IMENA

Gramatika definira imenice kao promjenjivu vrstu riječi kojom imenujemo stvari, bića i pojave.
Dalje imenice dijelimo na opće i vlastite. Opće imenice zovemo još APELATIVIMA, vlastite
imenice imenuju pojedine jedinke koje pišemo velikim početnim slovom. Grana znanosti koja
proučava vlastita imena zove se ONOMASTIKA ili IMENOSLOVLJE

ONIMIZACIJA Prijelaz opće imenice u ime :

rijeka/Rijeka, otok/Otok, vuk/Vuk
-češći proces
APELATIVIZACIJA obratan proces ili prijelaz vlastitih imena u opće
Amper/amper, Mercedes/mercedes, Kaladont/kaladont,
Penkala/penkala
-rjeđi proces
EPONIM Onaj po kome je ili ono po čemu je nešto postalo
limuzina, makadam, volt/nastali od eponima Limousin
(južnofrancuska pokrajina),
-procesom metonimizacije eponim dobiva i novo značenje te se
njime označuj i naziv koji sadržava osobno ime/Arhimedov
zakon/Booleova algebra/Vennov dijagram
ONOMASTIKA ILI Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem osnovnih
IMENOSLOVLJE
zakonitosti postanka, razvoja i funkcioniranja imena
-grčka riječ/onome/ime
ONOMASTIKA/PODJELA 1. ANTROPONOMASTIKA
2. TOPONOMASTIKA
ANTROPONOMASTIKA Bavi se antroponimima, imenima ljudi
a) individualni (Marija)
b) skupni (obiteljski nadimak Kovačevi)
ANTROPONIMIJESKE 1. IME (najstarija kategorija, imena su se dodjeljivala
KATEGORIJE
prema nekim svojstvima: Črnko, Dobronja), djeca su
dobivala imena po životinjama kako bi ih zaštitili od zlih
duhova (Vuk, Madvjed, Gruba, Grdan, Pomet, Popiva)-
ZAŠTITNA ILI PROFILAKTIČNA IMENA
2. PREZIME
3. NADIMAK
osobno ime dolazi na prvo, a prezime na drugo mjesto
ako se stavi prvo prezime a onda ime, tada se odvaja zarezom
OSOBNA IMENA najstariji su sloj hrvatske antroponimije jer u najstarijim
zapisima čitamo Dobrovit, Držiha, Zvonimir, Držislav, Desimir,

1
 Kosmat

1. SLAVENSKOGA (HRVATSKOGA)
PODRIJETLA/NARODNA IMENA (Ivan, Josip, Mirko,
Lucija, Jelena, Vjera), ŽENSKA IMENA IZVEDENA OD
MUŠKIH (Ivana, Josipa, Mirka)
2. NESLAVENSKOGA PODRIJETLA
SLOJEVI:
a) SLAVENSKI: Lada, Vesna, Zdeslav
b) KRŠĆANSKI: Adam, Eva, Elizabeta, Josip, Juraj,
Marija, Petar,
c) ISLAMSKA: Hamša, Hasan, Karađoz, Muhamed,
Fatima, Azra, Ahmet,
d) HRVATSKA NARODNA IMENA: Vjera, Zdravka,
Zlatko
e) POSUĐENA IMENA: Karlo, Ksenija, Nataša, Olga,
Maša, Vanja
f) POMODNA IMENA: Lenjinka, Indira, Sirimavo, Titana,
Jugoslav, Mišela

INES, NIVES NISU SKLONJIVA

NADIMCI 1. OSOBNI: Maca, Mica

2. OBITELJSKI: česti u seoskim sredinama : Zvonarovi,
Martinovi, Horvatovi, Centinovi

Nastali u predprezimenskom vremenu

PREZIME Najmlađa antoponimijska kategorija
1. PREZIMENA OD OSOBNIH IMENA: Anić, Cvjetković,
Ivanković, Lukić, Mandin, Milin, Marković, Šimić,
Damjanović, Jurić, Stipanov
1. PREZIMENA OD NADIMAKA: Brzizec, Ćorić, Domazet,
Dugi, Gudelj, Kosi, Lopina, Milolaža, Vukorep, Bačvar,
Kovač, Klobučar
2. PREZIMENA OD ETNIKA I ETNONIMA: Arnaut,
Dojčić, Dalmatin, Horvat, Međimurec, Primorac, Raguž,
Vlašić, Zagorec, Bosančić, Hercegovac, Posaveac,
Ogulinac, Karlovčan
3. PREZIME OD NAZIVA ZANIMANJA: Kovač, Konjevod,
Lončar, Medar, Mlinar, Popović, Zlatar
NETVORBENA I 1. NETVORBENA: Benko, Horvat, Kovač, Knez, Kralj,

2
TVORBENA PREZIMENA Lončar, Obad, Soko, Vinko
2. TVORBENA: Čolak, Kovačević, Martinac, Vugrinec,
Zorčec
TOPONIMI Ime je kojim se imenuju zemljopisni objekti: rijeke, naselja,
planine. Ukupnost toponima čini toponimiju, a dio onomatike koji
proučava toponime naziva se toponomastika.
IMENA Biograd na Moru, Staro Baranjsko Selo, Sveti Đurđevac, Sveti
NASELJA/EKONIMI ILI Petar u Šumi, Sveta Nedjelja, Sveti Martin pod Okićem
Babina Greda, Dugo Selo
OJKONIMI
IMENA Buško blato, Peručko jezero, Sava, Darva, Plitvička jezera,
VODA/HIDRONIMI Jadransko more, Tihi ocean, Vransko jezero

IMENA GORA/ORONIMI Dinara, Kalnik, Učka, Velika Kapela, Velebit, Velebit, Velež,
Svilaja, Mala Kapela, Paklenica, Petrova gora
ETNICI Imena stanovnika naseljenih mjesta: Zagrepčanin, Njujorčanin,
Kolumbijac
ETNONIMI Imena naroda i etničkih skupina: Hrvat, Rom, Aborigini, Baski,
Čileanci, Eskimi, Nijemci, Talijani
KTETIK je posvojni pridjev od imena naseljenog mjesta ili države:
varždinski, splitski, njujorški, kolumbijski ali i newyorški,
columbijski
EGZONIMI Kako smo bili u dugotrajnom doticaju s drugim narodima i
kulturama, imena njihovih država i gradova zovemo egzonimi
(Mađarska, Njemačka, Bavarska, Galicija, Budimpešta, Rim,
Mađari, Nijemci, Rimljani)
SVA OSTALA IMENA DRŽAVA, POKRAJINA I GRADOVA IZ
JEZIKA KOJI SE SLUŽE LATINICOM PIŠU SE IZVORNO
New York, Columbia
KOJI RJEČNIK DAJE a) etimološki rječnik
b) rječnik stranih riječi
INFORMACIJE DA
c) rječnik osobnih imena
DOZNAMO
PODRIJETLO NAŠEGA
IMENA?

PATRONIMI I a) PATRONIMI: prezime nastalo od očeva imena

MATRONIMI b) MATRONIMI: prezime nastalo od majčinog imena