→∞
P
an lim an = 0.
n=1
Zadatak 4.1 Izraqunati parcijalne

. sumePi ispitati konvergenciju redova:√
a) ∞
P
; b)
n=1
P √1
n + 1 − n ; v)
n(n+1)
√ ∞
n=1
; g)
3
P √ √
n−2 n+1+ n+2 .
3
∞
n=1
2n+1
n2 (n+1)2
∞
n=1

Rexee. a) Iz jednakosti 1
n(n+1)
= 1
2
1
n
− 1
n+1

imamo

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Sn = 1− = − + − + ... + − = − · ,
n+1 2 1 2 2 2 3 2 n n+1 2 2 n+1
odakle je lim S = , pa red konvergira.
1
b) Niz parcijalnih suma je

n 2
n→+∞
√
3
√
3
√
3
√
3
√ √ √
Sn = 2− 1 + 3 − 2 + ... + 3 n + 1 − 3 n = 3 n + 1 − 1,
odakle je lim S = +∞, pa red divergira.

v) Iz jednakosti sledi da je S = 1− , odakle je lim S ,
n
n→+∞
2n+1 1 1 1
pa red konvergira.
= −
n2 (n+1)2 n2 (n+1)2 n (n+1)2 n =1
n→∞
g) Niz parcijalnih suma je S = √n + 2 − √n + 1 + 1 − √2 i red konvergira.

n
4
Zadatak 4.2 Neka je q ∈ R. Ispitati konvegenciju reda P q .

.
∞
n
Rexee. Naimo niz parcijalnih suma

n=1
( m 1−q m+1
X
n 1−q
, q=6 1;
Sm = q =
n=1
m, q = 1.
Ako je |q| < 1, onda je lim S = lim m = . 1−q m+1 1
Ako je q > 1, onda je lim S = lim = +∞.

m→∞ m→∞ 1−q 1−q
1−q m+1
Ako je q = 1, onda je lim S = lim m = +∞.

m
m→∞ m→∞ 1−q
Ako je q ≤ −1, onda ne postoji lim S .

m
m→∞ m→∞
Prema tome, red konvergira za |q| < 1.

m
m→∞
4
Zadatak 4.3 Neka je |q| < 1. Sumirati red P nq .

.
∞
n=1
n
Rexee. Prvi naqin. Neka je S = i mnoeem sa obe strane sa q imamo sistem

P n
n
k=1
Sn = q + 2q 2 + 3q 3 + ... + nq n
qSn = q 2 + 2q 3 + 3q 4 + ... + nq n+1 .
Oduzimaem druge jednaqine od prve dobijamo
(1 − q)Sn = q + q 2 + q 3 + ... + q n − nq n+1 ,
odakle je
1 q
Sn = (q + q 2 + q 3 + ... + q n − nq n+1 ) = (1 + q + q 2 + q 3 + ... + q n−1 − nq n )
1−q 1−q
1 − qn

q n
= − nq .
1−q 1−q
Odavde je
n
q 1−q n q
lim Sn = lim 1−q 1−q − nq = (1−q) 2.
P Drugi naqin za rexavae ovog zadatka je pomou integracije funkcionalnog reda

n→∞ n→∞
∞
n=1nx . n
4

Zadatak 4.4 Sumirati red P
.
∞
n=1
2n +(−1)n
. 3n
Rexee. Iz poznate sume (zadatak 4.2)

∞
X 1
qn =
n=0
1−q
imamo ∞ n
X 2
∞ n
X 2 1
= −1=
2 − 1 = 2,
n=1
3 n=1
3 3
1−
∞
X −1 n ∞
X −1 n
1 1
= −1= 1 −1 = − ,
3 3 1+ 3 4
odakle je
n=1 n=1
∞
X 2n + (−1)n 1 7
=2− = .
n=1
3n 4 4
4
Zadatak 4.5 Sumirati red P .

