1.

Naslovna stranica naslovna stranica seminarskog rada sadrži sljedeće podatke:  naziv sveučilišta
(Sveučilište u Zadru)  naziv odjela (Odjel za pedagogiju)  naziv kolegija (npr. Školska pedagogija 1)
 naznaku: seminarski rad  naslov rada  titulu, ime i prezime nastavnika  ime i prezime studenta
 mjesto i datum izrade rada (mjesto, mjesec i godina)  naslovna stranica ne smije biti numerirana
2. Sadržaj numerira se rimskim brojem I., odnosno može se ostaviti bez numeracije. Ukoliko je rad
izradilo više studenata navode se imena autora pojedinog dijela seminarskog rada. Sveučilište u
Zadru Odjel za pedagogiju Naziv kolegija NASLOV RADA Seminarski rad Nastavnik: Student/i: Zadar,
mjesec, godina 2 3. Uvod numerira se rednim arapskim brojem, sadrži početne informacije o
problemu koji je tema samog rada, osnovne naznake teme rada, način obrade problema, strukturu
rada (1-5 stranica) 4. Razrada  ovom dijelu potrebno je obraditi temu po poglavljima, dati prikaz
metodologije rada (definirati problem, cilj i zadatke, …).  radi bolje preglednosti preporuča se
korištenje: profesionalnog fonta (Times New Roman, Arial i sl.), veličina slova 12 (osim u slučaju
naslova), razmak (line spacing) 1,5, standardne margine 1 inch=2,54cm (gore, dolje, lijevo, desno)
poravnate s obje strane te pisanje u paragrafima (2 mogućnosti: uvučen početak paragrafa ili
ostavljen jedan red razmaka između paragrafa).  Tablice i slike moraju imati naznaku (Tablica,
Grafikon, Slika,…), odgovarajući redni broj, naslov i izvor podataka. Naslovi slika (fotografija,
dijagrama i sl.) pišu se ispod istih uz navođenje izvora ako ih nije izradio autor rada. Naslovi tablica
pišu se iznad dotične tablice. I slike i tablice u tekstu se navode u zagradama (Tablica 1.). Popis
tablica i slika uvrštava se nakon popisa literature, a sadržava naznaku popis tablica (slika) te redni
broj i naslov tablice/slike naveden prema redoslijedu pojavljivanja.  Navođenje ili pozivanje na
rezultate ili metodologiju nekog autora koristi se prilikom: svakog izravnog navođenja («…….») u
tekstu, navođenja svakog činjeničnog iskaza koji nije općenito poznat, s tim da je autor takvog iskaza
neka određena osoba te prilikom prepričavanja teksta vlastitim riječima (parafraziranja). Prilikom
navođenja koristi se jedan od tri uobičajena načina prikazivanja izvora podataka: 1. u tekstu – u
samom tijelu teksta se navodi izvor podataka u zagradama (prezime, inicijal imena, godina izdanja,
dvotočka te stranica na kojoj se nalazi navedeni podatak npr. (Mijatović, A. 1999:55); ukoliko se
navodi više radova istog autora izdanih iste godine koristi se podklasifikacija a, b, c… (Mijatović, A.
1999b:44), ukoliko izvor ima više od dva autora navodi se ime prvog i suradnici (Findak i sur.
1986:33)). 2. fusnota – umeće se na donji rub stranice, označavaju se rednim brojevima od 1 nadalje
i sadrže cjelovitu informaciju o izvoru podataka (ime i prezime autora, naslov rada, izdavač, godina te
stranicu na kojoj se nalazi navedeni podatak. 3. endnota – na posebnoj stranici koja se uvrštava
nakon literature s naznakom «popis izvora podataka», a podatci se navode identično kao i fusnote.
Ako koristimo citat iz djela koje je upravo navođeno u prethodnom citatu dovoljno je napisati Ibid
(ibidem= na navedenom mjestu) i stranicu s koje je citat odabran. 5. Zaključak prikaz rezultata,
činjenica i spoznaja po završetku rada. 6. Popis literature  ukoliko se koriste različiti tipovi literature
(npr. knjige, stručni članci, novinski članci, Internet stranice i ostalo) potrebno ih je grupirati ovisno o
vrsti, 3  unutar svake grupacije izvori moraju biti navedeni abecednim redom i numerirani arapskim
brojevima, Literaturu na kraju rada pisati prema sljedećim obrascima: a) za knjige, navesti: prezime i
početno slovo imena autora, odnosno urednika, godina izdanja, naslov djela (u kurzivu), mjesto
izdanja, izdavač; primjer: Previšić, V., Rosić, V., Radeka, I. (2003), Studij pedagogije u Hrvatskoj.
Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. b) za članke u zbornicima, navesti: prezime i početno slovo
imena autora, godina izdanja, naslov članka, prezime i početno slovo imena urednika, naslov
zbornika (u kurzivu), mjesto izdanja, izdavač, broj stranica; primjer: Jurić, V. (2007), Kurikulum
suvremene škole. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb:
Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Školska knjiga, 253-307. c) za članke u
časopisu, navesti: prezime i početno slovo imena autora, godina izdanja, naslov članka, naziv
časopisa (u kurzivu), svezak, broj izdanja te broj stranica; primjer: Kasikova, H., Valenta, J. (2011),
Educational Strategies Based on Conflict in Intercultural Education. Pedagogijska istraživanja, 8(1):
37-51. (prvi broj iza naslova označava godište, broj u zagradama broj u okviru godišta, a brojevi
nakon dvotočke stranice) d) za djela s Interneta: primjer: Spajić-Vrkaš, V. (1999), Globalizacija i
izobrazba: Apokalipsa raja ili rajska apokalipsa. Društvena istraživanja, 8 (4): 579-600. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31913 (8.11.2011.) (Datum kada je
posjećena web stranica). 7. Prilozi u priloge uvrštavamo materijale korištene za prikupljanje
podataka (npr. Ankete, pitanja za intervju, članke ili njihove korištene kopije).