.
∞
n=1
n
3n
Rexee. Na osnovu zadatka 4.3 imamo

∞ 1
X n 3 3
n
= 1 2 =
n=1
3 (1 − 3 ) 4
. 4
Zadatak 4.6 Sumirati red P

.
∞
n=1
1
(4n−3)(4n+1)
.
Rexee.
∞ ∞
X 1 X1 1 1
= −
n=1
(4n − 3)(4n + 1) n=1 4 4n − 3 4n + 1
Niz parcijalnih suma je jednak

m
1X 1 1 1 1 1 1 1 1
Sm = − = 1 − + − + ... + −
4 n=1 4n − 3 4n + 1 4 5 5 9 4m − 3 4m + 1

1 1
= · 1− ,
4 4m + 1
odakle je 1
lim Sm = .
m→∞ 4
4
Zadatak 4.7 Ispitati konvergenciju reda P (−1)

.
∞
n=1
n
arcsin √ n
(n+1)(n+2)
.

Rexee. Iz graniqne vrednosti niza
n 1 π
lim arcsin p = lim arcsin q = arcsin 1 =
n→∞ (n + 1)(n + 2) n→∞ (1 + n1 )(1 + n2 ) 2
dolazimo do zak uqka da opxti qlan ne konvergira nuli, pa red divergira na osnovu
Teoreme 4.2. 4
4.2 Redovi s pozitivnim qlanovima

Definicija 4.2. Za red
∞
X
an = a1 + a2 + ... + an + ...
n=1
kaemo da je red s pozitivnim qlanovima ako postoji n ∈ N tako da je a za

n ≥ n . Kod ovih redova niz (s ) parcijalnih suma je rastui za n ≥ n .
0 n ≥ 0
0 n 0
∞
Teorema 4.3. Red s pozitivnim qlanovima konvergira ako i samo ako je niz
P
an
n=1
(sn ) egovih parcijalnih suma ograniqen.
∞ ∞
Teorema 4.4. Neka su dati redovi i s pozitivnim qlanovima, pri qemu
P P
an bn
n=1 n=1
postoji n0 ∈ N tako da je an ≤ bn za n ≥ n0.
∞ ∞
a) Ako red konvergira, onda i red konvergira.
P P
bn an
n=1 n=1
∞ ∞
b) Ako red divergira, onda i red divergira.
P P
an bn
n=1 n=1
∞ ∞
Teorema 4.5. Neka su dati redovi i s pozitivnim qlanovima, pri qemu
P P
an bn
n=1 n=1
lim an = K, 0 ≤ K ≤ +∞.
n→∞ bn
∞ ∞
a) Ako je K = +∞ i red divergira, onda i red divergira.
P P
bn an
n=1 n=1
∞ ∞
b) Ako je K = 0 i red konvergira, onda i red konvergira.
P P
bn an
n=1 n=1
∞ ∞
v) Ako je 0 < K < +∞, onda su redovi an i bn ekvikonvergentni. Specijalan
P P
n=1 n=1
lim ab = 1 (kaemo da se an ponaxa kao bn i pixemo an ∼ bn , n →
sluqaj, ako je n→∞ n
n
+∞) redovi su ekvikonvergentni.

∞
Teorema 4.6. (Dalamberov kriterijum) Neka je dat pozitivan red an .
P
n=1
a) Ako postoje n0 ∈ N i q ∈ R, tako da je

an+1
an
≤q<1 za n ≥ n0,

onda red konvergira.
Ako postoje n0 ∈ N i q ∈ R, tako da je
an+1
an
≥q>1 za n ≥ n0,
onda red divergira.
lim aa = q, onda za q < 1 red konvergira, a za q > 1 red divergira. Za
b) Ako je n→∞ n+1
n
q = 1 ovaj kriterijum nam ne moe pomoi da odredimo konvergenciju.

∞
Teorema 4.7. (Koxijev kriterijum) Neka je dat pozitivan red an .
P
n=1
a) Ako postoje n0 ∈ N i q ∈ R, tako da je

√
n
an ≤ q < 1 za n ≥ n0,
onda red konvergira.
Ako postoje n0 ∈ N i q ∈ R, tako da je
√
n
an ≥ q > 1 za n ≥ n0,
onda red divergira.
√
lim an = q, onda za q < 1 red konvergira, a za q > 1 red divergira. Za
b) Ako je n→∞ n
q = 1 ovaj kriterijum nam ne moe pomoi da odredimo konvergenciju.

∞
Teorema 4.8. (Uopxteni Koxijev kriterijum) Neka je dat pozitivan red an .
P
n=1
Ako je lim √an = q, onda za q < 1 red konvergira, a za q > 1 red divergira. Za q = 1 ovaj
n
kriterijum nam ne moe pomoi da odredimo konvergenciju.

Teorema 4.9. (Integralni kriterijum) Neka je f neprekidna, nenegativna i opadajua
∞
realna funkcija za x ≥ 1 i neka je an = f (n). Tada red an konvergira ako i samo
P
n=1
+∞
ako konvergira nesvojstveni integral
R
f (x)dx.
1
Zadatak 4.8 Za koje α ∈ R konvergira red P ?

.
∞
n=1
1
nα
Rexee. Na osnovu integralnog kriterijuma (Teorema 4.9) vai da red konvergira

ako i samo ako konvergira integral R , a on na osnovu zadatka 2.48 konvergira za
∞
1
dx
xα
α > 1. 4
Zadatak 4.9 Ispitati konvergenciju reda P .

.
∞
n=1
√
n n
1
cos n
Rexee. Red je pozitivan jer je cos ≥ 0 za n ∈ N. Na osnovu asismptotskog ponaxaa

1
opxteg qlana kada n → +∞ n
cos n1 1
an = √ ∼ 3,
n n n2
red konvergira na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod v)) i zadatka 4.8. 4

.
∞
n+4
n2 +2n
Rexee. Na osnovu asismptotskog ponaxaa opxteg qlana kada n → +∞

n=1
n+4 1
an = ∼ ,
n2 + 2n n
red divergira na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod v)) i zadatka 4.8. 4
Zadatak 4.11 Ispitati konvergenciju reda P

. .
∞
1
nα (ln n)β
Rexee. Na osnovu integralnog kriterijuma vai da red konvergira ako i samo ako
n=2
konvergira integral R∞
2
, a on na osnovu Teoreme 2.8 konvergira za α > 1 i za
dx
xα (ln x)β
α = 1, β > 1 4
Zadatak 4.12 Ispitati konvergenciju reda P cos .

.
∞
n=1
1
n3
Rexee. Opxti qlan ne tei nuli (lim cos = 1), pa red divergira.
n→∞
1
n3
4

.
∞
n=1
1
n+sin n
Rexee. Za svako n ≥ 1 vai , pa na osnovu divergencije reda P i

∞
1 1 1
≥
na osnovu Teoreme 4.4 poqetni red divergira.
n+sin n n+1 n+1
n=1
4
4.14 Ispitati konvergenciju reda P 1 − e . ∞

1
Zadatak . n2

n=1

1 1 1
an = 1 − e n2 ∼ 1 − 1 + ∼− ,
n2 n2
4.15 Ispitati konvergenciju reda P e − 1 − . ∞

1 1
Zadatak . n
n

n=1
1 1 1 1 1 1
an = e n − 1 − ∼ 1 + − 2 − 1 − ∼ − 2,
n n 2n n 2n
4.16 Ispitati konvergenciju reda P ln 1 + . ∞

Zadatak . √1
n

n=1

1 1
an = ln 1 + √ ∼√ ,
n n
red divergira na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod v)) i na osnovu divergencije reda P ∞
√1
(pogledati zadatak 4.8).

n
n=1
4

Zadatak 4.17 Ispitati konvergenciju reda P √n sin .
.
n=19
∞
1
n2

√ 1 √ 1 1
an = n sin 2
∼ n· 2 ∼ 3,
n n n2
red konvergira na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod v)) i na osnovu konvergencije reda P ∞
1
(pogledati zadatak 4.8).

3
n=1 n 2
4

. . n=1
∞
1
2n +n2 (−1)n

1 1 1 1
an = ∼ n· 2 ∼ ,
2n 2
+ n (−1)n n
2 1 + (−1)n 22 2n
pri qemu smo iskoristili lim = 0, red konvergira na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod
n2
n→∞ 2
n
v)) i na osnovu konvergencije reda P (pogledati zadatak 4.2).

n=1
∞
1
2n
4
Zadatak 4.19 Neka su a, b ∈ R i b > 0. Ispitati konvergenciju reda P n sin ln .

.
∞
n=1
a 1
nb
n+1
n
Rexee. Imamo asismptotskog ponaxaa opxteg qlana kada n → +∞

1
a n+1 a 1 1 1 1 1
an = n sin b ln ∼ n sin b ln 1 + ∼ na · b · ∼ −a+b+1 .
n n n n n n n
Na osnovu zadatka 4.8 red P konvergira ako je −a + b + 1 > 1, to jest ako je

∞
1
n−a+b+1
a < b. Na osnovu Teoreme 4.5 (deo pod v)) sledi da red konvergira ako
n=1
∞
a 1 n+1
P
n sin ln
je a < b.
nb n
n=1
4
Zadatak 4.20 Ako P a i P b konvergiraju, dokazati da konvergiraju i redovi:

.
∞
2
n
∞
2
n
a) P a b ; b) P (a − b ) ; v) P .
n=1 n=1
∞ ∞ ∞
2 an
n n n n n
n=1 n=1 n=1
Rexee. a) Iz nejednakosti |a b | ≤ (a + b ) i konvergencije redova a i b ,

∞ ∞
1 2 2 2 2
P P
n n 2 n n n n
sledi da red P |a b | konvergira, drugim reqima red P a b apsolutno konvergira,

n=1 n=1
∞ ∞
n n n n
a odatle i obiqno konvergira.

n=1 n=1
b) NaPosnovuPjednakosti (a −b ) = a −2a b +b , Psledi da iz konvergencije redova

2 2 2
b i a b (deo pod a)) konvergira i red (a − b ) .

n n n n n n
∞ ∞ ∞ ∞
2 2 2
P
a ,
n n n n n n
n=1
v) Sledi iz dela pod a) kada se uzme b = .
n=1 n=1
n 41
n
n=1

Zadatak 4.21 Neka je P a konvergentan red sa pozitivnim qlanovima i neka je
.
∞
n
α > 1. Dokazati da konvergiraju i sledei redovi:

n=1
a) P sin a ;
n=1
∞
n b) P a ; n=1
∞
α
n v) P (e − 1). ∞
n=1
an
Rexee. a) Korixeem nejednakosti sin a ≤ a i na osnovu Teoreme 4.4 sledi da red

sin a konvergira.
n n
∞
P
n
n=1
b)PKorixeem nejednakosti sin a ≤ a za n ≥ n i na osnovu Teoreme 4.4 sledi da
α
red a konvergira.
n n 0
∞
α
v) Na osnovu asimptotskog ponaxaa opxteg qlana e − 1 ∼ a sledi da red kon-

n
n=1
an
vergira (pogledati Teoremu 4.5). 4

n

.
∞
n=1
(2n)!
n!n!
Rexee. Iz graniqne vrednosti

(2(n+1))!
an+1 (n+1)!(n+1)! (2n + 2)!n!n!
lim = lim (2n)!
= lim
n→∞ an n→∞ n→∞ (2n)!(n + 1)!(n + 1)!
n!n!
(2n + 2)(2n + 1) 4n2 + 6n + 2
= lim = lim =4
n→∞ (n + 1)2 n→∞ n2 + 2n + 1
i na osnovu Dalamberovog kriterijuma (Teorema 4.6, deo pod b)) sledi da red divergira
(4 > 1). 4

.
∞
n=1
n2
2n

r √ 2
√ n n2 ( n n) 1
lim n
an = lim n
= lim =
n→∞ n→∞ 2 n→∞ 2 2
i na osnovu Koxijevog kriterijuma (Teorema 4.7, deo pod b)) sledi da red konvergira
( < 1).
1
2
4

.
∞
n=1
(ln n)n
nn

r
√ n (ln n)n ln n
lim n
an = lim n
= lim =0
n→∞ n→∞ n n→∞ n
(0 < 1). 4

.
∞
n=1
3n (n!)2
(2n)!

3n+1 ((n+1)!)2
an+1 (2(n+1))! (2n)!3n+1 ((n + 1)!)2 3(n + 1)2 3
lim = lim 3n (n!)2
= lim n 2
= lim =
n→∞ an n→∞ n→∞ (2(n + 1))!3 (n!) n→∞ (2n + 2)(2n + 1) 4
(2n)!
i na osnovu Dalamberovog kriterijuma (Teorema 4.6, deo pod b)) sledi da red konver-
gira ( < 1).
3
4
4

.
n=1
∞
(2n +5)n
3n
Rexee. Ispitajmo konvergenciju redova
i
X2 n X 5n∞ n ∞
. n n
3 3
n=1 n=1
Iz graniqnih vrednosti
r √
√ n 2n n 2nn 2
lim n an = lim n
= lim = ,
n→∞ n→∞ 3 n→∞ 3 3
r √
n
√
√ n 5n 5nn 1
lim n
an = lim = lim = ,
n→∞ n→∞ 3n n→∞ 3 3
i na osnovu Koxijevog kriterijuma (Teorema 4.7,Pdeo pod b)) sledi da redovi konver-
giraju ( < 1, < 1), a odatle konvergira i red
1 2
kao zbir dva konvergentna
∞
(2n +5)n
reda.
3 3 3n
n=1
4

.
n=1
∞
n2 +2n
en
Rexee. Ispitajmo konvergenciju redova
i
Xn X2 ∞ 2 ∞ n
. n n
e e
n=1 n=1
Iz graniqnih vrednosti
r √
√ n n2 ( n n)2 1
lim n
an = lim = lim = ,
n→∞ n→∞ en n→∞ e e
r
√ n 2n 2
lim n
an = lim = ,
n→∞ n→∞ en e
i na osnovu Koxijevog kriterijuma (Teorema 4.7, deo pod b)) sledi da redovi konver-
giraju ( < 1, < 1), a odatle konvergira i red
1 2
P
kao zbir dva konvergentna
∞
n2 +2n
reda.
e e en
n=1
4
Zadatak 4.28 Ispitati konvergenciju reda P 2

.

. n=2
∞
−n n+1 n(n+1)
n−1

s
n(n+1)
n+1
√ n+1
n 1 n+1
lim n
an = lim 2−n = lim
n→∞ n→∞ n−1 n→∞ 2 n−1
n+1 n−1 2(n+1)
1 2 1 1 2 n−1 1
= lim 1+ = lim 1 + n−1 = e2 ,
n→∞ 2 n−1 n→∞ 2 2
i na osnovu Koxijevog kriterijuma (Teorema 4.7, deo pod b)) sledi da red divergira
2
( e > 1).
1 2
2
4

.
∞
1
(ln n)n

n=1
s
√ n
1 1
lim n
an = lim n
= lim =0
n→∞ n→∞ (ln n) n→∞ ln n
(0 < 1). 4

.
∞
(3n)!
n!(n+1)!(n+2)!

n=1
(3(n+1))!
an+1 (n+1)!(n+2)!(n+3)! (3n + 3)!n!(n + 1)!(n + 2)!
lim = lim (3n)!
= lim
n→∞ an n→∞ n→∞ (n + 1)!(n + 2)!(n + 3)!(3n)!
n!(n+1)!(n+2)!
(3n + 3)(3n + 2)(3n + 1)
= lim = 27
n→∞ (n + 1)(n + 2)(n + 3)
(27 > 1). 4

.
∞
(n!)2
2n2

n=1
((n+1)!)2 2
an+1 (n+1)2 ((n + 1)!)2 2n (n + 1)2 n2 + 2n + 1
lim = lim 2 (n!)2 = lim 2 = lim = lim =0
n→∞ an n→∞ n→∞ 2(n+1) (n!)2 n→∞ 22n+1 n→∞ 22n+1
2
2n
(0 < 1). 4
Zadatak 4.32 Ispitati konvergenciju reda P ( ) .

.
∞
nn
1
2+ n
2
n

n=1
s 2 2 ln n
√ n nn n n2 e2· n2 e0 1
lim n an = lim 1 n
= lim 1 = lim 1 = =
n→∞ n→∞ 2+ n n→∞ 2 + n→∞ 2 + 2 2
n n
( < 1).
1
2
4

Zadatak 4.33 Ispitati konvergenciju reda
.
∞
P
n=1
√
n3 ( 2+(−1)n )n
3n
.

s √ √ √ √
√ n n3 ( 2 + (−1)n )n ( n n)3 ( 2 + 1) 2+1
lim n
an = lim n
= lim =
n→∞ n→∞ 3 n→∞ 3 3
i na osnovu uopxtenog Koxijevog kriterijuma (Teorema 4.8) sledi da red konvergira

( < 1).
√
2+1
3
4
Zadatak 4.34 Ispitati konvergenciju reda P e .

.
∞
n=1
sin 1
n

. .
∞
n=1
n!
(2+12 )·(2+22 )·...·(2+n2

. .
∞
n=1
23 ·34 ·...·nn+1
24 ·35 ·...·(n−1)n+1

.
∞
n=1
n
n+1
n2

.
∞
n=1
nn+3
(3n+1)n

.
∞
n=1
n
1
sin n
4.3 Redovi s proizvo nim qlanovima

Definicija 4.3. Za red
X ∞
an
kaemo da je apsolutno konvergira ako konvergira red

n=1
∞
X
|an |
n=1
Teorema 4.10. Ako red apsolutno konvergira, onda on i konvergira (qesto se kae
obiqno konvergira).
Definicija 4.4. Ako red konvergira (obiqno), a ne konvergira apsolutno, onda
kaemo da uslovno konvergira.
Definicija 4.5. Red (−1) a , gde su realni brojevi a , n ∈ N, svi istog znaka,
∞
n
P
n n
naziva se znakopromen ivi (alternirajui, alternativni).

n=1
∞
Teorema 4.11. (Lajbnicov kriterijum) Neka je znakopromen ivi red i (−1)n an
P
n=1
neka niz an monotono tei nuli, pri qemu je monoton posle nekog n0−qlana. Tada
taj red konvergira.
Zadatak 4.40 Za koje p ∈ R red P
.
∞
n=1
(−1)n
np
konvergira apsolutno, a za koje uslovno?
Rexee. Red ∞
konvergira za p > 1, pa red P ∞
apsolutno konvergira

P (−1)n 1 (−1)n
np =
za p > 1.
np np
n=1 n=1
Za p ≤ 0 opxti qlan ne tei nuli, pa red P divergira.

(−1)n
∞
(−1)n
Ostalo je da se ispita konvergencija za p ∈ (0, 1]. Dokazali smo da tada red ne kon-
np np
n=1
vergira apsolutno, ali konvergira obiqno na osnovu Lajbnicovog kriterijuma (Teo-

rema 4.11) jer monotono tei nuli kada n → +∞.
1
Prema tome red konvergira apsolutno za p > 1, a uslovno za p ∈ (0, 1].

np
4
Zadatak 4.41 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda P .

.
∞
n=1
(−1)n
n
Rexee. Uslovno konvergira na osnovu Lajbnicovog kriterijuma. Videti zadatak 4.40.

4
Zadatak 4.42 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda P (−1)

.
∞
n=1
n arctg n
n2 +1
.
Rexee. Dokazaemo da red apsolutno konvergira. Iz nejednakosti

(−1) n arctg n
≤ π
n2 + 1 2(n2 + 1)
i konvergencije reda P ∞
(opxti qlana se ponaxa kao , C = ) sledi da red
π
2(n2 +1)
C
n2
π
2
konvergira, odnosno da red P (−1) apsolutno konvergira. 4

n=1
∞ ∞
n arctg n n arctg n
P
(−1) n2 +1 n2 +1
n=1 n=1
Zadatak 4.43 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda

.
∞ √
X
n
√
(−1) n2 +n− n2 +1 .
n=1

√ √ √ √ √n2 + n + √n2 + 1
lim +n−n2 n2
+ 1 = lim n +n− n +1 · √
2 2 √
n→∞ n→∞ n2 + n + n2 + 1
n2 + n − n2 − 1 n−1 1
= lim √ √ = lim √ √ =
n→∞ n2 + n + n2 + 1 n→∞ n2 + n + n2 + 1 2
moemo zak uqiti da opxti qlan reda ne tei nuli, pa red divergira. 4
Zadatak 4.44 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda P (−1)

.
∞
n=1
n
√
n
4n−1
.
Rexee. Red √ √
∞ ‘∞
X
(−1)n n X n
=
4n − 1 4n − 1
ne konvergira jer se opxti qlan ponaxa kao
n=1 n=1
√
n 1
∼ √ ,
4n − 1 4 n

a red P divergira. Prema tome poqetni red ne konvergira apsolutno.
∞
1
√
4 n
Ispitajmo obiqnu konvergenciju. Dokazaemo da je niz monotono opadajui za

n=1 √
n
n ≥ n . Neka je f (x) = . Tada je √ 4n−1

x
0 4x−1
√ 0 1 √
0 x √
2 x
(4x − 1) − 4 x (4x − 1) − 8x −1 − 4x
f (x) = = = √ = √ <0
4x − 1 (4x − 1)2 2 x(4x − 1) 2 2 x(4x − 1)2
za x > 0, pa je niz f (n) monotono opadajui za n ≥ 1. Takoe vai lim = 0. Is- n

√
pueni su uslovi za Lajbnicov kriterijum (Teorema 4.11), pa poqetni red konvergira. n→∞ 4n−1
S obzirom da smo dokazali da ne konvergira apsolutno, onda konvergira uslovno. 4

Zadatak 4.45 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda P (−1) .
.
∞
n=1
n √ 2n
n3 +1
Rexee. Red ∞ ∞
(−1)n √ 2n = 2n
X X
√
n3 + 1 n3 + 1
n=1 n=1
2n 2
√ ∼ 1,
n3 + 1 n2
a red P divergira (videti zadatak 4.8). Prema tome poqetni red ne konvergira
∞
2
apsolutno.
1
n=1 n 2
Ispitajmo obiqnu konvergenciju. Dokazaemo da je niz monotono opadajui √ 2n
za n ≥ n . Neka je f (x) = . Tada je

0 √ 2x
x3 +1
n3 +1
√ 2
x3 + 1 − x 2√3x
0
2x3 + 2 − 3x3 2 − x3

2x 3
x +1
f 0 (x) = √ =2· =2· 3 =2· 3 <0
x3 + 1 x3 + 1 2(x3 + 1) 2 2(x3 + 1) 2
za x > √2, pa je niz f (n) monotono opadajui za n ≥ 2. Takoe vai lim = 0. Is-
3
√ 2n
pueni su uslovi za Lajbnicov kriterijum (Teorema 4.11), pa poqetni red konvergira. n→∞ n3 +1
S obzirom da smo dokazali da ne konvergira apsolutno, onda konvergira uslovno. 4

Zadatak 4.46 Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda P cos(nπ) ln .
.
∞
n=1
n2 +n+π
n2 +π
Rexee. S obzirom da je cos(nπ) = (−1) imamo red (−1) ln . Red

∞
n n n2 +n+π
P
n2 +π
n=1
∞ 2 ∞
n2 + n + π
X
X
(−1)n ln n + n + π
= ln

n=1
n2 + π n2 + πn=1

n2 + n + π

n n 1
ln 2
∼ ln 1 + 2 ∼ 2 ∼ ,
n +π n +π n +π n

a red P divergira (koristili smo ln(1 + x) ∼ x kada x → 0). Prema tome poqetni
∞
1
red ne konvergira apsolutno.

n
n=1
Ispitajmo obiqnu konvergenciju. Dokazaemo da je niz monotono opadajui zan
n ≥ n . Neka je f (x) = . Tada je n2 +π

x
0 x2 +π
0
x2 + π − 2x2 π − x2

0 x
f (x) = 2
= = <0
x +π (x2 + π)2 (x2 + π)2
za x > √π, pa je niz f (n) monotono opadajui za n ≥ 2. Odatle sledi da i niz

ln 1 + n
je opadajui. Takoe vai lim ln 1 + = 0. Ispueni su uslovi za
n
Lajbnicov kriterijum (Teorema 4.11), pa poqetni red konvergira. S obzirom da smo

n2 +π n→∞ n2 +π
dokazali da ne konvergira apsolutno, onda konvergira uslovno. 4

.
∞
n=1
(−1)n n
n2 +1

.
∞
n=1
(−1)n
n−ln n

.
∞
n=1
n
1
cos n

1515766960-55-Skripta A2 I Smer Za Studente

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1515766960-55-Skripta A2 I Smer Za Studente

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematiqki fakultet

Odabrani zadaci iz Analize 2 (I smer)

Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu

Zadatak 1.2 Rexiti integral

Zadatak 1.3 Rexiti integral R

Zadatak 1.7 Izraqunati integral

Matematiqki fakultet 3 Univerzitet u Beogradu

Zadatak 1.12 . Izraqunati integral R cos(3x − 2) dx.

Zadatak 1.14 . Izraqunati integral R x e dx. 2 −x3

Zadatak 1.15 . Izraqunati integral . dx

1.16 Rexiti integral √a 1− x dx, (a > 0).

1.17 Rexiti integral

Matematiqki fakultet 4 Univerzitet u Beogradu

1.18 Rexiti integral

1.19 Rexiti integral

1.20 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 5 Univerzitet u Beogradu

1.21 Rexiti integral .

1.22 Rexiti integral .

1.23 Rexiti integral .

1.24 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 6 Univerzitet u Beogradu

1.26 Rexiti integral .

1.27 Rexiti integral .

1.28 Rexiti integral x3 dx

Matematiqki fakultet 7 Univerzitet u Beogradu

1.30 Rexiti integral .

1.31 Rexiti integral x√x1 − 1 dx.

Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.30).

Zadatak 1.32 Izraqunati integral I = R √x − 4x dx.

Rexee. Na osnovu x − 4x ≥ 0 ⇔ x (x − 4) ≥ 0 ⇔ x ≥ 4 sledi

1.33 Rexiti integral .

1.34 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 8 Univerzitet u Beogradu

1.35 Rexiti integral .

1.36 Rexiti integral .

1.37 Rexiti integral .

1.38 Rexiti integral √

Matematiqki fakultet 9 Univerzitet u Beogradu

1.40 Rexiti integral .

1.41 Rexiti integral .

1.42 Rexiti integral cos xdx.

Rexee. x − sin 2x + C (sliqan kao zadatak 1.41).

1.43 Rexiti integral sin xdx.

Matematiqki fakultet 10 Univerzitet u Beogradu

1.44 Rexiti integral cos xdx.

Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.43).

1.45 Rexiti integral sin xdx.

1.46 Rexiti integral .

1.47 Rexiti integral sin xdx.

1.48 Rexiti integral .

Rexee. sin x − sin x + sin x + C (sliqan kao zadatak 1.47).

1.49 Rexiti integral tg x dx.

Matematiqki fakultet 11 Univerzitet u Beogradu

1.50 Rexiti integral x2

1.51 Rexiti integral x5 dx

1.52 Rexiti integral .

Matematiqki fakultet 12 Univerzitet u Beogradu

1.54 Rexiti integral .

1.55 Rexiti integral 2x 3x− +3x2− 1 dx.

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 3x + 2 u 4x − 3, odnosno linearnu

Matematiqki fakultet 13 Univerzitet u Beogradu

1.56 Rexiti integral √1 −4 −3x2x− 4x dx.

Rexee. −arctg (sliqan kao zadatak 1.30).

Rexee. Na osnovu x − 4x ≥ 0 ⇔ x (x − 4) ≥ 0 ⇔ x ≥ 4 sledi

Rexee. x − sin 2x + C (sliqan kao zadatak 1.41).

Rexee. sin x − + C (sliqan kao zadatak 1.43).

Rexee. sin x − sin x + sin x + C (sliqan kao zadatak 1.47).

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 3x + 2 u 4x − 3, odnosno linearnu

Rexee. Potrebno je da transformixemo izraz 4 − 2x u −3 − 8x.

Integrale ovog tipa rexavamo pomou trigonometrijskih identiqnosti

Rexee. Korixeem trigonometrijske formule

Dobili smo da vai I = √xe1 + x arctg x

Rexee. Prvi naqin.

Rexee. Prvi naqin.

Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .

Rexee. Prvi naqin.

Drugi naqin. Zadatak se moe uraditi smenom .

jednakosti zvaemo pravim razlomcima. i i

Rexee. Predstav aem racionalne funkcije preko pravih razlomaka dobijamo

odakle mnoeem i leve i desne jednakosti sa (x − 1) (x + 2) imamo 2

odnosno za svako x vai

Izjednaqavaem koeficijenata uz iste stepene imamo sistem

izjednaqavaem koeficijenata uz x , x , x dobijamo sistem jednaqina:

Rexee. Predstav aem podintegralne funkcije u obliku

qije je rexee A = 0, B = 1, C = 0, D = −1, pa je integral jednak